@ e39333da:7c66e53a

::youtube{#VQRLujxTm3c}

Rockstar released the second trailer for Grand Theft Auto VI, where they mention that it showcases both cinematic and gameplay scenes equally, though of course it doesn't show any direct gameplay.

This trailer also announces the release date for the game. The game will come out on the 26th of May, 2026, for the PS5 and the Xbox One.

@ 3c389c8f:7a2eff7f

As I'm sitting here trying to hone in on what might be important to write about in this moment, my mind keeps swirling around through all the things that have me sitting here to begin with. Nostr found me in a time when my life needed a change. The discovery of something that provided the light of hope to an otherwise dark, dystopian future was more powerful than I could have ever predicted. Timing is everything, they say. I believe that to be half true, as timing alone means nothing if the will is non-existent. The intersection of opportunity and preparedness, and all that. I know how I found my way here, but I do not fully understand the things that have drawn my curiosity and kept my attention so strongly. My will ached for change, simplicity, and meaning. I found it, in what seem to me, simultaneously the most likely and the most unlikely of places. There's a magic to that, and its probably better to leave some questions unanswered, lest they lose their mystic power.

My experiences are my own but theme of them resonates through most of the people with whom I interact. It's been very clear that I wasn't alone in these feelings. A movement of highly inspired, hopeful people have continued to support this digital freedom movement since my arrival, in varying ways. Some people have highly technical skills ranging from network systems to design to cybersecurity. Others, like myself, have little to offer in the realms of functionality and we do what we can to breathe life into the systems built to provide digital freedom of speech for all. It's a humbling experience. We are reminded. sometimes directly and sometimes indirectly, that none of Nostr would matter if there were no one using it. We know this to be true, but it is no less humbling to be surrounded by constant innovation and a thriving desire to bring this experience to the entire world.

Now here I sit, tapping out these words, in the midst of another massive life change, stressful but chosen. I could sign off, go read a book in the garden, and go about my world as I would have in my pre-Nostr times. I don't want to do that, though. Hope is here. If there is a place to dwell, in hope is where I will always choose.

I find it important to acknowledge, though, that Nostr and the people using it are in a constant state of flux, too. This isn't my rock nor harbor nor shelter. It's the chaotic good, reminding me both to keep an appreciation for how far this ecosystem has come in such a short amount of time and a realistic set of expectations for where this all can go. The same applies for how well things work at any given moment...And equally so in missing my some of my early Nostr friends that have come and gone, while remaining open to the possibility of meeting new ones... Experiences had and experiences yet to come. I don't know if I have ever been so coaxed outside of my mind by a group of strangers on the internet. But here I am, looking back and looking forward, surrounded by awe in all directions, sharing thoughts that would otherwise be scribbled in pen to be burned in a random evening fire. I've long felt that the core of social media should be just this. Spaces for people to connect, above all else, in the ways that create meaning in our lives. I suppose in some ways that did exist before, but it was twisted, and obscured, and slowly pulled away.

Now its here and super-charged by possibility. What this looks like for any individual will not be the same as my own view. That's part of what makes this so beautiful to me. We need to be able to speak freely. Just as importantly we need to be able to surround ourselves with the things and people that makes us want to do more, that make us want to feel humbled. Or not, if we so choose... but I choose hope.

@ 57d1a264:69f1fee1

Past week summary

From a Self Custody for Organizations perspective, after analyzing the existing protocols (Cerberus, 10xSecurityBTCguide and Glacier) and reading a bunch of relates articles and guides, have wrapped to the conclusion that this format it is good to have as reference. However, something else is needed. For example, a summary or a map of the whole process to provide an overview, plus a way to deliver all the information and the multy-process in a more enjoyable way. Not a job for this hackathon, but with the right collaborations I assume it's possible to: - build something that might introduce a bit more quests and gamification - provide a learning environment (with testnet funds) could also be crucial on educating those unfamiliar with bitcoin onchain dynamics.

Have been learning more and playing around practicing best accessibility practices and how it could be applied to a desktop software like Bitcoin Safe. Thanks to @johnjherzog for providing a screen recording of his first experience and @jasonb for suggesting the tools to be used. (in this case tested/testing on Windows with the Accessibility Insights app). Some insight shared have been also applied to the website, running a full accessibility check (under WCAG 2.2 ADA, and Section 508 standards) with 4 different plugins and two online tools. I recognize that not all of them works and analyze the same parameters, indeed they complement each other providing a more accurate review.

For Bitcoin Safe interface improvements, many suggestions have been shared with @andreasgriffin , including: - a new iconset, including a micro-set to display the number of confirmed blocs for each transaction - a redesigned History/Dashboard - small refinements like adding missing columns on the tables - allow the user to select which columns to be displayed - sorting of unconfirmed transactions - Defining a new style for design elements like mempool blocks and quick receive boxes You can find below some screenshots with my proposals that hopefully will be included in the next release.

Last achievement this week was to prepare the website https://Safe.BTC.pub, the container where all the outcomes f this experiment will be published. You can have a look, just consider it still WIP. Branding for the project has also been finalized and available in this penpot file https://design.penpot.app/#/workspace?team-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd6&project-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd8&file-id=95aea877-d515-80ac-8006-23a251886db3&page-id=132f519a-39f4-80db-8006-2a41c364a545

What's for next week

After spending most of the time learning and reading material, this coming week will be focused on deliverables. The goal as planned will be to provide: - Finalized Safe₿its brand and improve overall desktop app experience, including categorization of transactions and addresses - An accessibility report or guide for Bitcoin Safe and support to implement best practices - A first draft of the Self-Custody for Organizations guide/framework/protocol, ideally delivered through the website http://Safe.BTC.pub in written format, but also as FlowChart to help have an overview of the whole resources needed and the process itself. This will clearly define preparations and tools/hardwares needed to successfully complete the process.

To learn more about the project, you can visit: Designathon website: https://event.bitcoin.design/#project-recj4SVNLLkuWHpKq Discord channel: https://discord.com/channels/903125802726596648/1369200271632236574 Previous SN posts: https://stacker.news/items/974489/r/DeSign_r and https://stacker.news/items/974488/r/DeSign_r

Stay tuned, more will be happening this coming week

originally posted at https://stacker.news/items/977190

@ 57d1a264:69f1fee1

Past week summary

From a Self Custody for Organizations perspective, after analyzing the existing protocols (Cerberus, 10xSecurityBTCguide and Glacier) and reading a bunch of relates articles and guides, have wrapped to the conclusion that this format it is good to have as reference. However, something else is needed. For example, a summary or a map of the whole process to provide an overview, plus a way to deliver all the information and the multy-process in a more enjoyable way. Not a job for this hackathon, but with the right collaborations I assume it's possible to: - build something that might introduce a bit more quests and gamification - provide a learning environment (with testnet funds) could also be crucial on educating those unfamiliar with bitcoin onchain dynamics.

Have been learning more and playing around practicing best accessibility practices and how it could be applied to a desktop software like Bitcoin Safe. Thanks to @johnjherzog for providing a screen recording of his first experience and @jasonbohio for suggesting the tools to be used. (in this case tested/testing on Windows with the Accessibility Insights app). Some insight shared have been also applied to the website, running a full accessibility check (under WCAG 2.2 ADA, and Section 508 standards) with 4 different plugins and two online tools. I recognize that not all of them works and analyze the same parameters, indeed they complement each other providing a more accurate review.

For Bitcoin Safe interface improvements, many suggestions have been shared with @andreasgriffin , including: - a new iconset, including a micro-set to display the number of confirmed blocs for each transaction - a redesigned History/Dashboard - small refinements like adding missing columns on the tables - allow the user to select which columns to be displayed - sorting of unconfirmed transactions - Defining a new style for design elements like mempool blocks and quick receive boxes You can find below some screenshots with my proposals that hopefully will be included in the next release.

Last achievement this week was to prepare the website https://Safe.BTC.pub, the container where all the outcomes f this experiment will be published. You can have a look, just consider it still WIP. Branding for the project has also been finalized and available in this penpot file https://design.penpot.app/#/workspace?team-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd6&project-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd8&file-id=95aea877-d515-80ac-8006-23a251886db3&page-id=132f519a-39f4-80db-8006-2a41c364a545

What's for next week

After spending most of the time learning and reading material, this coming week will be focused on deliverables. The goal as planned will be to provide: - Finalized Safe₿its brand and improve overall desktop app experience, including categorization of transactions and addresses - An accessibility report or guide for Bitcoin Safe and support to implement best practices - A first draft of the Self-Custody for Organizations guide/framework/protocol, ideally delivered through the website http://Safe.BTC.pub in written format, but also as FlowChart to help have an overview of the whole resources needed and the process itself. This will clearly define preparations and tools/hardwares needed to successfully complete the process.

To learn more about the project, you can visit: Designathon website: https://event.bitcoin.design/#project-recj4SVNLLkuWHpKq Discord channel: https://discord.com/channels/903125802726596648/1369200271632236574 Previous SN posts: https://stacker.news/items/974489/r/DeSign_r and https://stacker.news/items/974488/r/DeSign_r

Stay tuned, more will be happening this coming week

originally posted at https://stacker.news/items/977180

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com

Autor: Vijay Boyapati / Prevod na hrvatski: Matija

---

Sa zadnjim cijenama koje je bitcoin dosegao 2017., optimističan scenarij za ulagače se možda čini toliko očitim da ga nije potrebno niti spominjati. Alternativno, možda se nekome čini glupo ulagati u digitalnu vrijednost koja ne počiva na nijednom fizičkom dobru ili vladi i čiji porast cijene su neki usporedili sa manijom tulipana ili dot-com balonom. Nijedno nije točno; optimističan scenarij za Bitcoin je uvjerljiv, ali ne i očit. Postoje značajni rizici kod ulaganja u Bitcoin, no, kao što planiram pokazati, postoji i ogromna prilika.

Geneza

Nikad u povijesti svijeta nije bilo moguće napraviti transfer vrijednosti među fizički udaljenim ljudima bez posrednika, poput banke ili vlade. 2008. godine, anonimni Satoshi Nakamoto je objavio 8 stranica rješenja na dugo nerješivi računalski problem poznat kao “Problem Bizantskog Generala.” Njegovo rješenje i sustav koji je izgradio - Bitcoin - dozvolio je, prvi put ikad, da se vrijednost prenosi brzo i daleko, bez ikakvih posrednika ili povjerenja. Implikacije kreacije Bitcoina su toliko duboke, ekonomski i računalski, da bi Nakamoto trebao biti prva osoba nominirana za Nobelovu nagradu za ekonomiju i Turingovu nagradu.

Za ulagače, važna činjenica izuma Bitcoina (mreže i protokola) je stvaranje novog oskudnog digitalnog dobra - bitcoina (monetarne jedinice). Bitcoini su prenosivi digitalni “novčići” (tokeni), proizvedeni na Bitcoin mreži kroz proces nazvan “rudarenje” (mining). Rudarenje Bitcoina je ugrubo usporedivo sa rudarenjem zlata, uz bitnu razliku da proizvodnja bitcoina prati unaprijed osmišljeni i predvidivi raspored. Samo 21 milijun bitcoina će ikad postojati, i većina (2017., kada je ovaj tekst napisan) su već izrudareni. Svake četiri godine, količina rudarenih bitcoina se prepolovi. Produkcija novih bitcoina će potpuno prestati 2140. godine.

Stopa inflacije —— Monetarna baza

Bitcoine ne podržava nikakva roba ili dobra, niti ih garantira ikakva vlada ili firma, što postavlja očito pitanje za svakog novog bitcoin ulagača: zašto imaju uopće ikakvu vrijednost? Za razliku od dionica, obveznica, nekretnina ili robe poput nafte i žita, bitcoine nije moguće vrednovati koristeći standardne ekonomske analize ili korisnost u proizvodnji drugih dobara. Bitcoini pripadaju sasvim drugoj kategoriji dobara - monetarnih dobara, čija se vrijednost definira kroz tzv. teoriju igara; svaki sudionik na tržištu vrednuje neko dobro, onoliko koliko procjenjuje da će ga drugi sudionici vrednovati. Kako bismo bolje razumjeli ovo svojstvo monetarnih dobara, trebamo istražiti podrijetlo novca.

Podrijetlo novca

U prvim ljudskim društvima, trgovina među grupama se vršila kroz robnu razmjenu. Velika neefikasnost prisutna u robnoj razmjeni je drastično ograničavala količinu i geografski prostor na kojem je bila moguća. Jedan od najvećih problema sa robnom razmjenom je problem dvostruke podudarnosti potražnje. Uzgajivač jabuka možda želi trgovati sa ribarom, ali ako ribar ne želi jabuke u istom trenutku, razmjena se neće dogoditi. Kroz vrijeme, ljudi su razvili želju za čuvanjem određenih predmeta zbog njihove rijetkosti i simbolične vrijednosti (npr. školjke, životinjski zube, kremen). Zaista, kako i Nick Szabo govori u svojem izvrsnom eseju o podrijetlu novca, ljudska želja za sakupljanjem predmeta pružila je izraženu evolucijsku prednost ranom čovjeku nad njegovim najbližim biološkim rivalom, neandertalcem - Homo neanderthalensis.

"Primarna i najbitnija evolucijska funkcija sakupljanja bila je osigurati medij za čuvanje i prenošenje vrijednosti".

Predmeti koje su ljudi sakupljali služili su kao svojevrsni “proto-novac,” tako što su omogućavale trgovinu među antagonističkim plemenima i dozvoljavale bogatsvu da se prenosi na sljedeću generaciju. Trgovina i transfer takvih predmeta bile su rijetke u paleolitskim društvima, te su oni služili više kao “spremište vrijednosti” (store of value) nego kao “medij razmjene” (medium of exchange), što je uloga koju danas igra moderni novac. Szabo objašnjava:

"U usporedbi sa modernim novcem, primitivan novac je imao jako malo “brzinu” - mogao je promijeniti ruke samo nekoliko puta u životu prosječnog čovjeka. Svejedno, trajni i čvrsti sakupljački predmet, što bismo danas nazvali “nasljeđe,” mogao je opstati mnogo generacija, dodajući znatnu vrijednost pri svakom transferu - i zapravo omogućiti transfer uopće".

Rani čovjek suočio se sa bitnom dilemom u teoriji igara, kada je odlučivao koje predmete sakupljati: koje od njih će drugi ljudi željeti? Onaj koji bi to točno predvidio imao bi ogromnu prednost u mogućnosti trgovine i akvizicije bogatsva. Neka američka indijanska plemena, npr. Naraganseti, specijalizirala su se u proizvodnji sakupljačkih dobara koja nisu imala drugu svrhu osim trgovine. Valja spomenuti da što je ranije predviđanje da će neko dobro imati takvu vrijednost, veća je prednost koju će imati onaj koji je posjeduje, zato što ju je moguće nabaviti jeftinije, prije nego postane vrlo tražena roba i njezona vrijednost naraste zajedno sa populacijom. Nadalje, nabava nekog dobra u nadi da će u budućnosti biti korišteno kao spremište vrijednosti, ubrzava upravo tu primjenu. Ova cirkularnost je zapravo povratna veza (feedback loop) koja potiče društva da se rapidno slože oko jednog spremišta vrijednosti. U terminima teorije igara, ovo je znano kao “Nashov ekvilibrij.” Postizanje Nashovog ekvilibrija za neko spremište vrijednosti je veliko postignuće za društvo, pošto ono znatno olakšava trgovinu i podjelu rada, i time omogućava napredak civilizacije.

Tisućljećima, kako su ljudska društva rasla i otvarala trgovinske puteve, različite aplikacije spremišta vrijednosti u individualnim društvima počele su se natjecati međusobno. Trgovci su imali izbor: čuvati svoju zaradu u spremištu vrijednosti vlastite kulture, ili one kulture sa kojom su trgovali, ili mješavini oboje. Benefit štednje u stranom spremištu vrijednosti bila je uvećana sposobnost trgovanja u povezanom stranom društvu. Trgovci koji su štedili u stranom spremištu vrijednosti su također imali dobrih razloga da potiču svoje društvo da ga prihvati, jer bi tako uvećali vrijednost vlastite ušteđevine. Prednosti “uvezene” tehnologije spremanja vrijednosti bile su prisutne ne samo za trgovce, nego i za sama društva. Kada bi se dvije grupe konvergirale u jedinstvenom spremištu vrijednosti, to bi značajno smanjilo cijenu troškova trgovine jednog s drugim, i samim time povećanje bogatstva kroz trgovinu. I zaista, 19. stoljeće bilo je prvi put da je najveći dio svijeta prihvatio jedinstveno spremište vrijednosti - zlato - i u tom periodu vidio najveću eksploziju trgovine u povijesti svijeta. O ovom mirnom periodu, pisao je John Maynard Keynes:

"Kakva nevjerojatna epizoda u ekonomskom napretku čovjeka… za svakog čovjeka iole iznadprosječnog, iz srednje ili više klase, život je nudio obilje, ugodu i mogućnosti, po niskoj cijeni i bez puno problema, više nego monarsima iz prethodnih perioda. Stanovnik Londona mogao je, ispijajući jutarnji čaj iz kreveta, telefonski naručiti razne proizvode iz cijele Zemlje, u količinama koje je želio, i sa dobrim razlogom očekivati njihovu dostavu na svoj kućni prag."

