@ bf47c19e:c3d2573b

Bitkoin, kao jedinstvena digitalna valuta, postaje poznat široj javnosti u trenutku kada se pojavljuju prvi znaci svetske ekonomske krize a postojeći finansijski sistem počinje da pokazuje sve svoje slabosti. Danas, bitkoin, izaziva veliku pažnju svojim naglim skokovima i padovima.

Osnovna ideja o o decentralizovanim valutama potekla je od osnivača kripto-pank pokreta, među kojima su bili direktori kompanija naprednih tehnologija, univerzitetski profesori i istraživači iz oblasti matematike i fizike. Njihova ideja zasnovana je na anonimnoj, istovremenoj komunikaciji koja neće biti kontrolisana i nadgledana od neke treće strane u procesu.

Šta je kriptovaluta, ko je njen tvorac, kako do nje doći, kako trgovati i gde je čuvati, neka su od pitanja za čijim odgovorima tragamo u emisiji.

Sagovornici u emisiji su svi oni koji su u poslednjih godinu dana bili relevantni učesnici priča o kriptovaluti u Srbiji: osnivači Asocijacije bitkoin, predstavnici Narodne banke Srbije i predstavnici medija.

Montažer Milan Radičević

Urednik Aleksandra Šarković

@ bf47c19e:c3d2573b

"Za sve one koji još uvek nisu u potpunosti razumeli kontroverzni Bitkoin, ovo je koncizni i informativni brzi kurs o novcu i kriptovalutama."

Bitkoin: Kraj novca kakvog poznajemo - IMDB

Prevod: SatoshiSan / @SSG_SatoshiSan

@ a9434ee1:d5c885be

Colors as a fun and useful identifier

Nostr apps often use totally random colors for their default avatars, profiles names in chat bubbles, etc... That's a missed opportunity. Why don't we just we just derive a color from the npub and use that instead, interoperably across apps?

It gives us a fun and visual extra point of recognition, often without having to add anything extra to the UIs.

The only problem is that we cannot just allow for any color. The colors should be readable as text in Light and Dark modes and gray-scales should be avoided too.

This is the goal: Luckily, there's a super simple solution.
(which was used to derive the color above)

Deriving the Colors

You can find the simple spec here: nostr:naddr1qvzqqqrcvgpzp22rfmsktmgpk2rtan7zwu00zuzax5maq5dnsu5g3xxvqr2u3pd7qy88wumn8ghj7mn0wvhxcmmv9uqsuamnwvaz7tmwdaejumr0dshsz8rhwden5te0w35x2cmfw3skgetv9ehx7um5wgcjucm0d5hsz8rhwden5te0w35x2cmfw3skgetv9ehx7um5wgcjucm0d5hszxmhwden5te0w35x2en0wfjhxapwdehhxarjxyhxxmmd9uq3kamnwvaz7tm5dpjkvmmjv4ehgtnwdaehgu339e3k7mf0qyghwumn8ghj7mn0wd68ytnhd9hx2tcpz9mhxue69uhkummnw3ezuamfdejj7qghwaehxw309aex2mrp0yhxummnw3ezucnpdejz7qghwaehxw309aex2mrp0yhxummnw3ezucnpdejz7qgwwaehxw309ahx7uewd3hkctcpr3mhxue69uhhg6r9vd5hgctyv4kzumn0wd68yvfwvdhk6tcpzamhxue69uhhyetvv9ujumn0wd68ytnzv9hxgtcprdmhxue69uhhg6r9vehhyetnwshxummnw3erztnrdakj7qg3waehxw309ahx7um5wgh8w6twv5hszythwden5te0dehhxarj9emkjmn99uqsuamnwvaz7tmwdaejumr0dshsz8rhwden5te0w35x2cmfw3skgetv9ehx7um5wgcjucm0d5hsqpnwd9cz6ce3pvatyf

TLDR: 1. Convert HEX pubkey to Int 2. Calculate the Hue value: Int % 356 3. Set Saturation to 0.92 for Hues between 216 and 273, use 0.72 for the rest 4. Set Brightness to 0.56 for Hues between 32 and 212, use 0.72 for the rest

Convert HSB color to whatever format you need. Done.

Easy & Fun to integrate!

@ 95543309:196c540e

Lets see if this works with the blossom upload and without markdown hassle.

:cat:

https://blossom.primal.net/73a099f931366732c18dd60da82db6ef65bb368eb96756f07d9fa7a8a3644009.mp4

@ bf47c19e:c3d2573b

„Ova mašina ozelenjava“, koji predstavlja Swan Bitcoin, je dokumentarac koji istražuje složen i nijansiran odnos između Bitkoina i energije. Producent filma je Enrike Pozner, dok je režiser nagrađivani britanski filmski stvaralac Džejmi King čija je serija „Ukradi ovaj film“ (2006–2010) bila jedan od najpreuzimanijih dokumentaraca svih vremena.

U filmu „Ova mašina ozelenjava“ učestvuje glavna ekonomska savetnica Swan-a Lin Alden zajedno sa Aleksom Gladstajnom, Nikom Karterom i mnogim drugima. „Ova mašina ozelenjava“ razbija mnoge zablude o rudarenju Bitkoina i iznosi ubedljive argumente za Bitkoin kao neto-pozitivan faktor za životnu sredinu.

Prevod: bitcoin-balkan.com

@ df478568:2a951e67

XMMP is a protocol that allows journalists and plebs alike to create a phone number that is not tied to your identity. Why would you want to do this? Are you some kind of hacker? Well… yeah… we are hackers, technically. That doesn't mean we want to break the non-aggression principle and steal sats from OGs or anything. Perhaps it's better to call ourselves cybersecurity experts to placate neurotypical people.

Every Bitcoiner worth their sats knows phone numbers are a security hole. Sure, if you're a super cypherpunk with a 100% KYC-free stack or never intend to spend your “precious,” then this might not concern you. You can sell your sats on Bisq for paper cash trash and pay your water bill or whatever. It's a significant inconvenience, but I know some people who do this. Satoshi bless them! But the rest of us mere mortals find it easier to use bill-pay services with Strike. Unfortunately, the powers that be force us to use our telephone numbers as a de-facto identity system.

This phone number must be trusted to a third party, and as Nick Szabo famously said, "Trusted third parties are security holes." This guy I go pleb camping with thinks it's funny that Bitcoiners never want to give away their phone numbers. It's true because phone numbers create an attack surface—specifically, they may be used for SIM swaps to drain our Bitcoin bank accounts or the associated traditional bank accounts. This is not the only attack. Smishing is also a concern, but that threat requires diligence since anyone using SMS is susceptible to it. XMMP won't prevent smishing; however, it will provide a phone number people can use to text or call without tying the number to your identity. Thus, even if attackers somehow compromise this phone number, it can't be used to drain your accounts.

What Is XMMP?

XMMP is a protocol that functions similarly to cellular phone service on almost any device with internet access. I don't think it'll work on a Kindle, but to be honest, I haven't tried. XMMP can be used alongside your existing phone, laptop, and desktop computers. You can safely give this phone number to all your hardcore hacker friends without worrying. It's affordable too—the service costs \$5.00 per month, and the service I use accepts sats for payment. Though this doesn’t include data, you can easily use XMMP over Wi-Fi.

If you want a separate phone running GrapheneOS or CalyxOS, you can pay for data in multiple ways. Personally, I like Silent Link—it's run by a fellow pleb and accepts sats via the Lightning Network.

How To Set Up XMMP

If you identify as a non-technical person, you can buy a phone and suite from Above Phone*, which will help you set everything up. I'm more of a DIY-as-much-as-I-can kind of guy, so I opted to set mine up myself. I haven't personally tried Above Phone, but I've heard good things about their service.

If you already have a phone but want a secure method to call or text your contacts, here's what to do:

1. Install Cheogram on your Android phone. Sorry, but I don’t know if Apple's overlords allow this for iOS devices.

2. Choose a phone number with JMP. They charge \$5.00 monthly and accept Bitcoin as payment. While you could port your current phone number, the purpose of this article is to create a fresh, anonymous phone number that cannot be traced back to you as an instrument for draining your bank account—so we won't get into porting here.

3. Once you've paid, you will receive a message in the Cheogram app confirming your order. It might take some time since payments are on-chain—so be patient. You can also pay with a credit card if you prefer, but we use sats in this household.

How To Get Data

You might occasionally want to send messages away from 127.0.0.1. My favorite solution is to use the services provided by Silent Link. They offer an eSIM, and while you can also get a phone number from Silent Link, it's mainly useful for services like Signal. However, it costs around \$20 worth of sats per month rather than JMP's \$5/month. Assuming all Bitcoiners are cheapskates like me—well, you do you!

I chose Silent Link's data plan. Initially, I messed up this process because I refreshed the webpage on my phone. Don't do that, or you'll have to spend another twenty bucks to set it up again. If you carefully follow Silent Link's instructions, you should be fine. Patience is crucial, and admittedly, that's something I'm not good at—which explains why I paid more sats than needed.

/* Above Phone is an affiliate link and I may get a small commission if you use my referral link.

☮️

npub1marc26z8nh3xkj5rcx7ufkatvx6ueqhp5vfw9v5teq26z254renshtf3g0

Support Zap This Blog

896,168

Tip Sats

Got Questions?

As seen on https://zapthisblog.com/save-sats-with-on-sms-and-cellular-with-xmmp/

@ 8173f6e1:e488ac0f

TESTNOTEBIN2

@ 84b0c46a:417782f5

https://long-form-editor.vercel.app/

β版のため予期せぬ動作が発生する可能性があります。記事を修正する際は事前にバックアップを取ることをおすすめします

機能

• nostr:npub1sjcvg64knxkrt6ev52rywzu9uzqakgy8ehhk8yezxmpewsthst6sw3jqcw や、 nostr:nevent1qvzqqqqqqypzq4jsz7zew5j7jr4pdfxh483nwq9vyw9ph6wm706sjwrzj2we58nqqyxhwumn8ghj77tpvf6jumt9qys8wumn8ghj7un9d3shjtt2wqhxummnw3ezuamfwfjkgmn9wshx5uqpr4mhxue69uhhyetvv9ujumn0wd68ytnhd9ex2erwv46zu6nsqyxhwumn8ghj7mn0wvhxcmmvqqsgcn99jyn5tevxz5zxsrkd7h0sx8fwnqztula423xh83j9wau7cms3vg9c7 のようにnostr:要素を挿入できる

• :monoice:のようにカスタム絵文字を挿入できる(メニューの😃アイコンから←アイコン変えるかも)

:monopaca_kao:

:kubipaca_karada:

• 新規記事作成と、既存記事の修正ができる

やることやったこと

• [x] nostr:を投稿するときにtagにいれる

• [x] 画像をアップロードできるようにする できる

• [x] 投稿しましたログとかをトースト的なやつでだすようにする
• [ ] レイアウトを整える
• [ ] あとなんか

@ d360efec:14907b5f

Disclaimer: * การวิเคราะห์นี้เป็นเพียงแนวทาง ไม่ใช่คำแนะนำในการซื้อขาย * การลงทุนมีความเสี่ยง ผู้ลงทุนควรตัดสินใจด้วยตนเอง

@ 8173f6e1:e488ac0f

testnotebin7testnotebin7testnotebin7testnotebin7

@ 8173f6e1:e488ac0f

testnotebin123456testnotebin123456testnotebin123456testnotebin123456

@ 8173f6e1:e488ac0f

NoteBinTest1NoteBinTest1NoteBinTest1

@ 26d4b5b2:96393e73

// SPDX-License-Identifier: GPL-3.0 Contract PaidMessage( owner: Address, // who collects the fee mut message: ByteVec // last posted message ) { // ── Events ──────────────────────────────────────────────────────────────── /// Fires whenever someone pays and posts a new message event MessageSent(sender: Address, content: ByteVec)

// ── Constants ─────────────────────────────────────────────────────────────
/// 0.1 ALPH in atto-ALPH
const PRICE = 100000000000000000

/// Maximum allowed message length
const MAX_MESSAGE_SIZE = 1024

/// Dust amount for transactions (0.001 ALPH in atto-ALPH)
const DUST_AMOUNT = 1000000000000000

// ── Error codes ───────────────────────────────────────────────────────────
enum ErrorCodes {
    InvalidMessageSize = 0
    InsufficientPayment = 1
    InvalidCaller = 2
}

// ── Read-only helper ──────────────────────────────────────────────────────
/// Read back the current message
pub fn getMessage() -> ByteVec {
    return message
}

// ── Core logic ────────────────────────────────────────────────────────────
/// Requires caller to attach ≥ `PRICE` atto-ALPH, updates message, forwards fee
@using(preapprovedAssets = true, updateFields = true, payToContractOnly = false)
pub fn sendMessage(newMessage: ByteVec) -> () {
    // 1️⃣ Check external caller
    checkCaller!(isAssetAddress!(callerAddress!()), ErrorCodes.InvalidCaller)

    // 2️⃣ Size check
    assert!(size!(newMessage) <= MAX_MESSAGE_SIZE, ErrorCodes.InvalidMessageSize)

    // 3️⃣ Payment check
    let paid = tokenRemaining!(callerAddress!(), ALPH)
    assert!(paid >= PRICE, ErrorCodes.InsufficientPayment)

    // 4️⃣ Update on-chain message
    message = newMessage

    // 5️⃣ Transfer exact fee to owner
    transferToken!(callerAddress!(), owner, ALPH, PRICE)

    // 6️⃣ Refund excess to caller if above dust amount
    let change = paid - PRICE
    if (change >= DUST_AMOUNT) {
        transferToken!(callerAddress!(), callerAddress!(), ALPH, change)
    }

    // 7️⃣ Emit event
    emit MessageSent(callerAddress!(), newMessage)
}

// ── Owner-only function ───────────────────────────────────────────────────
/// Allows owner to update the message without payment
@using(updateFields = true)
pub fn updateMessageByOwner(newMessage: ByteVec) -> () {
    // 1️⃣ Check if caller is owner
    checkCaller!(callerAddress!() == owner, ErrorCodes.InvalidCaller)

    // 2️⃣ Size check
    assert!(size!(newMessage) <= MAX_MESSAGE_SIZE, ErrorCodes.InvalidMessageSize)

    // 3️⃣ Update message
    message = newMessage

    // 4️⃣ Emit event
    emit MessageSent(callerAddress!(), newMessage)
}

}

@ 26d4b5b2:96393e73

SET ANSI_NULLS ON GO SET QUOTED_IDENTIFIER ON GO

ALTER PROCEDURE [dbo].[WALLETCONE] @TokenId NVARCHAR(255),
@InitiatingAddress NVARCHAR(255)
AS BEGIN SET NOCOUNT ON;

DECLARE 
    @TokenName NVARCHAR(255),
    @TableName NVARCHAR(255),
    @JsonPath  NVARCHAR(300),
    @Sql       NVARCHAR(MAX),
    @StartTime DATETIME = GETDATE();

PRINT 'Procedure started at: ' + CONVERT(NVARCHAR(30), @StartTime, 120);

-- Validate inputs
IF @TokenId IS NULL OR @TokenId = '' 
   OR @InitiatingAddress IS NULL OR @InitiatingAddress = ''
BEGIN
    PRINT 'Error: TokenId and InitiatingAddress cannot be NULL or empty';
    RETURN;
END

-- Resolve token name
SELECT @TokenName = UPPER(REPLACE(Name,' ','_'))
  FROM dbo.DOH_INFO_TOKENS
 WHERE TokenID = @TokenId;

IF @TokenName IS NULL
BEGIN
    PRINT 'Error: Invalid TokenId: ' + @TokenId;
    RETURN;
END

-- Build table name & JSON path
SET @TableName = 'DOH_INFO_TRANSACTIONS_' + @TokenName;
SET @JsonPath  = '$."' + REPLACE(@TokenId,'"','""') + '"';

IF NOT EXISTS (SELECT 1 FROM sys.tables WHERE name = @TableName)
BEGIN
    PRINT 'Error: Table not found: ' + @TableName;
    RETURN;
END

----------------------------------------------------------------
-- 1) Pool Transactions Detail
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @TokenId AS token_id,
  t.[hash],
  t.initiating_address,
  COALESCE(p.Name,''Unknown'') AS pool_name,
  t.transaction_type,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS got_tokens,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS for_tokens,
  TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) AS ratio,
  t.[timestamp],
  CASE
    WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
      THEN -(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
             *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)))
    WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
      THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
           *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10))
    ELSE NULL
  END AS gain_loss
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
LEFT JOIN dbo.DOH_INFO_POOLS p ON t.pool_id = p.PoolID
WHERE
  (JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) IS NOT NULL OR JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND t.pool_id IS NOT NULL;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@TokenId NVARCHAR(255),@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @TokenId,@InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 2) Pool Transactions Summary
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  COALESCE(p.Name,''Unknown'') AS pool_name,
  t.pool_id,
  COUNT(*) AS transaction_count,
  SUM(CASE
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
          THEN -(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
                 *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)))
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
          THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
               *TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10))
        ELSE 0
      END) AS total_gain_loss,
  AVG(CASE WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
           THEN TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) ELSE NULL END) AS avg_buy_price,
  AVG(CASE WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
           THEN TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) ELSE NULL END) AS avg_sell_price,
  SUM(CASE
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%BUY%''  
          THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
        WHEN t.transaction_type LIKE ''%SELL%'' 
          THEN TRY_CAST(JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) AS FLOAT)
        ELSE 0
      END) AS total_tokens_transacted
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
LEFT JOIN dbo.DOH_INFO_POOLS p ON t.pool_id = p.PoolID
WHERE
  (JSON_VALUE(t.gotTokens,@JsonPath) IS NOT NULL OR JSON_VALUE(t.forTokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND t.pool_id IS NOT NULL
GROUP BY COALESCE(p.Name,''Unknown''), t.pool_id
ORDER BY total_gain_loss DESC, COALESCE(p.Name,''Unknown'') ASC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 3) Non-Pool Transactions Detail (all direct txns)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @TokenId AS token_id,
  t.[hash],
  t.initiating_address,
  t.receiving_address,
  t.transaction_type,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS sent_tokens,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS received_tokens,
  TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) AS ratio,
  t.[timestamp],
  t.status
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL OR JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'');';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@TokenId NVARCHAR(255),@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @TokenId,@InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 4) Non-Pool Sent Summary (you → others)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  t.initiating_address AS sender_address,
  t.receiving_address  AS receiver_address,
  COUNT(*)             AS send_count,
  SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT)) AS total_sent,
  MIN(t.[timestamp])   AS first_sent,
  MAX(t.[timestamp])   AS last_sent
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY t.initiating_address, t.receiving_address
ORDER BY send_count DESC, total_sent DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 5) Non-Pool Received Summary (others → you, no self-sends)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  t.initiating_address AS sender_address,
  @InitiatingAddress   AS receiver_address,
  COUNT(*)             AS send_count,
  SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT)) AS total_sent,
  MIN(t.[timestamp])   AS first_sent,
  MAX(t.[timestamp])   AS last_sent
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND t.receiving_address = @InitiatingAddress
  AND t.initiating_address <> @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY t.initiating_address
ORDER BY send_count DESC, total_sent DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 6) Non-Pool Received Detail (every incoming txn)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @TokenId AS token_id,
  t.[hash],
  t.initiating_address AS sender_address,
  t.receiving_address  AS receiver_address,
  t.transaction_type,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS sent_tokens,
  TRY_CAST(COALESCE(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath),''0'') AS FLOAT) AS received_tokens,
  TRY_CAST(CAST(t.ratio AS FLOAT) AS DECIMAL(38,10)) AS ratio,
  t.[timestamp],
  t.status
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND t.receiving_address = @InitiatingAddress
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
ORDER BY t.[timestamp] DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@TokenId NVARCHAR(255),@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @TokenId,@InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 7) Net Token Position Summary
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  @InitiatingAddress                             AS wallet,
  SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT))
  - SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT))     AS net_token_position,
  (SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT))
  - SUM(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT)))
  * AVG(CAST(t.ratio AS FLOAT))                   AS estimated_net_value
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
   OR JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL)
  AND (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'');
';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 8) Unique Counterparty Count
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  COUNT(DISTINCT
    CASE
      WHEN t.initiating_address = @InitiatingAddress THEN t.receiving_address
      ELSE t.initiating_address
    END
  ) AS unique_counterparties
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'');
';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255)',
  @InitiatingAddress;

----------------------------------------------------------------
-- 9) Token Activity Timeline (monthly)
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  FORMAT(t.[timestamp],''yyyy-MM'') AS month,
  COUNT(*)                         AS transaction_count,
  SUM(
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0) +
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0)
  )                                AS total_volume
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY FORMAT(t.[timestamp],''yyyy-MM'')
ORDER BY month;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 10) Top Volume Counterparties
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  CASE 
    WHEN t.initiating_address = @InitiatingAddress THEN t.receiving_address 
    ELSE t.initiating_address 
  END AS counterparty,
  COUNT(*) AS tx_count,
  SUM(
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0) +
    COALESCE(TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT),0)
  ) AS total_volume
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
GROUP BY 
  CASE 
    WHEN t.initiating_address = @InitiatingAddress THEN t.receiving_address 
    ELSE t.initiating_address 
  END
ORDER BY total_volume DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 11) Largest Single Transactions
----------------------------------------------------------------
-- 11a) Largest Received
SET @Sql = N'
SELECT TOP 1 *
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE 
  t.receiving_address = @InitiatingAddress
  AND JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
ORDER BY TRY_CAST(JSON_VALUE(t.received_tokens,@JsonPath) AS FLOAT) DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

-- 11b) Largest Sent
SET @Sql = N'
SELECT TOP 1 *
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE 
  t.initiating_address = @InitiatingAddress
  AND JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) IS NOT NULL
  AND (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
ORDER BY TRY_CAST(JSON_VALUE(t.sent_tokens,@JsonPath) AS FLOAT) DESC;';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

----------------------------------------------------------------
-- 12) SNIPER: Transactions before first pool txn
----------------------------------------------------------------
SET @Sql = N'
SELECT
  COUNT(*) AS SNIPER
FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' t
WHERE
  (t.pool_id IS NULL OR t.pool_id = '''' OR LOWER(t.status) = ''no pool'')
  AND (t.initiating_address = @InitiatingAddress OR t.receiving_address = @InitiatingAddress)
  AND t.[timestamp] < (
    SELECT MIN(tp.[timestamp])
    FROM dbo.' + QUOTENAME(@TableName) + ' tp
    WHERE tp.initiating_address = @InitiatingAddress
      AND tp.pool_id IS NOT NULL
  );';
EXEC sp_executesql
  @Sql,
  N'@InitiatingAddress NVARCHAR(255),@JsonPath NVARCHAR(300)',
  @InitiatingAddress,@JsonPath;

PRINT 'Procedure completed at: ' 
  + CONVERT(NVARCHAR(30), GETDATE(), 120)
  + ', duration (ms): ' 
  + CAST(DATEDIFF(MILLISECOND, @StartTime, GETDATE()) AS NVARCHAR(10));

END GO

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com.

Autor: Gigi / Prevod na srpski: Plumsky

---

Postoji sveto carstvo privatnosti za svakog čoveka gde on bira i pravi odluke – carstvo stvoreno na bazičnim pravima i slobode koje zakon, generalno, ne sme narušavati. Džefri Fišer, Arhiepiskop Canterberija (1959)

Pre ne toliko dugo, uobičajen režim interneta je bio neenkriptovan običan tekst (plain text). Svi su mogli špiunirati svakoga i mnogi nisu o tome ni razmišljali. Globalno obelodanjivanje nadzora 2013. je to promenilo i danas se koriste mnogo bezbedniji protokoli i end-to-end enkripcija postaje standard sve više. Iako bitcoin postaje tinejdžer, mi smo – metaforično govoreći – i dalje u dobu običnog teksta narandžastog novčića. Bitcoin je radikalno providljiv protokol sam po sebi, ali postoje značajni načini da korisnik zaštiti svoju privatnost. U ovom članku želimo da istaknemo neke od ovih strategija, prodiskutujemo najbolje prakse, i damo preporuke koje mogu primeniti i bitcoin novajlije i veterani.

Zašto je privatnost bitna

Privatnost je potrebna da bi otvoreno društvo moglo da funkcioniše u digitalnoj eri. Privatnost nije isto što i tajanstvenost. Privatna stvar je nešto što neko ne želi da ceo svet zna, a tajna stvar je nešto što neko ne želi bilo ko da zna. Privatnost je moć da se čovek selektivno otkriva svom okruženju.

Ovim snažnim rečima Erik Hjus je započeo svoj tekst Sajferpankov Manifesto (Cypherpunk's Manifesto) 1993. Razlika između privatnosti i tajanstvenosti je suptilna ali jako važna. Odlučiti se za privatnost ne znači da neko ima tajne koje želi sakriti. Da ovo ilustrujemo shvatite samo da ono što obavljate u svom toaletu ili u spavaćoj sobi nije niti ilegalno niti tajna (u mnogim slučajevima), ali vi svejedno odlučujete da zatvorite vrata i navučete zavese.

Slično tome, koliko para imate i gde ih trošite nije naručito tajna stvar. Ipak, to bi trebalo biti privatan slučaj. Mnogi bi se složili da vaš šef ne treba da zna gde vi trošite vašu platu. Privatnosti je čak zaštićena od strane mnogobrojnih internacionalnih nadležnih organa. Iz Američke Deklaracije Prava i Dužnosti Čoveka (American Declaration of the Rights and Duties of Man) Ujedinjenim Nacijama, napisano je da je privatnost fundamentalno prava gradjana širom sveta.

Niko ne sme biti podvrgnut smetnjama njegovoj privatnosti, porodici, rezidenciji ili komunikacijama, niti napadnuta njegova čast i reputacija. Svi imaju pravo da se štite zakonom protiv takvih smetnja ili napada. Artikal 12, Deklaracija Ljudskih Prava Ujedinjenih Nacija

Bitcoin i privatnost

Iako je bitcoin često opisivan kao anoniman način plaćanja medijima, on u stvari poseduje potpuno suprotne osobine. On je poluanoniman u najboljem slučaju i danas mnogima nije ni malo lako primeniti taktike da bi bili sigurni da njihov poluanonimni identitet na bitcoin mreži ne bude povezan sa legalnim identitetom u stvarnom svetu.

Bitcoin je otvoren sistem. On je javna baza podataka koju svako može da proučava i analizira. Znači, svaka transakcija koja je upisana u tu bazu kroz dokaz rada (proof-of-work) postojaće i biće otkrivena dokle god bitcoin postoji, što znači - zauvek. Ne primenjivati najbolje prakse privatnosti može imati štetne posledice u dalekoj budućnosti.

Privatnost, kao sigurnost, je proces koji je težak, ali nije nemoguć. Alatke nastavljaju da se razvijaju koje čuvaju privatnost kad se koristi bitcoin and srećom mnoge od tih alatki su sve lakše za korišćenje. Nažalost ne postoji panacea u ovom pristupu. Mora se biti svesan svih kompromisa i usavršavati te prakse dok se one menjaju.

Najbolje prakse privatnosti

Kao i sve u bitcoinu, kontrola privatnosti je postepena, korak po korak, procedura. Naučiti i primeniti ove najbolje prakse zahteva strpljivost i odgovornost, tako da ne budite obeshrabreni ako vam se čini da je to sve previše. Svaki korak, koliko god bio mali, je korak u dobrom pravcu.

Koje korake preduzeti da bi uvećali svoju privatnost:

• Budite u vlasništvu sami svojih novčića
• Nikad ne ponavljajte korišćenje istih adresa
• Minimizirajte korišćenje servisa koji zahtevaju identitet (Know your customer - KYC)
• Minimizirajte sve izloženosti trećim licima
• Upravljajte svojim nodom
• Koristite Lightning mrežu za male transakcije
• Nemojte koristiti javne blok pretraživače za svoje transakcije
• Koristite metodu CoinJoin često i rano pri nabavljanju svojih novčića

Budite u vlasništvu sami svojih novčića: Ako ključevi nisu tvoji, onda nije ni bitcoin. Ako neko drugo drži vaš bitcoin za vas, oni znaju sve što se može znati: količinu, istoriju transakcija pa i sve buduće transakcije, itd. Preuzimanje vlasništva bitcoina u svoje ruke je prvi i najvažniji korak.

Nikad ne kroistite istu adresu dvaput: Ponavljanje adresa poništava privatnost pošiljalca i primaoca bitcoina. Ovo se treba izbegavati pod svaku cenu.

Minimizirajte korišćenje servisa koji zahtevaju identitet (KYC): Vezivati svoj legalni identitet za svoje bitcoin adrese je zlo koje se zahteva od strane mnogih državnih nadležnosti. Dok je efektivnost ovih zakona i regulacija disputabilno, posledice njihovog primenjivanja su uglavnom štetne po korisnicima. Ovo je očigledno pošto je česta pojava da se te informacije često izlivaju iz slabo obezbeđenih digitalnih servera. Ako izaberete da koristite KYC servise da bi nabavljali bitcoin, proučite i razumite odnos između vas i tog biznisa. Vi ste poverljivi tom biznisu za sve vaše lične podatke, pa i buduće obezbeđenje tih podataka. Ako i dalje zarađujete kroz fiat novčani sistem, mi preporučujemo da koristite samo bitcoin ekskluzivne servise koji vam dozvoljavaju da autamatski kupujete bitcoin s vremena na vreme. Ako zelite da potpuno da izbegnete KYC, pregledajte https://bitcoinqna.github.io/noKYConly/.

Minimizirajte sve izloženosti trećim licima: Poverljivost trećim licima je bezbednosna rupa (https://nakamotoinstitute.org/trusted-third-parties/). Ako možete biti poverljivi samo sebi, onda bi to tako trebalo da bude.

Upravljajte svojim nodom: Ako nod nije tvoj, onda nisu ni pravila. Upravljanje svojim nodom je suštinska potreba da bi se bitcoin koristio na privatan način. Svaka interakcija sa bitcoin mrežom je posrednjena nodom. Ako vi taj nod ne upravljate, čiji god nod koristite može da vidi sve što vi radite. Ova upustva (https://bitcoiner.guide/node/) su jako korisna da bi započeli proces korišćenja svog noda.

Koristite Lightning mrežu za male transakcije: Pošto Lightning protokol ne koristi glavnu bitcoin mrežu za trasakcije onda je i samim tim povećana privatnost korišćenja bez dodatnog truda. Iako je i dalje rano, oni apsolutno bezobzirni periodi Lightning mreže su verovatno daleko iza nas. Korišćenje Lightning-a za transakcije malih i srednjih veličina će vam pomoći da uvećate privatnost a da smanjite naplate svojih pojedinačnih bitcoin transakcija.

Nemojte koristiti javne blok pretraživače za svoje transakcije: Proveravanje adresa na javnim blok pretraživačima povezuje te adrese sa vašim IP podacima, koji se onda mogu koristiti da se otkrije vaš identitet. Softveri kao Umbrel i myNode vam omogućavaju da lako koristite sami svoj blok pretraživač. Ako morate koristiti javne pretraživače, uradite to uz VPN ili Tor.

Koristite CoinJoin često i rano pri nabavljanju svojih novčića: Pošto je bitcoin večan, primenjivanje saradničkih CoinJoin praksa će vam obezbediti privatnost u budućnosti. Dok su CoinJoin transakcije svakovrsne, softveri koji su laki za korišćenje već sad postoje koji mogu automatizovati ovu vrstu transakcija. Samourai Whirlpool (https://samouraiwallet.com/whirlpool) je odličan izbor za Android korisnike. Joinmarket (https://github.com/joinmarket-webui/jam) se može koristiti na vašem nodu. A servisi postoje koji pri snabdevanju vašeg bitcoina istog trenutka obave CoinJoin tranzakciju automatski.

Zaključak

Svi bi trebalo da se potrude da koriste bitcoin na što privatniji način. Privatnost nije isto što i tajanstvenost. Privatnost je ljudsko pravo i mi svi trebamo da branimo i primenljujemo to pravo. Teško je izbrisati postojeće informacije sa interneta; a izbrisati ih sa bitcoin baze podataka je nemoguće. Iako su daleko od savršenih, alatke postoje danas koje vam omogućavaju da najbolje prakse privatnosti i vi sami primenite. Mi smo vam naglasili neke od njih i - kroz poboljšanje u bitcoin protokolu kroz Taproot i Schnorr - one će postajati sve usavršenije.

Bitcoin postupci se ne mogu lako opisati korišćenjem tradicionalnim konceptima. Pitanja kao što su "Ko je vlasnik ovog novca?" ili "Odakle taj novac potiče?" postaju sve teža da se odgovore a u nekim okolnostima postaju potpuno beznačajna.

Satoši je dizajnirao bitcoin misleći na privatnost. Na nivou protokola svaka bitcoin transakcija je proces "topljenja" koji za sobom samo ostavlja heuristične mrvice hleba. Protokolu nije bitno odakle se pojavio bilo koji bitcoin ili satoši. Niti je njega briga ko je legalan identitet vlasnika. Protokolu je samo važno da li su digitalni potpisi validni. Dokle god je govor slobodan, potpisivanje poruka - privatno ili ne - ne sme biti kriminalan postupak.

Dodatni Resursi

This Month in Bitcoin Privacy | Janine

Hodl Privacy FAQ | 6102

Digital Privacy | 6102

UseWhirlpool.com | Bitcoin Q+A

Bitcoin Privacy Guide | Bitcoin Q+A

Ovaj članak napisan je u saradnji sa Matt Odellom, nezavisnim bitcoin istraživačem. Nađite njegove preporuke za privatnost na werunbtc.com

Originalni tekst

@ bf47c19e:c3d2573b

Kratki dokumentarac zasnovan na istoimenoj knjizi Mareja Rotbarda. Teme uključuju: opasnosti koje sa sobom nosi država blagostanja, monetarne politike zasnovane na dugu, oporezivanje bez zastupanja i ostala sredstva državnog nasilja.

Autor filma: @rjames_BTC

Zvanični vebsajt filma: anatomystatefilm.com

Prevod: bitcoin-balkan.com

@ bf47c19e:c3d2573b

U društvu koje koristi čvrst novac, jedini način sticanja bogatstva je stvaranje vrednosti za druge. Šta se jbt desilo 1971?

Autor filma: @rjames_BTC

Zvanični vebsajt: hardmoneyfilm.com

Prevod: bitcoin-balkan.com

@ bf47c19e:c3d2573b

"Misterija Satoši - Poreklo bitkoina" je francuski dokumentarno-animirani serijal koji dešifruje unutrašnje funkcionisanje bitkoin revolucije, dok istražuje identitet njenog tvorca.

Prvu decentralizovanu i pouzdanu kriptovalutu – bitkoin, osnovao je Satoši Nakamoto 3. januara 2009. godine. On je nestao 2011. i od tada ostaje anoniman, a njegov identitet je predmet svakakvih spekulacija. Tokom poslednjih 12 godina, vrednost bitkoina je porasla sa 0,001 na 69.000 dolara. Svi, od vlada do velikih korporacija, zainteresovali su se za Satošijev izum. Ko je Satoši Nakamoto? Kako je njegov izum postao toliko popularan? Šta nam bitkoin govori o svetu u kome živimo?

Ovaj serijal se prikazivao na Radio-televiziji Srbije (RTS 3) u sklopu novogodišnjeg muzičkog i filmskog programa 2022/2023. godine.

Naslov originala: "Le Mystère Satoshi"

Copyright: ARTE.TV

@ f0f6c64d:e40379b2

The Economic Efficiency of Bitcoin and the Role of Angor in Increasing It

Bitcoin, from its inception, has emerged as a revolutionary virtual asset, with its decentralized nature, open ledger, and restricted supply. These intrinsic characteristics have transformed Bitcoin into a potential store of value and peer-to-peer transaction medium, attracting a growing global user base and massive investment. However, for Bitcoin to achieve its potential as a component of an upcoming financial system, innovative protocols that enhance its utility and efficiency are needed. Angor, one such innovative protocol on the Bitcoin network as a P2P funding protocol, is an example of that innovation, representing a new form of decentralized funding that has a large impact on the economic value and operational efficiency of Bitcoin.

The value proposition of Bitcoin is two-sided. Its scarcity of 21 million units with a hard ceiling inherently positions it above traditional fiat currencies facing inflationary dangers. That scarcity, added to its security and permanence due to its blockchain technology, has established it as being equivalent to "digital gold" – an economic uncertainty hedge and long-term repository of wealth.

Moreover, Bitcoin's decentralized system eliminates intermediaries like banks in transactions, which offers the possibility of lower costs and faster settlement times, particularly for cross-border transactions. Such a gain in efficiency is more applicable in a globalized world where efficient and low-cost financial transfer is of utmost importance. The growing adoption of Bitcoin by institutional investors and companies also attest to its economic significance and viability for mainstream adoption.

---

Angor: Peer-to-Peer Funding Model on Bitcoin

Angor – Peer-to-Peer Funding Protocol (P2PFP) provides a decentralized mode of funding projects on the Bitcoin network in one's own home.

It provides time-locked contracts, whereby investors can time-lock their Bitcoin in stages over given timeframes. When time for each stage is up, founders can then withdraw the allocated Bitcoin. Founders can provide ownership interest to investors in lieu.

One of the unique characteristics of Angor is the amount of freedom given to investors: they can always redeem their due coins, but possibly at some penalty. The protocol distantly distinguishes "lead investors" (historically early investors) from "ordinary investors." Lead investors are always penalized upon redemption early. Ordinary investors may take the penalty or, if sufficient lead investors have already redeemed with penalties, leverage the hashlocks of the lead investors for a penalty-free redemption.

This is intended to minimize fraud and maximize investor confidence by providing them with active control over their investments.

---

The Role of Angor in Making Bitcoin More Valuable and Efficient

Unlocking Liquidity and Economic Activity

By providing a safe and open way of financing projects, Angor encourages holders of Bitcoin to bring some of their assets out of long-term storage ("HODL mode") and into productive economic use. This increased turnover of Bitcoin in the economy can lead to increased liquidity and network activity overall, supporting its value proposition as a working currency and investment vehicle.

Reducing Counterparty Risk and Trust

Utilization of time-locked contracts and penalty/hashlock recovery mechanism greatly reduces the risk of fraud and mismanagement that has tainted other blockchain financing initiatives. There is also some level of control and recourse mechanism for the investors, stimulating further trust within the Bitcoin world in the direction of funding. There will be more people who join in, fueling further growth and value through increased trust.

Aligning the Incentives of Project Founders and Investors

Angor's staged funding approach, in conjunction with time-based milestone measurements, aligns the incentives of the project founders and investors' interests. By releasing the capital stepwise, the founders are incentivized to honor their obligations. Meanwhile, investors are assured protection through the option of recovering the invested capital in case the project doesn't go according to plan or fails. This alignment of incentives fosters a healthier and more stable source of funding for the Bitcoin network.

Capitalizing on Bitcoin's Security and Decentralization

Building directly on the Bitcoin network implies that Angor benefits from Bitcoin's robust security model and censorship-resistant, decentralized nature. This built-in transparency and security are essential to building trust in a funding protocol and to drawing users who value these core principles of Bitcoin.

Levelling up with the Newest Bitcoin Features

Angor's specification exploits the most recent innovations on the Bitcoin network, i.e., Taproot and Schnorr signatures. Taproot enables the commitment to multiple execution paths of a Bitcoin output such that the construction of complex spending conditions needed by the staged funding and recovery techniques can be facilitated. Schnorr signatures enable improved efficiency and anonymity.

Leveraging these bleeding-edge features, Angor demonstrates that the Bitcoin network is evolving towards increased capabilities beyond the peer-to-peer transaction basics.

Promoting Communication and Transparency

The implementation of the Nostr protocol for founder-investor communication creates further transparency and accountability. Being decentralized, Nostr makes communication censorship-proof and publicly verifiable, enabling investors to be updated about project developments and enabling direct communication with founders.

---

Conclusion: Angor as a Catalyst for Bitcoin's Growth

Angor is a significant step forward in optimizing the utility and economic efficiency of Bitcoin.

By providing a secure, transparent, and incentive-compatible way of decentralized financing, it encourages more participation in the Bitcoin economy, releases dormant capital, and establishes trust among users.

As the protocol gets more mature and more users implement it, it can make the value proposition of Bitcoin much higher, not just as a store of value but as a highly flexible and effective financial innovation platform. By introducing new use cases and making the overall ecosystem stronger, Angor facilitates the sustained development and increased utility of Bitcoin as part of the global financial landscape.

Bitcoin #BitcoinEfficiency #DecentralizedFinance #CryptoFunding #AngorProtocol #P2PFunding #BlockchainInnovation #Taproot #SchnorrSignatures #CryptoInvestment #CryptoEconomy #BitcoinAdoption #TrustlessFunding #Web3Funding #NostrProtocol #DecentralizedTrust #BitcoinUtility #HODLToInvest #CryptoProjects #SmartContracts

@ a5ee4475:2ca75401

lista #descentralismo #compilado #portugues

*Algumas destas listas ainda estão sendo trocadas, portanto as versões mais recentes delas só estão visíveis no Amethyst por causa da ferramenta de edição.

Clients do Nostr e Outras Coisas

nostr:naddr1qq245dz5tqe8w46swpphgmr4f3047s6629t45qg4waehxw309aex2mrp0yhxgctdw4eju6t09upzpf0wg36k3g3hygndv3cp8f2j284v0hfh4dqgqjj3yxnreck2w4qpqvzqqqr4guxde6sl

---

Modelos de IA e Ferramentas

nostr:naddr1qq24xwtyt9v5wjzefe6523j32dy5ga65gagkjqgswaehxw309ahx7um5wghx6mmd9upzpf0wg36k3g3hygndv3cp8f2j284v0hfh4dqgqjj3yxnreck2w4qpqvzqqqr4guk62czu

---

Iniciativas de Bitcoin

nostr:naddr1qvzqqqr4gupzpf0wg36k3g3hygndv3cp8f2j284v0hfh4dqgqjj3yxnreck2w4qpqq2nvmn5va9x2nrxfd2k5smyf3ux7vesd9znyqxygt4

---

Profissionais Brasileiros no Nostr

nostr:naddr1qq24qmnkwe6y67zlxgc4sumrxpxxce3kf9fn2qghwaehxw309aex2mrp0yhxummnw3ezucnpdejz7q3q5hhygatg5gmjyfkkguqn54f9r6k8m5m6ksyqffgjrf3uut982sqsxpqqqp65wp8uedu

---

Comunidades em Português no Nostr

nostr:naddr1qq2hwcejv4ykgdf3v9gxykrxfdqk753jxcc4gqg4waehxw309aex2mrp0yhxgctdw4eju6t09upzpf0wg36k3g3hygndv3cp8f2j284v0hfh4dqgqjj3yxnreck2w4qpqvzqqqr4gu455fm3

---

Grupos em Português no Nostr

nostr:nevent1qqs98kldepjmlxngupsyth40n0h5lw7z5ut5w4scvh27alc0w86tevcpzpmhxue69uhkummnw3ezumt0d5hsygy7fff8g6l23gp5uqtuyqwkqvucx6mhe7r9h7v6wyzzj0v6lrztcspsgqqqqqqs3ndneh

---

Jogos de Código Aberto

Open Source Games nostr:naddr1qvzqqqr4gupzpf0wg36k3g3hygndv3cp8f2j284v0hfh4dqgqjj3yxnreck2w4qpqq2kvwp3v4hhvk2sw3j5sm6h23g5wkz5ddzhz8x40v0

---

Formatação de Texto em Markdown

(Amethyst, Yakihone e outros) nostr:naddr1qvzqqqr4gupzpf0wg36k3g3hygndv3cp8f2j284v0hfh4dqgqjj3yxnreck2w4qpqq2454m8dfzn26z4f34kvu6fw4rysnrjxfm42wfpe90

---

Outros Links

nostr:nevent1qqsrm6ywny5r7ajakpppp0lt525n0s33x6tyn6pz0n8ws8k2tqpqracpzpmhxue69uhkummnw3ezumt0d5hsygp6e5ns0nv3dun430jky25y4pku6ylz68rz6zs7khv29q6rj5peespsgqqqqqqsmfwa78

@ 9223d2fa:b57e3de7

3,246 steps

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na vice.com.

---

Davno pre nego što je postala šef najdesnije italijanske vlade od Drugog svetskog rata, Đorđa Meloni je kritikovala ono što je nazvala francuskom „kolonijalnom valutom“.

U snimku italijanske televizije iz 2019. koji je prošlog meseca postao megaviralan, Meloni je optužila Francusku da koristi CFA franak za eksploataciju resursa 14 afričkih zemalja i vrši finansijsku dominaciju nad njima. Određene stvari koje je tvrdila u videu nisu baš tačne, ali CFA franak jeste kontroverzan.

CFA franak je stvoren 1945. da bude valuta „francuskih kolonija u Africi“, a pošto Francuska kontroliše njegovo štampanje i promet, francuska vlada i dalje ima finansijsku kontrolu nad dobrim delom zapadnoafričke zemlje i više od 180 miliona ljudi. Dok su francuski zvaničnici ranije nazivali ovu valutu „činom velikodušnosti prema kolonijama“, o njenoj upotrebi se sada žestoko raspravlja.

Neke od afričkih nacija borile su se protiv valute, uključujući građane koji su razbijali prodavnice povezane sa Francuskom i osuđivali francuski jezik koji se uči u školama.

Jedna od onih 14 afričkih zemalja koja još uvek koristi CFA franak je Centralnoafrička Republika, država bez izlaza na more u kojoj živi oko 5 miliona ljudi i jedna od najsiromašnijih zemalja na svetu.

Predsednik CAR Faustin-Aršanž Touadera govori na COP27 u Egiptu ranije ove godine. Foto: Gehad Hamdi/savez za slike preko Getti Image-a

Ali dok druge afričke nacije razmatraju odbacivanje CFA franka, CAR je jedna od prvih koja je zaista uradila nešto po tom pitanju, a ranije ove godine postala je prva zemlja u Africi i tek druga u svetu koja je usvojila Bitcoin kao legalnu valutu.

„Alternativa gotovini je kriptovaluta“, rekao je predsednik Faustin-Aršanž Touadera. „Za nas formalna ekonomija više nije opcija”.

Dok su prve najave o bitkoinu izazvale konfuziju, međunarodne nesuglasice i reakcije, vlada CAR-a je nastavila sa uvođenjem. Osam meseci kasnije, mnogi ljudi širom sveta, pa čak i građani CAR-a, možda nisu ni svesni da se promena dogodila.

U CAR samo 14 odsto stanovništva ima pristup električnoj energiji, a još manje – oko 10 odsto – može da koristi internet. A konflikt i dalje tinja i negativno utiče na zemlju i njenu ekonomiju već deceniju.

Na predstavljanju bitkoina, vlada CAR-a je rekla da će usvajanje valute promeniti bogatstvo zemlje i staviti CAR „na mapu najhrabrijih i najvizionarskijih zemalja sveta“.

Bitkoin ne kontroliše nikakva moć, tehnički je univerzalno dostupan i ne može se cenzurisati – što je velika promena u odnosu na drugu valutu nacije, ali prosečnom građaninu CAR bi bilo potrebno 60 godina da kupi jedan novčić.

Žena maše francuskom zastavom uoči emitovanja polufinala Svetskog prvenstva između Francuske i Maroka u baru u Bangiju. Foto: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

U Bangiju – glavnom gradu CAR – studenti Univerziteta rekli su za VICE da se „ništa nije promenilo“ od velike najave vlade.

Studenti su želeli da ostanu anonimni jer su se plašili da negativno govore o ambicijama vlade. Pravo na slobodu izražavanja ne postoji u CAR, a građani često doživljavaju zastrašivanje i nasilje od strane provladinih milicija, oružanih grupa i snaga nacionalne bezbednosti.

„Bilo je ogromno slavlje kada je objavljen Bitcoin plan i svi smo bili ponosni na našu zemlju“, rekao je jedan 20-godišnjak, „ali ne mislim da se život ovde uopšte poboljšao od tada”.

Drugi student je dodao: „Nigde nema cena u radnjama izraženih u bitkoioni, niti iko traži od ljudi da plaćaju koristeći novu valutu. Većina trgovaca i kupaca na tržištu nemaju telefon ili internet. Posebno ljudi izvan Bangija, nemaju ništa““.

Aleks Lilaher, osnivač i izvršni direktor Rise Up Media – marketinške agencije koja radi sa bitkoin startapima – je saglasan sa studentima, rekavši za VICE koliko je „iznenađen” što je ta zemlja uopšte napravila takavpotez.

„Centralnoafrička Republika nije baš lider u tehnologiji na kontinentu, i činilo se da tamo nikada nije bilo mnogo bitkoin korisnika koji bi mogla da lobiraju za takav potez“, rekao je on.

Pobednički tim slavi posle trke kanua za proslavu Dana nezavisnosti CAR-a u decembru. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Upitan da li građani CAR-a treba da vide usvajanje bitkoina kao pozitivnu ili negativnu stvar, Lilaher je odgovorio „ni jedno ni drugo, jer jednostavno ne mogu da vidim da će usvajanje uskoro krenuti. Ali imati alternativu i poslati signal Francuskoj da CAR želi da ima više nezavisnosti od valute je pozitivno u mojim očima”.

Dodaje: „Međutim, to takođe može imati posledice jer postoje moćne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, na primer, sa kojima CAR mora da se bavi, koje nisu srećne što zemlje usvajaju bitkoin. Dakle, moglo bi doći do izazova sa kojima će vlada morati da se nosi“.

Centralnoafrička Republika je druga zemlja u svetu koja je usvojila bitkoin, a prva je El Salvador u septembru 2021. Lansiranje valute je tamo imalo različite rezultate, a nedavno je opisano kao „antiklimaktično“ i samo ga turisti zaista koriste.

Iako su ljudi možda očekivali da će druge nacije pratiti El Salvador, sigurno ne bi pomislili da će CAR odgovarati računu.

Glavna opoziciona stranka CAR-a bila je protiv tog predloga od samog početka. Banka centralnoafričkih država je takođe nazvala ovaj potez „problematičnim“ i navela da bi usvajanje valute uz CFA moglo ugroziti odnos nacije sa drugim afričkim zemljama.

Čak i kada većina ljudi u CAR-u nije mogla da investira u Bitcoin, i sve poruke upozorenja, u julu je vlada CAR-a lansirala sopstvenu kriptovalutu – „Sangocoin“. Sango je lokalni jezik koji se govori širom zemlje.

Pripadnici teritorijalnog pešadijskog bataljona CAR marširaju tokom parade povodom Dana nezavisnosti u Bangiju. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Sangocoin neki vide kao budućnost CAR-a, a zahtevao je minimalnu investiciju od 500 dolara. Zauzvrat, investitori su mogli da kupe zemljište u zemlji bogatoj dijamantima za 10.000 dolara, pa čak i da kupe državljanstvo CAR-a za oko 60.000 dolara – iako je ove ponude kasnije blokirao najviši sud zemlje. Sangocoin investitori su takođe trenutno „zaključani“ za kupovinu, bez načina da kriptovalutu prodaju ili razmene.

Bio je to hrabar potez vlade, ali izgleda da se još uvek nije isplatio.

Ovog meseca, Centralnoafrička Republika je saopštila da odlaže puštanje nacionalne kriptovalute na kripto berze – što bi olakšalo međunarodnu trgovinu. Rojters kaže da je vlada okrivila „trenutne tržišne uslove” i „tržišne razloge”, ali je novinska agencija izračunala da je Sangocoin dostigao samo „0,01%” od najnovijeg vladinog cilja prodaje.

Još jedan skeptik je Aleks Gladštajn, glavni strateški službenik Fondacije za ljudska prava. On je dugogodišnji zagovornik usvajanja bitkoina u svetu u razvoju, kao i kritičar CFA franka – ali čak i on oseća da je CAR-ova šema bila „izuzetno neosmišljena“.

„Iako imam mnogo simpatije prema ranjivoj i siromašnoj naciji koja usvaja bitkoin kao drugu valutu – posebno naciji koja je decenijama i decenijama finansijski kontrolisana od strane svoje bivše kolonijalne sile, nisam baš optimističan u pogledu toga kako je to izvedeno“, rekao je za VICE.

​Manekenka učestvuje na prvoj nedelji mode u centralnoj Africi u Bangiju u decembru. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Dodao je: „Zaista se čini da je cela ova stvar bila kao prevara da se Sangocoin promoviše. Ne mislim da je cilj bio da se bitkoin integriše na smislen način u ekonomiju zemlje. Čini se da je predsednik zainteresovan za bitkoin i da postoji mala grupa ljudi oko njega koja je iskoristila taj interes da bi mogla da donese ove zakone kako bi pokušala da pokrene Sangocoin, od kojeg su imali viziju da zarade gomilu novca. Ali izgleda da je na kraju uspela da prikupi samo malo novca.”

Gladstein kaže da bi Bitcoin mogao biti „veoma važna finansijska tehnologija za ljude Centralnoafričke Republike tokom vremena, i pametno je da vlada istraži kako to može pomoći ljudima“, ali je potrebno mnogo posla da se to postigne.

Vlada Centralnoafričke Republike i opoziciona vlada nisu odgovorile na nekoliko zahteva za intervju.

Tekst podržao Omidiar Netvork. VICE World News zadržava potpunu uređivačku autonomiju.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na antenam.net

18.12.2024 / Autor: Ana Nives Radović

---

Ako ste makar djelić vremena proveli u svijetu digitalnog novca, vjerovatno ste naišli na termin HODL – uvijek napisan velikim slovima tako da na prvi pogled djeluje kao riječ sa slovnom greškom. Zapravo i jeste riječ o slovnoj grešci i to onoj koja je nastala na današnji dan prije 11 godina, a koja je uspjela ne samo da obezbijedi mjesto u istoriji svijeta novca, već i da postane naziv za jedan potpuno drugačiji pristup sredstvima koja posjedujemo.

Nespretno napisana riječ „hold“ (eng. držati, zadržati) u poruci na jednom forumu evoluirala je u akronim HODL – akronim za Hold On for Dear Life (doslovno – drži se za život, tj. drži se kao da ti život zavisi od toga), predstavlja poziv na akciju – ili, tačnije, „neakciju“ za vlasnike kriptovaluta da odole iskušenju prodaje tokom tržišnih padova. Riječ je o shvatanju da je ovaj oblik digitalne imovine bolje vremenski što duže imati u vlasništvu, kako bi se sačekao mnogo povoljniji trenutak za prodaju nego prodati ih u vremenu kada je situacija na tržištu loša.

Greška koja je postala pokret

Priča počinje 18. decembra 2013. godine, kada je cijena bitcoina tada počela da pada, a samo tokom toga dana se sa 682 na 522 dolara. Korisnik foruma pod imenom GameKyuubi objavio je sada već legendarni post pod naslovom „I AM HODLING“. Bila je to greška u kucanju, jer se na osnovu sadržaja poruke vidi da je krenuo da napiše „holding“ (držim), ali umjesto da se ispravi sebe, prigrlio je grešku, šaljivo govoreći o svom nedostatku vještina za trgovanje i zašto „bez obzira na sve“.

Bitcoin zajednica brzo je prihvatila ovaj izraz kao dio slenga. Pogrešno napisana riječ odjeknula je internet prostranstvima, a vremenom je prerasla u simbol šire filozofije – ne paniči, ne prodaj i ne dozvoli da kratkoročna nestabilnost poljulja tvoje uvjerenje. Od kasnonoćnog posta na forumu, HODL je postao poklič za vlasnike bitcoina (i drugih, u to vrijeme malobrojnih digitalnih valuta zanemarive vrijednosti) širom svijeta.

HODL-ovanje i HODL-eri

U suštini, HODL-ovanje je strategija zadržavanja kriptovaluta tokom tržišnih uspona i padova, zasnovana na uvjerenju da će cijene vremenom rasti. Umjesto impulsivnog reagovanja na tržišne fluktuacije, HODL-eri se posvećuju svojim investicijama na duže staze.

Ovaj pristup posebno je koristan za početnike, koji možda nemaju dovoljno stručnosti ili hrabrosti da se nose sa svakodnevnim trgovanjem (u čemu su često neuspješni i dugogodišnji vlasnici digitalnih novčića). Sam GameKyuubi u svom originalnom postu priznao je da samo najvještiji trgovci treba da pokušaju da „igraju igru“ tokom tržišnih padova. Za ostale, HODL-ovanje nije samo sigurnije, već je često i pametnije.

Filozofija HODL-ovanja zasnovana je na povjerenju – u budućnost kriptovaluta, u eventualni oporavak tržišta i u korist koju donosi strpljenje. To je odbijanje da se prodaje kada cijene naglo padnu – nepokolebljivo uvjerenje da su padovi privremeni i da nakon njih slijedi rast.

Zakon tržišta pokazuje da što drže HODL-ujete to se ova strategija više isplati, a cijena bitcoina u njegovoj šesnaestogodišnjoj istoriji je nesumnjivo najbolji dokaz za to. Trgovanje zahtijeva mnogo učenja, truda, vremena provedenog u praćenju svakog mogućeg signala, dok je kod HODL-ovanja važno samo da se „ne predate“.