Svojstva dobrog spremišta vrijednosti

Kada se spremišta vrijednosti natječu jedno s drugim, specifična svojstva rade razliku koja daje jednom prednost nad drugim. Premda su mnoga dobra u prošlosti korištena kao spremišta vrijednosti ili kao “proto-novac,” određena svojstva su se pokazala kao posebno važna, i omogućila dobrima sa njima da pobijede. Idealno spremište vrijednosti biti će:

• Trajno: dobro ne smije biti kvarljivo ili lako uništeno. Tako naprimjer, žito nije idealno spremište vrijednosti.
• Prenosivo: dobro mora biti lako transportirati i čuvati, što omogućuje osiguranje protiv gubitka ili krađe i dopušta trgovinu na velike udaljenosti. Tako, krava je lošije spremište vrijednosti od zlatne narukvice.
• Zamjenjivo: jedna jedinica dobra treba biti zamjenjiva sa drugom. Bez zamjenjivosti, problem podudarnosti želja ostaje nerješiv. Time, zlato je bolje od dijamanata, jer su oni nepravilni u obliku i kvaliteti.
• Provjerljivo: dobro mora biti lako i brzo identificirano i testirano za autentičnost. Laka provjera povećava povjerenje u trgovini i vjerojatnost da će razmjena biti dovršena.
• Djeljivo: dobro mora biti lako djeljivo na manje dijelove. Premda je ovo svojstvo bilo manje važno u ranim društvima gdje je trgovina bila rijetka, postalo je važnije sa procvatom trgovine. Količine koje su se mijenjale postale su manje i preciznije.
• Oskudno: Monetarno dobro mora imati “cijenu nemoguću za lažirati,” kao što je rekao Nick Szabo. Drugim riječima, dobro ne smije biti obilno ili lako dostupno kroz proizvodnju. Oskudnost je možda i najvažnije svojstvo spremišta vrijednosti, pošto se izravno vezuje na ljudsku želju da sakupljamo ono što je rijetko. Ona je izvor vrijednosti u spremištu vrijednosti.
• Duge povijesti: što je dulje neko dobro vrijedno za društvo, veća je vjerojatnost da će biti prihvaćeno kao spremište vrijednosti. Dugo postojeće spremište vrijednosti biti će jako teško uklonjeno od strane došljaka, osim u slučaju sile (ratno osvajanje) ili ako je nova tehnologija znatno bolja u ostalim svojstvima.
• Otporno na cenzuru: novije svojstvo, sve više važno u modernom digitalnom svijetu sa sveprisutnim nadzorom, je otpornost na cenzuru. Drugim riječima, koliko je teško da vanjski agent, kao korporacija ili država, spriječi vlasnika dobra da ga čuva i koristi. Dobra koja su otporna na cenzuru su idealna za ljude koji žive u režimima koji prisilno nadziru kapital ili čine neke oblike mirne trgovine protuzakonitima.

Ova tablica ocjenjuje Bitcoin, zlato (gold) i fiat novac (kao što je euro ili dolar) po svojstvima izlistanim gore. Objašnjenje svake ocjene slijedi nakon tablice.

Trajnost:

Zlato je neosporeni kralj trajnosti. Velika većina zlata pronađenog kroz povijest, uključujući ono egipatskih faraona, opstaje i danas i vjerojatno će postojati i za tisuću godina. Zlatnici korišteni u antičko doba imaju značajnu vrijednost i danas. Fiat valute i bitcoini su digitalni zapisi koji ponekad imaju fizički oblik (npr. novčanice). Dakle, njihovu trajnost ne određuju njihova fizička svojstva (moguće je zamijeniti staru i oštećenu novčanicu za novu), nego institucije koje stoje iza njih. U slučaju fiat valuta, mnoge države su nastale i nestale kroz stoljeća, i valute su nestale s njima. Marke iz Weimarske republike danas nemaju vrijednost zato što institucija koja ih je izdavala više ne postoji. Ako je povijest ikakav pokazatelj, ne bi bilo mudro smatrati fiat valute trajnima dugoročno; američki dolar i britanska funta su relativne anomalije u ovom pogledu. Bitcoini, zato što nemaju instituciju koja ih održava, mogu se smatrati trajnima dok god mreža koja ih osigurava postoji. Obzirom da je Bitcoin još uvijek mlada valuta, prerano je za čvrste zaključke o njegovoj trajnosti. No, postoje ohrabrujući znakovi - prominente države su ga pokušavale regulirati, hakeri ga napadali - usprkos tome, mreža nastavlja funkcionirati, pokazujući visok stupanj antifragilnosti.

Prenosivost:

Bitcoini su najprenosivije spremište vrijednosti ikad. Privatni ključevi koji predstavljaju stotine milijuna dolara mogu se spremiti na USB drive i lako ponijeti bilo gdje. Nadalje, jednako velike sume mogu se poslati na drugi kraj svijeta skoro instantno. Fiat valute, zbog svojeg temeljno digitalnog oblika, su također lako prenosive. Ali, regulacije i kontrola kapitala od strane države mogu ugroziti velike prijenose vrijednosti, ili ih usporiti danima. Gotovina se može koristiti kako bi se izbjegle kontrole kapitala, ali onda rastu rizik čuvanja i cijena transporta. Zlato, zbog svojeg fizičkog oblika i velike gustoće, je najmanje prenosivo. Nije čudo da većina zlatnika i poluga nikad ne napuste sefove. Kada se radi prijenos zlata između prodavača i kupca, uglavnom se prenosi samo ugovor o vlasništvu, ne samo fizičko zlato. Prijenos fizičkog zlata na velike udaljenosti je skupo, riskantno i sporo.

Zamjenjivost:

Zlato nam daje standard za zamjenjivost. Kada je rastopljeno, gram zlata je praktički nemoguće razlikovati od bilo kojeg drugog grama, i zlato je oduvijek bilo takvo. S druge strane, fiat valute, su zamjenjive samo onoliko koliko njihova institucija želi da budu. Iako je uglavnom slučaj da je novčanica zamjenjiva za drugu istog iznosa, postoje situacije u kojima su velike novčanice tretirane drukčije od malih. Naprimjer, vlada Indije je, u pokušaju da uništi neoporezivo sivo tržište, potpuno oduzela vrijednost novčanicama od 500 i 1000 rupija. To je uzrokovalo da ljudi manje vrednuju te novčanice u trgovini, što je značilo da više nisu bile zaista zamjenjive za manje novčanice. Bitcoini su zamjenjivi na razini mreže; svaki bitcoin je pri prijenosu tretiran kao svaki drugi. No, zato što je moguće pratiti individualne bitcoine na blockchainu, određeni bitcoin može, u teoriji, postati “prljav” zbog korštenja u ilegalnoj trgovini, te ga trgovci ili mjenjačnice možda neće htjeti prihvatiti. Bez dodatnih poboljšanja oko privatnosti i anonimnosti na razini mrežnog protokola, bitcoine ne možemo smatrati jednako zamjenjivim kao zlato.

Mogućnost provjere:

Praktično gledajući, autentičnost fiat valuta i zlata je prilično lako provjeriti. Svejedno, i usprkos pokušajima da spriječe krivotvorenje novčanica, i dalje postoji potencijal prevare za vlade i njihove građane. Zlato također nije imuno na krivotvorenje. Sofisticirani kriminalci su koristili pozlaćeni tungsten kako bi prevarili kupce zlata. Bitcoine je moguće provjeriti sa matematičkom sigurnošću. Korištenjem kriptografskih potpisa, vlasnik bitcoina može javno demonstrirati da posjeduje bitcoine koje tvrdi da posjeduje.

Djeljivost:

Bitcoine je moguće podijeliti u stotinu milijuna manjih jedinica (zvanih satoshi), i prenositi takve (no, valja uzeti u obzir ekonomičnost prijenosa malih iznosa, zbog cijene osiguravanja mreže - “network fee”). Fiat valute su tipično dovoljno djeljive na jedinice sa vrlo niskom kupovnom moći. Zlato, iako fizički i teoretski djeljivo, postaje teško za korištenje kada se podijeli na dovoljno male količine da bi se moglo koristiti u svakodnevnoj trgovini.

Oskudnost:

Svojstvo koje najjasnije razlikuje Bitcoin od fiat valuta i zlata je njegova unaprijed definirana oskudnost. Od početka, konačna količina bitcoina nikad neće biti veća od 21 milijun. To daje vlasnicima bitcoina jasan i znan uvid u postotak ukupnog vlasništva. Naprimjer, vlasnik 10 bitcoina bi znao da najviše 2,1 milijuna ljudi (manje od 0.03% populacije) može ikad imati isto bitcoina kao i on. Premda je kroz povijest uvijek bilo oskudno, zlato nije imuno na povećanje ukupne količine. Ako se ikad izumi nova, ekonomičnija metoda rudarenja ili proizvodnje zlata, ukupna količina zlata bi se mogla dramatično povećati (npr. rudarenje morskog dna ili asteroida). Na kraju, fiat valute, relativno nov izum u povijesti, pokazale su se sklonima konstantnim povećanjima u količini. Države su pokazale stalnu sklonost inflaciji monetarne kvantitete kako bi rješavale kratkoročne političke probleme. Inflacijske tendencije vlada diljem svijeta čine fiat valute gotovo sigurnim da će gubiti vrijednost kroz vrijeme.

Etablirana povijest:

Nijedno monetarno dobro nema povijest kao zlato, koje je imalo vrijednost za cijelog trajanja ljudske civilizacije. Kovanice izrađene u antičko doba i danas imaju značajnu vrijednost. Ne može se isto reći za fiat valute, koje su same relativno nova povijesna anomalija. Od njihovog početka, fiat valute su imale gotovo univerzalni smjer prema bezvrijednosti. Korištenje inflacije kao podmuklog načina za nevidljivo oporezivanje građana je vječita kušnja kojoj se skoro nijedna država u povijesti nije mogla oduprijeti. Ako je 20. stoljeće, u kojem je fiat novac dominirao globalni monetarni poredak, demonstriralo neku ekonomsku istinu, to je onda bila ta da ne možemo računati na fiat novac da održi vrijednost u dužem ili srednjem vremenskom periodu. Bitcoin, usprkos svojoj novosti, je preživio dovoljno testova tržišta da postoji velika vjerojatnost da neće nestati kao vrijedno dobro. Nadalje, Lindy efekt govori da što duže Bitcoin bude korišten, to će veća biti vjera u njega i njegovu sposobnost da nastavi postojati dugo u budućnost. Drugim riječima, društvena vjera u monetarno dobro je asimptotička, kao u grafu ispod:

Ako Bitcoin preživi prvih 20 godina, imat će gotovo sveopće povjerenje da će trajati zauvijek, kao što ljudi vjeruju da je internet trajna stvar u modernom svijetu.

Otpor na cenzuru

Jedan od najbitnijih izvora za ranu potražnju bitcoina bila je njegova upotreba u ilegalnoj kupovini i prodaji droge. Mnogi su zato pogrešno zaključili da je primarna potražnja za bitcoinima utemeljena u njihovoj prividnoj anonimnosti. Međutim, Bitcoin nije anonimna valuta; svaka transakcija na mreži je zauvijek zapisana na javnom blockchainu. Povijesni zapis transakcija dozvoljava forenzičkoj analizi da identificira izvore i tijek sredstava. Takva analiza dovela je do uhićenja počinitelja zloglasne MtGox pljačke. Premda je istina da dovoljno oprezna i pedantna osoba može sakriti svoj identitet koristeći Bitcoin, to nije razlog zašto je Bitcoin bio toliko popularan u trgovini drogom.

Ključno svojstvo koje čini Bitcoin najboljim za takve aktivnosti je njegova agnostičnost i nepotrebnost za dozvolom (“premissionlessness”) na mrežnoj razini. Kada se bitcoini prenose na Bitcoin mreži, ne postoji nitko tko dopušta transakcije. Bitcoin je distribuirana peer-to-peer (korisnik-korisniku) mreža, i samim time dizajnirana da bude otporna na cenzuru. Ovo je u velikom kontrastu sa fiat bankarskim sustavom, u kojem države reguliraju banke i ostale institucije prijenosa novca, kako bi one prijavljivale i sprječavale protuzakonito korištenje monetarnih dobara. Klasičan primjer regulacije novca su kontrole kapitala. Npr., bogati milijunaš će vrlo teško prenijeti svoje bogatstvo u novu zemlju, kada bježi iz opresivnog režima. Premda zlato nije izdano i proizvedeno od države, njegova fizička priroda ga čini teško prenosivim kroz prostor, i samim time ga je daleko lakše regulirati nego Bitcoin. Indijski Akt kontrole zlata je primjer takve regulacije.

Bitcoin je odličan u većini gore navedenih svojstava, što mu omogućava da bude marginalno bolji od modernih i drevnih monetarnih dobara, te da pruži poticaje za svoje rastuće društveno usvajanje. Specifično, moćna kombinacija otpornosti na cenzuru i apsolutne oskudnosti bila je velika motivacija za bogate ulagače koji su uložili dio svojeg bogatstva u Bitcoin.

Evolucija novca

U modernoj monetarnoj ekonomiji postoji opsesija sa ulogom novca kao medija razmjene. U 20. stoljeću, države su monopolizirale izdavanje i kontrolu novca i kontinuirano potkopavale njegovo svojstvo spremišta vrijednosti, stvarajući lažno uvjerenje da je primarna svrha novca biti medij razmjene. Mnogi su kritizirali Bitcoin, govoreći da je neprikladan da bude novac zato što mu je cijena bila previše volatilna za medij razmjene. No, novac je uvijek evoluirao kroz etape; uloga spremišta vrijednosti je dolazila prije medija razmjene. Jedan od očeva marginalističke ekonomije, William Stanley Jevons, objašnjava:

"Povijesno govoreći… čini se da je zlato prvo služilo kao luksuzni metal za ukras; drugo, kao sačuvana vrijednost; treće, kao medij razmjene; i konačno, kao mjerilo vrijednosti."

U modernoj terminologiji, novac uvijek evoluira kroz četiri stadija:

1. Kolekcionarstvo: U prvoj fazi svoje evolucije, novac je tražen samo zbog svojih posebnih svojstava, uglavnom zbog želja onog koji ga posjeduje. Školjke, perlice i zlato su bili sakupljani prije nego su poprimili poznatije uloge novca.
2. Spremište vrijednosti: Jednom kada je novac tražen od dovoljnog broja ljudi, biti će prepoznat kao način za čuvanje i spremanje vrijednosti kroz vrijeme. Kada neko dobro postane široko korišteno kao spremište vrijednosti, njegova kupovna moć raste sa povećanom potražnjom za tu svrhu. Kupovna moć spremišta vrijednosti će u jednom trenutku doći do vrhunca, kada je dovolno rašireno i broj novih ljudi koji ga potražuju splasne.
3. Sredstvo razmjene: Kada je novac potpuno etabliran kao spremište vrijednosti, njegova kupovna moć se stabilizira. Nakon toga, postane prikladno sredstvo razmjene zbog stabilnosti svoje cijene. U najranijim danima Bitcoina, mnogi ljudi nisu shvaćali koju buduću cijenu plaćaju koristeći bitcoine kao sredstvo razmjene, umjesto kao novonastalo spremište vrijednosti. Poznata priča o čovjeku koji je za 10,000 bitcoina (vrijednih oko 94 milijuna dolara kada je ovaj članak napisan) za dvije pizze ilustrira ovaj problem.
4. Jedinica računanja vrijednosti: Jednom kada je novac široko korišten kao sredstvo razmjene, dobra će biti vrednovana u njemu, tj. većina cijena će biti izražena u njemu. Uobičajena zabluda je da je većinu dobara moguće zamijeniti za bitcoine danas. Npr., premda je možda moguće kupiti šalicu kave za bitcoine, izlistana cijena nije prava bitcoin cijena; zapravo se radi o cijeni u državnoj valuti koju želi trgovac, preračunatu u bitcoin po trenutnoj tržišnoj cijeni. Kad bi cijena bitcoina pala u odnosu na valutu, vrijednost šalice izražena u bitcoinima bi se povećala. Od trenutka kada trgovci budu voljni prihvaćani bitcoine kao platežno sredstvo, bez obraćanja pažnje na vrijednost bitcoina u državnoj fiat valuti, moći ćemo reći da je Bitcoin zaista postao jedinica računanja vrijednosti.