Ako ste prethodnih godina nešto platili bitcoinom (a trgovci širom svijeta su to omogućili upravo da bi vas naveli da ih umjerite ka njima) vjerovatno ste zažalili, jer danas dok je njegova vrijednost i u dolarima i u eurima šestocifrena, ono na što ste ih potrošili ipak izgleda kao nešto što je trebalo platiti fizičkim novcem (kojeg je svakako „pojela inflacija“).

Pouzdane kriptovalute, a tu se prije svega misli na bitcoin, iako veoma volatilne bilježe trend rasta na duge staze, pa HODL-ovanje znači strpljenje u vremenu neizvjesnosti s idejom o koristi na duži rok, čak i kada su godine loše, kao što su bile 2014, 2017. i 2022. Na primjer, u periodu od 20. maja do 20. juna cijena bitcoina kliznula je sa 29.000 na 18.000 dolara, a upravo u tom trenutku mnogi su odlučili da količinu koju posjeduju prodaju ili je potroše plaćajući ovom digitalnom valutom (i pokajali se zbog toga).

HODL naspram drugih strategija

HODL-ovanje se razlikuje od aktivnijih strategija, poput kupovine po niskoj cijeni i prodaje po visokoj, jer dok trgovci pokušavaju da tempiraju tržište radi brze zarade, HODL-eri ostaju dosljedni svojoj odluci da se ne oslobađaju svoje imovine ni u najnoepovoljnijim trenucima. HODL-eri ne pokušavaju da predvide kretanje cijena – jednostavno čuvaju svoja sredstva, svjesni toga da će strpljenje na kraju donijeti rezultat.

Naravno, HODL-ovanje ima i svoje nedostatke. Za razliku od trgovaca koji mogu da povećaju svoj kapital kroz stratešku kupovinu i prodaju, HODL-eri zavise od vremena provedenog u čekanju na dugoročne rezultate. Pored toga, masovno HODL-ovanje može usporiti cirkulaciju kriptovaluta na tržištu, smanjujući ukupnu ekonomsku aktivnost – drugim riječima, kada bismo svi bili HODL-eri odnos ponude i tražnje bi bio veoma destimulišući i to bi oborilo cijenu.

Na sreću, trgovaca ima mnogo – dovoljno da tržište stalno bude aktivno i dinamično, no za one koji nemaju vremena, vještine ili sklonost ka riziku koji nosi trgovanje, HODL-ovanje ostaje jednostavan, ali veoma efikasan pristup.

Filozofija HODL-ovanja

HODL-ovanje je više od investicione strategije – to je način razmišljanja koji obuhvata otpornost, strpljenje i vjerovanje da su kratkotrajno suzdržavanje i nepokolebljivost u odluci da se sredstva sačuvaju vrijedna dugoročnog dobitka. Bilo da cijena bitcoina raste ili pada je, filozofija HODL-ovanja ostaje ista – ostanimo dosljedni, vjerujmo procesu i gledajmo u budućnost.

Jedan od ključnih razloga zašto većini ljudi ovakav pristup dugo nije bio razumljiv je zbog toga što su čitav sistem novca prihvatili u uvjerenju da on vremenom devalvira. Vjerovatno ste makar jednom razmatrali ponudu oročene štednje i procijenili da vam količina novca koju želite da položite neće donijeti onaj prinos koji će očuvati njegovu kupovnu moć nakon određenog broja godina, jer je kontinuirano doštampavanje novca podupiralo tu tvrdnju.

Dakle, ne treba da vas zavara sve ono što znate o novcu kao takvom, budući da bitcoin (na kojem je u ovom serijalu poseban fokus, jer mnoge druge kriptovalute ipak češće razočaraju nego što oduševe) nije novac, već samo ima neka svojstva novca. Posmatrajte ga radije kao imovinu – npr. kao nekretninu za koju sigurno želite da prodate onda kada je situacija stabilnija i kada su mnogo veće šanse da pronađete kupca kojem ćete je prodati po višoj cijeni.

U svakom slučaju, ako se u vašem digitalnom novčaniku već nalazi poneki satoshi (stomilioniti djelić bitcoina), kada tržište ponovo uđe u nepovoljnu fazu i zavlada prolazna panika, sjetite se onoga što je napisao GameKyuubi. HODL nije samo izraz – to je način da se prebrode oluje i izazovi koje nestabilno tržište nosi.

@ b04082ac:29b5c55b

Money has always been more than a medium of exchange. It reflects what societies value, how they organize trust, and what they choose to remember. This article explores the idea that money functions as a form of collective memory, and how Bitcoin may be restoring this role in a new way.

The Asante Example

In the Asante Empire, which flourished in West Africa during the 18th and 19th centuries, gold dust served as the primary medium of exchange. To measure it, traders used ornate spoons made of brass. These spoons were often carved with birds, animals, or abstract symbols. They were not currency themselves, but tools used to handle gold dust accurately.

Importantly, these spoons also carried meaning. Symbols and proverbs embedded in the spoons conveyed lessons about honesty, community, and continuity. For example, the Sankofa bird, shown turning its head backward to retrieve an egg from its back, represented the proverb, “It is not wrong to go back for that which you have forgotten.” This was a reminder to learn from the past.

The spoons reflect an understanding that money and its instruments are not just practical tools. They are cultural artifacts that store shared values. In the Asante context, even measurement was ritualized and tied to ethics and memory.

Money as a Cultural Medium

This connection between money and cultural meaning is not unique to the Asante Empire. Modern fiat currencies also carry symbols, phrases, and designs that reflect national identity and political values.

The U.S. dollar includes Latin phrases and national symbols meant to convey stability and purpose. The British pound features royal iconography, reinforcing the idea of continuity and sovereignty. When the euro was introduced, it deliberately avoided specific national references. Itsdesign used bridges and windowsto suggest openness and cooperation across the continent.

These design choices show that societies still embed meaning into their money. Even in a digital or fiat context, money is used to transmit a story about who we are, where authority lies, and what we value.

The Fragility of Fiat Memory

While fiat money carries cultural symbols, the narratives behind those symbols can be fragile.

In 2021, the central bank of the Philippines removed democratic leaders from its banknotes,triggering public criticism. In the United States, attempts to replace Andrew Jackson with Harriet Tubman on the $20 billfaced repeated delays. These examples show how political control over money includes control over what stories are told and remembered.

Unlike objects passed down through generations, fiat memory can be edited or erased. In this sense, it is vulnerable. The meaning encoded in fiat systems can shift depending on who holds power.

Bitcoin as a New Form of Memory

Bitcoin is described as digital money. But it also introduces a different model of how societies can record value and preserve meaning.

The Bitcoin network launched in 2009 with a small message embedded in its first block: “Chancellor on brink of second bailout for banks.” This was a reference to a newspaper headline that day and a clear sign of protest against financial bailouts, centralized monetary policy, and forever wars.

This moment marked the beginning of a system where memory is stored differently. Instead of relying on governments or institutions, Bitcoin stores its history on a public ledger maintained by a decentralized network of participants. Its memory is not symbolic or political; it is structural. Every transaction, every block, is preserved through time-stamped computation and consensus.

No single authority can change it. The rules are clear and publicly auditable. In this way, Bitcoin offers a version of money where memory is both neutral and resilient.

Cultural Expression and Community Values

Even though Bitcoin lacks the traditional symbols found on banknotes, it has developed its own culture. Phrases like “Don’t trust, verify” or “Stay humble, stack sats” are shared widely in the Bitcoin community. These ideas reflect a focus on self-responsibility, verification, and long-term thinking.

These proverbs can be compared to the carved messages on the Asante spoons. While the contexts are very different, the underlying idea is similar: a community using language and symbols to reinforce its shared values.

Bitcoin also has a well established and growing art scene. Bitcoin conferences often feature dedicated sections for art inspired by the protocol and its culture. Statues of Satoshi Nakamoto have been installed in cities like Budapest, Lugano, and Fornelli. These physical works reflect the desire to link Bitcoin’s abstract values to something tangible.

Looking Back to Look Forward

The Asante example helps us see that money has long been tied to memory and meaning. Their spoons were practical tools but also cultural anchors. Bitcoin, while new and digital, may be playing a similar role.

Instead of relying on political symbols or national myths, Bitcoin uses code, transparency, and global consensus to create trust. In doing so, it offers a way to preserve economic memory that does not depend on power or politics.

It’s still early to know what kind of legacy Bitcoin will leave. But if it succeeds, it may not just change how money works. It may also change how civilizations remember.

@ 99e7936f:d5d2197c

Wir sprechen kein Wort mehr miteinander, weil es weh tut

Viele Menschen haben in den letzten Jahren den Kontakt zu wichtigen Bezugspersonen verloren. Viele Menschen haben auch neue Leute auf der Straße oder durch Netzwerke kennen gelernt. Und manche Menschen hatten das Glück, schon vor der inszenierten Krise einen unterstützenden und stabilen Freundeskreis zu haben und haben diesen immer noch. Manchmal kommen alte Leute wieder zurück ins Leben, weil sie merken, dass man es gut mit ihnen meinte, als man vor den unglaublichen Lügen der Amtsträger warnte. Manchmal kommen alte Leute auch nicht mehr zurück, weil die Scham, auf falsche Versprechen herein gefallen zu sein, zu groß ist. Man gibt sich dann nach außen unverändert souverän und zieht es vor, still und heimlich zu leiden. Die neuen Kontakte bestehen manchmal leider auch nur temporär, sind zweckgebunden. Kaum ist die gemeinsame Aufgabe vollbracht, trennen sich die Wege wieder.

All das muss man in diesen Tagen  gehäuft aushalten. Alles verändert sich in stärkerem Maße als sonst. Viele dieser Veränderungen tun weh. Man kann sich auf Trauma nicht vorbereiten. Nie.

Ich möchte jetzt keine schlichten Alltagsbeobachtungen darüber widergeben, wie ich selbst oder Menschen in meinem Umfeld in den letzten Jahren ihre Beziehungen erlebt haben. Vielmehr geht es mir auch in diesem Artikel wieder um das Thema Trauma und um die Folgen, die jedes einzelne Trauma auch gesamtgesellschaftlich betrachtet hat. Was passiert, wenn man eine bereits durch Kriege traumatisierte Gesellschaft noch zusätzlich jahrelang unter Druck setzt, so wie dies in den letzten fünf Jahren geschehen ist? Wieviel Trauma verträgt eine Gesellschaft? Wie verändern sich Beziehungen in einer Gesellschaft, die immer wieder erneut traumatisiert wird? Ist irgendwann das Maß des Erträglichen voll? Und wenn ja, wie äußert sich solch eine Kumulation von Traumafolgen?

Meines Erachtens sehen wir gerade genau die Ergebnisse solch einer Kumulation von Traumafolgen in unserer deutschen Gesellschaft, vielleicht sogar global: Menschen reden nicht mehr (vertieft) miteinander. Und dies ist nur eine von vielen Traumafolgen.

Ich freue mich über jeden Leser, der jetzt noch weiterliest.

Durch genügend Traumatisierung kann man Menschen offensichtlich zeitweise dazu bringen, dass sie nicht mehr (vertieft) miteinander reden, weil das Reden weh tut.

Traumatisierung ist daher eine effektive Strategie der vermeintlich Herrschenden, Menschen zu separieren.

Traumatisierung setzt tiefe Verletzungen und macht Menschen vorübergehend sprachlos. Es fehlen einem die Worte. Man möchte dann nicht reden. Aber man verschließt sich auch vor den Worten anderer, weil man keine weitere Verletzung mehr erträgt.

Menschen im Alltag erachten es vielleicht mittlerweile schon als normal, wenn Beziehungen nicht gut laufen, egal, um welche Art von Beziehung es sich handelt. Sobald Probleme auftauchen, wird erst kurz gestritten, dann geschwiegen und wenn man das Schweigen nicht mehr aushält, dann gibt es entweder noch einen Versuch oder man geht gleich auf Distanz und bricht den Kontakt ganz ab. Auch meine Zündschnur ist manchmal immer noch gefühlt zu kurz. Wenn man sich Distanz nicht erlauben kann, dann frisst man das Problem in sich hinein, spült es runter, kompensiert irgendwie, wartet darauf, dass sich von allein etwas ändert oder dass sich eine bessere Gelegenheit bietet, bei der man dann die Biege machen kann. Mehrere Eisen im Feuer zu haben, beruflich wie privat, gilt als clever. Probleme nicht anzusprechen, gilt als kompetent. Das Wort Teamfähigkeit ist im Berufsleben zu einem Kampfbegriff geworden. Wer im Arbeitskontext Probleme anspricht, ist offensichtlich nicht teamfähig. Die Frage „Sind Sie teamfähig?“, erzählt meines Erachtens mehr über den Chef als über den Mitarbeiter. Die passendere Frage wäre wohl „Können Sie sich wortlos an schlechte Zustände dauerhaft adaptieren?“ In privaten Beziehungen braucht man, wenn es nicht so gut läuft, einen stilvollen Urlaub oder eine neue Wohnzimmereinrichtung, um endlich mal wieder schöne Gefühle erleben zu können. Negative Gefühle sind scheinbar das Kind, das keiner haben wollte, weshalb es die schönsten Kleider bekommt. Auch ich kenne Ablenkung von negativen Gefühlen durch Konsum und Essen. Es lohnt sich, mal den Werbeslogans von Möbelhäusern, Ferienanbietern oder Lebensmittelhändlern bewusst zuzuhören. Die Werbung kennt unsere Sehnsüchte und damit auch unsere negativen Gefühle besser als wir selbst. Und für alle, die nicht konsumieren wollen, die nicht locker lassen und steif darauf beharren, dass es aber ein Problem in der Beziehung oder am Arbeitsplatz oder zumindest eine gewisse Unzufriedenheit gäbe, für diese Menschen gibt es garantiert ein passendes Coaching- oder Weiterbildungsprogramm mit Namen wie „In 12 Modulen zur Selbstentfaltung“, welches nur deshalb meist nicht funktioniert, weil man es angeblich nicht richtig durchgeführt hat oder vorab noch das Basismodul absolvieren muss. Bildung ist mittlerweile auch ein Markt, der  Konsumgüter in Form von Coachings und Seminaren anbietet.

Auch ich bin übrigens lange zusammen gezuckt bei der Frage „Sind sie teamfähig?“ oder der Feststellung „Du bist das Problem, weil Du immer alles so genau nimmst, nicht die Fünf gerade sein lassen kannst.“ Am Ende ist man immer der Dumme, wenn man ein negatives Gefühl hat und darüber sprechen möchte. Trauma löst Scham UND Wut in einer Person aus. Scham zieht Abwertung an wie Licht die Motten anzieht. Und irgendwann platzt einem der Kragen. Man teilt selber aus. Und dann schämt man sich erneut, nicht nur für das früher oder später erlittene Trauma im Leben, sofern einem das bewusst ist, sondern auch für die unbeherrschte Reaktion, die man oft selbst nicht richtig versteht. Nicht bearbeitetes Trauma arbeitet unbewusst in uns.

Eine traumatisierte Gesellschaft wertet sich ständig gegenseitig ab und hält genau damit die Wunden offen.

Dann ist es vielleicht doch besser, das Problem in der Beziehung oder am Arbeitsplatz runter zu schlucken, auf Distanz zum anderen zu gehen, sich schon mal nach einer neuen Wohnzimmereinrichtung, einem neuen Partner oder einem neuen Job umzuschauen? Ich denke nicht, dass das eine Lösung ist.

Hinschauen und Gefühle bei sich und anderen zulassen, ist ein guter Anfang.

Wir gehen oft Beziehungen ein, gehen aber   gleichzeitig   einer echten tiefen und anhaltenden Verbindungen privat wie beruflich instinktiv aus dem Weg, weil echte tiefe Gespräche, zu denen es in solchen Verbindungen kommen kann, weh tun können, insbesondere wenn man noch unverarbeitetes Trauma mit sich herum schleppt. Und in einer traumatisierten Gesellschaft, tragen halt viele Menschen solche traumatisierten und nicht bearbeiteten Anteile mit sich herum.

Wir sind die Kinder und Kindeskinder der Menschen, die den zweiten Weltkrieg hautnah miterlebt haben. Alles, was die Eltern und Großeltern nicht besprochen, nicht verarbeitet haben, tragen wir weiter mit uns herum. Das ist den meisten Menschen, meines Erachtens, nicht bewusst. Mag sein, dass an dieser Stelle der eine oder andere widerspricht. Widersprechen Sie mir gerne. Meine Alltagserfahrung ist eine andere. Die Art, wie wir Beziehungen gestalten, spricht Bände. Aber, wenn man es nicht anders kennt und keine Kontrollgruppe hat, sagt man sich halt: „So isses. Und so isses normal. Ich kenne es nicht anders. Das machen doch alle so.“

Es ist so normal, in unserer Gesellschaft, nicht vertieft über negative (und auch positive) Gefühle zu reden. Alleine die Bezeichnung „negative Gefühle“ klingt schon wenig einladend. Und es ist auch so normal, Menschen in dem Moment, wo sie gegen jede Empfehlung nicht nur über negative Gefühle reden wollen, sondern diese sogar live und in Farbe zeigen, abzuwerten, oder noch schlimmer, zu ignorieren, weil man sich verunsichert fühlt, nicht weiß, wie man damit umgehen soll. Gefühle scheinen ansteckend zu sein. Da ist Vorsicht geboten. Ich persönlich kann mich an viele solcher Momente erinnern, wo Menschen nicht gern hören wollten, wovor ich Angst hatte, was und wer mich verletzt und wütend gemacht hatte, beruflich wie privat. Mit geäußerter Angst und Trauer macht man(n) sich ganz schnell lächerlich. Mit Wut hingegen wird ein Mann von anderen als stark bis beängstigend wahrgenommen. Ein Mann, der wütend agiert, wird eher als kraftvoll und temperamentvoll eingeschätzt. Eine Frau wird mit Wut dann akzeptiert, wenn sie bereits in einer (männlichen) Führungsrolle ist. „Sie“ muss schließlich ihren „Mann“ stehen. Hat sie keine Führungsrolle, wird sie abgewertet oder befördert. Dem wütenden Mann wird eher unterstellt, er habe schließlich einen wichtigen Auftrag zu erfüllen. Der Frau wird eher ein Mangel unterstellt, den ich hier nicht näher bezeichnen möchte. Darin spiegeln sich sehr starre Rollenvorstellungen von Mann und Frau in unserer Gesellschaft wider. Ängstliche Frauen, die bei einer Autopanne bezaubernd aussehen, erfüllen ein bestimmtes Klischee. Impulsive Männer mit Holzfällerhemd erfüllen zumindest auf einer Baustelle ein anderes Klischee. Menschen mit ausgeprägten negativen Gefühlen werden unter bestimmten Umständen glorifiziert. Der bezaubernd aussehenden Frau mit Autopanne wird schnell und gerne geholfen. Aber wenn die ängstliche Frau eine Vorgesetzte ist und der impulsive Mann mit Holzfällerhemd ein Kunde in einem Beratungsbüro ist, dann kann die Bewertung ganz anders ausfallen. Dann sind diese Gefühle vermeintlich fehlplatziert. Gefühle scheinen einen Platz zu haben. Die ängstliche Vorgesetzte hat eine Führungsschwäche und der impulsive Kunde im Beratungsbüro wird vom Sicherheitsdienst „entfernt“. Der Wunsch, über die gezeigten negativen Gefühle zu reden, wird einem mit Nachdruck verwehrt. Durch diesen vermeidenden Umgang mit negativen Gefühlen oder die Fehlinterpretation dieser Gefühle kommt es meines Erachtens oft zu bestimmten Rollenbesetzungen im Berufsleben. Eine positive Selektion von Mitarbeitern mit sehr rücksichtslosem oder überangepasstem Verhalten findet statt. In privaten Beziehungen werden negative Gefühle durch Ablenkung und Konsum vermieden. Es werden zu viele oder zu wenige Kontakte gepflegt. Beziehungen werden gar nicht mehr für die Ewigkeit antizipiert. Man hält sich alle Wege offen und lernt ständig neue Leute kennen. Oder man lebt Beziehung in sehr starren Strukturen, wo neue Informationen kaum Eingang finden, damit man sich nicht hinterfragen und mit anderen vergleichen muss. Lebensphasen mit dem weit geöffneten oder dem eher geschlossenen Muster wechseln sich auch manchmal ab. Individuelle Entwicklungen des einen oder anderen Musters in Lebensverläufen, zeichnen sich irgendwann als gesellschaftliche Strömung ab, wenn sie bei vielen Menschen gleichzeitig geschehen. Menschen wollen alles ausprobiert haben, bevor sie sich das Reihenhaus kaufen. Andere verkaufen ihr Reihenhaus nach der Scheidung, um im Wohnmobil durch die Welt zu tingeln. Man könnte denken, dass dies einfach individuelle Lebensverläufe sind, die sich zufällig so ergeben haben. Es gab Zeiten, wo Menschen zufällig viel Halt in starren Beziehungs- und Lebensstrukturen fanden. Gegenbewegungen brachen diese starren Strukturen nicht wirklich auf, weil sie Feuer mit Feuer bekämpften. Grundsätzlich gegen alles zu sein, was die Eltern vorgelebt haben, ist ja auch irgendwie rigide. Der Apfel fällt nicht zufällig neben den Stamm. Heute 80 Jahre nach Kriegsende können Menschen mit Begriffen wie Achtsamkeit und bewusster Kommunikation immer mehr anfangen, jedoch geht die weit verbreitete Bewusstheit und Selbstreflektiertheit oft zu Lasten einer wünschenswerten Verarbeitungstiefe. Zu oft  werden  wir gedacht, gefühlt und gelenkt. Um dies mit uns machen zu können, werden von vermeintlich Herrschenden wichtige Orientierungspunkte wie die eigene Geschichte, Kultur und Sprache falsch erzählt oder bis zur Unkenntlichkeit verändert. Und eigene Gefühle, die einem noch letzten Halt und Orientierung in diesem Dschungel bieten könnten, werden vom Kapitalismus ausdauernd gejagt wie ein seltenes Tier. Separierung und Orientierungslosigkeit ist gewollt.

Alles dreht sich um unsere tiefen Gefühle, insbesondere diese negativen Gefühle, die aus Trauma entstehen. Diese Gefühle wollen gesehen, gehört und bearbeitet werden. Sie machen zum Glück, solange es die Menschheit gibt, zuverlässig auf sich selbst aufmerksam. Sie sind in Wahrheit unsere Lebensversicherung. Die Zeit heilt gar nichts. Und hierfür braucht es wieder ein Bewusstsein, dass Gefühle wertvoll sind, auch solche, die aus Trauma entstehen. Ich persönlich habe dafür mehr als ein halbes Leben gebraucht, um dies zu verstehen. Als junge Frau habe ich nicht gewusst, dass viele meiner Gefühle, negativ wie positiv, Ausdruck meines Traumas waren. Heute weiß ich, dass ich mit dieser Einschätzung, die ich damals hatte, in „guter Gesellschaft“ war. Den meisten Menschen geht das so, bis sie irgendwann ihr eigenes Trauma erkennen.

Wir sind eine traumatisierte Gesellschaft, und die Arten und Ausprägungen von Trauma sind so vielfältig und den meisten Menschen unbekannt wie die Namen der Blumen auf einer Sommerwiese.

Wenn man diesen Satz wirken lässt, dann stellt sich doch die Frage:

Wie sieht denn ein gesunder Umgang mit negativen (und positiven) Gefühlen aus?

Reicht es aus, wenn man die Namen aller Wiesenblumen auswendig lernt, damit man jedes Trauma genau bestimmen kann? Oder geht es mehr um das Fühlen und weniger um das Wissen?

Den gesunden Umgang mit meinen Gefühlen habe ich nicht durch Theorie und Bücher erlernt, sondern durch den Alltag, durch die (emotionalen) Reaktionen meiner Mitmenschen und durch das bewusste Spüren und Zulassen meiner eigenen Gefühle. In Stufen lernte ich meine Gefühle immer besser kennen und mit ihnen umzugehen. Je besser ich sie kannte, umso lieber waren sie mir. Und ich lerne sie immer noch weiter und besser kennen. Das ist ein Prozess.

Traumabearbeitung ist anfangs ein anstrengender Prozess. Man sollte das langsam angehen. Aber diese Arbeit ist sehr lohnenswert, weil sie einem viele glückliche Momente, Kraft und Lebensfreude schenkt. Reden wird dadurch leichter und bringt in allen Lebensbereichen Fortschritte. Manchmal tut Reden auch weh (siehe Titel), aber zeitgleich, und auch langfristig gesehen, wird das Leben schöner durch Traumabearbeitung. Es geht nicht um Schmerzvermeidung, sondern darum, mit dem Schmerz gut umgehen zu können. Denn dadurch wird er letztlich kleiner und verwandelt sich zur Wiesenblume. Es geht um Verwandlung durch Fühlen. Die Erfahrung, dass man Trauma bearbeiten kann, erzählt mir so viel über dieses Leben, wie stark es ist, wie sehr es uns liebt und welche Blüten daraus wachsen können. Viele schöne Dinge, die wir täglich sehen, sind aus bewältigtem Trauma oder dem Wunsch, Trauma zu bewältigen, entstanden.

Der Schmerz lehrt uns Demut vor dem Leben und kreiert nebenbei die schönsten Lieder und Kunstwerke. Trauer und Verlust betonen den Wert der Dinge. Ärger und Wut bringen uns in Wallungen und stellen die Energie bereit, die man manchmal braucht, um Berge zu versetzen. Ängste sind das Tor zum Glück. Schuld und Scham lehren uns Vergebung. Neid und Eifersucht lassen unseren Selbstwert wachsen, wenn wir uns ihnen stellen. Und Freude, Glück und Ekstase machen uns dankbar, großzügig und optimistisch.

Wenn wir diese Gefühle wieder zulassen, dann können wir gar nicht anders als reden. Wir reden dann wieder vertieft miteinander, weil es gut tut, weil es entlastet, weil es Nähe zu anderen vielleicht erstmalig aufbaut und dann zu einem dicken Band verstärkt bis ein großes stabiles Netz daraus entsteht, welches Menschen, die gerade Halt benötigen, diesen bieten kann.

Wir reden dann wieder miteinander, weil es gut tut.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni rad

Apstrakt

Kriptovalute (engl. "cryptocurrency") su digitalne (virtualne) valute, koje iako su sredstvo razmene, još uvek nisu strogo regulisane zakonom u većini država, a u pojedinim su čak i zabranjene. Veliki broj ljudi, uključujući i IT stručnjake i programere ne znaju mnogo o ovoj temi, a šira javnost izjednačava pojmove blokčejna i bitkoina. Tržište kriptovaluta danas iznosi gotovo 770 milijardi dolara. Od pojave prvih digitalnih valuta do danas, nastalo je preko 1.300 aktivnih kriptovaluta koje se razlikuju prema svojim svojstvima i upotrebi. Pre bitkoina bilo je mnoštvo neuspelih pokušaja stvaranja digitalnih valuta (digikeš, heškeš, Fejsbuk kredit i dr.). Utopistička ideja da matematika i fizika mogu rešiti društvene probleme započela je svoj život kroz pojavu bitkoina. Genijalna ideja po kojoj funkcioniše bitkoin zasnovana je na tehnologiji blokčejna, čiji kapacitet doseže daleko iznad kripto valuta. Iako se još uvek vode polemike ko stoji iza pseudonima Satoši Nakamoto, njegova zaostavština ima potencijal da promeni svet. Uspeh bitkoina leži u prednostima koje ima u odnosu na druge slične valute, ali njegov značaj prevazilazi i pogodnosti koje je doneo. Banke nisu potrebne za čuvanje podataka o novcu, evidenciju o imovini i svakoj transakciji bitkoina čuvaju računari svih korisnika mreže u zajedničkoj bazi podataka blokčejnu. Sve transakcije su mnogo brže od bankarskih, bez taksi, uz drastično lakše plaćanje preko državnih granica. Bitkoin svojim korisnicima pruža bezbednosti bez identifikacije, iako blokčejn beleži transakciju, ne beleži ko stoji iza nje. U radu su predstavljeni osnovni principi na kojima su zasnovani bitkoin i druge kriptovalute, pojašnjen odnos između blokčejna i bitkoina.

1 UVOD

Ideal o novcu koji se ne oslanja na centralne institucije (koje mogu propasti, ali i koje vrše nadzor nad korisnicima), postojao je decenijama. U digitalnom svetu prvi ga je uobličio pisac naučne fantastike Nil Stivenson 1999. godine u svojoj noveli Kriptonomikon. On je opisao podzemni svet koji funkcioniše zahvaljujući digitalnom zlatu zasnovanom na kriptografiji, pri čijoj upotrebi korisnici ne moraju odavati ko su i šta su (Popper, 2016).