Monetarna dobra koja još nisu jedinice računanja vrijednosti možemo smatrati “djelomično monetiziranima.” Danas zlato ima takvu ulogu, jer je spremište vrijednosti, ali su mu uloge sredstva razmjene i računanja vrijednosti oduzete intervencijama država. Moguće je također da se jedno dobro koristi kao sredstvo razmjene, dok druga ispunjavaju ostale uloge. To je tipično u zemljama gdje je država disfunkcionalna, npr. Argentina ili Zimbabwe. U svojoj knjizi, Digitalno zlato, Nathaniel Popper piše:

"U Americi, dolar služi trima funkcijama novca: nudi sredstvo razmjene, jedinicu za mjerenje vrijednosti dobara, i mjesto gdje se može čuvati vrijednosti. S druge strane, argentinski peso je korišten kao sredstvo razmjene (za svakodnevne potrebe), ali ga nitko nije koristio kao spremište vrijednosti. Štednja u pesosima bila je ekvivalent bacanja novca. Zato su ljudi svu svoju štednju imali u dolarima, jer je dolar bolje čuvao vrijednost. Zbog volatilnosti pesosa, ljudi su računali cijene u dolarima, što im je pružalo pouzdaniju jedinicu mjerenja kroz vrijeme."

Bitcoin je trenutno u fazi tranzicije iz prvog stadija monetizacije u drugi. Vjerojatno će proći nekoliko godina prije nego Bitcoin pređe iz začetaka spremišta vrijednosti u istinski medij razmjene, i put do tog trenutka je još uvijek pun rizika i nesigurnosti. Važno je napomenuti da je ista tranzicija trajala mnogo stoljeća za zlato. Nitko danas živ nije doživio monetizaciju dobra u realnom vremenu (kroz koju Bitcoin prolazi), tako da nemamo puno iskustva govoriti o putu i načinu na koji će se monetizacija dogoditi.

Put monetizacije

Kroz proces monetizacije, monetarno dobro će naglo porasti u kupovnoj moći. Mnogi su tako komentirali da je uvećanje kupovne moći Bitcoina izgledalo kao “balon” (bubble). Premda je ovaj termin često korišten kako bi ukazao na pretjeranu vrijednosti Bitcoina, sasvim slučajno je prikladan. Svojstvo koje je uobičajeno za sva monetarna dobra jest da je njihova kupovna moć viša nego što se može opravdati samo kroz njihovu uporabnu vrijednost. Zaista, mnogi povijesni novci nisu imali uporabnu vrijednost. Razliku između kupovne moći i vrijednosti razmjene koju bi novac mogao imati za svoju inherentnu korisnost, možemo razmatrati kao “monetarnu premiju.” Kako monetarno dobro prolazi kroz stadije monetizacije (navedene gore), monetarna premija raste. No, ta premija ne raste u ravnoj i predvidivoj liniji. Dobro X, koje je bilo u procesu monetizacije, može izgubiti u usporedbi sa dobrom Y koje ima više svojstava novca, te monetarna premija dobra X drastično padne ili potpuno nestane. Monetarna premija srebra je skoro potpuno nestala u kasnom 19. stoljeću, kada su ga vlade diljem svijeta zamijenile zlatom kao novcem.

Čak i u odsustvu vanjskih faktora, kao što su intervencije vlade ili druga monetarna dobra, monetarna premija novog novca neće ići predvidivim putem. Ekonomist Larry White primijetio je:

"problem sa pričom “balona,” naravno, je da je ona konzistentna sa svakim putem cijene, i time ne daje ikakvo objašnjenje za specifičan put cijene"

Proces monetizacije opisuje teorija igara; svaki akter na tržištu pokušava predvidjeti agregiranu potražnju ostalih aktera, i time buduću monetarnu premiju. Zato što je monetarna premija nevezana za inherentnu korisnost, tržišni akteri se uglavnom vode za prošlim cijenama da bi odredili je li neko dobro jeftino ili skupo, i žele li ga kupiti ili prodati. Veza trenutne potražnje sa prošlim cijenama naziva se “ovisnost o putu” (path dependence); ona je možda najveći izvor konfuzije u shvaćanju kretanja cijena monetarnih dobara.

Kada kupovna moć monetarnog dobra naraste zbog većeg i šireg korištenja, očekivanja tržišta o definicijama “jeftinog” i “skupog” se mijenjaju u skladu s time. Slično tome, kada cijena monetarnog dobra padne, očekivanja tržišta mogu se promijeniti u opće vjerovanje da su prethodne cijene bile “iracionalne” ili prenapuhane. Ovisnost o putu novca ilustrirana je riječima poznatog upravitelja fondova s Wall Streeta, Josha Browna:

"Kupio sam bitcoine kada su koštali $2300, i to mi se udvostručilo gotovo odmah. Onda sam počeo govoriti kako “ne mogu kupiti još” dok im je cijena rasla, premda sam znao da je to razmišljanje bazirano samo na cijenu po kojoj sam ih kupio. Kasnije, kada je cijena pala zbog kineske regulacije mjenjačnica, počeo sam si govoriti, “Odlično, nadam se da će još pasti da mogu kupiti još.”"

Istina leži u tome da su ideje “jeftinog” i “skupog” zapravo besmislene kada govorimo o monetarnim dobrima. Cijena monetarnog dobra ne reflektira njegovu stopu rasprostanjenosti ili korisnosti, nego mjeru koliko je ono široko prihvaćeno da ispuni razne uloge novca.

Dodatna komplikacija u ovom aspektu novca je činjenica da tržišni akteri ne djeluju samo kao nepristrani promatrači koji pokušavaju kupiti i prodati u iščekivanju budućih kretanja monetarne premije, nego i kao aktivni proponenti. Pošto ne postoji objektivno “točna” monetarna premija, širiti dobar glas o superiornijim svojstvima nekog monetarnog dobra je efektivnije nego za obična dobra, čija vrijednost je u konačnici vezana na njegovu osnovnu korisnost. Religiozni zanos sudionika na Bitcoin tržištu vidljiv je na raznim internetskim forumima, gdje Bitcoineri aktivno promoviraju benefine Bitcoina i bogatstvo koje je moguće ostvariti investiranjem u njega. Promatrajući Bitcoin tržište, Leigh Drogen komentira:

"To je prepoznatljivo svima kao religija - priča koju si pričamo i oko koje se slažemo. Religija je krivulja na grafu prihvaćanja o kojoj trebamo razmišljati. Sustav je gotovo savršen - onog trenutka kada netko pristupi krugu Bitcoinera, to će reći svima i nastaviti širiti riječ. Onda njihovi prijatelji pristupe i nastave širiti riječ."

Premda usporedba sa religijom može staviti Bitcoin u iracionalno svjetlo, potpuno je racionalno za individualnog vlasnika da širi dobru vijest o superiornom monetarnom dobru, i za šire društvo da se standardizira oko njega. Novac djeluje kao temelj za svu trgovinu i štednju; tako da prihvaćanje superiornog oblika novca ima ogromne multiplicirajuće benefite za stvaranje bogatstva za sve članove društva.

Oblik monetizacije

U članku o Spekulativnom prihvaćanju Bitcoina / teorije cijene, Michael Casey postulira da rastući Gartner hype ciklusi predstavljaju faze standardne S-krivulje prihvaćanja novih tehnologija, koje su bile prisutne kod mnogih transformacijskih tehnologija dok su postajale uobičajene u društvu.

Svaki Gartner hype ciklus počinje sa eksplozijom entuzijazma za novom tehnologijom, a cijenu podižu oni sudionici na tržištvu koji su “dostupni” u toj fazi. Najraniji kupci u Gartner hype ciklusu obično imaju jaku vjeru o transformacijskoj prirodi tehnologije u koju ulažu. S vremenom, tržište dosegne vrhunac entuzijazma kako se količina novih kupaca iscrpljuje, te kupovinom počnu dominirati spekulatori koji su više zainteresirani u brze profite nego u samu tehnologiju.

Nakon vrha hype ciklusa, cijene rapidno padaju dok spekulativno ludilo ustupa mjesto očajavanju, javnoj poruzi i osjećaju da tehnologija nije uopće bila transformacijska. S vremenom, cijena dosegne dno i formira plato na kojem se originalnim ulagačima, koji su imali snažno uvjerenje, pridružuju nove grupe ljudi koji su izdržali bol kraha cijena i koji cijene važnost same tehnologije.

Plato traje neko vrijeme i formira, kako Casey kaže, “stabilnu, dosadnu dolinu.” Za ovo vrijeme, javni interes za tehnologiju opada, no nastaviti će se razvijati i snažna zajednica uvjerenja će polako rasti. Tada, postavlja se nova baza za sljedeću iteraciju hype ciklusa, dok vanjski promatrači prepoznaju da tehnologija i dalje postoji i da ulaganje u nju možda nije onoliko rizično kao što se činilo za vrijeme pada cijene. Sljedeća iteracija hype ciklusa donosi mnogo veći broj novih ljudi, pa je i ciklus daleko veći u svojoj magnitudi.

Jako mali broj ljudi koji sudjeluju u Gartner hype ciklusu će točno predvidjeti koliko će visoko cijena porasti za vrijeme ciklusa. Cijene često dosegnu razine koje bi se činile apsurdnima većini ulagača u raniji stadijima ciklusa. Kada ciklus završi, mediji tipično atribuiraju pad cijene nekoj od aktualnih drušvenih tema. Premda takva tema može biti okidač pada, ona nikad nije temeljni razlog zašto ciklus završava. Gartner hype ciklusi završavaju kada je količina dostupnih novih sudionika na tržištu iscrpljena.

Zanimljivo je da je i zlato nacrtalo klasičan graf Gartner hype ciklusa od kasnih 1970-ih do ranih 2000-ih. Moguće je spekulirati da je hype ciklus osnovna socijalna dinamika oko procesa monetizacije.

Gartner kohorte

Od početka trgovanja Bitcoina na mjenjačnicama 2010. godine, Bitcoin tržište je svjedočilo četirima velikim Gartner hype ciklusima. U retrospektivi, možemo vrlo precizno identificirati grupe cijena prethodnih hype ciklusa Bitcoin tržišta. Također, možemo kvalitativno odrediti kohorte ulagača koje su povezane sa svakom iteracijom prethodnih ciklusa.

$ 0–$ 1 (2009. – 3. mjesec 2011.): Prvi hype ciklus u Bitcoin tržištu dominirali su kriptografi, računalni znanstvenici i cypherpunkovi koji su od početka bili spremni razumijeti važnost nevjerojatnog izuma Satoshija Nakamotoa, i koji su bili pioniri u potvrđivanju da Bitcoin protokol nema tehničkih mana.

$ 1–$ 30 (3. mjesec 2011. – 7. mjesec. 2011.): Drugi ciklus privukao je rane entuzijaste oko novih tehnologija kao i stabilan pritok ideološki motiviranih ulagača koji su bili oduševljeni idejom novca odvojenog od države. Libertarijanci poput Rogera Vera došli su u Bitcoin zbog aktivnog anti-institucionalnog stava, i mogućnosti koju je nova tehnologija obećavala. Wences Casares, briljantni i dobro povezani serijski poduzetnik, bio je također dio drugog Bitcoin hype ciklusa te je širio riječ o Bitcoinu među najprominentnijim tehnolozima i ulagačima u Silicijskoj Dolini.

$ 250–$ 1100 (4. mjesec 2013. – 12. mjesec 2013.): Treći hype ciklus doživio je ulazak ranih generalnih i institucionalnih ulagača koji su bili voljni uložiti trud i riskirati kroz užasno komplicirane kanale likvidnosti kako bi kupili bitcoine. Primaran izvor likvidnosti na tržištu za vrijeme ovog perioda bio je MtGox, mjenjačnica bazirana u Japanu, koju je vodio notorno nesposobni i beskrupulozni Mark Karpeles, koji je kasnije završio i u zatvoru zbog svoje uloge u kolapsu MtGoxa.

Valja primijetiti da je rast Bitcoinove cijene za vrijeme spomenuti hype ciklusa većinom povezano sa povećanjem likvidnosti i lakoćom sa kojom su ulagači mogli kupiti bitcoine. Za vrijeme prvog hype ciklusa, nisu postojale mjenjačnice; akvizicija bitcoina se odvijala primarno kroz rudarenje (mining) ili kroz izravnu razmjenu sa onima koju su već izrudarili bitcoine. Za vrijeme drugog hype ciklusa, pojavile su se rudimentarne mjenjačnice, no nabavljanje i osiguravanje bitcoina na ovim mjenjačnicama bilo je previše kompleksno za sve osim tehnološki najsposobnijih ulagača. Čak i za vrijeme trećeg hype ciklusa, ulagači koju su slali novac na MtGox kako bi kupili bitcoine su morali raditi kroz značajne prepreke. Banke nisu bile voljne imati posla sa mjenjačnicom, a oni posrednici koji su nudili usluge transfera bili su često nesposobni, kriminalni, ili oboje. Nadalje, mnogi koji su uspjeli poslati novac MtGoxu, u konačnici su morali prihvatiti gubitak svojih sredstava kada je mjenjačnica hakirana i kasnije zatvorena.

Tek nakon kolapsa MtGox mjenjačnice i dvogodišnje pauze u tržišnoj cijeni Bitcoina, razvili su se zreli i duboki izvori likvidnosti; primjeri poput reguliranih mjenjačnica kao što su GDAX i OTC brokeri kao Cumberland mining. Dok je četvrti hype ciklus započeo 2016. godine, bilo je relativno lako običnim ulagačima kupiti i osigurati bitcoine.

$ 1100 – $ 19600? (2014. –?):

U trenutku pisanja ovog teksta, tržište Bitcoina je prolazilo svoj četvrti veliki hype ciklus. Sudjelovanje u ovom hype ciklusu dominirala je ona skupina koju je Michael Casey opisao kao “rana većina” običnih i institucionalnih ulagača.

Kako su se izvori likvidnosti produbljivali i sazrijevali, veliki institucionalni ulagači sada imaju priliku sudjelovati kroz regulirana “futures” tržišta. Dostupnosti takvih tržišta stvara put ka kreaciji Bitcoin ETF-a (exchange traded fund) (fond na slobodnom tržištu), koji će onda pokrenuti “kasnu većinu” i “najsporije” u sljedećim hype ciklusima.

Premda je nemoguće predvidjeti točan efekt budućih hype ciklusa, razumno je očekivati da će najviša točka biti između $ 20.000 i $ 50.000 (2021. zenit je bio preko $ 69.000). Znatno više od ovog raspona, i Bitcoin bi imao znatan postotak ukupne vijednosti zlata (zlato i Bitcoin bi imali jednaku tržišnu kapitalizaciju kada bi bitcoini vrijedili oko $ 380.000 u trenutku pisanja ovog teksta). Značajan postotak vrijednosti zlata dolazi od potražnje centralnih banaka, te je malo vjerojatno da će centralne banke ili suverene države sudjelovati u trenutnom hype ciklusu.

Ulazak suverenih država u Bitcoin

Bitcoinov zadnji Gartner hype ciklus će započeti kada ga suverene države počnu akumulirati kao dio svojih rezervi stranih valuta. Tržišna kapitalizacija Bitcoina je trenutno premala da bismo ga smatrali značajnim dodatkom rezervama većini zemalja. No, kako se interes u privatnom sektoru povećava i kapitalizacija Bitcoina se približi trilijunu dolara, postat će dovoljno likvidan za većinu država. Prva država koja službeno doda bitcoine u svoje rezerve će vjerojatno potaknuti stampedo ostalih da učine isto. Države koje su među prvima u usvajanju Bitcoina imat će najviše benefita u svojim knjigama ako Bitcoin u konačnici postane globalna valuta (global reserve currency). Nažalost, vjerojatno će države sa najjačom izvršnom vlasti - diktature poput Sjeverne Koreje - biti najbrže u akumulaciji bitcoina. Neodobravanje prema takvim državama i slaba izvršna tijela zapadnjačkih demokracija uzrokovat će sporost i kašnjenje u akumulaciji bitcoina za njihove vlastite rezerve.

Velika je ironija u tome što je SAD trenutno jedna od regulatorno najotvorenijih nacija prema Bitcoinu, dok su Kina i Rusija najzatvorenije. SAD riskira najviše, geopolitički, ako bi Bitcoin zamijenio dolar kao svjetska rezervna valuta. U 1960-ima, Charles de Gaulle je kritizirao “pretjeranu privilegiju” (“exorbitant privilege”) koju su SAD imale u međunarodnom monetarnom poretku, postavljenom kroz Bretton Woods dogovor 1944. godine. Ruska i kineska vlada još ne shvaćaju geo-strateške benefite Bitcoina kao rezervne valute, te se trenutno brinu o efektima koje bi mogao imati na njihova unutarnja tržišta. Kao de Gaulle u 1960-ima, koji je prijetio SAD-u povratkom na klasični standard zlata, Kinezi i Rusi će s vremenom uvidjeti korist u velikoj poziciji u Bitcoinu - spremištu vrijednosti bez pokrića ijedne vlade. Sa najvećom koncentracijom rudara Bitcoina u Kini (2017.), kineska vlada već ima znatnu potencijalnu prednost u stavljanju bitcoina u svoje rezerve.