Kriptovalute (engl. cryptocurrency) su digitalne (virtualne) valute, koje iako su sredstvo razmene, još uvek nisu strogo regulisane zakonom u većini država, a u pojedinim su čak i zabranjene (Jovanović, 2014).

Da bi se razumeo nastanak i funkcionisanje kriptovaluta, neophodno je sagledati ih iz različitih uglova na kojima su one bazirane: matematici, sociologiji, ekonomiji, pravu i politici. To je verovatno i glavni razlog zbog koga veliki broj ljudi (uključujući i IT stručnjake i programere) ne znaju mnogo o ovoj temi. Takođe, šira javnost izjednačava pojmove blokčejna i bitkoina.

Sve kriptovalute su bazirane na jedinstvenom nizu brojeva za svaku jedinicu valute, koje korisnici mogu jedni drugima slati preko mreže. U prošlosti su se ti nizovi mogli lako kopirati i trošiti više puta, zbog čega nisu imali vrednost. Kriptograf Dejvid Čaum je taj problem rešio stvaranjem jedinstvene centralizovane knjige, u kojoj su se čuvale beleške o transakcijama svakog korisnika, čime ni jedna jedinica valute više nije mogla da se nalazi na dva mesta istovremeno (Bertlet, 2016).

Kriptovalute svoj nastanak duguju težnjama levo orijentisanih utopističkih posvećenika IT tehnologija koji su sanjali o univerzalnom novcu koji bi svako mogao da poseduje i troši, čija je vrednost onolika koliko su korisnici voljni da plate (na principu ponude i potražnje), ali pre svega na liniji fronta za onlajn anonimnost i slobodu, bez cenzure i nadzora. Pojavi bitkoina prethodio je Sajberpankerski manifest Done Haravej (Haraway, 1985) koji počinje rečima: „U elektronsko doba, privatnost je neophodan uslov za postojanje otvorenog društva“.

Kriptovalute su univerzalni novac koji se može koristiiti bilo gde u svetu, one su lako prenosive i teško se krivotvore.

Neki podaci pokazuju da tržište kriptovaluta danas iznosi gotovo 770 milijardi dolara. Od pojave prvih digitalnih valuta do danas, nastalo je preko 1.300 aktivnih kriptovaluta koje se razlikuju prema svojim svojstvima i upotrebi.

Prema odredbama Zakona o Narodnoj banci Srbije celokupni unutrašnji promet u Republici Srbiji izražava se u dinarima, osim ako nekim zakonom nije drukčije određeno. „Zakonom o platnom prometu propisano je da se poslovi platnog prometa obavljaju u dinarima, a Zakonom o deviznom poslovanju da se plaćanje, naplaćivanje i prenos između rezidenata i između rezidenata i nerezidenata u Republici Srbiji vrši u dinarima, a izuzetno se može vršiti i u devizama u slučajevima koji su propisani ovim zakonom“ (NBS, 2014).

Tržište kriptovaluta u Srbiji postoji, sve je veći broj rudara. Iako trgovanje kriptovalutama nije nelegalno, Narodna Banka Srbije - NBS je u više saopštenja navela da one ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji. Takođe, zbog toga što ih ne izdaje centralna banka, NBS za korišćenje virtuelnih valuta, ulaganje u njih, kao ni za njihovu vrednost. Narodna banka Srbije je više puta upozoravala javnost da virtuelne valute ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji (NBS, Politika – u vezi s bitkoinom, 2017).

Ukoliko kriptovalute promatramo kao novac onda njihove tranksakcije mogu biti upitne shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, gde je propisana obaveza preduzimanja radnji i mera za sprečavanje pranja novca, kao što su identifikacija stranaka koje trguju preko tih platformi, uzimanjem kopije ličnog dokumenta. Kako poslovanje platformi na kojima se vrše transakcije kriptovalutama nije zakonom regulisano u Republici Srbiji, a uglavnom ni u uporednom pravu, a čl. 552. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srbije ((„Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ“, br. 31/93 i „Sl. list SCG“, br. 1/2003 - Ustavna povelja) predviđa razmenu robe kao jedan od načina trgovine, otvara se put ka legalnoj trgovini kriptovalutama (Bubanja, 2017).

Praksa je pokazala da su se korisnici kriptovaluta kada su imali problem sa njima, obraćali vlastima i njihovim regulatornim telima, zbog čijeg su zaobilaženja i smišljeni. Nažalost, korisnici ne uživaju pravnu zaštitu čak i kada je reč o trgovini putem registrovanih privrednih subjekta.

2 BITKOIN

Prva decentralizovana kriptovaluta koja se pojavila je bitkoin (eng. „Bitcoin“). Termin bitkoin označava istoimenu organizaciju, softver i protokol, kao i jedinicu mere ove kriptovalute (skraćeno BTC) (Bertlet, 2016). Koncept na kome se zasniva bitkoin prvi put je predstavljen 2008. godine u članku "Bitcoin: A Peerto-Peer Electronic Cash System", a u januaru 2009. godine bitkoin je pušten u promet. Njegov tvorac nije poznat do danas i krije se iza pseudonima Satoši Nakomato. Novu vrstu digitalne kriptovalute formirao je tako što je stvorio distribuirani sistem verifikacije. Bitkoin nastaje u procesu koji se naziva „rudarenje“ (engl. mining). Njegova jedinstvenost je u tome što je decentralizovana valuta, iza koje ne stoji nijedna država, niti banka. Bitkoin je digitalna valuta, koja nastaje i čuva se elektronski. Kriptovalute u cilju maksimizacije bezbednosti, upotrebljavaju metod - dokaz o radu (engl. proofof-work), metod baziran na informacijama koje je teško stvoriti, ali koje ostalim učesnicima u rudarenju obezbeđuju laku proveru i verifikaciju transakcija.

Kriptovalute se čuvaju na bitkoin adresama za koje ključ predstavlja jedinstven niz slova i brojeva. Svaka transkacija bitkoinom se beleži u blokovima koji se zovu blokčejn. Transakcije se hronološki ređaju u blokove, u svakom se nalazi digitalni potpis prethodnog bloka, time se uređuje redosled i garantuje da novi blok može da se pridruži lancu samo ako počne na mestu na mestu završetka prethodnog. Jedan od osnovnih činilaca bezbednosti bitkoina je da se kopija svake izvedene transakcije beleži na svakom nalogu na kome je instaliran bitkoin softver. Blokčejnove neprekidno verifikuju računari svih korisnika softvera, tako sistem zna u bilo kom trenutku, koliko bitkoina svaki korisnik u svom novčaniku poseduje. Novčanik je program koji služi za slanje, primanje i skladištenje kriptovaluta. Digitalni novčanik sadrži prikaz količine kriptovalute koju korisnik poseduje, zapise o svim njegovim transakcijama, korisnički tajni ključ i njegove adrese (Bertlet, 2016). Novčanik je moguće instalirati na računar, mobilni telefon i tablet.

Falsifikovanje bitkoina nije moguće, jer iako vlasništvo može da se menja ono se ne može nikada duplirati (Bertlet, 2016). On je pseudoanoniman, bitkoin mreža čuva sve podatke o svakoj transakciji koja se dogodila unutar mreže. Svako ko ima bitkoin softver i adresu na bitkoin mreži, može videti koliko novca ima na mreži, ali ne i kome oni pripadaju. Za razliku od otvaranja računa u bankama, otvaranje bitkoin računa (adrese) je brzo, bez troškova i „papirologije“. Jedna od glavnih prednosti bitkoin mreže je brzina transakcija.

Svako ko snagu svog računara posveti verifikaciji transakcija u blokčejnu može biti „rudar“. To je proces dodavanja transkacija u registar svih bitkoin transkacija. Rudarenje čini rešavanje matematičkog algoritma za čije se uspešno rešavanje dobija određena količina bitkoina.

Iako bitkoin ima reputaciju nestabilnosti, velikih fluktuacija i nezakonitog poslovanja, čemu mnogi pridodaju i urušavanje tradicionalnog koncepta nacionalnih država, ipak većina se slaže u tome da je njegova pojava najvažnija nova ideja od stvaranja Interneta (Vigna & Casey, 2016).

Razloga za uspeh bitkoina ima više. Finansijska kriza povoljno je uticala na njegov razvoj, poverenje u postojeći finansijski ali i politički sistem je bilo poljuljano i brojni korisnici su u njemu prepoznali drugačije rešenje.

Anonimnost koju pruža prilikom transakcija jedan je od ključnih razloga njegovog uspeha. Prilikom digitalnog plaćanja bitkoinom u većini slučajeva nije potrebno davanje ličnih podataka. Ovakva vrsta anonimnosti, nažalost pogodovala je i usponu tamne strane upotrebe i popularnosti bitkoina u kriminalnim krugovima.

Računi u bitkoinu nisu opterećeni visokim bankarskim dažbinama.

Takođe, nije beznačajan ni potencijal plaćanja izdataka koji su manji od trenutnih ograničenja u konvencijalnim transakcijama na internetu (npr. naplata čitanja jednog novinskog članka ili preskoči reklamu, koji koštaju manje od 20 ili 30 centi kolika je najmanja transakcija) (Popper, 2016).

Kao što su svi učesnici na internetu povezani protokolima (TCP/IP, FTP, SMTP, HTTP i dr.) zahvaljujući kojima mogu međusobno da komuniciraju, bitkoin je stvorio svoje softverske protokole koji uređuju funkcionalna pravila upravljanja sistemom.

Bitkoin je omogućio novi način stvaranja, čuvanja i transfera novca.

Od svog nastanka bitkoin se unapređivao, podržan od internet zajednice, posebno od posvećenika slobodi interneta i anonimosti, mnogi od problema koji su uočeni su rešavani zajedničkim naporom internet zajednice.

3 BLOKČEJN

Blokčejn (engl. blockchain) nije samo bitkoin, on je tehnologija za koju mnogi predviđaju da će promeni svet (OECD, 2018).

Ukoliko bismo pojednostavljeno opisivali blokčejn mogli bismo da kažemo da je to nova vrsta baze podataka, iako bi to bilo pojednostavljeno objašnjenje slično kao kada bi smo imejl (email) opisali kao novi način za slanje pisama.

Iako blokčejn jeste nova vrsta baze podatka, to ne objašnjava u dovoljnoj meri genijalnost načina na koji funkcioniše.

Kada bilo gde i bilo kada položimo novac, oslanjamo se na zapis u bazi podataka treće strane, banke, firme i sl. Poverenje u banke zasnovano je na zakonu koji reguliše rad banke, poverenju u državu da će u slučaju propasti banke država nadoknaditi klijentima njihov ulog.

Kada plaćamo on line usluge ili vršimo neku drugu transakciju kreditnim karticama, poklanjamo poverenje kompanijama koje posreduju u našem plaćanju (Mastercard, VISA i dr.) koje za to uzimaju određenu materijalnu nadoknadu. Čak i prilikom tradicionalnih oblika plaćanja gotovinom u papirnom novcu, mi dajemo papir na kome je ispisana vrednost za koju prodavac veruje da će mu biti isplaćena (ili garantovana) od strane vlade koja ju je štampala. Digitalno plaćanje zbog prisustva trećih strana (banke, kreditne kompanije i dr.) uvek je bilo moguće pratiti. I kod plaćanja gotovinom klijenti veruju bankama i kreditnim kompanijama koje rukovode platnim karticama, da imaju pouzdane baze podataka. I vlade država veruju da banke i kreditne kompanije vode baze podataka koje su tačne i pouzdane.

Baze podataka sadrže mnoštvo ličnih podataka, od npr. medicinske dokumentacije u domu zdravlja koja sadrži važne informacije o nama i našem zdravstvenom stanju, kada smo i od koje bolesti bolovali, koje lekove smo koristili i sl. I druge baze podataka sadrže mnoštvo naših ličnih podataka koje su važne ne samo za nas, već i za državu, grad, privredu, druge građane itd.

Osim što omogućava anonimne i sigurne transakcije, blokčejn ima i potencijal da sačuva sve vredne informacije, od podataka o rođenim i umrlim, preko osiguranja, do katastara nepokretnosti, pa čak i glasova (Tapscott, 2018).

Sagledavši mogućnosti koji blokčejn nudi u transformaciji industrija i tržišta, povećanju transparentnosti i poverenja između građana, kao i olakšanom pristupu tržištu (uz bolju efikasnost transakcija), ali i rizicima koje sa sobom nosi, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD organizovala je od 4. do 5. septembra 2018. godine Forum politike OECD-a za blokčejn. To je bila ujedno i prva glavna međunarodna konferencija na kojoj se razmatrao uticaj blokčejna na aktivnosti vlada i javnih prioriteta. Forum se bavio prednostima i rizicima blokčejna za ekonomiju i društvo, pokušajem određivanja adekvatnog regulatornog pristupa, kao i javnih politika prema blokčejnu.

Učesnici Foruma su diskutovali o mogućnostima globalnog ekonomskog uticaja blokčejna, njegovim implikacijama na privatnost i sajber bezbednost, upotrebi blokčejn tehnologija za povećanje inkluzivnosti, njegovoj upotrebi u promovisanju zelenog rasta i održivosti, kao i jačanju kapaciteta javne uprava i primene u praksi (OECD, 2018).

4 ZAKLJUČAK

Pre bitkoina bilo je mnoštvo neuspelih pokušaja stvaranja digitalnih valuta (digikeš, heškeš, Fejsbuk kredit i dr.). Uspeh bitkoina leži u prednostima koje ima u odnosu na druge slične valute, ali njegov značaj prevazilazi i pogodnosti koje je doneo.

Svaki korisnik bitkoina ima potpunu kontrolu nad novcem na svom računu (adresi), jedino osoba sa privatnim ključem može pristupiti bitkoinima na toj adresi. Banke nisu potrebne za čuvanje podataka o novcu, evidenciju o imovini i svakoj transakciji bitkoina čuvaju računari svih korisnika mreže u zajedničkoj bazi podataka blokčejnu. Sve transakcije su mnogo brže od bankarskih, bez taksi, uz drastično lakše plaćanje preko državnih granica.

Bitkoin svojim korisnicima pruža bezbednosti bez identifikacije, iako blokčejn beleži transakciju, ne beleži ko stoji iza nje. Zahvaljujući peer-to-peer komunikaciji i kriptografiji, povezivanje bitkoin transakcija sa osobom u stvarnom životu je veoma teško. To je u ujedno možda i njegova najveća mana, jer su oporezivanje i nadzor nad korisnicima krajnje teški.

Garancija vrednosti bitkoina osmišljena je po uzoru na plamenite metale kojih ima ograničeno u prirodi. Zbog toga je Satoši u kodu bitkoina odredio da ih ima maksimalno 21 milion, te da ukoliko bitkoin protokol ostane isti, poslednji bitkoin će biti izrudaren 2140. godine.

Do sada je izrudareno oko 17 miliona bitkoina, što znači da je ostalo 4 miliona, ili oko 19%. Do sada je bitkoin uspeo da prevlada sve krize koje su ga zahvatile (u više slučajeva nestajali su iznosi koji su dostizali i 400 miliona dolara). Kakva god sudbina bitkoina bila u budućnosti, njegova uloga se neće moći zanemariti, prvenstveno zbog toga što je zahvaljujući njemu iznedren blokčejn. Bez obzira na skepticima u vezi sa kriptovalutama, teško se mogu osporiti mogućnosti koje blokčejn pruža, pre svega u zaštiti baza podatka.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com.

Autor: Matt Corallo / Prevod na hrvatski: Davor

---

Bitcoineri, od programera Bitcoin Core-a preko dugogodišnjih entuzijasta Bitcoina do nedavnih pronalazača /r/Bitcoina, vole razgovarati o tome kako je decentralizacija Bitcoina njegova ultimativna značajka. Doduše, rijetko vidite da netko objašnjava zašto je decentralizacija važna. Zasigurno je to zanimljiva značajka iz perspektive računalne znanosti, no zašto bi potrošači, tvrtke ili investitori marili za to? Ova objava je pokušaj da se napiše zašto je decentralizacija temelj vrijednosti Bitcoina i što je još važnije, postavi buduće objave u kojima se govori o tome kada ona to nije.

Kada Bitcoineri govore o decentralizaciji Bitcoina, prva stvar koja se pojavljuje je često spominjani nedostatak inherentnog povjerenja u treću stranu. Dok je dobro postavljeno povjerenje preduvjet za učinkovit rad mnogih sustava, jednom kada se takvo povjerenje izgubi, sustavi mogu postati nevjerojatno krhki. Uzmimo, za primjer, povjerenje u američke banke prije uspostave FDIC-a (Federal Deposit Insurance Corporation). Dok je pristup bankovnim uslugama omogućio više pogodnosti i mnogim tvrtkama učinkovitije poslovanje, poznato je da su banke propadale, pritom upropaštavajući sa sobom sva sredstva klijenata. Dok je predstavljanje FDIC-a i sličnih programa decentraliziralo povjerenje u financijske institucije s jedne strane na dvije, transakcije u velikom dijelu svijeta ne nude takvu zaštitu. Čak i uz takve programe, pojedinci nisu univerzalno zaštićeni od gubitka preko granica i preko određene vrijednosti.

U novije vrijeme, propisi koji dopuštaju pojedinim državnim dužnosnicima jednostrano oduzimanje imovine postali su uobičajeni. Naročito u SAD-u, sada zloglasna “Operacija Choke Point” i programi oduzimanja civilne imovine, omogućili su službenicima za provođenje zakona i privatnim institucijama da zapljenjuju financijsku imovinu i uskraćuju financijske usluge uz malo ili nimalo nadzora. Uklanjanje provjerenih skrbnika i stvaranje sustava s likvidnom imovinom, koja se ne može zaplijeniti, ima potencijal pružiti pouzdanije financijske usluge mnogima koji inače ne bi mogli djelovati učinkovito ili uopće ne bi mogli djelovati. Ova mogućnost da se Bitcoin ne može zaplijeniti, omogućena je samo zbog nedostatka za centraliziranim povjerenjem. Centralizirani sustavi elektroničke gotovine i financijski sustavi su pokušali pružiti takvu pouzdanost, propisi i poslovna stvarnost su to gotovo univerzalno spriječili.

Svojstvo koje je jednako važno za sposobnost Bitcoina da pruža financijske usluge zviždačima, stranim disidentima i porno zvijezdama je njegov otpor cenzuri transakcija. Sposobnost trećih strana da zaplijene imovinu rezultira izravnim i čistim novčanim gubitkom, zamrzavanje imovine može imati sličan učinak. Kada pojedinac ili organizacija više nisu u mogućnosti obavljati transakcije za plaćanje roba i usluga, njihova financijska imovina brzo gubi vrijednost. Iako Bitcoin ima vrlo dobru priču o nemogućnosti zapljene (svaka strana u sustavu nameće nemogućnost bilo koga da potroši Bitcoin bez dodanog privatnog ključa), njegova priča o otporu cenzuri je malo utančanija.

U svijetu u kojem nijedan rudar Bitcoina nema više od 1% ukupne hash snage (ili nešto drugo što je jednako decentralizirano), trebalo bi biti lako pronaći rudara koji je ili anoniman i prihvaća sve transakcije ili je u nadležnosti koja ne pokušava cenzurirati vaše transakcije. Naravno, ovo nije svijet kakav danas imamo, a cenzura transakcija jedan je od većih razloga da se ozbiljno zabrinemo centralizacijom rudarenja (za pune čvorove). Ipak, mogućnost pojedinca da kupi hash snagu (u obliku lako dostupnog starog hardvera ili u obliku njegovog iznajmljivanja) za rudarenje svoje inače cenzurirane transakcije, opcija je sve dok je pravilo najdužeg lanca na snazi ​​kod svih rudara. Iako je znatno skuplji nego što bi bio u istinski decentraliziranom Bitcoinu, to omogućuje Bitcoinu da zadrži neka od svojih anti-cenzuriranih svojstava.

Ako ste već dovoljno dugo u priči oko Bitcoina, možda ćete prepoznati gornja svojstva kao kritična za zamjenjivost. Zamjenjivost, kao ključno svojstvo svakog monetarnog instrumenta, odnosi se na ideju da vrijednost jedne jedinice treba biti ekvivalentna svakoj drugoj jedinici. Bez mogućnosti odmrzavanja/otpora cenzuri i nemogućnosti zapljene, Bitcoin (i svaki drugi monetarni sustav) počinje gubiti zamjenjivost. Trgovci i platni procesori više ne mogu razumno prihvaćati Bitcoin bez provjere niza crnih lista i mnogo truda kako bi bili sigurni da će moći potrošiti Bitcoin koji prihvaćaju. Ako povjerenje u zamjenjivost Bitcoina deformira, njegova bi korist mogla biti značajno deformirana.

Još jedno svojstvo koje proizlazi iz decentralizacije Bitcoina, je njegov otvoreni pristup. Ulagači iz Silicijske doline često ga nazivaju jednim od najzanimljivijih svojstava Bitcoina, a mnogi ga vole nazivati ​​"bez dopuštenja". Sposobnost bilo koga, bilo gdje u svijetu, sa internetskom vezom, da prihvaća Bitcoin za robu i usluge i koristi Bitcoin za kupnju roba i usluga je vrlo uzbudljiva. Opet, ovo svojstvo ovisi o decentralizaciji Bitcoina. Iako postoje mnogi centralizirani pružatelji financijskih usluga, gdje mnogi od njih promoviraju svoju dostupnost bilo kome, sama njihova prisutnost kao centraliziranog tijela koje može proizvoljno uskratiti uslugu, čini ih podložnim budućim promjenama politike iz bilo kojeg razloga. PayPal je, na primjer, utemeljen na idealima univerzalnog pristupa elektroničkoj gotovini. Međutim, zbog svoje pozicije središnje vlasti, brzo je promijenio svoje politike, kako bi udovoljio pritiscima regulatora i politikama postojećeg financijskog sustava na koji se oslanjao. Ovih dana, PayPal je nadaleko poznat po zamrzavanju računa i oduzimanju imovine uz malo ili nimalo upozorenja. U osnovi, oslanjanje na centralizirane strane za usluge nije kompatibilno s univerzalnim otvorenim pristupom u financijskom svijetu.

Primijetit ćete da se sve gore navedene kritične značajke, one koje Bitcoin čine tako uzbudljivim za sve nas, centralizirani sistemi već neko vrijeme mogu implementirati. Zapravo to se radilo i prije, u učinkovitijim sustavima od Bitcoina. Naravno, nikada nisu potrajali, gubeći kritična svojstva nakon podešavanja kako bi se popravila ova ili ona stvar, implementirajući regulatorne sustave cenzure izravno u osnovne slojeve, ograničavajući pristup rastu dobiti i potpuno gašenje. Stvarno, decentralizacija u Bitcoinu sama po sebi nije značajka, već je umjesto toga jedini način za koji znamo da održimo značajke koje želimo u sustavima kojima upravljaju ljudi.

Originalni tekst

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na net.hr

05.12.2024 / Autor: Katarina Plantak

---

Vrijednost Bitcoina po prvi put je premašila 100.000 dolara. Ova kriptovaluta svoj masovni rast može na neki način zahvaliti reizboru Donalda Trumpa za američkog predsjednika. On je najavio blaži regulatorni pristup kripto industriji.

Što je Bitcoin?

Bitcoin (BTC) je kriptovaluta (virtualna valuta) dizajnirana da djeluje kao novac i oblik plaćanja izvan kontrole bilo koje osobe, grupe ili entiteta. Time nema potrebe za sudjelovanjem pouzdane treće strane npr. kovnice novca ili banke u financijskim transakcijama. Osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 31. listopada 2008. objavila je tehnički dokument pod nazivom "Bitcoin: Peer-to-Peer Electronic Cash System". Taj je dokument distribuiran na kriptografsku mailing listu, samo mjesec dana nakon što je investicijska banka Lehman Brothers podnijela zahtjev za najveći bankrot u povijesti SAD-a, a vlada odobrila financijsku pomoć od 700 milijardi dolara.

Nekoliko mjeseci kasnije, 3. siječnja 2009., Bitcoin mreža pokrenula se, uvodeći novi sustav decentralizirane digitalne valute bez središnjeg posrednika.

Tko su osnivači Bitcoina?

Bitcoin je rezultat desetljeća razvoja kriptografije i ideja Cypherpunka iz 1970-ih, s projektima poput B-money, Bit Gold, eCash i HashCash.

Godine 2006., osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto započela je rad na Bitcoinu. Iako su kriptografi poput Hal Finneya, Nicka Szaba, Weija Daija i Adama Backa povezivani sa Satoshijem, svi su to negirali.

Satoshi je surađivao s programerima do 2010., kada je predao kontrolu nad izvornim kodom i 2011. nestao iz javnosti. Danas stotine programera razvijaju Bitcoin, koji ima zajednicu od milijun korisnika.

Kako funkcionira Bitcoin?

Bitcoin se može brzo i sigurno prenijeti na svakoga s Bitcoin adresom poput računa bilo gdje u svijetu, bez potrebe za dopuštenjem ili plaćanjem nepotrebnih naknada. BTC je jedinica valute u Bitcoin sustavu za koju postoji ograničena količina od 21 milijun. Svaki je Bitcoin djeljiv na 100 milijuna "satoshis" ili "sats" – najmanja jedinica Bitcoina, poput centa u dolaru. Bitcoini djeluju kao elektronički novac, omogućujući vam da izvršite plaćanje s univerzalnom valutom bilo gdje. Nalazi se u tzv. novčanicima u digitalnoj verziji. On funkcionira slično kao bankovni račun. Transakcije su moguće zahvaljujući peer-to-peer mreži. Osigurane su sustavom kriptografije javnog i privatnog ključa, objašnjava Kriptomat.

Bitcoin koristi kriptografiju javnog i privatnog ključa za sigurne transakcije. Javna adresa, izvedena iz "hasha" javnog ključa, koristi se za primanje sredstava. Privatni ključ služi kao digitalni potpis odnosno svojevrsna lozinka za autorizaciju transakcija i omogućava pristup sredstvima, pa ga treba čuvati u tajnosti.

Korisnik pokreće transakciju unosom javne adrese primatelja u svoj novčanik. Novčanik koristi privatni ključ za stvaranje digitalnog potpisa, čime se transakcija ovjerava i šalje na Bitcoin mrežu. Transakcija prvo ulazi u "mempool", gdje čeka potvrdu. Svakih desetak minuta, transakcije se grupiraju u blokove, koji se dodaju na blockchain, stvarajući neprekinuti lanac sigurnih zapisa.

Sigurnost sustava je toliko snažna da bi hakiranje jedne adrese trajalo milijardama godina.

Blockchain

Bitcoin je revolucionarno riješio problem dvostruke potrošnje, omogućujući prijenos sredstava izravno između korisnika bez posrednika. Zamislite mrežu stranaca, gdje svaki vodi vlastitu knjigu računa. Kada netko prenese 1 BTC, svi zapisuju transakciju i uspoređuju bilješke. Ako se sve podudaraju, transakcija se potvrđuje. Ako netko pokuša prevariti, njegova bilješka se odbacuje.

Ovaj sustav knjiga računa, distribuiran na globalnoj mreži, čini osnovu Bitcoin blockchaina. Svaki čvor ima identičnu kopiju koja javno i pseudonimno bilježi sve transakcije, osiguravajući točnost i sigurnost bez potrebe za skupim posrednicima.

Zašto je Bitcoin jedinstven i što mu daje vrijednost?

Bitcoin je revolucionirao digitalni novac stvaranjem decentraliziranog, sigurnog i otpornog sustava bez potrebe za posrednicima. Njegov kod omogućuje daljnje inovacije, a povremeno dolazi do "račvanja" koje stvara nove kriptovalute temeljene na Bitcoinu, iako one nikada ne mogu biti isti Bitcoin.

Njegova ključna snaga leži u decentralizaciji – nema središnje figure niti točke neuspjeha. Bitcoin se pokazao kao otporan na izazove, uključujući državne zabrane i snažna račvanja, što dodatno učvršćuje njegovu dugovječnost prema Lindyjevom efektu. Mrežni učinak potiče sve više korisnika da ga prihvate kao sredstvo za pohranu vrijednosti i razmjenu.

Njegova ograničena ponuda od 21 milijun BTC-a stvara oskudicu, čime se suprotstavlja inflacijskim valutama. Bitcoin je zamjenjiv, djeljiv na 100 milijuna dijelova, izdržljiv i prenosiv, što ga čini praktičnijim od zlata. S rastućim prihvaćanjem od strane tvrtki diljem svijeta, njegova vrijednost i korisnost nastavljaju rasti.