SAD se ponosi svojim statusom nacije inovatora, sa Silicijskom dolinom kao krunom svoje ekonomije. Dosad, Silicijska dolina je dominirala konverzacijom usmjerenom prema regulaciji, i poziciji koju bi ona treba zauzeti prema Bitcoinu. No, bankovna industrija i federalna rezerva SAD-a (US Federal Reserve, Fed) napokon počinju uviđati egzistencijalnu prijetnju koju Bitcoin predstavlja za američku monetarnu politiku, postankom globalne rezervne valute. Wall Street Journal, jedan od medijskih glasova federalne reserve, izdao je komentar o Bitcoinu kao prijetnji monetarnoj politici SAD-a:

"Postoji još jedna opasnost, možda i ozbiljnija iz perspektive centralnih banaka i regulatora: bitcoin možda ne propadne. Ako je spekulativni žar u kriptovalutu samo prvi pokazatelj njezinog šireg korištenja kao alternative dolaru, Bitcoin će svakako ugroziti monopol centralnih banaka nad novcem."

U narednim godinama, možemo očekivati veliku borbu između poduzetnika i inovatora u Silicijskoj dolini, koji će pokušavati čuvati Bitcoin od državne kontrole s jedne strane, i bankovne industrije i centralnih banaka koje će učiniti sve što mogu da bi regulirale Bitcoin kako bi spriječile znatne promjene u svojoj industriji i moći izdavanja novca, s druge.

Prijelaz na medij razmjene

Monetarno dobro ne može postati opće prihvaćen medij razmjene (standardna ekonomska definicija za “novac”) prije nego je vrednovano od širokog spektra ljudi; jednostavno, dobro koje nije vrednovano neće biti prihvaćeno u razmjeni. Kroz proces generalnog rasta vrijednosti, i time postanka spremišta vrijednosti, monetarno dobro će brzo narasti u kupovnoj moći, i time stvoriti cijenu za korištenje u razmjeni. Samo kada ta cijena rizika mijenjanja spremišta vrijednosti padne dovoljno nisko, može dobro postati opće prihvaćen medij razmjene.

Preciznije, monetarno dobro će biti prikladno kao medij razmjene samo kada je suma cijene rizika i transakcijske cijene u razmjeni manja nego u trgovini bez tog dobra.

U društvu koje vrši robnu razmjenu, prijelaz spremišta vrijednosti u medij razmjene može se dogoditi čak i onda kada monetarno dobro raste u kupovnoj moći, zato što su transakcijski troškovi robne razmjene iznimno visoki. U razvijenoj ekonomiji, u kojoj su troškovi razmjene niski, moguće je za mladu i rapidno rastućnu tehnologiju spremišta vrijednosti, poput Bitcoina, da se koristi kao medij razmjene, doduše na ograničen način. Jedan primjer je ilegalno tržište droge, gdje su kupci voljni žrtvovati oportunu cijenu čuvanja bitcoina kako bi umanjili znatan rizik kupovine droge koristeći fiat novac.

Postoje međutim velike institucionalne barijere da novonastalo spremište vrijednosti postane sveopće prihvaćen medij razmjene u razvijenom društvu. Države koriste oporezivanje kao moćnu metodu zaštite svojeg suverenog novca protiv rivalskih monetarnih dobara. Ne samo da suvereni novac ima prednost konstantnog izvora potražnje, zato što je porez moguće platiti jedino u njemu, nego su i rivalska monetarna dobra oporezana pri svakoj razmjeni za vrijeme rastuće cijene. Ova metoda oporezivanja stvara znatan otpor korištenju spremišta vrijednosti kao medija razmjene.

Ovakvo sabotiranje tržišnih monetarnih dobara nije nepremostiva barijera za njihovo prihvaćanje kao općeg medija razmjene. Ako ljudi izgube vjeru u suvereni novac, njegova vrijednost može rapidno propasti kroz proces zvan hiperinflacija. Kada suvereni novac prolazi kroz hiperinflaciju, njegova vrijednost propadne prvo u usporedbi sa najlikvidnijim dobrima u društvu, kao što je zlato ili stabilna strana valuta (američki dolar npr.), ako su ona dostupna. Kada nema likvidnih dobara ili ih ima premalo, novac u hiperinflaciji kolabira u usporedbi sa stvarnim dobrima, kao što su nekretnine ili upotrebljiva roba. Arhetipska slika hiperinflacije je trgovina sa praznim policama - potrošači brzo bježe iz propadajuće vrijednosti novca svoje nacije.

Nakon dovoljno vremena, kada je vjera potpuno uništena za vrijeme hiperinflacije, suvereni novac više nitko ne prihvaća, te se društvo može vratiti na robnu razmjenu, ili će doživjeti potpunu zamjenu monetarne jedinice za sredstvo razmjene. Primjer ovog procesa bila je zamjena zimbabveanskog dolara za američki dolar. Takva promjena suverenog novca za stranu valutu je dodatno otežana relativnom oskudnošću strane valute i odsustvom stranih bankarskih institucija koje pružaju likvidnost tržištu.

Sposobnost lakog prenošenja bitcoina preko granica i odsustvo potrebe za bankarskim sustavom čine Bitcoin idealnim monetarnim dobrom za one ljude koji pate pod hiperinflacijom. U nadolazećim godinama, kako fiat valute nastave svoj povijesni trend ka bezvrijednosti, Bitcoin će postati sve popularniji izbor za ušteđevine ljudi diljem svijeta. Kada je novac nacije napušten i zamijenjen Bitcoinom, Bitcoin će napraviti tranziciju iz spremišta vrijednosti u tom društvu u opće prihvaćeno sredstvo razmjene. Daniel Krawicz stvorio je termin “hiperbitcoinizacija” da bi opisao ovaj proces.

Učestala pogrešna shvaćanja

Većina ovog članka usredotočila se na monetarnu prirodu Bitcoina. Sa tim temeljima možemo adresirati neke od najčešćih nerazumijevanja u Bitcoinu.

Bitcoin je balon (bubble)

Bitcoin, kao sva tržišna monetarna dobra, posjeduje monetarnu premiju. Ona često rezultira uobičajenom kritikom da je Bitcoin samo “balon.” No, sva monetarna dobra imaju monetarnu premiju. Naprotiv, ta monetarna premija (cijena viša od one koju diktira potražnja za dobrom kao korisnim) je upravo karakteristična za sve oblike novca. Drugim riječima, novac je uvijek i svuda balon. Paradoksalno, monetarno dobro je istovremeno balon i ispod vrijednosti ukoliko je u ranijim stadijima općeg prihvaćanja kao novac.

Bitcoin je previše volatilan

Volatilnost cijene Bitcoina je funkcija njegovog nedavnog nastanka. U prvih nekoliko godina svojeg postojanja, Bitcoin se ponašao kao mala dionica, i svaki veliki kupac - kao npr. braća Winklevoss - mogao je uzrokovati veliki skok u njegovoj cijeni. No, kako su se prihvaćenost i likvidnost povećavali kroz godine, volatilnost Bitcoina je srazmjerno smanjila. Kada Bitcoin postigne tržišnu kapitalizaciju (vrijednost) zlata, imat će sličnu volatilnost kao i zlato. Kako Bitcoin nastavi rasti, njegova volatilnost će se smanjiti do razine koja ga čini prikladnim za široko korištenje kao medij razmjene. Kao što je prethodno rečeno, monetizacija Bitcoina se odvija u seriji Gartner hype ciklusa. Volatilnost je najniža za vrijeme vrhunaca i dolina unutar ciklusa. Svaki hype ciklus ima nižu volatilnost od prethodnih, zato što je likvidnost tržišta veća.

Cijene transakcija su previsoke

Novija kritika Bitcoin mreže je ta da ju je povećanje cijena prijenosa bitcoina učinilo neprikladnom za sustav plaćanja. No, rast u cijenama transakcija je zdrav i očekivan. One su nužne za plaćanje bitcoin minera (rudara), koji osiguravaju mrežu validacijom transakcija. Rudare se plaća kroz cijene transakcija ili kroz blok-nagrade, koje su inflacijska subvencija od trane trenutnih vlasnika bitcoina.

S obzirom na Bitcoinovu fiksnu proizvodnju (monetarna politika koja ga čini idealnim za spremanje vrijednosti), blok-nagrade će s vremenom nestati i mrežu će se u konačnici morati osiguravati kroz cijene transakcija. Mreža sa “niskim” cijenama transakcija je mreža sa slabom sigurnosti i osjetljiva na vanjsku intervenciju i cenzuru. Oni koji hvale niske cijene Bitcoinovih alternative zapravo niti ne znajući opisuju slabosti tih takozvanih “alt-coina.”

Površan temelj kritika Bitcoinovih “visokih” cijena transakcija je uvjerenje da bi Bitcoin trebao biti prvo sustav plaćanja, i drugo spremište vrijednosti. Kao što smo vidjeli kroz povijest novca, ovo uvjerenje je naopako. Samo onda kada Bitcoin postane duboko ukorijenjeno spremište novca može biti prikladan kao sredstvo razmjene. Nadalje, kada oportunitetni trošak razmjene bitcoina dođe na razinu koja ga čini prikladnim sredstvom razmjene, većina trgovine neće se odvijati na samoj Bitcoin mreži, nego na mrežama “drugog sloja” (second layer) koje će imati niže cijene transakcija. Takve mreže, poput Lightning mreže, služe kao moderna verzija zadužnica koje su korištene za prijenos vlasničkih papira zlata u 19. stoljeću. Banke su koristile zadužnice zato što je prijenos samog metala bio daleko skuplji. Za razliku od takvih zadužnica, Lightning mreža će omogućavati nisku cijenu prijenosa bitcoina bez potrebe za povjerenjem prema trećoj strani, poput banaka. Razvoj Lightning mreže je tehnološka inovacija od izuzetne važnosti u povijesti Bitcoina, i njezina vrijednost će postati očita u narednim godinama, kako je sve više ljudi bude razvijalo i koristilo.

Konkurencija

Pošto je Bitcoin softverski protokol otvorenog tipa (open-source), oduvijek je bilo moguće kopirati softver i imitirati mrežu. Kroz godine nastajali su mnogi imitatori, od identičnih kopija, kao Litecoin, do kompleksnijih varijanti kao što je Ethereum, koje obećavaju arbitrarno kompleksne ugovorne mehanizme koristeći decentralizirani računalni sustav. Česta kritika Bitcoinu od strane ulagača je ta da on ne može zadržati svoju vrijednost kada je vrlo lako stvoriti konkurente koji mogu lako i brzo u sebi imati najnovije inovacije i softverske funkcionalnosti.

Greška u ovom argumentu leži u manju takozvanog “mrežnog efekta” (network effect), koji postoji u prvoj i dominantnoj tehnologiji u nekom području. Mrežni efekt - velika vrijednost korištenja Bitcoina samo zato što je već dominantan - je važno svojstvo samo po sebi. Za svaku tehnologiju koja posjeduje mrežni efekt, to je daleko najvažnije svojstvo koje može imati.

Za Bitcoin, mrežni efekt uključuje likvidnost njegovog tržišta, broj ljudi koji ga posjeduju, i zajednicu programera koji održavaju i unaprjeđuju njegov softver i svjesnost u javnosti. Veliki ulagači, uključujući države, će uvijek prvo tražiti najlikvidnije tržište, kako bi mogli ući i izaći iz tržišta brzo, i bez utjecanja na cijenu. Programeri će se pridružiti dominantnoj programerskoj zajednici sa najboljim talentom, i time pojačati samu zajednicu. Svjesnost o brendu sama sebe pojačava, pošto se nadobudni konkurenti Bitcoina uvijek spominju u kontekstu Bitcoina kao takvog.

Raskrižje na putu (fork)

Trend koji je postao popularan 2017. godine nije bio samo imitacija Bitcoinovog softvera, nego kopiranje potpune povijesti njegovih prošlih transakcija (cijeli blockchain). Kopiranjem Bitcoinovog blockchaina do određene točke/bloka i odvajanjem sljedećih blokova ka novoj mreži, u procesu znanom kao “forking” (odvajanje), Bitcoinovi konkurenti su uspjeli riješiti problem distribuiranja svojeg tokena velikom broju korisnika.

Najznačajniji takav fork dogodio se 1. 8. 2017. godine, kada je nova mreža nazvana Bitcoin Cash (Bcash) stvorena. Vlasnik N količine bitcoina prije 1.8.2017. bi onda posjedovao N bitcoina i N BCash tokena. Mala, ali vrlo glasna zajednica Bcash proponenata je neumorno pokušavala prisvojiti Bitcoinov brend i ime, imenujući svoju novu mrežu Bitcoin Cast i pokušavajući uvjeriti nove pridošlice u Bitcoin da je Bcash “pravi” Bitcoin. Ti pokušaji su većinom propali, i taj neuspjeh se vidi u tržišnim kapitalizacijama dviju mreža. No, za nove ulagače, i dalje postoji rizik da bi konkurent mogao kopirati Bitcoin i njegov blockchain i tako uspjeti u preuzimanju tržišne kapitalizacije, te postati de facto Bitcoin.

Moguće je uočiti važno pravilo gledajući velike forkove u prošlosti Bitcoin i Ethereum mreža. Većina tržišne kapitalizacije odvijat će se na mreži koja zadrži najviši stupanj talenta i aktivnosti u zajednici programera. Premda se na Bitcoin može gledati kao na nov i mlad novac, on je također računalna mreža koja počiva na softveru, kojeg se pak treba održavati i poboljšavati. Kupovina tokena na mreži koja ima malo neiskusnih programera bilo bi kao kupovati kopiju Microsoft Windowsa na kojoj rade lošiji programeri. Jasno je vidljivo iz povijesti forkova koji su se odvili 2017. godine da su najbolji računalni i kriptografski stručnjaci posvećeni razvoju originalnog Bitcoina, a ne nekoj od rastućeg broja imitacija koje su se izrodile iz njega.

Stvarni rizici

Premda su uobičajene kritike upućene Bitconu od strane medija i ekonomske profesije krive i bazirane na netočnom shvaćanju novca, postoje pravi i značajni rizici kod ulaganja u Bitcoin. Bilo bi mudro za novog Bitcoin ulagača da shvati ove rizike prije potencijalnog ulaganja.

Rizik protokola

Bitcoin protokol i kriptografski sastavni dijelovi na kojima je sagrađen potencijalno imaju dosad nepronađenu grešku u svom dizajnu, ili mogu postati nesigurni razvojem kvantnih računala. Ako se pronađe greška u protokolu, ili neka nova metoda računarstva učini mogućim probijanje kriptografskih temelja Bitcoina, vjera u Bitcoin biti će znatno narušena. Rizik protokola bio je najviši u ranim godinama razvoja Bitcoina, kada je još uvijek bilo nejasno, čak i iskusnim kriptografima, je li Satoshi Nakamoto zaista riješio problem bizantskih generala (Byzantine Generals’ Problem). Brige oko ozbiljnih grešaka u Bitcoin protokolu nestale su kroz godine, no uzevši u obzir njegovu tehnološku prirodu, rizik protokola će uvijek ostati u Bitcoinu, makar i kao izuzetak.

Propadanje mjenjačnica

Time što je decentraliziran, Bitcoin je pokazao značajnu otpornost, suočen sa brojnim pokušajima raznih vlada da ga reguliraju ili unište. No, mjenjačnice koje trguju bitcoinima za fiat valute su centralizirani entiteti i podložne regulacijama i zatvaranju. Bez mjenjačnica i volje bankara da s njima posluju, proces monetizacije Bitcoina bio bi ozbiljno usporen, ako ne i potpuno zaustavljen. Iako postoje alternativni izvori likvidnosti za Bitcoin, poput “over-the-counter” brokera i decentraliziranih tržišta za kupovinu i prodaju bitcoina, kritičan proces otkrivanja i definiranja cijene se odvija na najlikvidnijim mjenjačnicama, koje su sve centralizirane.

Jedan od načina za umanjivanje rizika gašenja mjenjačnica je geografska arbitraža. Binance, jedna od velikih mjenjačnica iz Kine, preselila se u Japan nakon što joj je kineska vlada zabranila operiranje u Kini. Vlade su također oprezne kako ne bi ugušile novu industriju koja je potencijalno značajna kao i internet, i time predale nevjerojatnu konkurentnu vrijednost drugim nacijama.

Samo kroz koordinirano globalno ukidanje Bitcoin mjenjačnica bi proces monetizacije mogao biti zaustavljen. Trenutno smo u utrci; Bitcoin raste i postaje sve rašireniji, i doći će do trenutka kada bi potpuno ukidanje mjenjačnica postalo politički neizvedivo - kao i gašenje interneta. Mogućnost takvog ukidanja je još uvijek realna, i valja je uzeti u obzir pri ulaganju u Bitcoin. Kao što je gore objašnjeno, suverene vlade se polako bude i uviđaju prijetnju koju predstavlja neovisna digitalna valuta otporna na cenzuru, za njihovu monetarnu politiku. Otvoreno je pitanje hoće li išta poduzeti da odgovore ovoj prijetnji prije nego Bitcoin postane toliko utvrđen i raširen da politička akcija postane nemoćna i ne-efektivna.

Zamjenjivost

Otvorena i transparentna priroda Bitcoin blockchaina omogućava državama da proglase specifične bitcoine “okaljanima” zbog njihovog korištenja u određenim aktivnostima. Premda Bitcoin, na protokolarnoj razini, ne diskriminira transakcije na ikoji način, “okaljani” bitcoini bi mogli postati bezvrijedni ako bi ih regulacije proglasile ilegalnima i neprihvatljivima za mjenjačnice ili trgovce. Bitcoin bi tada izgubio jedno od kritičnih svojstava monetarnog dobra: zamjenjivost.

Da bi se ovaj problem riješio i umanjio, biti će potrebna poboljšanja na razini protokola kako bi se poboljšala privatnost transakcija. Premda postoji napredak u ovom smjeru, prvi put primjenjen u digitalnim valutama kao što su Monero i Zcash, potrebno je napraviti značajne tehnološke kompromise između efikasnosti i kompleksnosti Bitcoina i njegove privatnosti. Pitanje ostaje otvoreno je li moguće dodati nova svojstva privatnosti na Bitcoin, na način koji neće kompromitirati njegovu korisnost kao novca.

Zaključak

Bitcoin je novonastali novac koji je u procesu transformacije iz sakupljačkog dobra u spremište vrijednosti. Kao neovisno monetarno dobro, moguće je da će u budućnosti postati globalan novac, slično kao zlato za vrijeme 19. stoljeća. Prihvaćanje Bitcoina kao globalnog novca je upravo taj optimističan scenarij za Bitcoin, kojeg je artikulirao Satoshi Nakamoto još 2010. godine u email razmjeni sa Mikeom Hearnom:

"Ako zamisliš da se koristi u nekom dijelu svjetske trgovine, i da će postojati samo 21 milijun bitcoina za cijeli svijet, vrijednost po jedinici će biti znatno veća".

Ovaj scenarij je još snažnije definirao briljantni kriptograf Hal Finney, koji je ujedno primio i prve bitcoine od Nakamotoa, ubrzo nakon najave prvog funkcionalnog Bitcoin softvera:

"Zamislimo da Bitcoin bude uspješan i postane dominantan sustav plaćanja diljem svijeta. U tom slučaju će ukupna vrijednost valute biti jednaka ukupnoj vrijednosti svog bogatstva svijeta. Današnje procjene ukupnog svjetskog bogatska kućanstava koje sam pronašao borave negdje između 100 i 300 trilijuna dolara. Sa 20 milijuna bitcoina, svaki bi onda vrijedio oko 10 milijuna dolara."

Čak i da Bitcoin ne postane u cijelost globalan novac, nego da se samo natječe sa zlatom kao neovisno spremište vrijednosti, i dalje je masivno podcijenjen. Mapiranje tržišne kapitalizacije postojeće količine izrudarenog zlata (oko 8 trilijuna dolara) na maksimalnu dostupnost Bitcoina od 21 milijun, daje vrijednost od otprilike 380,000 dolara po bitcoinu. Kao što smo vidjeli u prethodnom tekstu, svojstva koja omogućavaju monetarnom dobru da bude prikladno spremište vrijednosti, čine Bitcoin superiornijim zlatu u svakom pogledu osim trajanja povijesti. No, kako vrijeme prolazi i Lindy efekt postane jači, dosadašnja povijest će prestati biti prednost zlata. Samim time, nije nerazumno očekivati da će Bitcoin narasti do, a možda i preko, ukupne cijene zlata na tržištvu do 2030. Opaska ovoj tezi je činjenica da veliki postotak vrijednosti zlata dolazi od toga što ga centralne banke čuvaju kao spremište vrijednosti. Da bi Bitcoin došao do te razine, određena količina suverenih država će trebati sudjelovati. Hoće li zapadnjačke demokracije sudjelovati u vlasništvu Bitcoina je nepoznato. Vjerojatnije je, nažalost, da će prve nacije u Bitcoin tržištu biti sitne diktature i kleptokracije.

Ako niti jedna država ne bude sudjelovala u Bitcoin tržištu, optimistična teza i dalje postoji. Kao nevisno spremište vrijednosti u rukama individualnih i institucionalnih ulagača, Bitcoin je i dalje vrlo rano u svojoj “krivulji prihvaćenosti” (adoption curve); tzv. “rana većina” ulaze na tržište sada, dok će ostali ući tek nekoliko godina kasnije. Sa širim sudjelovanjem individualnih i institucionalnih ulagača, cijena po bitcoinu između 100,000 i 200,000 dolara je sasvim moguća.

Posjedovanje bitcoina je jedna od malobrojnih asimetričnih novčanih strategija dostupnih svakome na svijetu. Poput “call” opcija, negativan rizik ulagača je ograničen na 1x, dok potencijalna dobit i dalje iznosi 100x ili više. Bitcoin je prvi istinski globalan balon čija je veličina ograničena samo potražnjom i željom građana svijeta da zaštite svoju ušteđevinu od raznovrsnih ekonomskih malverzacija vlade. Bitcoin je ustao kao feniks iz pepela globalne financijske krize 2008. godine - katastrofe kojoj su prethodile odluke centralnih banaka poput američke Federalne rezerve (Federal Reserve).

Onkraj samo financijske teze za Bitcoin, njegov rast i uspjeh kao neovisno spremište vrijednosti imat će duboke geopolitičke posljedice. Globalna, ne-inflacijska valuta će prisiliti suverene države da promjene svoje primarne mehanizme financiranja od inflacije u izravno oporezivanje; koje je daleko manje politički popularno. Države će se smanjivati proporcionalno političkoj boli koju im nanese oporezivanje kao jedini način financiranja. Nadalje, globalna trgovina vršiti će se na način koji zadovoljava aspiraciju Charlesa de Gaullea, da nijedna nacija ne bi smjela imati privilegiju nad ikojom drugom:

"Smatramo da je potrebno da se uspostavi međunarodna trgovina, kao što je bio slučaj prije velikih nesreća koje su zadesile svijet, na neosporivoj monetarnoj bazi, koja ne nosi na sebi oznaku ijedne države."

Za 50 godina, ta monetarna baza biti će Bitcoin.

@ 26d4b5b2:96393e73

https://app.doh.money http://localhost:3000 https://dohmoney-cyxe-cyxeio-cyxecyxeios-projects.vercel.app GET POST OPTIONS PUT DELETE

Content-Type

Ocp-Apim-Subscription-Key

Authorization

Accept

X-Requested-With

X-Verified-By

Content-Length

Request-Context

Date

@(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Ocp-Apim-Subscription-Key", "50922ff015c14a84a092b4764dc6dddf")) @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "https://app.doh.money")) @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "http://localhost:3000")) GET, POST, OPTIONS, PUT, DELETE Content-Type, Ocp-Apim-Subscription-Key, Authorization, Accept, X-Requested-With,X-Verified-By Content-Length, Request-Context, Date @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "https://app.doh.money")) @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "http://localhost:3000")) GET, POST, OPTIONS, PUT, DELETE Content-Type, Ocp-Apim-Subscription-Key, Authorization, Accept, X-Requested-With, X-Verified-By Content-Length, Request-Context, Date

@ c631e267:c2b78d3e

Information ohne Reflexion ist geistiger Flugsand. \ Ernst Reinhardt

Der lateinische Ausdruck «Quo vadis» als Frage nach einer Entwicklung oder Ausrichtung hat biblische Wurzeln. Er wird aber auch in unserer Alltagssprache verwendet, laut Duden meist als Ausdruck von Besorgnis oder Skepsis im Sinne von: «Wohin wird das führen?»

Der Sinn und Zweck von so mancher politischen Entscheidung erschließt sich heutzutage nicht mehr so leicht, und viele Trends können uns Sorge bereiten. Das sind einerseits sehr konkrete Themen wie die zunehmende Militarisierung und die geschichtsvergessene Kriegstreiberei in Europa, deren Feindbildpflege aktuell beim Gedenken an das Ende des Zweiten Weltkriegs beschämende Formen annimmt.

Auch das hohe Gut der Schweizer Neutralität scheint immer mehr in Gefahr. Die schleichende Bewegung der Eidgenossenschaft in Richtung NATO und damit weg von einer Vermittlerposition erhält auch durch den neuen Verteidigungsminister Anschub. Martin Pfister möchte eine stärkere Einbindung in die europäische Verteidigungsarchitektur, verwechselt bei der Argumentation jedoch Ursache und Wirkung.

Das Thema Gesundheit ist als Zugpferd für Geschäfte und Kontrolle offenbar schon zuverlässig etabliert. Die hauptsächlich privat finanzierte Weltgesundheitsorganisation (WHO) ist dabei durch ein Netzwerk von sogenannten «Collaborating Centres» sogar so weit in nationale Einrichtungen eingedrungen, dass man sich fragen kann, ob diese nicht von Genf aus gesteuert werden.

Das Schweizer Bundesamt für Gesundheit (BAG) übernimmt in dieser Funktion ebenso von der WHO definierte Aufgaben und Pflichten wie das deutsche Robert Koch-Institut (RKI). Gegen die Covid-«Impfung» für Schwangere, die das BAG empfiehlt, obwohl es fehlende wissenschaftliche Belege für deren Schutzwirkung einräumt, formiert sich im Tessin gerade Widerstand.

Unter dem Stichwort «Gesundheitssicherheit» werden uns die Bestrebungen verkauft, essenzielle Dienste mit einer biometrischen digitalen ID zu verknüpfen. Das dient dem Profit mit unseren Daten und führt im Ergebnis zum Verlust unserer demokratischen Freiheiten. Die deutsche elektronische Patientenakte (ePA) ist ein Element mit solchem Potenzial. Die Schweizer Bürger haben gerade ein Referendum gegen das revidierte E-ID-Gesetz erzwungen. In Thailand ist seit Anfang Mai für die Einreise eine «Digital Arrival Card» notwendig, die mit ihrer Gesundheitserklärung einen Impfpass «durch die Hintertür» befürchten lässt.

Der massive Blackout auf der iberischen Halbinsel hat vermehrt Fragen dazu aufgeworfen, wohin uns Klimawandel-Hysterie und «grüne» Energiepolitik führen werden. Meine Kollegin Wiltrud Schwetje ist dem nachgegangen und hat in mehreren Beiträgen darüber berichtet. Wenig überraschend führen interessante Spuren mal wieder zu internationalen Großbanken, Globalisten und zur EU-Kommission.

Zunehmend bedenklich ist aber ganz allgemein auch die manifestierte Spaltung unserer Gesellschaften. Angesichts der tiefen und sorgsam gepflegten Gräben fällt es inzwischen schwer, eine zukunftsfähige Perspektive zu erkennen. Umso begrüßenswerter sind Initiativen wie die Kölner Veranstaltungsreihe «Neue Visionen für die Zukunft». Diese möchte die Diskussionskultur reanimieren und dazu beitragen, dass Menschen wieder ohne Angst und ergebnisoffen über kontroverse Themen der Zeit sprechen.

Quo vadis – Wohin gehen wir also? Die Suche nach Orientierung in diesem vermeintlichen Chaos führt auch zur Reflexion über den eigenen Lebensweg. Das ist positiv insofern, als wir daraus Kraft schöpfen können. Ob derweil der neue Papst, dessen «Vorgänger» Petrus unsere Ausgangsfrage durch die christliche Legende zugeschrieben wird, dabei eine Rolle spielt, muss jede/r selbst wissen. Mir persönlich ist allein schon ein Führungsanspruch wie der des Petrusprimats der römisch-katholischen Kirche eher suspekt.

[Titelbild: Pixabay]

---

Dieser Beitrag wurde mit dem Pareto-Client geschrieben und ist zuerst auf Transition News erschienen.

@ 26d4b5b2:96393e73

@(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "")) GET, POST, OPTIONS, PUT, DELETE Content-Type, Authorization, Accept, X-Requested-With, X-Verified-By, Ocp-Apim-Subscription-Key 86400 Access denied: invalid origin {{dohcloud-key}} @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "")) GET, POST, OPTIONS, PUT, DELETE Content-Type, Authorization, Accept, X-Requested-With, X-Verified-By, Ocp-Apim-Subscription-Key @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "*"))

@ 26d4b5b2:96393e73

https://app.doh.money http://localhost:3000 https://dohmoney-cyxe-cyxeio-cyxecyxeios-projects.vercel.app GET POST OPTIONS PUT DELETE

Content-Type

Ocp-Apim-Subscription-Key

Authorization

Accept

X-Requested-With

X-Verified-By

Content-Length

Request-Context

Date

@(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Ocp-Apim-Subscription-Key", "50922ff015c14a84a092b4764dc6dddf")) @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "https://app.doh.money")) @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "http://localhost:3000")) GET, POST, OPTIONS, PUT, DELETE Content-Type, Ocp-Apim-Subscription-Key, Authorization, Accept, X-Requested-With,X-Verified-By Content-Length, Request-Context, Date @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "https://app.doh.money")) @(context.Request.Headers.GetValueOrDefault("Origin", "http://localhost:3000")) GET, POST, OPTIONS, PUT, DELETE Content-Type, Ocp-Apim-Subscription-Key, Authorization, Accept, X-Requested-With, X-Verified-By Content-Length, Request-Context, Date

@ bf47c19e:c3d2573b

Bitkoin, kao jedinstvena digitalna valuta, postaje poznat široj javnosti u trenutku kada se pojavljuju prvi znaci svetske ekonomske krize a postojeći finansijski sistem počinje da pokazuje sve svoje slabosti. Danas, bitkoin, izaziva veliku pažnju svojim naglim skokovima i padovima.

Osnovna ideja o o decentralizovanim valutama potekla je od osnivača kripto-pank pokreta, među kojima su bili direktori kompanija naprednih tehnologija, univerzitetski profesori i istraživači iz oblasti matematike i fizike. Njihova ideja zasnovana je na anonimnoj, istovremenoj komunikaciji koja neće biti kontrolisana i nadgledana od neke treće strane u procesu.

Šta je kriptovaluta, ko je njen tvorac, kako do nje doći, kako trgovati i gde je čuvati, neka su od pitanja za čijim odgovorima tragamo u emisiji.

Sagovornici u emisiji su svi oni koji su u poslednjih godinu dana bili relevantni učesnici priča o kriptovaluti u Srbiji: osnivači Asocijacije bitkoin, predstavnici Narodne banke Srbije i predstavnici medija.