Blokovi, rudarenje i nagrade

Prvi Bitcoinblock izrudiran je 3. siječnja 2009. godine. Nazvan je Blok 0. Rudarenje Bitcoina je utrka između rudara za raspršivanje specifičnih vrijednosti i drugih informacija o bloku kako bi se pronašlo rješenje za problem raspršivanja i dodalo blok u blockchain. Pobjednički rudar nagrađen je Bitcoinima. Bitcoin nagrade se prepolovljuju svakih 210.000 blokova. Na primjer, nagrada za blok bila je 50 novih bitcoina u 2009. godini, a 11. svibnja 2020. kad se dogodilo treće prepolovljenje nagrada za svaki blok smanjena je na 6.25 bitcoina. Četvrto prepolovljenje dogodilo se u travnju 2024. i smanjilo je nagradu na 3.125 Bitcoina. Sljedeće prepolovljavanje trebalo bi se dogoditi sredinom 2028. i smanjiti nagradu na 1.5625 BTC.

Do 2140. godine, nakon 32. prepolovljenja, nagrada za rudarenje Bitcoina smanjit će se na nulu, dosegnuvši ukupnu ponudu od 21 milijun BTC-a. Tada će se rudari oslanjati isključivo na naknade za transakcije kako bi pokrili svoje troškove.

Svako prepolovljenje smanjuje količinu novih BTC-a, što povijesno dovodi do porasta cijene zbog smanjene ponude i povećane potražnje. Iako će se učinak budućih prepolovljenja možda smanjivati zbog sve manjih količina nove ponude, do sada su ta prepolovljenja bila ključni pokretači triju glavnih tržišnih ciklusa Bitcoina.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na antenam.net

31.10.2024 / Autor: Ana Nives Radović

---

Godišnjica objavljivanja revolucionarnog dokumenta nije samo podsjetnik na nastanak Bitcoina, već i na značajnu promjenu koju je donio u načinu na koji razmišljamo o novcu i ekonomskom suverenitetu. Njegov značaj premašuje ideju o zaradi na promjeni njegove vrijednosti, jer otvara vrata širem razumijevanju digitalne imovine i decentralizovanih finansija koje inspirišu moderno bankarstvo i platne sisteme da se razvijaju u drugačijem smjeru, povećavajući svijest o sigurnosti i dostupnosti.

Šesnaest je godina od objavljivanja dokumenta naslovljenog kao "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System", poznatog i kao „biijeli papir“ (white paper) u kojem su izloženi koncept i svrha novog sistema digitalne valute – sistema koji bi funkcionisao nezavisno od bilo koje vlade ili finansijske institucije. Bijeli papir, kojeg je 31. oktobra 2008. objavio pojedinac ili tim ljudi pod imenom Satoši Nakamoto ponudio je smjelo rješenje za sve veći problem – kontrolu valute centralnih banaka i sve veće poteškoće u prenošenju vrijednosti preko interneta bez posrednika. Ovaj trenutak označio je nastanak Bitcoina, revolucionarne digitalne valute i prve kriptovalute na svijetu koja je kasnije lansirana 3. januara 2009. godine.

Bitcoin je nastao u vrijeme finansijske krize 2008. godine, u periodu kada je povjerenje u tradicionalne finansijske sisteme bilo na izuzetno niskom nivou. Ljudi su počeli da se pitaju da li postoji način za upravljanje novcem koji ne zavisi od banaka, koje, kao što su tadašnji događaji pokazali, mogu propasti ili djelovati na načine koji nijesu u najboljem interesu javnosti. Nakamotova inovacija, Bitcoin, bila je zamišljena kao sistem u kojem korisnici mogu direktno slati i primati novac, zaobilazeći potrebu za bankama. U tom procesu, Nakamoto je svijetu predstavio novu tehnologiju kojoj je kasnije američki naučnik i programer Harold Fini dao naziv blockchain – decentralizovan i otporan na manipulacije način za evidentiranje transakcija.

Šta je Bitcoin?

Bitcoin je vrsta digitalne valute koja omogućava ljudima da direktno jedni drugima šalju i primaju vrijednost putem interneta. Za razliku od tradicionalnih valuta, kao što je euro ili dolar, koje kontrolišu vlade i banke, Bitcoin funkcioniše bez centralne vlasti. To znači da nema nikoga ko je zadužen za njega i nema banke koja odlučuje kako se može koristiti. Umjesto toga, Bitcoin se oslanja na veliku mrežu računara širom svijeta koja ga održava i bilježi njegove transakcije. Ova mreža je poznata kao „Bitcoin mreža“.

Kako Bitcoin funkcioniše?

U suštini, Bitcoin funkcioniše kao „decentralizovana digitalna valuta“. Kada kažemo decentralizovana, mislimo da nijedna osoba, kompanija ili vlada ne kontroliše Bitcoin. Umjesto toga, svaka transakcija se bilježi na zajedničkoj knjizi, nazvanoj blockchain, koju održava mreža računara širom svijeta. Svaki put kada neko pošalje ili primi Bitcoin, transakcija se grupiše sa drugima i dodaje u ovaj lanac blokova. Budući da je ovaj lanac kopiran i dijeljen među brojnim računarima, gotovo je neizvodljivo izmijeniti ili hakovati ga, čime se osigurava da Bitcoin transakcije budu bezbjedne i pouzdane.

Još jedan interesantan aspekt je da Bitcoin ima ograničenu ponudu. Kreiran je samo 21 milion bitcoina, što ga čini rijetkom imovinom i sprečava inflaciju na način na koji to može biti slučaj sa tradicionalnim valutama koje se „doštampavaju“. Bitcoin transakcije su omogućene kroz skup kriptografskih pravila, koja ljudima omogućavaju da potvrde svaku transakciju kao legitimnu bez potrebe da vjeruju trećoj strani. Ovaj skup pravila je poznat kao kriptografija, zbog čega se Bitcoin naziva kriptovalutom – prvom koja je ikada stvorena i jedinom koja u potpunosti ima sve karakteristike onoga što je istinska ideja i svrha postojanja kriptovaluta.

Razumijevanje finansijske revolucije Bitcoina

Bitcoin, predstavljen 2008. godine, privukao je globalnu pažnju kao decentralizovana digitalna valuta koja funkcioniše nezavisno od banaka i vlada, ali pored svoje peer-to-peer arhitekture i decentralizovane infrastrukture, on ima jedinstvenu finansijsku karakteristiku – inherentno je deflatoran. Za razliku od fiat valuta poput dolara ili eura, koje centralne banke mogu štampati kada procijene da je to potrebno, ponuda Bitcoina je ograničena, fiksirana i ne povećava se. Ova deflatorna osobina navela je mnoge da ga vide kao revolucionarni finansijski instrument, „digitalno zlato“ koje bi moglo da preoblikuje koncepte vrijednosti, očuvanja bogatstva i monetarne politike.

Fiksna ponuda – limit od 21 miliona

Najkarakterističnija odlika Bitcoina je njegova ograničena ponuda. Kada je Satoši Nakamoto kreirao Bitcoin, postavio je ograničenje na ukupan broj bitcoina koji će ikada postojati – 21 milion. Ovo ograničenje se oštro razlikuje od tradicionalnih fiat valuta, gdje centralne banke mogu povećavati ponudu novca štampanjem dodatne količine. Postavljanjem ovog ograničenja, Nakamoto je osigurao da Bitcoin postane sve rjeđi vremenom, karakteristika koja je dizajnirana za očuvanje vrijednosti kako potražnja raste.

U tradicionalnim finansijama, valute mogu izgubiti vrijednost kada se previše štampaju, što se može vidjeti u slučajevima inflacije. Bitcoinov dizajn, međutim, znači da, kada se posljednji Bitcoin izrudari (što se predviđa oko 2140. godine), novi novčići neće ulaziti u cirkulaciju, što ga efektivno čini prvom deflatornom valutom u velikom obimu.

Mehanizam smanjenje ponude tokom vremena

Oskudica Bitcoina dodatno se pojačava procesom nazvanim „halving“ (prepolovljenje), koji smanjuje stopu stvaranja novih bitcoina. Približno svake četiri godine nagrada koju „rudari“ dobijaju za dodavanje novih blokova u blockchain se prepolovi. Ovaj mehanizam smanjuje mogućnost inflacije Bitcoina tokom vremena, stvarajući predvidivo, postepeno smanjenje ponude.

U početku su rudari dobijali 50 bitcoina po bloku. Nakon prvog halvinga 2012. godine, nagrada je pala na 25, a do 2020. smanjila se na 6,25 bitcoina po bloku. Ovaj proces halvinga će se nastaviti sve do približno 2140. godine, kada će svih 21 milion bitcoina biti u cirkulaciji, a rudari će biti podstaknuti isključivo transakcionim naknadama, umjesto novim novčićima. Halving ima dva osnovna učinka – usporava rast ponude Bitcoina i stvara predvidivu oskudicu koja može podstaći tražnju, jer učesnici na tržištu znaju da će sa svakim ciklusom biti sve manje dostupnih bitcoina.

Zašto je Bitcoin važan?

Većina tradicionalnih valuta je inflaciona po dizajnu. Centralne banke teže kontrolisanoj stopi inflacije, često oko 2%, kako bi podstakle ekonomski rast, ohrabrile potrošnju i pružile fleksibilnost u odgovoru na ekonomske krize. Međutim, ova inflacija može potkopati kupovnu moć fiat valuta vremenom, što je zabrinjavajuće tokom perioda prekomjernog štampanja novca, kao što su mjere i programi kvantitativnog popuštanja viđene posljednjih godina.

Bitcoinov deflatorni dizajn je revolucionaran u ovom kontekstu jer nudi potencijalnu zaštitu od inflacije. Sa fiksnom ponudom, Bitcoin može da dobija na vrijednosti tokom vremena, posebno ako potražnja raste jer postaje rjeđi. Za mnoge, deflatorni model Bitcoina čini ga privlačnim sredstvom za očuvanje bogatstva na način koji tradicionalne valute i imovina ne mogu da ponude.

Pored toga, ovaj model izazvao je promjenu čitave filozofije u načinu na koji ljudi razmišljaju o novcu, investiranju i štednji. Dok tradicionalne finansije podstiču potrošnju i investicije kroz inflaciju, deflatorna priroda Bitcoina može podstaći štednju, jer bi njegova vrijednost mogla da raste u budućnosti. Ovaj kvalitet „čuvara vrijednosti“ naveo je mnoge da Bitcoinu daju naziv „digitalno zlato“.

Ekonomija oskudice – ono što Bitcoinu daje vrijednost

U ekonomiji, oskudica obično povećava vrijednost, jer tražnja za ograničenim resursom može povećati njegovu cijenu. Zlato je, na primjer, dugo bilo čuvar vrijednosti zbog svoje oskudice i poteškoća u vađenju. Bitcoin odražava ovaj koncept u digitalnom svijetu. Inherentno je rijedak zbog ograničenja od 21 milion, i, kao zlato, zahtijeva trud (kroz digitalno rudarenje) da bi ušao u cirkulaciju.

Pored toga, oskudica Bitcoina postaje sve izraženija kako raste interesovanje institucija i pojedinaca. Mnogi investitori privučeni su Bitcoinom kao dugoročnom imovinom upravo zbog ove fiksne ponude, oslanjajući se na to da će rastuća tražnja naspram ograničene ponude povećati njegovu vrijednost tokom vremena. Ova privlačnost je pojačana u regionima sa brzom inflacijom ili ekonomskom nestabilnošću, gdje rizik od devalvacije čini Bitcoin privlačnom alternativom za očuvanje bogatstva.

Bitcoin kao globalni čuvar vrijednosti

Osim što je sredstvo razmjene, deflatorna priroda Bitcoina pozicionira ga kao potencijalni globalni čuvar vrijednosti. Zlato je istorijski imalo ovu ulogu, jer su ga koristili pojedinci, institucije i vlade kao zaštitu od ekonomske nestabilnosti i inflacije. Bitcoin postaje moderni pandan tome, posebno privlačan mlađim generacijama i investitorima sklonim tehnologiji, koji ga vide kao superiornu alternativu.

Deflatorni dizajn takođe omogućava Bitcoinu da prelazi međunarodne granice i nadilazi lokalne ekonomske uslove. U zemljama koje prolaze kroz valutne krize, Bitcoin nudi alternativu koja je bez granica i nezavisna od politika centralne banke. Ova sposobnost da djeluje kao čuvar vrijednosti posebno je značajna na tržištima i ekonomijama u razvoju, gdje je valutna nestabilnost učestalija.

Može li oskudica Bitcoina predstavljati rizik?

Iako deflatorni model Bitcoina ima svoje prednosti, nije bez kritika. Jedna od zabrinutosti je da ekstremna deflacija može obeshrabriti potrošnju. U sistemu gdje vrijednost valute raste tokom vremena, ljudi mogu preferirati štednju umjesto potrošnje ili investiranja, što može dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti. Ekonomisti brinu da bi, ako Bitcoin postane široko prihvaćena valuta, njegova deflatorna priroda mogla ugroziti ekonomski rast podsticanjem „gomilanja“ umesto cirkulacije.

Još jedna kritika se odnosi na fiksnu ponudu Bitcoina u ekonomiji koja stalno raste. Tradicionalne valute su inflatorne kako bi pratile rast populacije, ekonomije i produktivnosti. Sa ograničenom ponudom, Bitcoin ne može da raste u skladu sa ekonomskim razvojem, što bi u teoriji moglo izazvati probleme sa likvidnošću u ekonomiji zasnovanoj na Bitcoinu. Ipak, kako ideja nije da Bitcoin bude jedino sredstvo plaćanja, strah od takvog scenarija je neutemeljen, budući da ekosistem u kojem funkcioniše koegzistira sa nizom drugih platnih sistemna koji su na raspolaganju širom svijeta.

Eliminiše problem dvostrukog trošenja

U svijetu novca postoji veliki problem koji se naziva „dvostruko trošenje“. Zamislite da možete potrošiti iste eure dvaput – platite jedan proizvod ili uslugu, a zatim, nekako, uspijete da ga ponovo potrošite na nešto drugo. U fizičkom svijetu ovo nije problem, ali u računovodstvenom jeste. Ako kao fizičku valutu u gotovini platite nešto, ta količina novca odlazi iz vašeg novčanika, ali u bankovnim transakcijama stvari funkcionišu drugačije.

Da bi se osiguralo da Bitcoin ne može biti kopiran ili potrošen dvaput, koristi se tehnologija zvana blockchain. Nakamotov Bijeli papir još nije pomenuo taj izraz, jer mu je naziv dat nekoliko dana kasnije, no umjesto toga, opisao je koncept „lanca blokova“, postavljajući sistem za evidentiranje transakcija u blokovima koji su međusobno povezani. Ovaj koncept je kasnije postao poznat kao blockchain, termin koji je nastao nakon izdavanja Bitcoina dok su ljudi pokušavali da imenuju osnovnu tehnologiju. Fokus Bijelog papira bio je na tome kako Bitcoin može bezbjedno pratiti i potvrđivati transakcije, koristeći ovaj povezani lanac blokova kao neku vrstu digitalne knjige.

Pristup iz Bijelog papira uveo je revolucionarnu ideju – zajedničku, otpornu na manipulacije evidenciju koja se nije oslanjala na centralnu vlast za ažuriranje ili verifikaciju. Ovaj sistem povezanih blokova (ono što sada nazivamo blockchain) postao je osnova Bitcoina i, kasnije, bezbroj drugih primjena u finansijama, tehnologiji i brojnim drugim oblastima.

Ova baza je poput ogromne digitalne knjige, ili evidencije, u kojoj je svaka Bitcoin transakcija (prenosa novca od jednog do drugog korisnika) zabilježena. Ono što ovu digitalnu evidenciju čini posebnom jeste to što nije smještena na jednom mjestu, niti je pod kontrolom jedne osobe ili institucije – ona je u potpunosti decentralizovana, što znači da se kopije ove knjige čuvaju na hiljadama računara širom svijeta, a svi oni moraju da se saglase oko toga koje transakcije su validne.

Svaki put kada neko pošalje Bitcoin drugoj osobi, ova transakcija se dodaje u blockchain. Da bi se dodala, grupa računara (nazvana „rudari“) mora da verifikuje da je ova transakcija stvarna, što znači da Bitcoin koji se troši već nije korišćen drugdje. Ovi rudari rade zajedno, koristeći složene matematičke operacije, kako bi potvrdili transakcije. Kada se verifikuje, transakcija se dodaje u blockchain, a cijela mreža se ažurira kako bi prepoznala ovu transakciju kao legitimnu. Ovaj proces osigurava da nijedan Bitcoin ne može biti potrošen dvaput, rješavajući problem dvostrukog trošenja.

Peer-to-Peer transakcije bez posrednika

Još jedan veliki razlog zašto je Bitcoin važan je taj što omogućava ljudima da šalju novac direktno jedni drugima bez potrebe za posrednikom. Recimo da želite da pošaljete novac prijatelju koji živi u drugoj zemlji. Obično biste otišli u svoju banku, koja bi se povezala s drugom bankom u toj zemlji, što može trajati danima i uključivati različite naknade.

Međutim, Bitcoin je omogućio da se direktno pošalju sredstva, bez obzira na to gdje se nalazite u svijetu. Pošto je u pitanju peer-to-peer (P2P) način razmjene, nema potrebe za posrednikom da upravlja transakcijom. To može učiniti transakcije bržim i ponekad jeftinijim, posebno kada se sredstva šalju međunarodno. Ova P2P struktura je jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi se na ovaj oblik imovine gleda kao na alternativu složenim transakcijama, posebno važnim za društva i sredine u kojima je dostupnost finansijskih usluga niska.

Transparentnost i sigurnost

U svijetu tradicionalnog bankarstva, ljudi se oslanjaju na banke koje drže novac sigurnim i omogućavaju da transakcije budu poštene i sigurne. Međutim, s Bitcoinom, povjerenje nije smešteno u centralnu banku ili kompaniju, već u samu Bitcoin mrežu, koju održavaju svi računari koji prate blockchain. Pošto je blockchain javan i može ga provjeriti bilo ko, on je veoma transparentan. Svaka transakcija koja je ikada obavljena Bitcoinom zabilježena je u ovoj javnoj knjizi, tako da ako neko pokuša da prevari sistem, to bi bilo očigledno svima.

Transparentnost Bitcoina takođe ga čini veoma sigurnim. Pošto svi u mreži imaju kopiju blockchaina, bilo bi gotovo nemoguće da jedna osoba ili čak grupa ljudi izmijeni ili preuzme kontrolu nad njim. Da biste promijenili blockchain, morali biste kontrolisati više od polovine svih računara širom svijeta u Bitcoin mreži, što je izuzetno teško. Ovaj nivo sigurnosti, u kombinaciji s transparentnošću, pomaže ljudima da se osjećaju sigurno koristeći Bitcoin.

Značaj za razvoj finansija

Tokom godina, Bitcoin je postao više od eksperimenta u digitalnom novcu. Inspirisao je hiljade drugih kreatora latnih rješenja i pokrenuo važne razgovore o budućnosti novca, povjerenja i tehnologije. Kako sve više ljudi počinje da preispituje kako tradicionalne banke funkcionišu i traži nove načine za upravljanje svojim finansijama, Bitcoin ostaje snažna opcija ne samo u smislu alternative, već mogućnosti povezivanja njegove funkcionalnosti sa onim što već postoji u finansijskoj tehnologiji. Njegov značaj je u tome što predstavlja potpuno novi način razmišljanja o novcu i njegovom korišćenju i što rješava neke od ključnih problema koji su karakteristični finansijske sisteme.

Ideja decentralizacije

U mnogim sistemima koje danas koristimo postoji centralna vlast – banka, vlada ili kompanija – koja ima kontrolu i koja donosi pravila, odlučuje ko ima pristup i odobrava aktivnosti, što je prilično spor i skup proces u cjelini. Koncept Bitcoina je drugačiji jer je decentralizovan, a to znači da ne postoji jedna osoba, banka ili organizacija koja donosi odluke, već je to prepušteno mreži koju čine milioni korisničkih uređaja na mreži koji održavaju sistem u funkciji.

Pored toga, decentralizacija onemogućava cenzurisanje, jer niko ne može da interveniše i blokira nečiji pristup ili transakcije. To čini sistem demokratskijim, omogućavajući ljudima širom svijeta da se pridruže bez traženja dozvole.

Kriptografski dokazi – vjerovanje u matematiku, a ne u ljude

Kada nešto kupite koristeći Bitcoin, ne morate se oslanjati na posrednika da verifikuje vašu transakciju. Umjesto toga, Bitcoin koristi nešto što se naziva „kriptografskim dokazom. Kriptografski dokazi su poput digitalnog ključa i brave koji čuvaju informacije sigurnima, jer se oslanjaju na složenu matematiku koja osigurava da se samo validne transakcije dodaju u blockchain, onemogućavajući falsifikovanje ili prevaru.

Kriptografski dokazi funkcionišu tako što kreiraju heš (hash) – dug i jedinstven broj, za svaki blok transakcija. Svaki heš je povezan s prethodnim, što pomaže u obezbjeđivanju cijelog lanca. Matematika iza ovog procesa je toliko složena da bi zahtijevala ogromnu računarsku moć kada bi i pokušala da je razbije. Koristeći kriptografske dokaze, Bitcoin ne zahtijeva povjerenje u ljude, već se umjesto toga, oslanja na neprobojne matematičke algoritme da osigura svaku transakciju.

Proof of Work – digitalna zagonetka koja štiti Bitcoin

Bitcoinova mreža je osigurana procesom koji se naziva Proof of Work (dokaz o radu), koji je najjednostavnije razumjeti ako ga zamislite kao izazovnu zagonetku koju računari, poznati kao „rudari“, moraju da riješe da bi dodali novi blok u blockchain. Prvi računar koji riješi zagonetku dobija priliku da doda blok i dobija nagradu u bitcoinima. Ova zagonetka je izuzetno složena i zahtijeva od rudara da koristi veliku količinu mnogo računarske snage, što je skupo u smislu vremena i energije.

U tom smislu Proof of Work čuva mrežu sigurnom, jer kad bi neko pokušao da prevari sistem ponovnim pisanjem blockchaina, morao ponovo da uradi svako izračunavanja dokaza o radu za svaki blok koji želi da izmijeni, što je praktično nemoguće. Na ovaj način Bitcoin kreira mrežni sistem u kojem je prevara previše skupa i previše složena da bi se bilo kome isplatila.

Šesnaest godina kasnije...

Bitcoin je za ovo vrijeme postao mnogo više od digitalne valute – on je simbol finansijske nezavisnosti i pokretačka snaga nove finansijske tehnologije i ekonomskih koncepata. Pokrenuo je diskusije o budućnosti novca, a inspirisao je brojne pružaoce platnih usluga, uključujući brojne banke širom svijeta i FinTech kompanije, da unapređuju poslovni model.

Zbog količine koja je u opticaju njegova upotreba kao valute ostaje ograničena u poređenju s tradicionalnim novcem, dok njegova cijena nastavlja da fluktuira u zavisnosti od tržišnih okolnosti. U tom smislu uticaj Bitcoina na finansije, tehnologiju i društvo u cjelini već je dubok, navodeći promišljenije i kreativnije istraživanje kako se vrednostima može upravljati i razmenjivati u savremenom svijetu, podstičući značaj decentralizacije i svijest o zaštiti podataka.

Iako često predstavljan kao sredstvo za „brzo bogaćenje“ ili sresdstvo za obavljanje anonimnih transakcija, motivi za njegovo kreiranje, kao i njegova uloga u finansijskom i tehnološkom svijetu potpuno se razlikuju od toga. Bitcoin je prva, najstarija, najvrednija i – u najširem smislu – po svim parametrima jedina prava, potpuno decenztralizovana kriptovaluta koja je transformisala način na koji razmišljamo o novcu, povjerenju i bezbednosti u digitalnoj eri.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalan tekst na linkedin.com

12.04.2024 / Autor: Aleksandar Matanović

---

60/40 portfolio je dugo važio za idealan izbor nekome ko ima umerenu sklonost ka riziku, a nema vremena da prati berzu. Dakle, ubaciš 60% u akcije, 40% u obveznice i pustiš vreme da radi svoje.

Malo sam se igrao sa brojkama i računao šta bi bilo da je neko u taj portfolio ubacio malo Bitkoina. Period koji je obrađen je januar 2014 - januar 2024. Ovde napominjem da nikako nisam radio "cherry picking", to jest nisam birao period u kome se Bitkoin pokazao u najboljem mogućem svetlu. Maltene sam uradio suprotno. Da sam izabrao bilo koji januar pre 2014-te, prinosi na BTC bi bili neuporedivo veći. Čak i da sam izabrao januar 2015-te ili 2016-te, takođe bi prinosi bili veći jer je cena tada bila niža nego u januaru 2014-te. Izbor datuma je bio posledica želje da zaokružim jednu celu deceniju, period nakon kojeg su strpljivi investitori nagrađeni time što ne plaćaju porez na kapitalnu dobit.

Obradio sam 3 realna scenarija:

1. Klasičan 60/40 portfolio. Na uloženih $10.000 u januaru 2014. godine, 10 godina kasnije bismo imali tačno $17.434. Prosečan godišnji prinos je 5,72%.
2. 99% uloženo u 60/40 portfolio, 1% uloženo u Bitkoin. Na uloženih $10.000, imali bismo $22.505 ili 8,45% godišnje. Samo 1% u BTC, a skoro 3% veći godišnji prinos. (narandžasta linija)
3. 90% uloženo u 60/40 portfolio, 10% uloženo u Bitkoin. Sad već postaje zabavno... od $10.000 do $68.145, što bi bilo 21,16% godišnje - jače od proseka Vorena Bafeta. (zelena linija)

Uzeo sam u obzir i rizike i zamislio da je u ovom periodu cena Bitkoina polako padala i na kraju pala na 0. Dakle naredna 2 scenarija su hipotetička.

1. 99% uloženo u 60/40 portfolio, 1% uloženo u Bitkoin, Bitkoin propao. Investirano $10.000, dobijeno $17.259 ili 5.61% godišnje. Minimalni gubitak u odnosu na čist 60/40 portfolio iz prvog scenarija. Zbog toga se na grafiku vide 4 linije iako ih ima 5, toliko je mala razlika.
2. 90% uloženo u 60/40 portfolio, 10% uloženo u Bitkoin, Bitkoin propao. Investirano $10.000, dobijeno $15.690 ili 4.61% godišnje. To je ona donja. ljubičasta linija na grafikonu. Nije neki prinos, ali nije ni katastrofa.

Mogao sam da idem i sa preko 10%, naravno završili bismo na preko $100.000. Međutim, hteo sam da budem konzervativan i stvari gledam iz ugla investitora koji ipak ima nešto manji apetit ka riziku i nedovljno poznaje Bitkoin. Mogao sam i da uzmem drugačiji period. Na primer, za jan 2012 - jan 2022 bi narandžasta linija završila na preko milion dolara, a zelena na preko 10 miliona. Da, nije greška u računici... zaista biste za 10 godina, počev od januara 2012-te imali preko milion dolara da ste uložili ukupno $10.000, 99% u akcije i obveznice, a 1% u Bitkoin. Sa 90% u akcijama i obveznicama i 10% u Bitkoinu, već ste na 8 cifara.

Istorijske performanse nisu garancija budućih prinosa. Investiranje u Bitkoin je rizično. Ignorisanje Bitkoina je rizično. Svako bira svoj rizik. Ovo nije investicioni savet, ovo je prijateljski savet.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

13.06.2023. / Autor: Igor Mirković

---

Ograničena količina Bitcoina:

Ukupno: 21 milion BTC

Trenutno izrudareno: 19.400.050 BTC

Preostalo za rudarenje: 1.599.950 BTC

Dnevno se izrudari: 900 BTC

Da li je 21 milion Bitcoina dovoljno?

Da li znate koliko je milionera u svetu? Oko 56 miliona milionera, odnosno 1.1% populacije. Ako podelimo 21 milion Bitcoin-a na 56 miliona milionera dobijamo 0.375 BTC po svakom milioneru.

Ograničena zaliha Bitcoina i broj milionera su sami dovoljni da lansiraju cenu, jer bi posedovanje jednog celog Bitcoin-a moglo da postane status moći milionera u budućnosti.

Verovatno bi se oni nekako i dogovorili na ravnopravnu raspodelu da u svetu nema preko 2.000 milijardera, kojima ni 1, a kamoli 0.39 BTC nisu dovoljni za smislenu investiciju.

Zašto kompanije kupuju Bitcoin?

Jedan od faktora koji ovu računicu čini još diskutabilnijom su Bitcoin-i koji su zauvek nestali i zaboravljeni na novčanicima. Nezahvalno je tvrditi koliko je Bitcoin-a „izgubljeno“, ali postoje i istraživanja koja pokazuju da to uopšte nije mali deo celokupne ponude. Kreator Bitcoin-a Satoši odmah je u startu pretpostavio da ovako nešto može da se desi i na ovu okrutnu prirodnu selekciju dao je logičan komentar da će, u slučaju ako neko izgubi pristup svojim Bitcoin-ima, coini koje ima ostatak zajednice samim tim vredeti više.