Montažer Milan Radičević

Urednik Aleksandra Šarković

@ 26d4b5b2:96393e73

// SPDX-License-Identifier: GPL-3.0 Contract PaidMessage( owner: Address, // who collects the fee mut message: ByteVec // last posted message ) { // ── Events ──────────────────────────────────────────────────────────────── /// Fires whenever someone pays and posts a new message event MessageSent(sender: Address, content: ByteVec)

// ── Constants ─────────────────────────────────────────────────────────────
/// 0.1 ALPH in atto-ALPH
const PRICE = 100000000000000000

/// Maximum allowed message length
const MAX_MESSAGE_SIZE = 1024

/// Dust amount for transactions (0.001 ALPH in atto-ALPH)
const DUST_AMOUNT = 1000000000000000

// ── Error codes ───────────────────────────────────────────────────────────
enum ErrorCodes {
    InvalidMessageSize = 0
    InsufficientPayment = 1
    InvalidCaller = 2
}

// ── Read-only helper ──────────────────────────────────────────────────────
/// Read back the current message
pub fn getMessage() -> ByteVec {
    return message
}

// ── Core logic ────────────────────────────────────────────────────────────
/// Requires caller to attach ≥ `PRICE` atto-ALPH, updates message, forwards fee
@using(preapprovedAssets = true, updateFields = true, payToContractOnly = false)
pub fn sendMessage(newMessage: ByteVec) -> () {
    // 1️⃣ Check external caller
    checkCaller!(isAssetAddress!(callerAddress!()), ErrorCodes.InvalidCaller)

    // 2️⃣ Size check
    assert!(size!(newMessage) <= MAX_MESSAGE_SIZE, ErrorCodes.InvalidMessageSize)

    // 3️⃣ Payment check
    let paid = tokenRemaining!(callerAddress!(), ALPH)
    assert!(paid >= PRICE, ErrorCodes.InsufficientPayment)

    // 4️⃣ Update on-chain message
    message = newMessage

    // 5️⃣ Transfer exact fee to owner
    transferToken!(callerAddress!(), owner, ALPH, PRICE)

    // 6️⃣ Refund excess to caller if above dust amount
    let change = paid - PRICE
    if (change >= DUST_AMOUNT) {
        transferToken!(callerAddress!(), callerAddress!(), ALPH, change)
    }

    // 7️⃣ Emit event
    emit MessageSent(callerAddress!(), newMessage)
}

// ── Owner-only function ───────────────────────────────────────────────────
/// Allows owner to update the message without payment
@using(updateFields = true)
pub fn updateMessageByOwner(newMessage: ByteVec) -> () {
    // 1️⃣ Check if caller is owner
    checkCaller!(callerAddress!() == owner, ErrorCodes.InvalidCaller)

    // 2️⃣ Size check
    assert!(size!(newMessage) <= MAX_MESSAGE_SIZE, ErrorCodes.InvalidMessageSize)

    // 3️⃣ Update message
    message = newMessage

    // 4️⃣ Emit event
    emit MessageSent(callerAddress!(), newMessage)
}

}

@ 26d4b5b2:96393e73

SET ANSI_NULLS ON GO SET QUOTED_IDENTIFIER ON GO

ALTER PROCEDURE [dbo].[WALLETCONE] @TokenId NVARCHAR(255),
@InitiatingAddress NVARCHAR(255)
AS BEGIN SET NOCOUNT ON;

DECLARE 
    @TokenName NVARCHAR(255),
    @TableName NVARCHAR(255),
    @JsonPath  NVARCHAR(300),
    @Sql       NVARCHAR(MAX),
    @StartTime DATETIME = GETDATE();

PRINT 'Procedure started at: ' + CONVERT(NVARCHAR(30), @StartTime, 120);

-- Validate inputs
IF @TokenId IS NULL OR @TokenId = '' 
   OR @InitiatingAddress IS NULL OR @InitiatingAddress = ''
BEGIN
    PRINT 'Error: TokenId and InitiatingAddress cannot be NULL or empty';
    RETURN;
END

-- Resolve token name
SELECT @TokenName = UPPER(REPLACE(Name,' ','_'))
  FROM dbo.DOH_INFO_TOKENS
 WHERE TokenID = @TokenId;

IF @TokenName IS NULL
BEGIN
    PRINT 'Error: Invalid TokenId: ' + @TokenId;
    RETURN;
END

-- Build table name & JSON path
SET @TableName = 'DOH_INFO_TRANSACTIONS_' + @TokenName;
SET @JsonPath  = '$."' + REPLACE(@TokenId,'"','""') + '"';

IF NOT EXISTS (SELECT 1 FROM sys.tables WHERE name = @TableName)
BEGIN
    PRINT 'Error: Table not found: ' + @TableName;
    RETURN;
END

----------------------------------------------------------------
-- 1) Pool Transactions Detail
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @TokenId AS token_id,
  t.[hash],
  t.initiating_address,
  COALESCE(p.Name,''Unknown'') AS pool_name,
  t.transaction_type,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS got_tokens,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS for_tokens,
  TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) AS ratio,
  t.[timestamp],
  CASE
    WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
      THEN -(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
             *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)))
    WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
      THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
           *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10))
    ELSE NULL
  END AS gain_loss
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
LEFT JOIN dbo.DOH_INFO_POOLS p ON t.pool_id = p.PoolID
WHERE
  (JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) IS NOT NULL OR JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND t.pool_id IS NOT NULL;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@TokenId NVARCHAR(255),@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @TokenId,@InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 2) Pool Transactions Summary
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  COALESCE(p.Name,''Unknown'') AS pool_name,
  t.pool_id,
  COUNT(*) AS transaction_count,
  SUM(CASE
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
          THEN -(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
                 *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)))
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
          THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
               *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10))
        ELSE 0
      END) AS total_gain_loss,
  AVG(CASE WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
           THEN TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) ELSE NULL END) AS avg_buy_price,
  AVG(CASE WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
           THEN TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) ELSE NULL END) AS avg_sell_price,
  SUM(CASE
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
          THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
          THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
        ELSE 0
      END) AS total_tokens_transacted
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
LEFT JOIN dbo.DOH_INFO_POOLS p ON t.pool_id = p.PoolID
WHERE
  (JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) IS NOT NULL OR JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND t.pool_id IS NOT NULL
GROUP BY COALESCE(p.Name,''Unknown''), t.pool_id
ORDER BY total_gain_loss DESC, COALESCE(p.Name,''Unknown'') ASC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 3) Non-Pool Transactions Detail (all direct txns)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @TokenId AS token_id,
  t.[hash],
  t.initiating_address,
  t.receiving_address,
  t.transaction_type,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS sent_tokens,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS received_tokens,
  TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) AS ratio,
  t.[timestamp],
  t.status
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL OR JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'');';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@TokenId NVARCHAR(255),@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @TokenId,@InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 4) Non-Pool Sent Summary (you → others)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  t.initiating_address AS sender_address,
  t.receiving_address  AS receiver_address,
  COUNT(*)             AS send_count,
  SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT)) AS total_sent,
  MIN(t.[timestamp])   AS first_sent,
  MAX(t.[timestamp])   AS last_sent
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY t.initiating_address, t.receiving_address
ORDER BY send_count DESC, total_sent DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 5) Non-Pool Received Summary (others → you, no self-sends)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  t.initiating_address AS sender_address,
  @InitiatingAddress   AS receiver_address,
  COUNT(*)             AS send_count,
  SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT)) AS total_sent,
  MIN(t.[timestamp])   AS first_sent,
  MAX(t.[timestamp])   AS last_sent
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND t.receiving_address = @InitiatingAddress
  AND t.initiating_address <> @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY t.initiating_address
ORDER BY send_count DESC, total_sent DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 6) Non-Pool Received Detail (every incoming txn)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @TokenId AS token_id,
  t.[hash],
  t.initiating_address AS sender_address,
  t.receiving_address  AS receiver_address,
  t.transaction_type,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS sent_tokens,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS received_tokens,
  TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) AS ratio,
  t.[timestamp],
  t.status
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND t.receiving_address = @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
ORDER BY t.[timestamp] DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@TokenId NVARCHAR(255),@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @TokenId,@InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 7) Net Token Position Summary
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @InitiatingAddress                             AS wallet,
  SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT))
  - SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT))     AS net_token_position,
  (SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT))
  - SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT)))
  * AVG(CAST(t.ratio AS FLOAT))                   AS estimated_net_value
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
   OR JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'');
';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 8) Unique Counterparty Count
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  COUNT(DISTINCT
    CASE
      WHEN t.initiating_address = @InitiatingAddress THEN t.receiving_address
      ELSE t.initiating_address
    END
  ) AS unique_counterparties
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'');
';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255)',
  @InitiatingAddress;

----------------------------------------------------------------
-- 9) Token Activity Timeline (monthly)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  FORMAT(t.[timestamp],''yyyy-MM'') AS month,
  COUNT(*)                         AS transaction_count,
  SUM(
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0) +
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0)
  )                                AS total_volume
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY FORMAT(t.[timestamp],''yyyy-MM'')
ORDER BY month;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 10) Top Volume Counterparties
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  CASE 
    WHEN t.initiating_address = @InitiatingAddress THEN t.receiving_address 
    ELSE t.initiating_address 
  END AS counterparty,
  COUNT(*) AS tx_count,
  SUM(
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0) +
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0)
  ) AS total_volume
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY 
  CASE 
    WHEN t.initiating_address = @InitiatingAddress THEN t.receiving_address 
    ELSE t.initiating_address 
  END
ORDER BY total_volume DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 11) Largest Single Transactions
----------------------------------------------------------------
-- 11a) Largest Received
SET @Sql = N'
SELECT TOP 1 *
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE 
  t.receiving_address = @InitiatingAddress
  AND JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
ORDER BY TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT) DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

-- 11b) Largest Sent
SET @Sql = N'
SELECT TOP 1 *
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE 
  t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
ORDER BY TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT) DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 12) SNIPER: Transactions before first pool txn
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  COUNT(*) AS SNIPER
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
  AND (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND t.[timestamp] < (
    SELECT MIN(tp.[timestamp])
    FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' tp
    WHERE tp.initiating_address = @InitiatingAddress
      AND tp.pool_id IS NOT NULL
  );';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

PRINT 'Procedure completed at: ' 
  + CONVERT(NVARCHAR(30), GETDATE(), 120)
  + ', duration (ms): ' 
  + CAST(DATEDIFF(MILLISECOND, @StartTime, GETDATE()) AS NVARCHAR(10));

END GO

@ 8173f6e1:e488ac0f

TESTNOTEBIN2

@ bf47c19e:c3d2573b

"Za sve one koji još uvek nisu u potpunosti razumeli kontroverzni Bitkoin, ovo je koncizni i informativni brzi kurs o novcu i kriptovalutama."

Bitkoin: Kraj novca kakvog poznajemo - IMDB

Prevod: SatoshiSan / @SSG_SatoshiSan

@ 8173f6e1:e488ac0f

testnotebin7testnotebin7testnotebin7testnotebin7

@ 8173f6e1:e488ac0f

testnotebin123456testnotebin123456testnotebin123456testnotebin123456

@ bf47c19e:c3d2573b

„Ova mašina ozelenjava“, koji predstavlja Swan Bitcoin, je dokumentarac koji istražuje složen i nijansiran odnos između Bitkoina i energije. Producent filma je Enrike Pozner, dok je režiser nagrađivani britanski filmski stvaralac Džejmi King čija je serija „Ukradi ovaj film“ (2006–2010) bila jedan od najpreuzimanijih dokumentaraca svih vremena.

U filmu „Ova mašina ozelenjava“ učestvuje glavna ekonomska savetnica Swan-a Lin Alden zajedno sa Aleksom Gladstajnom, Nikom Karterom i mnogim drugima. „Ova mašina ozelenjava“ razbija mnoge zablude o rudarenju Bitkoina i iznosi ubedljive argumente za Bitkoin kao neto-pozitivan faktor za životnu sredinu.

Prevod: bitcoin-balkan.com

@ 8173f6e1:e488ac0f

NoteBinTest1NoteBinTest1NoteBinTest1

@ bf47c19e:c3d2573b

Kratki dokumentarac zasnovan na istoimenoj knjizi Mareja Rotbarda. Teme uključuju: opasnosti koje sa sobom nosi država blagostanja, monetarne politike zasnovane na dugu, oporezivanje bez zastupanja i ostala sredstva državnog nasilja.

Autor filma: @rjames_BTC

Zvanični vebsajt filma: anatomystatefilm.com

Prevod: bitcoin-balkan.com

@ bf47c19e:c3d2573b

U društvu koje koristi čvrst novac, jedini način sticanja bogatstva je stvaranje vrednosti za druge. Šta se jbt desilo 1971?

Autor filma: @rjames_BTC

Zvanični vebsajt: hardmoneyfilm.com

Prevod: bitcoin-balkan.com

@ bf47c19e:c3d2573b

"Misterija Satoši - Poreklo bitkoina" je francuski dokumentarno-animirani serijal koji dešifruje unutrašnje funkcionisanje bitkoin revolucije, dok istražuje identitet njenog tvorca.

Prvu decentralizovanu i pouzdanu kriptovalutu – bitkoin, osnovao je Satoši Nakamoto 3. januara 2009. godine. On je nestao 2011. i od tada ostaje anoniman, a njegov identitet je predmet svakakvih spekulacija. Tokom poslednjih 12 godina, vrednost bitkoina je porasla sa 0,001 na 69.000 dolara. Svi, od vlada do velikih korporacija, zainteresovali su se za Satošijev izum. Ko je Satoši Nakamoto? Kako je njegov izum postao toliko popularan? Šta nam bitkoin govori o svetu u kome živimo?

Ovaj serijal se prikazivao na Radio-televiziji Srbije (RTS 3) u sklopu novogodišnjeg muzičkog i filmskog programa 2022/2023. godine.

Naslov originala: "Le Mystère Satoshi"

Copyright: ARTE.TV

@ a9434ee1:d5c885be

Colors as a fun and useful identifier

Nostr apps often use totally random colors for their default avatars, profiles names in chat bubbles, etc... That's a missed opportunity. Why don't we just we just derive a color from the npub and use that instead, interoperably across apps?

It gives us a fun and visual extra point of recognition, often without having to add anything extra to the UIs.

The only problem is that we cannot just allow for any color. The colors should be readable as text in Light and Dark modes and gray-scales should be avoided too.

This is the goal: Luckily, there's a super simple solution.
(which was used to derive the color above)

Deriving the Colors

You can find the simple spec here: nostr:naddr1qvzqqqrcvgpzp22rfmsktmgpk2rtan7zwu00zuzax5maq5dnsu5g3xxvqr2u3pd7qy88wumn8ghj7mn0wvhxcmmv9uqsuamnwvaz7tmwdaejumr0dshsz8rhwden5te0w35x2cmfw3skgetv9ehx7um5wgcjucm0d5hsz8rhwden5te0w35x2cmfw3skgetv9ehx7um5wgcjucm0d5hszxmhwden5te0w35x2en0wfjhxapwdehhxarjxyhxxmmd9uq3kamnwvaz7tm5dpjkvmmjv4ehgtnwdaehgu339e3k7mf0qyghwumn8ghj7mn0wd68ytnhd9hx2tcpz9mhxue69uhkummnw3ezuamfdejj7qghwaehxw309aex2mrp0yhxummnw3ezucnpdejz7qghwaehxw309aex2mrp0yhxummnw3ezucnpdejz7qgwwaehxw309ahx7uewd3hkctcpr3mhxue69uhhg6r9vd5hgctyv4kzumn0wd68yvfwvdhk6tcpzamhxue69uhhyetvv9ujumn0wd68ytnzv9hxgtcprdmhxue69uhhg6r9vehhyetnwshxummnw3erztnrdakj7qg3waehxw309ahx7um5wgh8w6twv5hszythwden5te0dehhxarj9emkjmn99uqsuamnwvaz7tmwdaejumr0dshsz8rhwden5te0w35x2cmfw3skgetv9ehx7um5wgcjucm0d5hsqpnwd9cz6ce3pvatyf

TLDR: 1. Convert HEX pubkey to Int 2. Calculate the Hue value: Int % 356 3. Set Saturation to 0.92 for Hues between 216 and 273, use 0.72 for the rest 4. Set Brightness to 0.56 for Hues between 32 and 212, use 0.72 for the rest

Convert HSB color to whatever format you need. Done.

Easy & Fun to integrate!

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na vice.com.

---

Davno pre nego što je postala šef najdesnije italijanske vlade od Drugog svetskog rata, Đorđa Meloni je kritikovala ono što je nazvala francuskom „kolonijalnom valutom“.

U snimku italijanske televizije iz 2019. koji je prošlog meseca postao megaviralan, Meloni je optužila Francusku da koristi CFA franak za eksploataciju resursa 14 afričkih zemalja i vrši finansijsku dominaciju nad njima. Određene stvari koje je tvrdila u videu nisu baš tačne, ali CFA franak jeste kontroverzan.

CFA franak je stvoren 1945. da bude valuta „francuskih kolonija u Africi“, a pošto Francuska kontroliše njegovo štampanje i promet, francuska vlada i dalje ima finansijsku kontrolu nad dobrim delom zapadnoafričke zemlje i više od 180 miliona ljudi. Dok su francuski zvaničnici ranije nazivali ovu valutu „činom velikodušnosti prema kolonijama“, o njenoj upotrebi se sada žestoko raspravlja.

Neke od afričkih nacija borile su se protiv valute, uključujući građane koji su razbijali prodavnice povezane sa Francuskom i osuđivali francuski jezik koji se uči u školama.

Jedna od onih 14 afričkih zemalja koja još uvek koristi CFA franak je Centralnoafrička Republika, država bez izlaza na more u kojoj živi oko 5 miliona ljudi i jedna od najsiromašnijih zemalja na svetu.

Predsednik CAR Faustin-Aršanž Touadera govori na COP27 u Egiptu ranije ove godine. Foto: Gehad Hamdi/savez za slike preko Getti Image-a

Ali dok druge afričke nacije razmatraju odbacivanje CFA franka, CAR je jedna od prvih koja je zaista uradila nešto po tom pitanju, a ranije ove godine postala je prva zemlja u Africi i tek druga u svetu koja je usvojila Bitcoin kao legalnu valutu.