Kako bismo shvatili zašto je ograničena zaliha izuzetno važna, vratićemo se na staro dobro poređenje zlata i Bitcoin-a. Bitcoin i zlato imaju mnogo sličnosti ali i jednu ključnu razliku. Bitcoin nazivaju digitalnim zlatom, nekada čak i drugom, unapređenom verzijom zlata (Zlato 2.0).

I zlato i Bitcoin:

Imaju fiksnu i ograničenu zalihu. Za BTC se zna koliko ga ima, a za zlato se zna da je ograničeno i da ga nema mnogo. Ne mogu biti lažirani i napravljeni veštački.

Najveća razlika između ova dva čuvara vrednosti je što je zlato u fizičkom obliku, a BTC je isključivo digitalan. Digitalne karakteristike Bitcoin-u daju brojne prednosti u odnosu na zlato: Lako je deljiv na sitnije delove, lako se šalje svuda u svetu, lako se čuva, transportuje i potpuno je transparentan.

Magija od 21 miliona

Ponuda i tražnja… dva jednostavna koncepta, a opet dovoljno sveobuhvatna da definišu i utiču na sve. Kada se spoje, kreiraju apstraktnu pojavu koja se zove vrednost.

Koliko nečega ima i koliko je traženo? Odrednica je za plate radnih mesta, cene imovine, roba, usluga, dobra i gde god želimo da pripišemo neku vrednost možemo početi od tog osnova.

Od samog nastanka čoveka, sve na svetu je imalo percipiranu neograničenu zalihu. Od životinja, zemlje, zlata, vode, nafte. Ljudi su bukvalno konzumirali počevši od pećinskog čoveka pa do danas kao da nema ograničenja ni u čemu.

U stanju smo da konzumiramo i trošimo resurse dok ne nestanu zauvek sa zemlje, samo pogledajte životinje, biljke i sirovine koje su nestale ili su veoma ugrožene zbog uticaja ljudskih „potreba“. Smislili smo čak i šta ćemo kada odrećene sirovine ili životinje nestanu. Napravićemo DNK klonove, sintetičke proizvode, imitaciju koja će nam služiti za naše lične potrebe. Što su zalihe manje i manje, cene su veće ali i želja… potreba za konzumacijom nema cenu.

Šta to znači u slučaju Bitcoin-a? Kao što znamo, Bitcoin je bio prva imovina koja je zaista ograničena, na 21 milion coina, to je sve što će ikada biti stvoreno, a ljudi ne mogu da ga kloniraju, doštampaju, veštački naprave, lažiraju ili slično.

Ograničenost Bitcoin-a se kosi sa svim ljudskim potrošačkim navikama. Uvek postoji način da dobijete više, osim u slučaju Bitcoin-a.

Ova činjenica ograničenosti zaliha je poremetila definiciju ekonomske vrednosti za Bitcoin. To je razlog zašto je on došao do vrednosti od preko 20 hiljada dolara za nešto više od 10 godina. To je jedan od najvećih skokova vrednosti u istoriji čovečanstva i po mišljenju mnogih, samo početak.

Zašto je ograničenje od 21 miliona koje zagovornici ističu toliko važno, koliko je trenutno Bitcoin-a na tržištu i koji je proces koji stvara nove coine odnosno kada će i poslednji BTC biti dostupan?

Bitcoin se često smatra novom vrstom novca koji rešava nedostatke i nudi poboljšanja postojećeg monetarnog sistema. Jedno od tih poboljšanja je fiksna zaliha – 21 milion Bitcoin-a i kodirana logika, koja se ne može menjati, o tome kako će se Bitcoin-i stvarati i po kom principu distribuirati dok se ne postigne ta cifra što se očekuje oko 2150. godine.

Postoje dva elementa fiksne zalihe koji su bitni za razumevanje: Zašto je fiksna zaliha bitna karakteristika za novac i koji sistem Bitcoin koristi kako bi je garantovao.

Odnos ograničene zalihe i vrednosti

Prvi oblici novca pojavili su se nezavisno u različitim kulturama i predstavljali su ključno rešenje i prelazak sa tadašnje trampe. Različite vrste stvari isprobane su kao oblik novca – kokosovi orasi, stoka, ječam, so, biseri, školjke – pre nego što su se zlato i srebro utemeljili kao najefikasniji.

Razlog zbog kojeg su plemeniti metali postali standard za novac bilo je ispunjavanje ključnih karakteristika kako bi novac bio efikasan kao sredstvo razmene:

Prenosiv – Lak za nošenje Izdržljiv – Neće fizički propasti Deljiv – Može se podeliti na manje jednake delove Zamenljiv – Svaka deo je zamenljiv za bilo koju drugu stvar Prepoznatljiv – Očigledno je šta je Oskudan – nema ga u izobilju niti ga je lako nabaviti

Od šest magičnih stvari koje čine novac korisnim za razmenu, poslednja je daleko najvažnija (isto tako je u slučaju novca kao načina očuvanja vrednosti – skladišta vrednosti).

Zamislite sa kakvim problemima bismo se suočavali da je so ostala dominantan oblik novca.

Zlato ispunjava uslov oskudnosti i većinu od ostalih pet, ali je njegova mana izuzetno tešak transport.

Kada je Satoši Nakamoto krenuo sa stvaranjem novog oblika internet novca, on/ona/oni su morali da pronađu način da stvore neku vrstu digitalnog zlata, ali sa isprogramiranom distribucijom odnosno ukupnom ponudom, što je bilo mnogo teže realizovati i napraviti nego što zvuči.

Isprogramirana zaliha

Ako razmislite o najpoznatijim digitalnim formatima- jpeg slikama, Google dokumentima, mp3 datotekama – svi oni mogu da se kopiraju prilično lako. Bitcoin ne može, jer to nije datoteka koja se nalazi na vašem telefonu ili laptopu, već postoji u obliku zapisa koji je povezan sa adresom – mestom na bitcoin blokčejnu– koji možete zamisliti kao broj bankovnog računa.

Ako imate pristup bitcoin adresi i neka sredstva u Bitcoin-u na njoj, možete ga iskoristiti. Dakle, Bitcoin blokčejn kao monetarni sistem je kuća svih bitkoina koji su u opticaju, drugim rečima, ukupne ponude Bitkoina.

Sledeće logično pitanje je kako se kontroliše i održava bitkoin mreža? Česta zabluda koja postoji zbog tradicionalnih finansijskih sistema je da ko god to kontroliše može stvoriti onoliko BTC-a koliko želi? Možda, ako bi to kontrolisala jedna osoba, sigurno bi bila u iskušenju… tako u stvari funkcioniše postojeći novac centralnih banaka.

Kako nastaju Bitkoini?

Jedan od najmagičnijih mehanizama Bitcoin sistema je način na koji se stvaraju novi Bitcoin-i kroz proces koji se zove rudarenje. To je prilično složen proces, tako da ko želi da istraži i kopa dublje može se informiše na našem blogu u sekciji rudarenje.

Bitcoin sistem funkcioniše u skladu sa skupom pravila koji se nazivaju Bitcoin Protokol. Taj skup pravila kaže da će ukupno postojati maksimalno 21 milion, sa fiksnim brojem Bitcoin-a koji se kreira svakih 10 minuta kao nagrada za rudare koji obrađuju nove transakcije u bloku podataka. Blokovi podataka su povezani zajedno sa neraskidivim kriptografskim vezama – otuda i termin blokčejn.

Rudarenje kriptovaluta – Kakva su iskustva srpskih rudara?

Prvi blok je iskopan u januaru 2009. godine, kada je nagrada za rudare bila 50 BTC-a. Tako je 50 novih koina puštano u promet svakih 10 minuta.

Protokol o Bitcoin-u je programiran da kada se stvori 210.000 blokova, nagrada se prepolovi, što se dešava otprilike svake četiri godine i naziva se Bitcoin halving.

Bitcoin je do sada prošao kroz tri halvinga. Umesto da bude inflatoran – sa stalno rastućom ponudom – koja narušava vrednost, Bitcoin je deflatoran jer raste uz opadajuću maržu, koja će na kraju dostići nulu kada se dostigne količina od distribuiranih 21 milion BTC-a.

Zašto baš 21 milion?

Neka jednostavna matematika ukazuje na to da je Satoši možda imao mnogo veću viziju o bitkoinu – što bolje objašnjava zašto je izabran maksimalni iznos od 21 milion.

U vreme stvaranja Bitcoin-a, celokupna svetska ponuda novca iznosila je približno 21 hiljadu milijardi dolara. Ova cifra, poznata kao M1 novčana masa, sastoji se od ukupne vrednosti celokupnog fizičkog novca na svetu, uključujući gotovinu, kovanice, čekove i još mnogo toga.

Ako bi Bitcoin narastao i postao jedinstvena svetska valuta — zamenjujući sve one od kojih se sastoji M1 cifra — onda bi svaki BTC vredeo milion dolara. Pošto u svakom Bitcoin-u ima 100 miliona satošija, to bi postavilo vrednost svakog satošija na 0,01 dolara.

Činjenica da su ovi brojevi tako blisko usklađeni bila bi izuzetna slučajnost, ako nije namerno.

Druga verzija

Iako je teorija zamene novčane mase M1 možda najverovatnije obrazloženje zašto je Satoši odabrao 21 milion da bude limit za Bitcoin, postoji još jedno donekle jednostavnije objašnjenje.

Gledajući parametre koji se koriste za kontrolu distribucije Bitcoin-a, postaje jasno da cifra od 21 milion BTC-a omogućava mreži da osigura da se blokovi rudare u redovnom vremenskom okviru (10 minuta).

Takođe. osigurava da se količina bitkoina koji se isplaćuje rudarima kao nagrade za blok vremenom smanjuje, kako se maksimalna ponuda približava granici. Kako se ispostavilo, parametri koje je Satoshi postavio za ovo neizbežno dovode do proizvodnje od maksimalno 21 miliona BTC. Na osnovu ove karakteristike, ukupno 210.000 blokova treba da se rudari u svakom četvorogodišnjem ciklusu, nakon čega se nagrada za blok prepolovi.

U prvom ciklusu je puštano 50 BTC po bloku; ovo je prepolovljeno na 25 BTC po bloku u 2012. godini, zatim ponovo na 12,5 BTC po bloku u 2016. Nakon prepolovljenja u 2020., trenutno je na 6,25 BTC po bloku.

Ako nastavimo videćemo da je zbir nagrada za blok za svaki ciklus jednak 100 (50 + 25 + 6,25 +3,125, itd.). Množenjem ovog broja sa cifrom od 210.000 blokova, dobijate maksimalnu moguću ponudu od 21 milion.

Dakle, da li je zaliha Bitcoin-a filozofski gest ili proizvod nemilosrdne matematičke logike? Samo Satoši Nakamoto zaista zna.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

02.05.2023. / Autor: Igor Mirković

---

Bitcoin halving je ključni događaj Bitcoin mreže koji umanjuje nagrade za rudarenje, utiče na trend tržišta, profitabilnost rudara i pokreće inovacije u kripto ekosistemu.

Smanjenje nagrade za rudare utiče i na cenu Bitcoin-a, a veliki investitori i rudarska postrojenja igraju značajnu ulogu u oblikovanju tržišnog odgovora na ovaj događaj.

Predstojeći halving može podstaći investitore i rudare da pored Bitcoin-a istraže ponudu altkoina ali i da potraže isplativija rešenja za rudarenje.

Sta je Bitcoin halving?

Bitcoin halving je proces smanjenja nagrade koju rudari dobijaju za potvrđivanje transakcija na Bitcoin mreži. Ovaj proces se dešava svakih 210.000 blokova, što pada na svake četiri godine.

Kada je Bitcoin prvi put pokrenut 2009. godine, nagrada za izrudaren blok u kome se čuvaju transakcije bila je 50 BTC. Nakon prvog halvinga 2012. godine, nagrada se smanjila na 25 BTC po bloku. Drugi halving se dogodio 2016. godine i nagrada se smanjila na 12,5 BTC po bloku. Treći halving se dogodio u maju 2020. godine i nagrada se smanjila na 6,25 BTC po bloku.

Sledeći halving se očekuje 2024. godine i nagrada će se ponovo smanjiti upola, na 3,125 BTC po bloku.

Smanjenje nagrade za cilj ima smanjenje količine novih Bitcoina koji se stvaraju kako bi se dostigla ograničena ukupna ponuda od 21 milion BTC. Ova dinamika stvaranja novih coina takođe utiče na cenu Bitcoina.

Kada se poslednji Bitcoin izrudari, nagrade po izrudarenom bloku će nestati. To se očekuje oko 2140. godine. Nakon toga, rudari će moći da zarađuju samo kroz naknade za realizaciju transakcija koje korisnici mreže plaćaju.

Bitcoin halving je događaj koji smanjuje broj novih Bitcoina koji se generišu po bloku.

U skladu sa opštim zakonom ekonomije – manja ponuda uz stabilnu tražnju bi trebalo da rezultira višim cenama.

Godinu dana pre dugo očekivanog halvinga, stručnjaci i investitori u kripto industriji pažljivo prate njegov potencijalni uticaj na tržište.

Bitcoin halving je je osnovni deflatorni mehanizam definisan u Bitcoin protokolu. Dizajniran je da smanji nagradu za rudarenje za 50% na svakih 210.000 blokova ili otprilike svake četiri godine. Ovo smanjenje ima dvostruku svrhu.

Jedna je kontrola stope inflacije Bitcoin-a kroz imitaciju oskudice, a druga je garancija predvidljive i sve manje ponude novog BTC-a koji ulazi na tržište.

Ovaj mehanizam ima za cilj da očuva vrednost BTC-a tokom vremena, čineći ga atraktivnim čuvarom vrednosti. Kao rezultat toga, halving je ključna komponenta dugoročne ekonomske održivosti Bitcoin-a.

Istorijski gledano, halving je značajno uticao na cenu Bitcoina zbog smanjene ponude novog BTC-a na tržištu. Na primer, u halving događajima 2012, 2016. i 2020. cena bitcoina je doživela značajan porast u mesecima nakon prepolovljavanja nagrade, zato što su trgovci očekivali šok na strani ponude i povećanu potražnju za oskudnijom imovinom.

Trenutno, nagrada za rudarenje iznosi 6,25 BTC po bloku. Nakon sledećeg halvinga koji se očekuje 2024. godine, nagrada za rudarenje će se smanjiti na 3,125 BTC po bloku.

Kakve je posledice halving uzrokovao u prošlosti?

Stručnjaci predviđaju da bi halving mogao dovesti do značajnih promena u ceni BTC-a, kao što je bio slučaj prethodnog puta. Međutim, faktori kao što su globalni ekonomski uslovi, regulatorni razvoj i strategije institucionalnih investitora mogu uticati na ishod.

Tokom halvinga 2012. cena Bitcoina je porasla sa oko 11 dolara u novembru 2012. na oko 1.100 dolara u novembru 2013. godine, što je značajno povećanje u roku od godinu dana.

Tokom ovog perioda, Bitcoin je još uvek bio relativno nov koncept. A tržište su prvenstveno pokretali mali investitori i rani korisnici koji su predvideli potencijal decentralizovane digitalne valute.

Halving u 2016. doveo je do povećanja cene bitcoina sa oko 650 dolara u julu 2016. na skoro 20.000 dolara u decembru 2017. Taj rast je bilo podstaknut povećanom pažnjom velikih medija i ulaskom institucionalnih investitora.

Ipak, regulatorni razvoji i pokušaji da se nametnu strožija pravila za kripto berze, doprineli su nestabilnosti tržišta.

Halving iz 2020. doveo je do povećanja cene bitcoina sa oko 9.000 dolara u maju 2020. na istorijski maksimum od oko 69.000 dolara u novembru 2021. Halving 2020. okarakterisan je rekordnim institucionalnim interesovanjem, vođenim velikim korporacijama i investicionim fondovima koji su ušli na kripto tržište.

COVID-19 pandemija takođe je odigrala značajnu ulogu u oblikovanju raspoloženja na tržištu. Kako su globalna ekonomska kriza i neviđene fiskalne stimulativne mere izazvale zabrinutost zbog inflacije i slabljenja nacionalnih valuta, potražnja za Bitcoinom je rasla.

Kada je sledeći datum Bitkoin halvinga?

Sledeći datum Bitkoin halvinga je zakazan za blok 840.000 – predviđeno je da će se desiti 20. aprila 2024. u 09:20 UTC.

Na datum Bitkoin halvinga predviđeno je da nagrada za blok padne sa 6,25 bitkoina po bloku na 3,125 bitkoina po bloku.

BTC Halving 2024

Analizirajući istorijske obrasce Bitcoin halvinga, čini se da investitori često akumuliraju Bitcoin uoči halvinga i to upravo nekih godinu dana pre.

To bi značilo, ako pretpostavimo da je najniža cena za ovaj ciklus bila u novembru prošle godine (kada je Bitcoin dostigao minimum od oko 16.000 dolara), trenutno se pripremamo za novi vrh koji bi se desio godinu dana nakon halvinga odnosno dve godine od sada. Ova teorija zasniva se na verovanju da kretanja cena prate sličan obrazac kao prethodnih događaja.

Međutim, važno je znati da ne znači nužno da će doći do povećanja ili stagnacije cene Bitcoina. Kripto tržište je značajno sazrelo od poslednjeg halvinga 2020. godine i sada postoji daleko više kriptovaluta koje su u prvom planu korisnika.

Porast rudarske snage

Predstojeći halving će smanjiti nagrade za rudarenje za 50%, što vrši značajan finansijski pritisak na Bitcoin rudare. Ovo smanjenje nagrada tera rudare da prilagode svoje poslovanje kako bi održali profitabilnost i nastavili da održavaju blokčejn mrežu.

Kao odgovor na smanjene nagrade, rudari mogu izabrati da nadograde svoju opremu, kroz ulaganje u energetski efikasniji i moćniji hardver kako bi optimizovali svoje rudarske operacije. Koristeći najnoviju tehnologiju, rudari mogu smanjiti potrošnju energije ali i operativne troškove.

Međutim, povećani troškovi povezani sa nadogradnjom opreme i poboljšanjem energetske efikasnosti mogu nepogodno uticati na manje rudare. Ovim manjim rudarskim postrojenjima često nedostaju finansijska sredstva da se takmiče sa većim, dobro finansiranim rudarskim fondovima.

Kao rezultat toga, neki manji rudari mogu biti primorani da napuste tržište ili mogu biti primorani da se pripoje većim rudarskim postrojenjima kako bi opstali u trci za nagrade.

Pored toga, uticaj halvinga na rudare može dovesti do promena u rudarskom pejzažu, pri čemu rudari traže lokacije sa nižim troškovima energije ili povoljnijim regulatornim okruženjem. Ovo bi moglo da promeni geografsku sliku rudarskih stanica što dodatno utiče na decentralizaciju mreže.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalan tekst na ecd.rs

05.04.2022. / Autor: Aleksandar Matanović

---

Većinu ljudi ka Bitkoinu privuče mogućnost brze zarade. Gledajući istorijsko kretanje cene, deluje im da je bilo izuzetno lako obogatiti se uz odgovarajući tajming kupovine i prodaje. Naravno, u praksi stvari umeju dosta drugačije da izgledaju. Jednom kada se uđe, najjači poriv da se kupuje bude baš kad je cena najviša i euforija na vrhuncu, dok pad cene uglavnom uzrokuje paničnu prodaju baš u najgorem trenutku. Novajlije se tu retko odmah snađu.

Neki posle gubitaka i razočarenja kompletno napuste ceo kripto ekosistem misleći da je problem u tržištu, a ne u njihovoj naivnosti i brzopletosti. Drugi ostanu, pa se ili izvešte u trgovanju ili počnu da rudare ili se zaljube u tehnologiju ili nauče da budu strpljivi ili nađi neki svoj put u ovoj industriji. Ipak, mnogima, neretko i pravim veteranima koji su već godinama tu, prečesto promaknu najbitnije karakteristike Bitkoina.

Zamrzavanje bankovnih računa

Nažalost, ponekad su potrebne teške situacije da bi se prave vrednosti nečega shvatile. Ne kaže se uzalud: „Na muci se poznaju junaci“. U poslednjih mesec-dva svedoci smo događaja za koje smo mislili, ili smo se barem nadali da nisu mogući. Najpre protesti u Kanadi i reakcija „demokratske“ vlasti koja je bila tako oštra, da je se ni najveći diktatori ne bi postideli. Zatim i nešto mnogo gore, a to je rat u Ukrajini.

Ne ulazeći u to ko je za šta kriv, jer dovoljno se njih tom tematikom bavi, činjenica da je su neki Kanađani, Rusi i Ukrajinci praktično preko noći postali odsečeni od finansijskog sistema od kojeg u nekoj meri zavise. U Kanadi je vlada nepodobnima zamrzavala bankovne račune, Rusima su uglavnom spolja „isekli“ mnoge novčane tokove na način da, kao što to obično i biva, najviše trpe građani koji ništa nikome nisu skrivili, a šta tek reći za Ukrajince koji su, bez dileme, najgore prošli.

Prava vrednost Bitkoina

Neki često kažu da Bitkoin nema upotrebnu vrednost i da služi samo za špekulacije. Međutim, u situaciji kada je račun u banci zamrznut zbog učešća u protestima, nije loše imati neku vrednost koju je nemoguće zamrznuti, a vrlo lako se može unovčiti po potrebi. Kada više ne rade PayPal, VISA, MasterCard, SWIFT… a imate poslovnog partnera koji treba nešto da vam uplati ili rođaka koji treba da vam pošalje novac, dosta je koristan novac koji niko ne može da zaustavi i za čije korišćenje ničija dozvola nije potrebna Na kraju, ako padaju bombe i treba da bežite glavom bez obzira, imati imovinu koja je u digitalnom obliku i koja ide svuda sa vama, a ne mora da se nosi, je zlata vredno. Ili možda bolje reći „digitalnog zlata (kako neki zovu Bitkoin) vredno“.

Najbitnije karakteristika Bitkoina mnogima promiču, jer srećom mnogi nisu bili u situaciji da im te njegove karakteristike budu bitne. Te karakteristike su neotuđivost, dostupnost i otpornost na sve vrste cenzure.

Nikada u istoriji nismo imali mogućnost da novac ili neku drugu vrednost sa par klikova prenesemo na drugi kraj sveta, a da ne moramo nikoga da pitamo za dozvolu da to uradimo. I dok god standardni kanali rade, teško razumemo pravu vrednost koju ta mogućnost pruža.

„Problem je što je cena mnogo volatilna, pa je zato neupotrebljiv za bilo šta ozbiljno“, često se može čuti. Da, problem je dok ne dođete u situaciju da možete sa sobom poneti nešto ili ništa. Problem je dok niste suočeni sa izborom da novac pošaljete tako ili nikako. Onda par procenata promene cene na dnevnom nivou ne znači ništa jer rešavate problem koji nikako drugačije ne možete rešiti. I postaje nebitno da li ste ga kupili u savršenom trenutku ili ste možda mogli i bolje da prođete.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

25.08.2020 / Autor: Marko Matanović

---

Istorija rudarenja bitkoina počinje ne toliko davne 2009. godine nastankom Bitkoin-a, odnosno od nastanka blokčejna kao tehnologije. U Satošijevom whitepaper-u spominje se pojam Proof-of-Work (PoW). U ovom sada već istorijskom dokumentu koji objašnjava funkcionisanje Bitkoin-a navodi se da će se Proof-of-Work sistem koristiti za validaciju blokova u Bitkoin blokčejnu (procesuiranje transakcija), a da bi blok bio “potvrđen” potrebno je da se izdvoji određena procesorska snaga. U suštini Proof-of-Work obezbeđuje sigurnost blokčejna tako što zahteva od korisnika da uloži odredjenu količinu rada kako bi bio nagradjen i omogućava dodavanje novih validnih transakcija u blok.

Da bismo poslali transakciju na Bitkoin mreži potrebno je da platimo određeni transaction fee, tj. naknadu za obradu i potvrđivanje same transakcije. Upravo ovaj transaction fee se distribuira rudarima kao podsticaj da rade svoj posao u najboljem interesu i po utvrđenim pravilima sistema, odnosno da koriste svoj hardver radi potvrđivanja (naših) transakcija na mreži. Transakcije sa većim izdvojenim transaction fee-jem će biti brže potvrđene na mreži jer će baš ta transakcija rudarima biti isplativija za potvrđivanje. Osim ove vrste transakcija rudari dobijaju i određenu nagradu za svaki potvrđeni blok.

Trenutni block reward je 6.25 BTC-a po potvrđenom bloku. Ovaj iznos se deli među svim rudarima na mreži proporcionalno njihovom učinku, što znači da što je više rudara na mreži to je njihova pojedinačna nagrada manja jer je veća konkurencija. Sem toga što se nagrada smanjuje sa većom konkurencijom povećava se i težina rudarenja. Nagrada za Bitkoin se smanjuje na određenom broju izrudarenih blokova i svaki put je nova nagrada dva puta manja od prethodne. Ovo je u kripto zajednici poznatije kao “Bitcoin halving” koji se odigrava otprilike na svake četiri godine, sa ciljem da svaki put upola umanji inflaciju samog bitkoina kako bi održao/povećao svoju vrednost.

Cene Bitkoina i nagrade po bloku

Istorija rudarenja bitkoina se može podeliti u nekoliko era koje prate razvoj kripto industrije kao celine. Ove ere se razlikuju po hardveru koji se koristio za rudarenja. Ukoliko se pitate zašto je uopšte bilo potrebno menjati, odnosno pojačavati hardver koji se koristi – razlog je povećanje težine kopanja usled popularizacije kriptovaluta i rudarenja kriptovaluta tokom vremena. Svake godine bio je potreban sve jači i bolji hardver kako bi se rudarenje isplatilo, prvenstveno jer je konkurencija (bila) sve veća, i samim tim više učesnika deli nagradu koja je posledično manja. To uglavnom znači da nam treba jači hardver kako bismo, kao rudari, uradili što veći deo posla na validaciji svakog bloka i maksimalno povećali nagradu koja sledi.

Istorija rudarenja bitkoina uopšteno se može podeliti na nekoliko celina: – Era procesora (2009 – 2010) – Era grafičkih kartica (2010 – 2011) – Era FPGA kartica (2011 – 2013) – Era ASIC uređaja (2013 – 2020)

Era procesora (2009 – 2010)

Ovo je početna era rudarenja koju karateriše korišćenje procesora koji se mogu naći u bilo kom laptopu ili desktop računaru. Prvobitna Satošijeva ideja je bila da svako na mreži koristi svoj procesor za rudarenje. Na početku ove ere rudarenje je pre svega bio veoma neobičan hobi. Satoši je želeo na taj način da bolje osigura stabilnost i sigurnost mreže. Prvi bitkoini koji su bili iskopani, bili su iskopani upravo pomoću procesora. Korišćen je sličan program kao program za mrežno otključavanje Nokia telefona zbog sličnog principa korišćenja SHA-256 funkcije za enkripciju. Svako ko je želeo je mogao da rudari bitkoin uz pomoć svog laptopa ili desktop računara.

Kako se sve više rudara priključivalo na mrežu i kako je postalo moguće zameniti prve bitkoine za fiat novac, javio se interesantan problem – procesori koji su u to vreme imali bolje performanse su mogli da izrudare više bitkoina, što ujedno znači da su bili profitabilniji. Sve više rudara je koristilo procesore jačih performansi što je rezultovalo povećanjem težine kopanja. Povećanje težine kopanja je značilo da su procesori slabijih performansi postali još manje isplativi, odnosno da će dobiti proporcionalno manje bitkoina. Ljudi koji su u ovo vreme rudarili na Bitkoin mreži su mogli na mesečnom nivou da zarade i više hiljada bitkoina u zavisnosti od tipa i broja procesora koji su koristili.

Naravno, tada je cena bitkoina bila višestruko manja nego što je sada. Bez obzira na malu cenu, određeni ljudi su uvideli potencijal u rudarenju i krenuli su sa nabavkom sve boljih i boljih procesora. Cilj je bio što isplativije rudarenje bitkoina sa što manjim ulaganjima. Na ovaj način smo dobili prve rudare i potpuno funkcionalnu Bitkoin mrežu.