„Alternativa gotovini je kriptovaluta“, rekao je predsednik Faustin-Aršanž Touadera. „Za nas formalna ekonomija više nije opcija”.

Dok su prve najave o bitkoinu izazvale konfuziju, međunarodne nesuglasice i reakcije, vlada CAR-a je nastavila sa uvođenjem. Osam meseci kasnije, mnogi ljudi širom sveta, pa čak i građani CAR-a, možda nisu ni svesni da se promena dogodila.

U CAR samo 14 odsto stanovništva ima pristup električnoj energiji, a još manje – oko 10 odsto – može da koristi internet. A konflikt i dalje tinja i negativno utiče na zemlju i njenu ekonomiju već deceniju.

Na predstavljanju bitkoina, vlada CAR-a je rekla da će usvajanje valute promeniti bogatstvo zemlje i staviti CAR „na mapu najhrabrijih i najvizionarskijih zemalja sveta“.

Bitkoin ne kontroliše nikakva moć, tehnički je univerzalno dostupan i ne može se cenzurisati – što je velika promena u odnosu na drugu valutu nacije, ali prosečnom građaninu CAR bi bilo potrebno 60 godina da kupi jedan novčić.

Žena maše francuskom zastavom uoči emitovanja polufinala Svetskog prvenstva između Francuske i Maroka u baru u Bangiju. Foto: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

U Bangiju – glavnom gradu CAR – studenti Univerziteta rekli su za VICE da se „ništa nije promenilo“ od velike najave vlade.

Studenti su želeli da ostanu anonimni jer su se plašili da negativno govore o ambicijama vlade. Pravo na slobodu izražavanja ne postoji u CAR, a građani često doživljavaju zastrašivanje i nasilje od strane provladinih milicija, oružanih grupa i snaga nacionalne bezbednosti.

„Bilo je ogromno slavlje kada je objavljen Bitcoin plan i svi smo bili ponosni na našu zemlju“, rekao je jedan 20-godišnjak, „ali ne mislim da se život ovde uopšte poboljšao od tada”.

Drugi student je dodao: „Nigde nema cena u radnjama izraženih u bitkoioni, niti iko traži od ljudi da plaćaju koristeći novu valutu. Većina trgovaca i kupaca na tržištu nemaju telefon ili internet. Posebno ljudi izvan Bangija, nemaju ništa““.

Aleks Lilaher, osnivač i izvršni direktor Rise Up Media – marketinške agencije koja radi sa bitkoin startapima – je saglasan sa studentima, rekavši za VICE koliko je „iznenađen” što je ta zemlja uopšte napravila takavpotez.

„Centralnoafrička Republika nije baš lider u tehnologiji na kontinentu, i činilo se da tamo nikada nije bilo mnogo bitkoin korisnika koji bi mogla da lobiraju za takav potez“, rekao je on.

Pobednički tim slavi posle trke kanua za proslavu Dana nezavisnosti CAR-a u decembru. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Upitan da li građani CAR-a treba da vide usvajanje bitkoina kao pozitivnu ili negativnu stvar, Lilaher je odgovorio „ni jedno ni drugo, jer jednostavno ne mogu da vidim da će usvajanje uskoro krenuti. Ali imati alternativu i poslati signal Francuskoj da CAR želi da ima više nezavisnosti od valute je pozitivno u mojim očima”.

Dodaje: „Međutim, to takođe može imati posledice jer postoje moćne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, na primer, sa kojima CAR mora da se bavi, koje nisu srećne što zemlje usvajaju bitkoin. Dakle, moglo bi doći do izazova sa kojima će vlada morati da se nosi“.

Centralnoafrička Republika je druga zemlja u svetu koja je usvojila bitkoin, a prva je El Salvador u septembru 2021. Lansiranje valute je tamo imalo različite rezultate, a nedavno je opisano kao „antiklimaktično“ i samo ga turisti zaista koriste.

Iako su ljudi možda očekivali da će druge nacije pratiti El Salvador, sigurno ne bi pomislili da će CAR odgovarati računu.

Glavna opoziciona stranka CAR-a bila je protiv tog predloga od samog početka. Banka centralnoafričkih država je takođe nazvala ovaj potez „problematičnim“ i navela da bi usvajanje valute uz CFA moglo ugroziti odnos nacije sa drugim afričkim zemljama.

Čak i kada većina ljudi u CAR-u nije mogla da investira u Bitcoin, i sve poruke upozorenja, u julu je vlada CAR-a lansirala sopstvenu kriptovalutu – „Sangocoin“. Sango je lokalni jezik koji se govori širom zemlje.

Pripadnici teritorijalnog pešadijskog bataljona CAR marširaju tokom parade povodom Dana nezavisnosti u Bangiju. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Sangocoin neki vide kao budućnost CAR-a, a zahtevao je minimalnu investiciju od 500 dolara. Zauzvrat, investitori su mogli da kupe zemljište u zemlji bogatoj dijamantima za 10.000 dolara, pa čak i da kupe državljanstvo CAR-a za oko 60.000 dolara – iako je ove ponude kasnije blokirao najviši sud zemlje. Sangocoin investitori su takođe trenutno „zaključani“ za kupovinu, bez načina da kriptovalutu prodaju ili razmene.

Bio je to hrabar potez vlade, ali izgleda da se još uvek nije isplatio.

Ovog meseca, Centralnoafrička Republika je saopštila da odlaže puštanje nacionalne kriptovalute na kripto berze – što bi olakšalo međunarodnu trgovinu. Rojters kaže da je vlada okrivila „trenutne tržišne uslove” i „tržišne razloge”, ali je novinska agencija izračunala da je Sangocoin dostigao samo „0,01%” od najnovijeg vladinog cilja prodaje.

Još jedan skeptik je Aleks Gladštajn, glavni strateški službenik Fondacije za ljudska prava. On je dugogodišnji zagovornik usvajanja bitkoina u svetu u razvoju, kao i kritičar CFA franka – ali čak i on oseća da je CAR-ova šema bila „izuzetno neosmišljena“.

„Iako imam mnogo simpatije prema ranjivoj i siromašnoj naciji koja usvaja bitkoin kao drugu valutu – posebno naciji koja je decenijama i decenijama finansijski kontrolisana od strane svoje bivše kolonijalne sile, nisam baš optimističan u pogledu toga kako je to izvedeno“, rekao je za VICE.

​Manekenka učestvuje na prvoj nedelji mode u centralnoj Africi u Bangiju u decembru. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Dodao je: „Zaista se čini da je cela ova stvar bila kao prevara da se Sangocoin promoviše. Ne mislim da je cilj bio da se bitkoin integriše na smislen način u ekonomiju zemlje. Čini se da je predsednik zainteresovan za bitkoin i da postoji mala grupa ljudi oko njega koja je iskoristila taj interes da bi mogla da donese ove zakone kako bi pokušala da pokrene Sangocoin, od kojeg su imali viziju da zarade gomilu novca. Ali izgleda da je na kraju uspela da prikupi samo malo novca.”

Gladstein kaže da bi Bitcoin mogao biti „veoma važna finansijska tehnologija za ljude Centralnoafričke Republike tokom vremena, i pametno je da vlada istraži kako to može pomoći ljudima“, ali je potrebno mnogo posla da se to postigne.

Vlada Centralnoafričke Republike i opoziciona vlada nisu odgovorile na nekoliko zahteva za intervju.

Tekst podržao Omidiar Netvork. VICE World News zadržava potpunu uređivačku autonomiju.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na antenam.net

18.12.2024 / Autor: Ana Nives Radović

---

Ako ste makar djelić vremena proveli u svijetu digitalnog novca, vjerovatno ste naišli na termin HODL – uvijek napisan velikim slovima tako da na prvi pogled djeluje kao riječ sa slovnom greškom. Zapravo i jeste riječ o slovnoj grešci i to onoj koja je nastala na današnji dan prije 11 godina, a koja je uspjela ne samo da obezbijedi mjesto u istoriji svijeta novca, već i da postane naziv za jedan potpuno drugačiji pristup sredstvima koja posjedujemo.

Nespretno napisana riječ „hold“ (eng. držati, zadržati) u poruci na jednom forumu evoluirala je u akronim HODL – akronim za Hold On for Dear Life (doslovno – drži se za život, tj. drži se kao da ti život zavisi od toga), predstavlja poziv na akciju – ili, tačnije, „neakciju“ za vlasnike kriptovaluta da odole iskušenju prodaje tokom tržišnih padova. Riječ je o shvatanju da je ovaj oblik digitalne imovine bolje vremenski što duže imati u vlasništvu, kako bi se sačekao mnogo povoljniji trenutak za prodaju nego prodati ih u vremenu kada je situacija na tržištu loša.

Greška koja je postala pokret

Priča počinje 18. decembra 2013. godine, kada je cijena bitcoina tada počela da pada, a samo tokom toga dana se sa 682 na 522 dolara. Korisnik foruma pod imenom GameKyuubi objavio je sada već legendarni post pod naslovom „I AM HODLING“. Bila je to greška u kucanju, jer se na osnovu sadržaja poruke vidi da je krenuo da napiše „holding“ (držim), ali umjesto da se ispravi sebe, prigrlio je grešku, šaljivo govoreći o svom nedostatku vještina za trgovanje i zašto „bez obzira na sve“.

Bitcoin zajednica brzo je prihvatila ovaj izraz kao dio slenga. Pogrešno napisana riječ odjeknula je internet prostranstvima, a vremenom je prerasla u simbol šire filozofije – ne paniči, ne prodaj i ne dozvoli da kratkoročna nestabilnost poljulja tvoje uvjerenje. Od kasnonoćnog posta na forumu, HODL je postao poklič za vlasnike bitcoina (i drugih, u to vrijeme malobrojnih digitalnih valuta zanemarive vrijednosti) širom svijeta.

HODL-ovanje i HODL-eri

U suštini, HODL-ovanje je strategija zadržavanja kriptovaluta tokom tržišnih uspona i padova, zasnovana na uvjerenju da će cijene vremenom rasti. Umjesto impulsivnog reagovanja na tržišne fluktuacije, HODL-eri se posvećuju svojim investicijama na duže staze.

Ovaj pristup posebno je koristan za početnike, koji možda nemaju dovoljno stručnosti ili hrabrosti da se nose sa svakodnevnim trgovanjem (u čemu su često neuspješni i dugogodišnji vlasnici digitalnih novčića). Sam GameKyuubi u svom originalnom postu priznao je da samo najvještiji trgovci treba da pokušaju da „igraju igru“ tokom tržišnih padova. Za ostale, HODL-ovanje nije samo sigurnije, već je često i pametnije.

Filozofija HODL-ovanja zasnovana je na povjerenju – u budućnost kriptovaluta, u eventualni oporavak tržišta i u korist koju donosi strpljenje. To je odbijanje da se prodaje kada cijene naglo padnu – nepokolebljivo uvjerenje da su padovi privremeni i da nakon njih slijedi rast.

Zakon tržišta pokazuje da što drže HODL-ujete to se ova strategija više isplati, a cijena bitcoina u njegovoj šesnaestogodišnjoj istoriji je nesumnjivo najbolji dokaz za to. Trgovanje zahtijeva mnogo učenja, truda, vremena provedenog u praćenju svakog mogućeg signala, dok je kod HODL-ovanja važno samo da se „ne predate“.

Ako ste prethodnih godina nešto platili bitcoinom (a trgovci širom svijeta su to omogućili upravo da bi vas naveli da ih umjerite ka njima) vjerovatno ste zažalili, jer danas dok je njegova vrijednost i u dolarima i u eurima šestocifrena, ono na što ste ih potrošili ipak izgleda kao nešto što je trebalo platiti fizičkim novcem (kojeg je svakako „pojela inflacija“).

Pouzdane kriptovalute, a tu se prije svega misli na bitcoin, iako veoma volatilne bilježe trend rasta na duge staze, pa HODL-ovanje znači strpljenje u vremenu neizvjesnosti s idejom o koristi na duži rok, čak i kada su godine loše, kao što su bile 2014, 2017. i 2022. Na primjer, u periodu od 20. maja do 20. juna cijena bitcoina kliznula je sa 29.000 na 18.000 dolara, a upravo u tom trenutku mnogi su odlučili da količinu koju posjeduju prodaju ili je potroše plaćajući ovom digitalnom valutom (i pokajali se zbog toga).

HODL naspram drugih strategija

HODL-ovanje se razlikuje od aktivnijih strategija, poput kupovine po niskoj cijeni i prodaje po visokoj, jer dok trgovci pokušavaju da tempiraju tržište radi brze zarade, HODL-eri ostaju dosljedni svojoj odluci da se ne oslobađaju svoje imovine ni u najnoepovoljnijim trenucima. HODL-eri ne pokušavaju da predvide kretanje cijena – jednostavno čuvaju svoja sredstva, svjesni toga da će strpljenje na kraju donijeti rezultat.

Naravno, HODL-ovanje ima i svoje nedostatke. Za razliku od trgovaca koji mogu da povećaju svoj kapital kroz stratešku kupovinu i prodaju, HODL-eri zavise od vremena provedenog u čekanju na dugoročne rezultate. Pored toga, masovno HODL-ovanje može usporiti cirkulaciju kriptovaluta na tržištu, smanjujući ukupnu ekonomsku aktivnost – drugim riječima, kada bismo svi bili HODL-eri odnos ponude i tražnje bi bio veoma destimulišući i to bi oborilo cijenu.

Na sreću, trgovaca ima mnogo – dovoljno da tržište stalno bude aktivno i dinamično, no za one koji nemaju vremena, vještine ili sklonost ka riziku koji nosi trgovanje, HODL-ovanje ostaje jednostavan, ali veoma efikasan pristup.

Filozofija HODL-ovanja

HODL-ovanje je više od investicione strategije – to je način razmišljanja koji obuhvata otpornost, strpljenje i vjerovanje da su kratkotrajno suzdržavanje i nepokolebljivost u odluci da se sredstva sačuvaju vrijedna dugoročnog dobitka. Bilo da cijena bitcoina raste ili pada je, filozofija HODL-ovanja ostaje ista – ostanimo dosljedni, vjerujmo procesu i gledajmo u budućnost.

Jedan od ključnih razloga zašto većini ljudi ovakav pristup dugo nije bio razumljiv je zbog toga što su čitav sistem novca prihvatili u uvjerenju da on vremenom devalvira. Vjerovatno ste makar jednom razmatrali ponudu oročene štednje i procijenili da vam količina novca koju želite da položite neće donijeti onaj prinos koji će očuvati njegovu kupovnu moć nakon određenog broja godina, jer je kontinuirano doštampavanje novca podupiralo tu tvrdnju.

Dakle, ne treba da vas zavara sve ono što znate o novcu kao takvom, budući da bitcoin (na kojem je u ovom serijalu poseban fokus, jer mnoge druge kriptovalute ipak češće razočaraju nego što oduševe) nije novac, već samo ima neka svojstva novca. Posmatrajte ga radije kao imovinu – npr. kao nekretninu za koju sigurno želite da prodate onda kada je situacija stabilnija i kada su mnogo veće šanse da pronađete kupca kojem ćete je prodati po višoj cijeni.

U svakom slučaju, ako se u vašem digitalnom novčaniku već nalazi poneki satoshi (stomilioniti djelić bitcoina), kada tržište ponovo uđe u nepovoljnu fazu i zavlada prolazna panika, sjetite se onoga što je napisao GameKyuubi. HODL nije samo izraz – to je način da se prebrode oluje i izazovi koje nestabilno tržište nosi.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni rad

Apstrakt

Kriptovalute (engl. "cryptocurrency") su digitalne (virtualne) valute, koje iako su sredstvo razmene, još uvek nisu strogo regulisane zakonom u većini država, a u pojedinim su čak i zabranjene. Veliki broj ljudi, uključujući i IT stručnjake i programere ne znaju mnogo o ovoj temi, a šira javnost izjednačava pojmove blokčejna i bitkoina. Tržište kriptovaluta danas iznosi gotovo 770 milijardi dolara. Od pojave prvih digitalnih valuta do danas, nastalo je preko 1.300 aktivnih kriptovaluta koje se razlikuju prema svojim svojstvima i upotrebi. Pre bitkoina bilo je mnoštvo neuspelih pokušaja stvaranja digitalnih valuta (digikeš, heškeš, Fejsbuk kredit i dr.). Utopistička ideja da matematika i fizika mogu rešiti društvene probleme započela je svoj život kroz pojavu bitkoina. Genijalna ideja po kojoj funkcioniše bitkoin zasnovana je na tehnologiji blokčejna, čiji kapacitet doseže daleko iznad kripto valuta. Iako se još uvek vode polemike ko stoji iza pseudonima Satoši Nakamoto, njegova zaostavština ima potencijal da promeni svet. Uspeh bitkoina leži u prednostima koje ima u odnosu na druge slične valute, ali njegov značaj prevazilazi i pogodnosti koje je doneo. Banke nisu potrebne za čuvanje podataka o novcu, evidenciju o imovini i svakoj transakciji bitkoina čuvaju računari svih korisnika mreže u zajedničkoj bazi podataka blokčejnu. Sve transakcije su mnogo brže od bankarskih, bez taksi, uz drastično lakše plaćanje preko državnih granica. Bitkoin svojim korisnicima pruža bezbednosti bez identifikacije, iako blokčejn beleži transakciju, ne beleži ko stoji iza nje. U radu su predstavljeni osnovni principi na kojima su zasnovani bitkoin i druge kriptovalute, pojašnjen odnos između blokčejna i bitkoina.