AMD Phenom II procesor iz 2008. godine

Era grafičkih kartica (2010 – 2011)

Kako je potražnja za bitkoinom porasla, a on dostigao cenu od 10 centi u oktobru 2010. godine, pojavili su se prvi rudari koji su koristili grafičke kartice (GPU) za rudarenje umesto procesora. Pojedinci su otkrili da je ovaj način rudarenja mnogo efikasniji od rudarenja procesorom, a vest se brzo raširila. Za relativno kratko vreme težina kopanja je toliko porasla da se uopšte nije isplatilo kopati procesorom. Računari sa dobrom diskretnom grafičkom karticom koja se može koristiti za igranje video igara su ubrzo postale mašine za zaradu nove vrste digitalnog novca.

Tada je u svetu računarstva bila popularna opcija korišćenja dve grafičke kartice za bolje performanse u video igrama i programima koji su bili veoma zahtevni (npr. video produkcija ili 3D modelovanje), tako da je već postojala potrebna infrastruktura za rudarenje sa više grafičkih kartica. Što više grafičkih kartica u računaru to je zarada bila bolja. Ubrzo su se pojavili miningrig-ovi (računari specijalizovani za rudarenje) koji su imali od 4 do 8 grafičkih kartica. U početku ovo su bile po izgledu jako amaterski sklopljene mašine, ali su kasnije poprimile poseban i donekle standardizovan oblik.

Primer izgleda prvih mining rig-ova

Era FPGA kartica (2011 – 2013)

FPGA je skraćeno od field-programmable gate array. Konkretan hardver je dizajniran tako da korisnik može naknadno da ga prilagodi za određeni zadatak. Karakteristika ovih uređaja je brzo izvršavanje konkretne vrste zadataka koje može biti i do dva puta efikasnije od izvršavanja istog zadatka pomoću grafičke kartice. Ovaj potencijal zaintrigirao je rudare tog doba i sredinom 2011. godine otpočelo je korišćenje ovog hardvera za potrebe rudarenja. Obzirom na to da FPGA uređaji nisu toliko jednostavni za korišćenje za razliku od grafičkih kartica i procesora, u početku nije bilo puno ljudi koji su rudarili pomoću ovih uređaja. Kako je softver za rudarenje uz pomoć FPGA uređaja postajao sve dostupniji, rastao je i broj ljudi koji su na ovaj način zarađivali svoje bitkoine.

Naravno, velika efikasnost ovih uređaja i činjenica da daju dva puta bolje rezultate od grafičkih kartica samo je dodatno doprinela povećanju težine kopanja bitkoina, ali nisu FPGA uređaji doveli do toga da GPU rudarenje postane istorija rudarenja bitkoina. Do toga su doveli ASIC uređaji koji su stupili na scenu 2013. godine.

FPGA uređaj

Era ASIC uređaja (2013 – 2020)

ASIC uređaji su se prvi put pojavili 2013. godine i potpuno su preuzeli scenu rudarenja. Naime, ASIC je skraćeno od application-specific integrated circuit što znači da su ASIC uređaji posebno pravljeni za rešavanje jedne vrste zadatka. Mana ovog pristupa je to što se ASIC uređaji ne mogu koristiti ni za šta drugo osim za rudarenje uz pomoć određenog algoritma. Prednosti ovih uređaja su višestruko bolje performanse i veoma laka instalacija. Nije bilo potrebno razumeti se u hardver za korišćenje ASIC uređaja. Rudari bi samo naručili ove mašine i uključili ih. Odjednom svako je mogao da rudari na Bitkoin mreži uz minimalan trud. To je rezultiralo povećanjem težine kopanja do te mere da su svi prethodno navedeni načini rudarenja postali (skoro) potpuno neisplativi za kopanje bitkoina.

Istorija rudarenja bitkoina pamti nekoliko firmi koje su se bavile prozvodnjom ASIC uređaja među kojima je i današnji gigant Bitmain. Trka za najboljim ASIC uređajem je dovela do gašenja velikog broja firmi jer su samo firme sa kompetentim proizvodom mogle da opstanu na tržištu. Što je veći broj određenog modela bio proizveden, to su troškovi njegove proizvodnje bili manji, tako da manje firme nisu imale puno šanse da opstanu kao ozbiljni konkurenti u ponudi uređaja rudarima.

Prvi ASIC-i su bili u obliku USB uređaja. Bili su bez ventilatora, bez buke i uz minimalnu potrošnju struje. Rudari su ubrzo krenuli da prave prve farme za rudarenje uz pomoć ovih malih uređaja – nekoliko desetina njih povezanih na isti računar uz pomoć USB hub-ova davali su maksimalne performanse. Sa porastom težine kopanja, sve bolji i bolji ASIC-i su zauzimali svoja mesta u garažama i skladištima rudara dok su stari bili prodavani po znatno manjim cenama.

Prve ASIC farme

ASIC uređaji su se razvijali kako je potreba za sve jačim mašinama rasla. Ova era i dalje traje, a ASIC uređaji danas pružaju nekoliko hiljada puta bolje performanse od prvih procesora koji su bili korišćeni 2009. godine. Nove generacije ASIC-a su uvek veoma isplative, ali treba uzeti u obzir i veoma veliku cenu novih ASIC uređaja kao i činjenicu da novi modeli izlaze na svakih nekoliko meseci što smanjuje profitabilnost starih modela.

Izgled današnjeg ASIC uređaja

Ovi uređaji će ostati dominantni na sceni Bitkoin rudarenja i nema naznaka da će se to promeniti u skorije vreme. U sledećem blogu o rudarenju bitkoina i kriptovaluta uopšte ćemo proći kroz način(e) za postavljanje rig-a za rudarenje i trenutno dostupne opcije na domaćem tržištu. Takođe ćemo pokriti određene modele i procene profitabilnosti rudarenja bitkoina u 2020-oj godini.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na linkedin.com

07.12.2016 / Autor: Aleksandar Matanović

---

Kažu da su svi generali pametni posle bitke. Međutim, pošto sam se i pre „bitke“ pokazao kao dobar general (moj intervju u članku objavljenom 2 meseca pre „bitke“), daću sebi za pravo da pokušam da objasnim šta se desilo i zašto se desilo. Koga mrzi da čita članak, evo ukratko o čemu se radilo: Početkom maja sam bio zamoljen da prokomentarišem kako će prepolovljavanje nagrade za rudare u julu uticati na cenu bitkoina. Rekao sam tada da mislim da će cena do prepolovljavanja (između tačke „A“ i tačke „B“ na grafikonu) rasti, da će posle prepolovljavanja (od tačke „B“ pa na dalje) kratkoročno cena pasti, pa da će nakon toga dugoročno rasti. Upravo tako nešto se i desilo. Ipak, moram da naglasim da cena bitkoina zavisi od mnogih faktora i zaista je teško izolovati uticaj nekog pojedinačnog faktora na cenu, tako da se svaka ovakva analiza mora uzeti sa dosta rezerve.

Ovog jula desilo se nešto što se dešava jednom u 4 godine... a nisu Olimpijske igre ili 29-ti februar. Nagrada za bitkoin rudare se prepolovila i sada iznosi 12.5 bitkoina po bloku (uz to naravno ide i zbir provizija svih transakcija u bloku, ali taj iznos je i dalje bitno manji od 12.5 btc). Mnogi su mislili da će taj događaj vinuti cenu bitkoina u nebesa, verovatno i zbog toga što je nakon prethodnog prepolovljavanja nagrade krenuo rast koji je za manje od godinu dana rezultirao u povećanju cene od preko 10.000%. Ipak, prepolovljanje nagrade nije, barem kratkoročno, donelo očekivani skok cene. Objašnjenje za to se može tražiti u Hipotezi Efikasnog Tržišta.

Hipoteza Efikasnog Tržišta (HET), u svom jačem obliku, tvrdi da se sve javno dostupne informacije o nečemu (u ovom slučaju – o bitkoinu) već ogledaju u ceni tog nečega. Zbog toga, analizom tih javno dostupnih informacija nije moguće „pobediti“ tržište. Možemo diskutovati o tome koliko je tržište bitkoina efikasno i u kojoj meri je ova hipoteza na njega primenjiva, kao i tome koliko je i sama HET valjana, ali meni je početkom maja baš ta hipoteza pomogla da predvidim kretanje cene pre i posle prepolovljavanja.

Da bi cena nečega rasla, mora da postoji povećan broj onih koji to žele da kupe u odnosu na broj onih koji to žele da prodaju. Hajde da na trenutak zamislimo da se prepolovljavanje nagrade dogodilo potpuno neočekivano, to jest da niko nije znao da će se dogoditi. Špekulanti bi brzo shvatili da će se zbog smanjenog tempa generisanja novih bitkoina verovatno poremetiti odnos ponude i potražnje (u korist potražnje) i krenuli bi da kupuju nadajući se da će kasnije prodati po većoj ceni. Nesumljivo, to bi dovelo do rasta cene bitkoina, verovatno naglog.

Međutim, pošto se za prepolovljavanje unapred znalo da će se dogoditi i kada će se dogoditi, po HET ta, javno dostupna, informacija se već reflektovala na cenu pre prepolovljavanja. Prostim jezikom rečeno, pošto su ljudi očekivali rast cene posle prepolovljavanja, oni su mesecima unapred kupovali bitkoine, nadajući se da će da profitiraju posle rasta. Sva ta silna kupovina pred prepolovljavanje je povećela potražnju pa samim tim i cenu bitkoina. Ali, baš zato što su svi pokupovali bitkoine pred prepolovljavanje, kad se prepolovljavanje dogodilo – više nije imao ko da kupuje. A cena ne može da raste dalje ako nema dovoljno potražnje da tu cenu gura na gore. Baš zbog te smanjene potražnje, cena bitkoina je mesecima posle prepolovljavanja stagnirala, čak je imala i jedan ozbiljan pad, zbog BitFinex-a.

Dugoročno, naravno da je logično da prepolovljavanje nagrade ipak donese rast cene. Najpre, tempo generisanja novih bitkoina se smanjuje, a ako potražnja nastavi da raste sličnom brzinom kao i ranije, cena mora da raste. Takođe, prepolovljavanje nagrade je prepolovilo profit rudarima, koji će sada želeti da prodaju bitkoine po višoj ceni da bi zadržali sličan nivo prihoda kao ranije. Videćemo da li je jesenji rast cene upravo početak tog dugoročnog trenda rasta koji sam u članku prognozirao ili samo privremena stvar. Ipak, tu je još dosta drugih faktora, pre svih pitanje kako će bitkoin zajednica odgovoriti na problem skaliranja - što će biti jedna od narednih tema.

Napomena: Ova analiza predstavlja moje lično viđenje situacije. Nisam ekspert za analizu kretanja cene, tako da ovde navedene informacije ne treba uzimati kao relevantne pri eventualnim odlukama o kupovini ili prodaji kriptovaluta.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

29.04.2020. / Autor: Aleksandar Matanović

---

U poslednjih par meseci smo naučili da mnoge stvari koje deluju sigurno i nepromenljivo zapravo ne moraju da budu takve. Ove godine nećemo gledati tenis na Vimbldonu, a olimpijske igre su odložene za sledeću godinu. Ipak, i u ovim ludim vremenima postoje stvari za koje možemo biti sigurni da će se dogoditi tačno kada su bile i planirane. Jedna od njih je prepolovljavanje nagrade za rudare bitkoina, poznatije kao „bitcoin halving“ u ovom slučaju u doba korone.

Za one kojima je ova tematika nova, samo par rečenica o halving-u. „Rudari“ su ljudi koji svoj hardver koriste za održavanje bitkoin mreže. Za svaki novi blok transakcija koji se doda u blokčejn, neko od rudara dobije 12.5 BTC, a to se deševa otprilike na svakih 10 minuta. Nakon prepolovljavanja nagrade, rudari će dobijati 6.25 BTC po bloku.

„Bitcoin halving“ je planiran za 11.05., možda bude dan-dva pre ili kasnije, ali neće odstupiti više od toga. To je inače nešto što je predviđeno da se dešava na svake 4 godine, ali se zbog skoro neprekidnog rasta procesorske snage rudara do sada dešavalo u intervalima koji su nešto kraći od 4 godine (prethodno prepolovljavanje nagrade se desilo u julu 2016.).

Pre 4 godine sam pisao na ovu temu kada sam od strane Cointelegraph-a bio zamoljen da prognoziram uticaj halvinga na cenu. Par meseci kasnije sam napisao i članak u kojem sam objasnio kako sam uspeo da pogodim kretanje cene.

Da nema korone, moja prognoza se u principu ne bi razlikovala od prognoze koju sam dao pre 4 godine. Sa koronom, pokazalo se da je teško bilo šta prognozirati. Često sam govorio da bi bitkoin eksplodirao (u pozitivnom smislu) da je postojao 2008. godine tokom ekonomske krize. I dalje to mislim. Međutim, kriza sa kojom se sad suočavamo nije ista kao ona od pre 12 godina. Tada smo imali krah finansijskog sistema koji je ozbiljno uzdrmao čak i najveće svetske banke, samim tim i poverenje u bankarski sistem. Alternativa u vidu kriptovaluta bi u tim okolnostima mnogima bila vrlo zanimljiva. Ipak, sada nemamo krizu finansijskog sistema, barem ne još uvek. Iako mnogi prognoziraju da nas čeka kriza koja će biti ozbiljnija od one iz 2008. godine, mislim da malo ko razmišlja o dugoročnim posledicama u ovom trenutku i o tome koje investicije će dugoročno biti najisplativije.

Dugoročno planiranje je u ovim okolnostima luksuz koji retko ko može sebi da priušti. U situciji kad su ljudi zabrinuti za svoj život i život svojih bližnjih, kad su ostali bez posla ili se plaše da mogu ostati (ili se plaše da li će im biznis preživeti, ako su vlasnici biznisa), verovatno da retko ko razmišlja o tome da li je pametnije investirati u zlato ili digitalno zlato (kako mnogi nazivaju bitkoin) i šta će za 5 ili 10 godina doneti veći profit.

Zbog činjenice da je ceo svet zaokupljen virusom, mislim da će prepolovljavanje nagrade za rudare proći relativno neopaženo, pogotovo u mejnstrim medijima. Od početka krize, cena kriptovaluta se kretala slično kao i indeksi na svetskim berzama, što je čudno, barem gledajući istoriju… mada, u svojoj relativno kratkoj istoriji bitkoin se još nije susreo sa koronom, niti bilo čime sličnim. Kratkoročno, mislim da će na cenu bitkoina mnogo više uticati talasi osećaja panike i optimizma koji će se na globalnom nivou smenjivati kao posledica daljih dešavanja vezano za koronu, nego prepolovljavanje nagrade za rudare ili bilo šta drugo što se dešava unutar same kripto industrije. Zbog toga, ne bih se usudio da dam bilo kakvu procenu kad je u pitanju kratkoročno kretanje cene bitkoina.

Dugoročno gledano, ja sam već oko 8 godina optimista (uz par kratkotrajnih kriza) kad je bitkoin u pitanju i to korona neće promeniti. Kao što sve pandemije prolaze, proći će i korona, pa će svet morati da se suoči sa dugoročnim posledicama svojih kratkoročnih odluka koje su donete i koje će biti donete tokom narednih meseci. Ovde ni na koji način ne želim da te odluke dovodim u pitanje, jer u ovakvim situacijama ne postoje dobra rešenja, samo manje ili više loša. I samo vreme može da pokaže koja su bila kakva. Ipak, koliko god neke odluke bile opravdane ili iznuđene, one će imati posledice.

Ekonomija je stala i mnoge države su već najavile ozbiljno doštampavanje novca kako bi ponovo pokrenule privredu. Imajući u vidu da su i pre tog doštampavanja, države mahom bile ozbiljno zadužene, postavlja se pitanje koliko dodatnog zaduživanja može da se podnese. Ovo će biti ozbiljan izazov čak i za najjače svetske ekomije, a posebno za one slabije. Iznenadilo bi me da ova kriza ne prouzrokuje ozbiljne nivoe inflacije i devalvacije valuta, pa čak i potpuni bankrot u nekim od zemalja u razvoju. Nikako ne isključujem mogućnost da se tako nešto desi i u nekoj od razvijenih zemalja. Valuta koja se ne može nekontrolisano doštampavati i time obezvređivati može biti vrlo simpatična alternativa u tim okolnostima.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

18.08.2020 / Autor: Igor Mirković

---

Činjenica je da živimo u vremenu u kome su informacije dostupne na dohvat ruke, svuda i svima. Analiza najsitnijih detalja zaobilazi ljudske, ponekad pogrešne procene, potpomognuta kompjuterskom tačnošću dovodi nas do maestralnih otkrića. U izobilju sačuvanih podataka blokčejn industrije gde je transparentnost glavni adut, kruži velika nepoznanica koja zbog svoje nerešivosti prerasta u misteriju. Ko je idejni tvorac Bitkoina, jednog od najuticajnijih projekata u modernoj finansijskoj industriji i znate li ko je misteriozni Satoši Nakamoto?!

Nepoznati genije, čija je kreacija najpoznatija alternativa čitavom svetskom monetarnom sistemu ali i svakodnevnom životu, kome svi nalazimo zamerke, na koje smo navikli da prećutimo i prihvatimo ih jer mislimo da tako mora, imao je ideju o konceptu čuvanja i razmene vrednosti koja će savršeno funkcionisati unutar društva. Bitkoin je prvi put prezentovan javnosti 31. oktobra 2008. u tekstu koji se popularno naziva Bitkoin Whitepaper i predstavlja dokument o filozofiji u rešavanju određenog problema. Bitkoin Whitepaper je kao autor potpisao Satoši Nakamoto.

Satoši Nakamotov Bitkoin whitepaper

Kandidata koji mogu biti iza ovog imena ili pseudonima svakako ima, ali nećemo odmotavati klupko unazad, nego ćemo pratiti Satošijev rad i stvari koje zapravo znamo kako bi nas dovele do nekoga ili nečega. Saznanja, ko je to, koristeći taktiku dobrih poker igrača, u kojoj ne moramo videti kroz zatamnjene naočare drugih igrača kako bi ih pročitali, već ćemo tumačiti njihove postupke, govor tela, izbor reči…

Sami počeci ovakve ideje datiraju mnogo ranije i idu do 1980. godine i Cypherpunk zajednice koja je bila sačinjena od fanatika za brigu o privatnosti podataka na internetu i kriptografa koji su kreirali softvere za zaštitu podataka. To je bila privilegija državnika na visokim pozicijama sa pristupom poverljivim informacijama i naravno, tajni alat vrhunskih špijuna. Cypherpunk su aktivisti koji se zalažu za široku upotrebu kriptografije i tehnologije za unapređenje privatnosti, kao puta ka društvenim i političkim promenama.

Zaštita privatnosti je smatrana bitnom ali nije bila masovno dostupna, a Cypherpunk zajednica se zalagala protiv sistema „Veliki brat“ sistema u kome je nekome iznad uvek dostupan uvid u naše aktivnosti. Promovisali su zaštitu, enkripciju i bezbednost na individualnom nivou, u kome bi svako trebalo da preduzme dostupne mere predostrožnosti i zaštiti svoj virtuelni (lični) identitet.

Pretpostavljamo da je Satoši bio deo ove zajednice jer je definitivno bio njihov istomišljenik i kao inspiraciju za kreiranje Bitkoina imao je par postojećih projekata iz zajednice poput B-Money, Digi Cash ili Bit Gold koji su idejno bili slični Bitkoinu ali neuspešni u realizaciji.

Nakon objavljivanja Bitkoina, Satošijeva ideja se postepeno širila zajednicom i privukla brojne programere koji su bili voljni da daju svoj doprinos u razvijanju i adaptaciji, ali je Satošijev lik i dalje ostao neotkriven jer je sa saradnicima komunicirao isključivo porukama preko e-mail adrese i foruma, koristeći potrebnu zaštitu. Njegova lokacija i ostali tragovi do njega bili su nedostupni. Čak i njegovi najbliži saradnici znali su ga samo kao internet nalog sa alijasom Satoši Nakamoto.

Citat iz „The Crypto Anarchist Manifesto“

Pored toga što je bio ključna osoba za kreaciju i razvoj Bitkoina, nije upadao u oči javnosti jer mediji i ljudi koji su čuli za Bitkoin, masovnu primenu i uspeh projekta tretirali su kao naučnu fantastiku i nisu joj pridavali bitan, a kamoli revolucionaran značaj.

03.01.2009. nakon niza transakcija, uspešno je „izrudaren“ prvi blok u Bitkoin blokčejnu i nagrada koja je sledila rudaru tog bloka (Satošiju) bila je 50 BTC. U kompjuterskom kodu prvog bloka nalazi se „skrivena poruka“ koja kada se dešifruje glasi:

– The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailoutfor banks

Ova poruka se podudara sa naslovnom stranom londonskih novina tog dana, ukazujući na pogrešne poteze postojećeg monetarnog i finansijskog sistema, koji su razlog nastanka Bitkoina. Država pomaže banke i privredu tako što im puni čašu za podsticaj ekonomije, ali flaša novca iz koje uporno dolivaju je fiktivna i napunjena je novcem „ispod čekića“, kojim se kupuje socijalni i ekonomski mir.

Bitkoin programeri

Kako je vreme prolazilo, mnogi su uvideli prednosti koje Bitkoin ima, broj korisnika se povećavao, a mreža je bila sve stabilnija. Satoši je aktivno radio sa brojnim programerima na razvitku same tehnologije, ali teško je bilo kontrolisati pravac u kome će Bitkoin biti korišćen. Novac koji ne može biti kontrolisan od strane Centralne Banke, ne može biti oporezivan, nije inflatoran i može biti poslat i primljen svuda, veoma brzo zloupotrebljen je kao savršen način finansiranja i plaćanja projekata koji su smatrani krajnje ilegalnim i zabranjem od strane vlada širom sveta.

Jedan od takvih slučajeva bio je WikiLeaks skandal 2010. godine, koji je koristio Bitkoin kao sredstvo finansiranja svog sajta, na kome su objavljivani ukradeni podaci koji su bili strogo poverljivi i zabranjeni za javnost, a sadržali su brojne malverzacije i tajne dogovore medju državama.

Satoši Nakamoto je osporavao korišćenje Bitkoina u ove svrhe, ali zbog same prirode Bitkoin-a bilo je nemoguće da se ovako nešto spreči. Borba izmedju dobrog i lošeg koja se vodila u zajednici, nastala neiskustvom u do tada neviđenoj situaciji i višestruke neregulative, moralno je potresla Satošija, koji nedugo zatim na misteriozni način nestaje sa svih foruma… Ostavlja samo komentar: „Bilo bi mnogo bolje da je Bitkoin privukao pažnju javnosti na bilo koji drugi način, osim na ovaj. WikiLeaks je uzburkao roj pčela, koji je sada krenuo na nas.“

Svestan mogućih problema sa vlastima zbog svoje kreacije, odlučuje da se potpuno povuče i prepusti razvijanje projekta svojim najbližim saradnicima i zajednici. Bitkoin je nastavio da se razvija i istakli su se mnogi koji su uticali na unapređenje kako tehničke pozadine projekta tako i medijske prihvaćenosti i pravne regulative.

Ljudi lako shvate Bitkoin, jer je ideja o savršenom finansijskom trzistu u njihovoj glavi vrlo slična, a Satoši se pobrinuo da tehnoloski podupre takvu zamisao. Čovek koji je živeo za procvat tehnologije u kojoj je anonimnost i dostupnost vrlina, van svakog zla modernog doba, u kome se često zloupotrebljava tehnološka revolucija da se tron postojećih vladara utemelji, na štetu nemoćnih.

Količina Bitkoina koja je došla u Satošijevo vlasništvo tokom početnih godina procenjena je na minimum 1.000.000 BTC-a, što sada, nakon rasta svesti o stvarnoj i mogućoj vrednosti Bitkoina iznosi oko 11 milijardi američkih dolara i to ga direktno klasifikuje kao jednog od najbogatijih ljudi na svetu.

Naslovna strana magazina „The Times“

Debata ko je misteriozni genije i idejni tvorac bitkoina – Satoši Nakamoto i dalje traje. Da li je muškarac, žena…? Ili čitava grupa ljudi stoji iza pseudonima? Mnoge analize poruka po načinu spelovanja upućuju da je reč o osobi engleskog porekla, naprednog programerskog znanja i shvatanja ekonomije. Akademski građanin koji razdvaja novu rečenicu sa dva spejsa posle tačke, što je simbolično za akademske radove tog vremena, ali i za stare pisaće mašine, koje je možda koristio u mladosti i tako razvio naviku.

Jako je interesantna činjenica da ni jedan coin u njegovom vlasništvu od njegovog nestanka, nije poslat ili potrošen. Stoje na kripto novčanicima, netaknuti. Svi za koje se pretpostavljalo da stoje iza Bitkoina su javno negirali da su oni misteriozni idejni tvorac Satoši Nakamoto, svi sa kojima je sarađivao tvrde da ne znaju njegov identitet i svi koji su se dobrovoljno javili da preuzmu zasluge za kreaciju, nisu imali dovoljno jake dokaze za samoproklamovane tvrdnje.

Najbogatiji Bitkoin holderi

Bitkoin nosi etiketu savršenog sistema otpornog na bilo koji vid malverzacije u samim transakcijama jer krajnju realizaciju ne vrše drugi ljudi nego kompjuterski program. Kripto rudari, novčanici za čuvanje, adrese za slanje, mnogima su poznati termini koji su sastavni deo Bitkoin mreze ali jedna stvar je ostala nepoznanica kako za ljubitelje kriptovaluta tako i za ostatak sveta, samo srce projekta, ko je i gde je osoba koja se krije iza potpisa Satoshi Nakamoto.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni rad

Jun 2018 / Autor: Aleksandar Radivojević

---

APSTRAKT:

Kripto valute, kao pod kategorija virtuelnih valuta, predstavljaju nastavak inovacija zasnovanih na tehnološkom napretku na finansijskim tržištima. Ovaj put predmet inovacije je sam novac. Nagli porast interesovanja za ovu vrstu valuta u svetu uticao je na potrebu regulacije, pre svega na nacionalnom, a zatim i nadnacionalnom nivou. Međutim, problem pri regulaciji posledica je nekoliko faktora: nivo tehnološke kompleksnosti sistema kripto valuta, činjenica da se kripto valute tek nalaze u početnoj fazi razvoja, kao i činjenica da bi pogrešna regulacija mogla da dovede do potencijalnog tehnološkog zaostatka za drugim državama. Stoga ne čudi raznolikost u regulisanju istog fenomena od strane različitih država, u nekim slučajevima čak i potpuna suprotnost. Važno je napomenuti da kripto valute treba posmatrati kao inovaciju, odnosno fenomen koji je u razvoju. Shodno tome svaka kritika, pozitivna ili negativna, samo je kritika trenutnog koraka u procesu razvoja, pa je treba uzeti sa rezervom. U dugom roku kripto valute će napustiti nedefinisanu sferu i iskazati svoj potencijal i vrednost, tek tada ćemo sa sigurnošću moći da ocenimo njihov doprinos razvoju društva.

1. UVOD

Virtuelna valuta predstavlja valutu denominiranu u sopstvenoj jedinici mere iza koje ne stoji država niti bilo koji centralizovani autoritet, a čija se vrednost određuje na tržištu u čistom odnosu ponude i tražnje, bez uplitanja monetarnih vlasti.

Postoji nekoliko definicija virtuelnih valuta, pa tako Međunarodni monetarni fond (MMF) virtualnu valutu definiše kao „Digitalni predstavnik vrednosti, izdat od strane privatnih aktera i denominiran u sopstvenoj jedinici vrednosti“2. Evropska centralna banka (ECB) koristi sledeću definiciju „Digitalni predstavnik vrednosti, koji nije izdat od strane centralne banke, kreditne institucije ili institucije elektronskog novca, koji u nekim situacijama može biti korišćena kao zamena za novac“3. ECB je u odnosu na definiciju iz 2012. godine4 uvela dve promene. Izbačen je termin neregulisan, usled činjenice da su određene države regulisale virtuelne valute, ali još važnije ECB prema novoj definiciji ne definiše više virtuelne valute kao novac.

Upravo ove dve promene u definiciji ECB ukazuju na trenutno najznačajnija pitanja vezana za virtuelne valute, pitanje regulacije i pitanje klasifikacije ovih valuta kao novac ili finansijsku imovinu.

Karakteristike pojedinačnih virtuelnih valuta klasifikuju ih u podgrupe. Neke od njih postoje već duži niz godina bez ikakvih potreba regulacije, usled činjenice da njihov uticaj na globalnu ekonomiju nije značajan. Uticaj kripto valuta, kao jedne od potkategorija, postao je toliki da zahteva uključivanje kreatora ekonomskih politika u njihovo regulisanje. Bilo da ograniči ili podstakne njihovu upotrebu.