1 UVOD

Ideal o novcu koji se ne oslanja na centralne institucije (koje mogu propasti, ali i koje vrše nadzor nad korisnicima), postojao je decenijama. U digitalnom svetu prvi ga je uobličio pisac naučne fantastike Nil Stivenson 1999. godine u svojoj noveli Kriptonomikon. On je opisao podzemni svet koji funkcioniše zahvaljujući digitalnom zlatu zasnovanom na kriptografiji, pri čijoj upotrebi korisnici ne moraju odavati ko su i šta su (Popper, 2016).

Kriptovalute (engl. cryptocurrency) su digitalne (virtualne) valute, koje iako su sredstvo razmene, još uvek nisu strogo regulisane zakonom u većini država, a u pojedinim su čak i zabranjene (Jovanović, 2014).

Da bi se razumeo nastanak i funkcionisanje kriptovaluta, neophodno je sagledati ih iz različitih uglova na kojima su one bazirane: matematici, sociologiji, ekonomiji, pravu i politici. To je verovatno i glavni razlog zbog koga veliki broj ljudi (uključujući i IT stručnjake i programere) ne znaju mnogo o ovoj temi. Takođe, šira javnost izjednačava pojmove blokčejna i bitkoina.

Sve kriptovalute su bazirane na jedinstvenom nizu brojeva za svaku jedinicu valute, koje korisnici mogu jedni drugima slati preko mreže. U prošlosti su se ti nizovi mogli lako kopirati i trošiti više puta, zbog čega nisu imali vrednost. Kriptograf Dejvid Čaum je taj problem rešio stvaranjem jedinstvene centralizovane knjige, u kojoj su se čuvale beleške o transakcijama svakog korisnika, čime ni jedna jedinica valute više nije mogla da se nalazi na dva mesta istovremeno (Bertlet, 2016).

Kriptovalute svoj nastanak duguju težnjama levo orijentisanih utopističkih posvećenika IT tehnologija koji su sanjali o univerzalnom novcu koji bi svako mogao da poseduje i troši, čija je vrednost onolika koliko su korisnici voljni da plate (na principu ponude i potražnje), ali pre svega na liniji fronta za onlajn anonimnost i slobodu, bez cenzure i nadzora. Pojavi bitkoina prethodio je Sajberpankerski manifest Done Haravej (Haraway, 1985) koji počinje rečima: „U elektronsko doba, privatnost je neophodan uslov za postojanje otvorenog društva“.

Kriptovalute su univerzalni novac koji se može koristiiti bilo gde u svetu, one su lako prenosive i teško se krivotvore.

Neki podaci pokazuju da tržište kriptovaluta danas iznosi gotovo 770 milijardi dolara. Od pojave prvih digitalnih valuta do danas, nastalo je preko 1.300 aktivnih kriptovaluta koje se razlikuju prema svojim svojstvima i upotrebi.

Prema odredbama Zakona o Narodnoj banci Srbije celokupni unutrašnji promet u Republici Srbiji izražava se u dinarima, osim ako nekim zakonom nije drukčije određeno. „Zakonom o platnom prometu propisano je da se poslovi platnog prometa obavljaju u dinarima, a Zakonom o deviznom poslovanju da se plaćanje, naplaćivanje i prenos između rezidenata i između rezidenata i nerezidenata u Republici Srbiji vrši u dinarima, a izuzetno se može vršiti i u devizama u slučajevima koji su propisani ovim zakonom“ (NBS, 2014).

Tržište kriptovaluta u Srbiji postoji, sve je veći broj rudara. Iako trgovanje kriptovalutama nije nelegalno, Narodna Banka Srbije - NBS je u više saopštenja navela da one ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji. Takođe, zbog toga što ih ne izdaje centralna banka, NBS za korišćenje virtuelnih valuta, ulaganje u njih, kao ni za njihovu vrednost. Narodna banka Srbije je više puta upozoravala javnost da virtuelne valute ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji (NBS, Politika – u vezi s bitkoinom, 2017).

Ukoliko kriptovalute promatramo kao novac onda njihove tranksakcije mogu biti upitne shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, gde je propisana obaveza preduzimanja radnji i mera za sprečavanje pranja novca, kao što su identifikacija stranaka koje trguju preko tih platformi, uzimanjem kopije ličnog dokumenta. Kako poslovanje platformi na kojima se vrše transakcije kriptovalutama nije zakonom regulisano u Republici Srbiji, a uglavnom ni u uporednom pravu, a čl. 552. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srbije ((„Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ“, br. 31/93 i „Sl. list SCG“, br. 1/2003 - Ustavna povelja) predviđa razmenu robe kao jedan od načina trgovine, otvara se put ka legalnoj trgovini kriptovalutama (Bubanja, 2017).

Praksa je pokazala da su se korisnici kriptovaluta kada su imali problem sa njima, obraćali vlastima i njihovim regulatornim telima, zbog čijeg su zaobilaženja i smišljeni. Nažalost, korisnici ne uživaju pravnu zaštitu čak i kada je reč o trgovini putem registrovanih privrednih subjekta.

2 BITKOIN

Prva decentralizovana kriptovaluta koja se pojavila je bitkoin (eng. „Bitcoin“). Termin bitkoin označava istoimenu organizaciju, softver i protokol, kao i jedinicu mere ove kriptovalute (skraćeno BTC) (Bertlet, 2016). Koncept na kome se zasniva bitkoin prvi put je predstavljen 2008. godine u članku "Bitcoin: A Peerto-Peer Electronic Cash System", a u januaru 2009. godine bitkoin je pušten u promet. Njegov tvorac nije poznat do danas i krije se iza pseudonima Satoši Nakomato. Novu vrstu digitalne kriptovalute formirao je tako što je stvorio distribuirani sistem verifikacije. Bitkoin nastaje u procesu koji se naziva „rudarenje“ (engl. mining). Njegova jedinstvenost je u tome što je decentralizovana valuta, iza koje ne stoji nijedna država, niti banka. Bitkoin je digitalna valuta, koja nastaje i čuva se elektronski. Kriptovalute u cilju maksimizacije bezbednosti, upotrebljavaju metod - dokaz o radu (engl. proofof-work), metod baziran na informacijama koje je teško stvoriti, ali koje ostalim učesnicima u rudarenju obezbeđuju laku proveru i verifikaciju transakcija.

Kriptovalute se čuvaju na bitkoin adresama za koje ključ predstavlja jedinstven niz slova i brojeva. Svaka transkacija bitkoinom se beleži u blokovima koji se zovu blokčejn. Transakcije se hronološki ređaju u blokove, u svakom se nalazi digitalni potpis prethodnog bloka, time se uređuje redosled i garantuje da novi blok može da se pridruži lancu samo ako počne na mestu na mestu završetka prethodnog. Jedan od osnovnih činilaca bezbednosti bitkoina je da se kopija svake izvedene transakcije beleži na svakom nalogu na kome je instaliran bitkoin softver. Blokčejnove neprekidno verifikuju računari svih korisnika softvera, tako sistem zna u bilo kom trenutku, koliko bitkoina svaki korisnik u svom novčaniku poseduje. Novčanik je program koji služi za slanje, primanje i skladištenje kriptovaluta. Digitalni novčanik sadrži prikaz količine kriptovalute koju korisnik poseduje, zapise o svim njegovim transakcijama, korisnički tajni ključ i njegove adrese (Bertlet, 2016). Novčanik je moguće instalirati na računar, mobilni telefon i tablet.

Falsifikovanje bitkoina nije moguće, jer iako vlasništvo može da se menja ono se ne može nikada duplirati (Bertlet, 2016). On je pseudoanoniman, bitkoin mreža čuva sve podatke o svakoj transakciji koja se dogodila unutar mreže. Svako ko ima bitkoin softver i adresu na bitkoin mreži, može videti koliko novca ima na mreži, ali ne i kome oni pripadaju. Za razliku od otvaranja računa u bankama, otvaranje bitkoin računa (adrese) je brzo, bez troškova i „papirologije“. Jedna od glavnih prednosti bitkoin mreže je brzina transakcija.

Svako ko snagu svog računara posveti verifikaciji transakcija u blokčejnu može biti „rudar“. To je proces dodavanja transkacija u registar svih bitkoin transkacija. Rudarenje čini rešavanje matematičkog algoritma za čije se uspešno rešavanje dobija određena količina bitkoina.

Iako bitkoin ima reputaciju nestabilnosti, velikih fluktuacija i nezakonitog poslovanja, čemu mnogi pridodaju i urušavanje tradicionalnog koncepta nacionalnih država, ipak većina se slaže u tome da je njegova pojava najvažnija nova ideja od stvaranja Interneta (Vigna & Casey, 2016).

Razloga za uspeh bitkoina ima više. Finansijska kriza povoljno je uticala na njegov razvoj, poverenje u postojeći finansijski ali i politički sistem je bilo poljuljano i brojni korisnici su u njemu prepoznali drugačije rešenje.

Anonimnost koju pruža prilikom transakcija jedan je od ključnih razloga njegovog uspeha. Prilikom digitalnog plaćanja bitkoinom u većini slučajeva nije potrebno davanje ličnih podataka. Ovakva vrsta anonimnosti, nažalost pogodovala je i usponu tamne strane upotrebe i popularnosti bitkoina u kriminalnim krugovima.

Računi u bitkoinu nisu opterećeni visokim bankarskim dažbinama.

Takođe, nije beznačajan ni potencijal plaćanja izdataka koji su manji od trenutnih ograničenja u konvencijalnim transakcijama na internetu (npr. naplata čitanja jednog novinskog članka ili preskoči reklamu, koji koštaju manje od 20 ili 30 centi kolika je najmanja transakcija) (Popper, 2016).

Kao što su svi učesnici na internetu povezani protokolima (TCP/IP, FTP, SMTP, HTTP i dr.) zahvaljujući kojima mogu međusobno da komuniciraju, bitkoin je stvorio svoje softverske protokole koji uređuju funkcionalna pravila upravljanja sistemom.

Bitkoin je omogućio novi način stvaranja, čuvanja i transfera novca.

Od svog nastanka bitkoin se unapređivao, podržan od internet zajednice, posebno od posvećenika slobodi interneta i anonimosti, mnogi od problema koji su uočeni su rešavani zajedničkim naporom internet zajednice.

3 BLOKČEJN

Blokčejn (engl. blockchain) nije samo bitkoin, on je tehnologija za koju mnogi predviđaju da će promeni svet (OECD, 2018).

Ukoliko bismo pojednostavljeno opisivali blokčejn mogli bismo da kažemo da je to nova vrsta baze podataka, iako bi to bilo pojednostavljeno objašnjenje slično kao kada bi smo imejl (email) opisali kao novi način za slanje pisama.

Iako blokčejn jeste nova vrsta baze podatka, to ne objašnjava u dovoljnoj meri genijalnost načina na koji funkcioniše.

Kada bilo gde i bilo kada položimo novac, oslanjamo se na zapis u bazi podataka treće strane, banke, firme i sl. Poverenje u banke zasnovano je na zakonu koji reguliše rad banke, poverenju u državu da će u slučaju propasti banke država nadoknaditi klijentima njihov ulog.

Kada plaćamo on line usluge ili vršimo neku drugu transakciju kreditnim karticama, poklanjamo poverenje kompanijama koje posreduju u našem plaćanju (Mastercard, VISA i dr.) koje za to uzimaju određenu materijalnu nadoknadu. Čak i prilikom tradicionalnih oblika plaćanja gotovinom u papirnom novcu, mi dajemo papir na kome je ispisana vrednost za koju prodavac veruje da će mu biti isplaćena (ili garantovana) od strane vlade koja ju je štampala. Digitalno plaćanje zbog prisustva trećih strana (banke, kreditne kompanije i dr.) uvek je bilo moguće pratiti. I kod plaćanja gotovinom klijenti veruju bankama i kreditnim kompanijama koje rukovode platnim karticama, da imaju pouzdane baze podataka. I vlade država veruju da banke i kreditne kompanije vode baze podataka koje su tačne i pouzdane.

Baze podataka sadrže mnoštvo ličnih podataka, od npr. medicinske dokumentacije u domu zdravlja koja sadrži važne informacije o nama i našem zdravstvenom stanju, kada smo i od koje bolesti bolovali, koje lekove smo koristili i sl. I druge baze podataka sadrže mnoštvo naših ličnih podataka koje su važne ne samo za nas, već i za državu, grad, privredu, druge građane itd.

Osim što omogućava anonimne i sigurne transakcije, blokčejn ima i potencijal da sačuva sve vredne informacije, od podataka o rođenim i umrlim, preko osiguranja, do katastara nepokretnosti, pa čak i glasova (Tapscott, 2018).

Sagledavši mogućnosti koji blokčejn nudi u transformaciji industrija i tržišta, povećanju transparentnosti i poverenja između građana, kao i olakšanom pristupu tržištu (uz bolju efikasnost transakcija), ali i rizicima koje sa sobom nosi, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD organizovala je od 4. do 5. septembra 2018. godine Forum politike OECD-a za blokčejn. To je bila ujedno i prva glavna međunarodna konferencija na kojoj se razmatrao uticaj blokčejna na aktivnosti vlada i javnih prioriteta. Forum se bavio prednostima i rizicima blokčejna za ekonomiju i društvo, pokušajem određivanja adekvatnog regulatornog pristupa, kao i javnih politika prema blokčejnu.

Učesnici Foruma su diskutovali o mogućnostima globalnog ekonomskog uticaja blokčejna, njegovim implikacijama na privatnost i sajber bezbednost, upotrebi blokčejn tehnologija za povećanje inkluzivnosti, njegovoj upotrebi u promovisanju zelenog rasta i održivosti, kao i jačanju kapaciteta javne uprava i primene u praksi (OECD, 2018).

4 ZAKLJUČAK

Pre bitkoina bilo je mnoštvo neuspelih pokušaja stvaranja digitalnih valuta (digikeš, heškeš, Fejsbuk kredit i dr.). Uspeh bitkoina leži u prednostima koje ima u odnosu na druge slične valute, ali njegov značaj prevazilazi i pogodnosti koje je doneo.

Svaki korisnik bitkoina ima potpunu kontrolu nad novcem na svom računu (adresi), jedino osoba sa privatnim ključem može pristupiti bitkoinima na toj adresi. Banke nisu potrebne za čuvanje podataka o novcu, evidenciju o imovini i svakoj transakciji bitkoina čuvaju računari svih korisnika mreže u zajedničkoj bazi podataka blokčejnu. Sve transakcije su mnogo brže od bankarskih, bez taksi, uz drastično lakše plaćanje preko državnih granica.

Bitkoin svojim korisnicima pruža bezbednosti bez identifikacije, iako blokčejn beleži transakciju, ne beleži ko stoji iza nje. Zahvaljujući peer-to-peer komunikaciji i kriptografiji, povezivanje bitkoin transakcija sa osobom u stvarnom životu je veoma teško. To je u ujedno možda i njegova najveća mana, jer su oporezivanje i nadzor nad korisnicima krajnje teški.

Garancija vrednosti bitkoina osmišljena je po uzoru na plamenite metale kojih ima ograničeno u prirodi. Zbog toga je Satoši u kodu bitkoina odredio da ih ima maksimalno 21 milion, te da ukoliko bitkoin protokol ostane isti, poslednji bitkoin će biti izrudaren 2140. godine.

Do sada je izrudareno oko 17 miliona bitkoina, što znači da je ostalo 4 miliona, ili oko 19%. Do sada je bitkoin uspeo da prevlada sve krize koje su ga zahvatile (u više slučajeva nestajali su iznosi koji su dostizali i 400 miliona dolara). Kakva god sudbina bitkoina bila u budućnosti, njegova uloga se neće moći zanemariti, prvenstveno zbog toga što je zahvaljujući njemu iznedren blokčejn. Bez obzira na skepticima u vezi sa kriptovalutama, teško se mogu osporiti mogućnosti koje blokčejn pruža, pre svega u zaštiti baza podatka.