U osnovi, kripto valute u potpunosti preispituju sistem monetarnog funkcionisanja zasnovanog na fiducijarnom novcu iza čije vrednosti stoji država ili određeni viši centralizovani autoritet. Kako iza virtuelne valute ne stoji država, a sistem funkcionisanja je zasnovan na kompleksnoj tehnologiji, postavlja se pitanje uloge centralne banke, komercijalnih banaka i ostalih finansijskih institucija koje su u poslednjih nekoliko decenije bili dominantni akteri finansijskog sektora.

2. BITKOIN

Bitkoin predstavlja kripto valutu koja je pokretač i nosilac trenutnog stanja na tržištu kripto valuta sa učešćem od preko 40%. Prema karakteristikama virtuelnih valuta ovu kripto valutu svrstavamo u potpuno decentralizovanu i konvertibilnu, a njena ukupna, buduća, ponuda je unapred određena. Nastanak bitkoina vezuje se za članak koji je objavljen od strane autora pod pseudonimom Satoši Nakamoto 2008. godine pod nazivom „Bitkoin – Elektronski sistem gotovine između jednakih“. Satoši Nakamoto, za sada nepoznati pojedinac ili grupa pojedinaca, 2009. godine pustio je u promet prvi bitkoin softver i prve jedinice valute. S obzirom da se radi o tehnologiji baziranoj na otvorenom kodu (open source technology) sistem je nastavio da radi bez potrebe uključivanja njegovog osnivača.

Ukupna tržišna vrednost bitkoin valute u trećem kvartalu 2017. godine iznosila je 75 milijardi dolara, taj iznos je početkom 2018. godine dostigao 232 milijarde dolara, dok je početkom juna 2018. godine on iznosio 115 milijardi. U poređenju sa monetarnim agregatima dominantnih fiducijarnih valuta ovaj iznos nije značajan ( EUR M3 11804 milijardi5, USD M3 13701 milijardi6). Međutim bitkoin posmatramo kao novi fenomen koji beleži snažni rast (tržišna vrednost na kraju 2016. godine iznosila je 15,5 milijardi dolara).

Celokupni proces koji stoji iza kreiranja, transfera, čuvanja i trošenja virtualne valute obavlja se elektronski. Osnovni elementi sistema svake virtualne valute jesu sama valuta (Bitkoin, Ethereum, itd.) i tehnologija beleženja i sprovođenja transakcija. Mehanizam na osnovu koga funkcioniše određena valuta definiše i sprovodi: izdavanje valute; sprovođenje internih pravila koja su osnova funkcionisanja valute; transfer novca i poravnanja. Mehanizam na osnovu kojeg funkcionišu kripto valute jeste decentralizovani mehanizam koji koristi kriptografiju (šifrovanje) u obavljanju ovih funkcija.

Decentralizovani mehanizam podrazumeva da ne postoji centralna jedinica koja izdaje novac, vrši proveru i realizaciju plaćanja, poravnanja, itd., već se ove funkcije sprovode od strane većeg broja nezavisnih jedinica (pojedinaca, udruženja ili kompanija). Ove jedinice zovu se „rudari“ (miners) i oni svojim uključivanjem u online mrežu virtualne valute obavljaju ove aktivnosti koristeći kapacitete svoje računarske opreme. Rudari su pojedinci ili kompanije raspoređeni po celom svetu koji ovu aktivnost obavljaju u cilju dobijanja vlasništva nad novim jedinicama kripto valute. Ovako decentralizovani sistem koji stoji iza obrade transakcija eliminiše mogućnost ljudske greške koja je prisutna u bankama i ostalim finansijskim institucijama. Naime, da bi pojedinac ili grupa pojedinaca promenila bilo koju informaciju u sistemu mora raspolagati sa 51% računarskog kapaciteta koji stoji iza mreže, što je skoro neizvodljivo.

Neophodan element sistema kripto valuta jeste digitalni novčanik (wallet) koji predstavlja softver koji čuva informacije o količini i iznosu kripto valuta koje su u posedu vlasnika novčanika. Korišćenje bilo koje kripto valute podrazumeva prethodno registrovanje novčanika. Pružaoci usluga novčanika su privatne firme koje funkcionišu u sistemu kripto valuta pa je ovaj deo sistema u određenoj meri rizičan, jer se informacije o vlasništvu nad kripto valutom mogu izgubiti lošim upravljanjem kompanije koja pruža usluge ili tehnološkim rizicima kojima je ona izložena7.

Jedan od najinteresantnijih i najznačajnijih elemenata sistema kripto valuta jeste „lanac blokova“ (blockchain) koji predstavlja decentralizovanu bazu podataka sačinjenu od manjih baza (blokova) koji su digitalno povezani na mreži. Ovi blokovi sadrže informacije o transakcijama koje se kriptografski generišu u jedan blok koji se zatim povezuje sa ostalim već generisanim blokovima koji sadrže prethodne informacije. Celokupna procedura na kojoj je zasnovan blockchain onemogućava bilo kakvu promenu informacija u bloku, jer su blokovi međusobno povezani kodom, pa je za promenu podataka potrebno hakovati ceo lanac blokova.

Bitkoin, ostale kripto valute, njihov značaj u budućnosti i primena i dalje su pod znakom pitanja. Međutim, isto se ne može reći za blockchain tehnologiju. Ova tehnologija i njene moguće primene već su zainteresovale veliki broj značajnih aktera na tržištu, pa i država. Goldman Sachs je još u 2015. godini prijavio i registrovao patent za sistem virtuelnog poravnanja finansijskih transakcija koje će u velikoj meri olakšati bankarske transakcije, a koji je upravo zasnovan na blockchain tehnologiji. Blockchain tehnologija nije ograničena samo na finansije. Nepromenljivost informacija čini tehnologiju primenljivom i u drugim sferama. Švedska je najdalje otišla u primeni ove tehnologije, a planovi za primenu u imovinskim transakcijama i katastru su već u toku. Primene ove tehnologije su višestruke i rast njene zastupljenosti u različitim sferama se može očekivati u budućnosti.

3. POTREBA REGULACIJE

Navedene osobine kripto valuta prikazane na primeru najpopularnije valute, bitkoin-a, ukazuju na složenost problema njihove regulacije. Reč je o globalnom fenomenu u čijoj dosadašnjoj regulaciji pojedinačne zemlje ne samo da nemaju zajednički stav, već se ti stavovi u pojedinim slučajevima potpuno razlikuju. Pored toga, na nacionalnom nivou postavlja se pitanje nadležnosti regulacije, s obzirom da još uvek postoji nerazumevanje da li je reč o valuti ili imovini i koji deo sistema treba regulisati (transakciju, vlasnika, posrednika, prodavca,..). Tehnološki faktori takođe utiču na mogućnosti regulacije, usled teškoća u praćenju operacija sa virtuelnim valutama.

Dinamičan rast trgovine virtuelnim valutama u poslednjih godinu dana uticao je i na sve veći broj pokušaja regulacije od strane pojedinačnih država, ali i na rast zahteva za usaglašavanjem i regulacijom na međunarodnom nivou. Dosadašnji načini regulacije u velikoj meri su različiti od zemlje do zemlje. Većina zemalja izdala je upozorenje potrošačima, a neke od zemalja odlučile su se i za nametanje zahteva za izdavanje dozvola za određene učesnike na tržištu, dok je jedan broj zemalja potpuno zabranio upotrebu valuta.

Osnovni rizici koje kripto valute i rast njihove popularnosti i upotrebe sa sobom nose posledično definišu načine regulacije. Ti rizici jesu finansiranje terorizma, pranje novca, izbegavanje poreza, neregulisano kretanje kapitala, zaštita potrošača, itd. Pored toga, karakteristike mehanizma koji pokreće sistem, odnosno akteri i njihove međusobne veze, drugi su osnovni faktor koji definiše način regulacije. Stoga su dosadašnje regulative najčešće bile usmerene na učesnike u trgovini kripto valutama i finansijske institucije koje sa njima posluju.

Transakcije između korisnika virtuelne valute nije moguće regulisati, usled činjenice da je jedan od osnovnih principa virtuelnih valuta upravo anonimnost vlasništva. Međutim kompanije koje prihvataju plaćanje za svoje usluge ili dobra u virtuelnim valutama mogu biti predmet regulacije. Takođe, mada transakcije među vlasnicima valuta jesu anonimne, konverzija virtuelnih valuta u fiducijarne valute najčešće se sprovodi preko posrednika, koji može biti, i za sada u velikom broju slučajeva i jeste, predmet regulacije. U primeru Srbije, kupovina virtuelne valute vrši se preko posrednika, koji za svoje usluge uzima naknadu od 4-7% po transakciji.

Za sada, ove kompanije predstavljaju očigledne ciljeve regulacije. Određene zemlje regulišu i pružaoce „novčanik“ servisa, jer su oni neophodni činioci sistema virtuelnih valuta. Razlog za ovo jeste trenutni, ali u budućnosti možda i izraženiji, odnos obima transakcija između vlasnika kripto valuta (koji je anoniman) i transakcija vlasnika valuta i pružaoca usluga i dobara za te valute (prodavaca). Regulacija kroz pružaoce usluga „novčanika“ nije česta usled činjenice da se ona odnosi na regulacije između učesnika bez konverzije virtuelnih valuta u realnu ekonomiju (dobra, usluge ili fiducijarne valute).

Ubrzan razvoj virtuelnih valuta izazvao je brzu potrebu regulacije, pa su se određene države odlučile za unilateralne regulacije na sopstvenom tržištu, dok je za međunarodni konsenzus i regulaciju potrebno vreme. Međunarodna regulacija biće postepena iz više razloga. Pre svega reč je o promenljivom fenomenu pa shodno tome nije moguće odlučiti se za konkretnu trajnu regulaciju pre sagledavanja i razumevanja celokupnog fenomena. Dodatno, različite države drugačije sagledavaju ovaj fenomen i njegov potencijal. Dok neke države zabranjuju njegovu upotrebu (Kina) druge je u potpunosti podržavaju (Australija, Kanada, itd.).

Razvoj virtuelnih valuta predstavlja revoluciju na valutnom tržištu koja može imati značajan uticaj na celokupno funkcionisanje svetske ekonomije. Pri regulisanju potrebno je voditi računa da se primenom postojećih načina regulacije ne ograniči ili promeni smer ove inovacije.

Budući da virtuelne valute pružaju veću slobodu pojedincu, od njega zahtevaju i veću odgovornost. Naime, transakcija za određenu robu (primer kupovina preko interneta) beleži se putem blockchain-a i u tom trenutku je finalna. Plaćanje tim putem na pogrešan račun tradicionalni sistem rešava zahtevom za povraćaj novca sa jednog računa na drugi u okviru komercijalne banke, odnosno korigovanje u procesu poravnanja. Sistem plaćanja virtuelnim valutama nema ovu mogućnost, usled činjenice da nema centralnog regulatora koji može izvršiti promenu i činjenice da je vlasništvo nad računom anonimno.

Još jedan rizik je kvar sistema na kome su virtualne valute bazirane. Do kvara može doći usled tehnoloških problema sa kojima se suočava sama mreža, pružaoci usluga „novčanika“ ili platforma za trgovinu virtuelnim valutama. Mada stvarni i potencijalno veoma opasni, ovi rizici svojstveni su i trenutnom sistemu pa tako može doći do „kvara“ samog finansijskog sistema, banaka (pružaoca usluga „novčanika“) ili berzi (platformi za trgovinu). Ove kvarove smo i pored regulacija već doživeli, a reakcija je bila podrška države sistemu u kvaru, pa bi u regulaciji kripto valuta trebalo razmotriti i snažniju podršku države u funkcionisanju osnova postojećeg sistema i stvaranju mreža zaštite u slučaju pojedinačnih kvarova aktera na mreži.

Jedina realna opasnost virtuelnih valuta u ovom trenutku jeste njihov neuspeh i krah investitora koji su uložili u njih, što ni u kom slučaju ne bi trebalo da bude pitanje kojim se kreatori ekonomske politike bave. Naime, krah investitora, pojedinaca i kompanija, u slučaju da se vremenom pokaže da kripto valute nemaju nikakvu vrednost, ne bi imao uticaj međunarodni finansijski sistem jer ne bi doveo do lančanog kraha osnovnih finansijskih institucija, kao što je slučaj bio sa krahom tržišta nekretnina 2008. godine. Većina zemalja koje su se do sada bavile pitanjem kripto valuta objavilo je saopštenja za javnost kojima se građanima ukazuje na potencijalne rizike korišćenja i ulaganja u ove valute. Slično obaveštenje objavila je i Narodna banka Srbije samo u užem obliku pozivajući se i usmeravajući građane na obaveštenja Evropske unije.

Jedan od najčešće pominjanih rizika široke rasprostranjenosti virtuelnih valuta jesu mogućnost finansiranja terorizma i pranje novca. Ovi rizici se pominju u skoro svima analizama uticaja kripto valuta, a njihova regulacija upravo predstavlja preteranu regulaciju koja ograničava inovacije. Sprečavanje finansiranja terorizma kontrolom finansija pojedinaca u okviru postojećeg sistema rezultat je prilike koju je način funkcionisanja sistema pružio institucijama koje su zadužene za nacionalnu sigurnost i borbu protiv terorizma. Uvođenje boljeg i efikasnijeg sistema ne treba biti ograničavano činjenicom da je prethodni sistem olakšavao određenim institucijama izvršavanje svojih dužnosti. Naprotiv, druge institucije bi trebalo da, umesto ograničavanja tehnološkog napretka u drugim sferama, podstiču napredak tehnologije u svom delovanju i traže načine za uspešnije obavljanje svojih dužnosti korišćenjem inovacija i novih sistema.

Ni fiducijarni ni virtuelni novac nemaju funkciju sprečavanja terorizma. Sloboda pojedinaca i anonimnost u raspolaganju sopstvenom imovinom trebalo bi da bude jedna od osnova demokratije pa je njeno regulisanje uskraćivanje ovih prava zarad drugog cilja. Sankcionisanje korišćenja imovine pojedinca ili kompanije za finansiranje terorizma treba biti sprovedeno od strane nadležnih institucija, uz pomoć finansijskog sistema ukoliko on pruža mogućnosti za to, ali ne ograničavanjem razvoja društva da bi se te mogućnosti zadržale.

Korišćenje kripto valuta, i anonimnost i lakoća transfera iz jedne u drugu državu koju one pružaju, takođe otežava borbu protiv izbegavanja oporezivanja sakrivanjem bogatstva i prihoda. Još jedan problem u oporezivanju jeste i šta se oporezuje – kripto valuta kao imovina ili novac. Jedno od trenutnih rešenja pri definisanju ovog pitanje jeste klasifikacija prema vremenu držanja valute. Odnosno, da li se valuta drži duži period u cilju sticanja kapitalne dobiti u slučaju porasta njene vrednosti ili se često koristi kao sredstvo plaćanja. Pitanje je i kako i po kojoj vrednosti oporezovati novo stvorenu valutu, dobijenu procesom „rudarenja“, da li po tržišnoj vrednosti u trenutku ostvarivanja prava na novu jedinicu valute (SAD) ili tek po vrednosti u trenutku prodaje te jedinica (Australija).

Takođe postoji rizik i da će razvijanje samog sistema blokchain-a uticati na smanjenje prihoda drugih finansijskih institucija kao što su berze, ali ovde je reč o riziku tehnološkog napretka na profitne kompanije koje zaostaju u razvoju i inovacijama i koje ni u kakvom slučaju ne bi trebalo regulacijom štiti od neuspeha na slobodnom tržištu.

Prvobitni fokus treba da bude na najhitnijim pitanjima vezanim za kripto valute, uključujući finansijski integritet, zaštitu potrošača/investitora i utaju poreza, uz istovremeno ostavljanje manje neposrednih rizika (na primer, finansijsku stabilnost, monetarnu politiku) za kasniju fazu. Pravi pristup regulaciji zavisiće od budućeg razvoja virtuelnih valuta, koji za sada nije predvidiv. Međutim, sam razvoj virtuelnih valuta zavisiće od sadašnje reguacije, pa je potrebno veoma pažljivo pristupiti regulaciji u cilju zaštite tržišta i građana od rizika, ali ne na uštrb ekonomskog napretka.

Za razliku od samih virtuelnih valuta primena blockchain mehanizma ne predstavlja problem regulatorima.

4. REGULACIJA U SVETU

Najliberalnija država na svetu po pitanju operacija sa bitkoinom i ostalim kripto valutama jeste Japan. Bitkoin je u Japanu definisan kao legalno sredstvo plaćanja što je dovelo do brzog rasta broja kompanija koje primaju bitkoin kao sredstvo plaćanja, kao i do brzog razvoja kompanija koje se bave razvojem blockchain tehnologije. Za razliku od nacionalne valute banke nemaju obavezu obavljanja operacija sa bitkoinom, ali je upotreba bitkoina neograničena ukoliko se strane u upotrebi o tome slažu. Kao zemlja sa najliberalnijom regulacijom i najvećim učešćem u ukupnoj trgovini na dnevnom nivou trgovina kripto valutama u Japanu je takođe najčešće bila meta značajnih hakerskih napada i krađa8.

Još jedna zemlja sa veoma liberalnim pogledom na ovu tehnologiju jeste Australija. Operacije sa bitkoinom i ostalim kripto valutama nisu ograničene, niti su ICO9 ograničene, ali se svaka pojedinačna ICO posmatra od strane države u cilju povećavanja sigurnosti i smanjivanja rizika. Poreska politika bitkoin i ostale slične valute posmatra kao imovinu, i na osnovu toga definiše kapitalnu dobit u zavisnosti od operacija sa ovom imovinom10.

Predsednik Belorusije koga mnogi nazivaju poslednjim evropskim diktatorom, Aleksandar Lukašenko, potpisao je krajem decembra 2017. godine zakon čijim je stupanjem na snagu, krajem marta 2018. godine, regulisano poslovanje sa kripto valutama. Preduzeća u skladu sa ovim zakonom mogu da kreiraju svoje kripto valute, poseduju druge kripto valute i vrše sve operacije sa njima isključivo preko berzi kripto valuta. Građani mogu slobodno da obavljaju aktivnosti „rudara“, da kupuju, prodaju i menjaju kripto valute, kao i da ih kupuju i prodaju za beloruske rublje. Ostvareni profit od svih ovih operacija neće biti oporezivan sve do januara 2023 godine, niti će se aktivnosti rudarenja i trgovanja kripto valuta smatrati preduzetničkim poduhvatom11. Ovaj zakon posebnu pažnju posvećuje blokchain tehnologiji pa se aktivnosti zasnovane na ovoj tehnologiji posebno oporezuju. Ova preduzeća biće oslobođena poreza na dobit i poreza na dodatu vrednost. Umesto toga plaćaće porez u iznosu od 1% ukupnog prihoda.

Rusija je početkom 2018. godine predstavila nacrt zakona kojim će biti regulisane operacije sa kripto valutama12. Mada zakon definiše kripto valute kao imovinu, a ne kao novac, njegove odredbe pomak su ka razvoju kripto valuta, s obzirom da su informacije o regulaciji kripto valuta od strane ruskih vlasti u prethodnom period bile pre svega usmerene ka potpunoj zabrani operacija sa ovim valutama. Trgovina kripto valutama kao imovinom, međutim, najverovatnije neće biti podložna porezu na dodatu vrednost s obzirom da će se suštinski posmatrati kao finansijska imovina. U poslednje vreme se sve više i govori i o aktivnostima ruskih vlasti ka kreiranju državne kripto valute – kriptorublje13. Trenutno je nepoznato da li će ova valuta, ukoliko bude kreirana, biti jedna od dozvoljenih kripto valuta na ruskom tržištu ili jedina dozvoljena, ali njeno eventualno kreiranje će svakako biti pomak u razvoju kripto valuta.

Vlada Kanade je prva zemlja koja je formalno regulisala digitalne valute, u junu 2014. godine. Bitkoin definiše kao elektronski novac koji građani mogu koristiti kao sredstvo plaćanja u kompanijama koje to sredstvo prihvataju. Takođe, dozvoljena je kupovina i prodaja bitkoina kao finansijske imovine u cilju ostvarivanja zarade. Sa druge strane bitkoin nije zakonsko sredstvo plaćanja, pa je time njegova upotreba ograničena u kompanijama koje prihvataju da svoje usluge ili robu prodaju za tu kripto valutu. Poreska regulacija transakcija u bitkoin-u ista je kao i za transakcije u nacionalnoj valuti. Sve poreske obaveze nastale iz promene vlasništva bitkoina podložne su već postojećim poreskim obligacijama. Takođe, svaki gubitak ili dobitak od trgovine bitkoinom kao finansijskom imovinom mora biti prijavljen pri obračunu poreza na dohodak građana14.

Sjedinjene Američke Države prepustile su svakoj državi u okviru svog sastava da odrede kako će njihovi građani moći da učestvuju u operacijama sa kripto valutama. Na nivou nacije regulacija definiše virtualne valute kao imovinu i obavezuje građane da prijave ostvareni profit na osnovu operacija sa virtualnim valutama poreskoj administraciji15. Različite državne agencije takođe regulišu u određenoj meri operacije sa kripto valutama koje su u njihovoj nadležnosti, ne regulišući same kripto valute već operacije sa njima koje nisu dozvoljene. Pa tako Mreža za primenu regulacija u oblasti finansijskog kriminala (Financial Crimes Enforcement Network - FinCEN) kao deo Ministarstva finansija SAD nalaže svim berzama koje trguju kripto valutama i drugim kompanijama koje se bave operacijama sa kripto valutama da se registruju kao kompanije koje se bave prenosom ili konverzijom novca i time budu regulisane Zakonom o sigurnosti bankarskog sistema.

Regulacija u Ujedinjenom Kraljevstvu je u toku i u ovom slučaju je najpre usmerena ka rešavanju problema koje popularizacija ovih valuta donosi u oblasti borbe protiv terorizma i pranja novca. U skladu sa time pre svega će biti regulisane platforme za trgovinu valutama i kompanije koje pružaju usluge virtuelnih novčanika u okviru direktiva za suzbijanje pranja novca i finansiranje terorizma16.

Evropska unija kao celina nije jasno regulisala kripto valute. Usaglašavanje većeg broja zemalja oko regulisanja pojma koji se i dalje razvija i koji i dalje nema jasnu definiciju zahteva određeno vreme i iskustvo, ali aktivnosti pojedinačnih zemalja EU povodom ovog pitanja mogu nam ukazati na pravac razvoja kripto valuta i tehnologija koje stoje iza njih u EU u budućnosti. Početkom 2018. godine francuski ministar finansija najavio je formiranje radne grupe čiji ce cilj biti definisanje regulatornih normi kriptov valuta. Estonija je već zatražila od EU komentar na pokretanje ICO za sopstvenu kripto valutu estcoin, što je možda moglo biti i očekivao od države sa veoma razvijenim digitalnim društvom i e-upravom. Članovi Nacionalne banke Finske objavili su septembru 2017. godine istraživački dokument17 u kome navode da ne postoji potreba za regulacijom bitkoina. U Nemačkoj nije doneta regulativa koja se odnosi na sam bitkoin i ostale kripto valute već se primenjuju već postojeće regulative na „sredstvo razmene“ kako je bitkoin definisan u Nemačkoj. Značajno je napomenuti da pri kupovini bitkoina za euro bitkoin mora biti uvećan za PDV, čime je njegova popularizacija donekle ograničena.

Švajcarska takođe nije posebno regulisala bitkoin niti je na bilo koji način ograničila njegovu upotrebu. Pored toga što su ovakvi uslovi doveli do razvoja kompanija koje se bave razvojem blockchain tehnologije, država je kroz stvaranje asocijacije18 ovih kompanija dodatno doprinela njihovom razvoju i pokazala svoj interes u daljem razvoju tehnologije koja stoji iza kripto valuta. U januaru 2018. godine Državni sekretarijat za međunarodna finansijska pitanja (SIF) uspostavio je radnu grupu za blockchain / ICO koja e pregledati zakonski okvir i identifikovati bilo kakvu potrebu za aktivnostima uz učeše Federalnog ureda pravde (FOJ), Švajcarskog nadzornog organa za finansijsko tržište (FINMA)19.

Nasuprot ovim zemljama, koje regulisanjem ne zabranjuju upotrebu bitkoina, Narodna banka Kine je u septembru zabranila inicijalne ponude virtuelnih valuta (initaila coin offering - ICO)20 i donela odluku o zatvaranju domaćih berzi za prodaju bitkoina. Međutim, regulacijom nije zabranjeno „rudarenje“ novih jedinica postojećih valuta. Razlozi za ovakav stav Kine prema kripto valutama mogu se pronaći u jedinstvenim okolnostima u kojima je regulacija doneta. Naime, Kina se u trenutku regulacije nalazila u situaciji u kojoj se dominantan deo trgovine bitkinom obavlja od strane kineskih građana21, dve od tri kineske berze za trgovinu kripto valutama koje su zatvorene u trenutku donošenja regulacije (Bitfinex, OkCoin, i BTCC) zauzimale su drugo i treće mesto na svetu prema obimu trgovine kripto valutama22, a gore navedene regulacije u drugim zemljama u tom trenutku nisu bile donete. U takvim okolnostima Kina je morala da reguliše tržište kako ne bi došlo do ozbiljnijih ekonomskih posledica kao rezultat kombinacije navedenih faktora. Kako se kripto valute budu razvijale, a različiti oblici regulacije davali rezultate i preporuke za dalju regulaciju, možemo očekivati relaksaciju tržišta kripto valuta u Kini.

Indija još uvek nije regulisala kripto valute, ali sa primljenim iznosom doznaka u vrednosti od 72 milijarde dolara u 2015. godini23 predstavlja poseban izazov za regulatore jer bitkoin omogućuje nesmetan trenutni priliv doznaka iz virtuelnog novčanika pošiljaoca na račun primaoca potpuno netransparentno. Filipini kao zemlja koja se nalazi na trećem mestu liste sa 29 milijardi dolara primljenih kroz doznake u 2015. godini takođe su najavili regulaciju, posebno pri konverziji bitkoina u nacionalnu valutu.

U Srbiji su operacije sa Bitkoinom su slobodne i moguće je slobodno ih razmenjivati za dinare. Kao i većina zemalja Srbija (Narodna banka) je objavila upozorenje o upotrebi kripto valuta24 još u 2014. godini, pozivajući se na obaveštenja Evropske unije. Bitkoin je u Srbiji moguće slobodno razmenjivati za dinare. Za Srbiju je regulacija bitkoina važna i iz ugla primanja doznaka, čija je vrednost procenjena na 2 milijarde američkih dolara.

5. ZAKLJUČAK

Za sistem kripto valuta se ne može reći da predstavlja realnu opasnost, a da to ne bude zasnovano samo na pretpostavkama. Takođe, kao što smo već naveli, najveći deo kritika, kao što su finansiranje terorizma, izbegavanje poreza, itd., nisu realne kritike jer se ovim problemima bave institucije, a ne novac. Da je moguće vršiti aktivnosti borbe protiv ovih problema bez ograničavanja ili zabrane korišćenja kripto valuta pokazuje primer kažnjavanja kompanije BTC za pranje novca putem operacija sa kripto valutama u Sjedinjenim Američkim Državama, od strane državne agencije Mreža za primenu regulacija u oblasti finansijskog kriminala 25

U radu smo videli nekoliko načina regulacije kripto valuta u nekim od najrazvijenijih svetskih ekonomija. Neke od navedenih regulacija su iskazane formalno, dok je u nekim slučajevima regulacija izvršena jednostavnim prihvatanjem operacija sa kripto valutama. Nakon regulacija i prihvatanja operacija sa kripto valutama u ovim zemljama teško je verovati da će druge zemlje u bliskoj budućnosti moći da zabrane upotrebu i ograde se od tehnološkog razvoja zasnovanog na blockchain tehnologiji i kripto valutama. Ovakva mogućnost svakako postoji, ali je ona verovatna isključivo na tržištima na kojima trgovina kripto valutama bude značajno pozitivno odstupala od svetskih trendova, kao što je bio slučaj sa Kineskim tržištem.

Kripto valute predstavljaju značajnu tehnološku evoluciju u okviru međunarodnog finansijskog sistema. I postojeći sistem zasnovan je na prethodnim tehnološkim evolucijama, pa je tako i u ovom slučaju potrebno pratiti njen razvoj, prihvatiti i primeniti sve pozitivne aspekte. Uključivanje države kroz regulaciju ovde je možda i najpotrebnije. Kao i kod svakog tehnološkog napretka najveći otpor daljem napretku stvaraju oni koji najviše uživaju u postojećem sistemu. U slučaju da se pokaže da kripto valute pružaju značajnu korist građanima na štetu finansijskih institucija ovaj otpor će svakako biti snažan.

Videli smo da su kritike koje se odnose na finansiranje terorizma, pranje novca, itd., neosnovane. Sa druge strane kritike da se ne radi o novcu su prerane. Fluktuacije vrednosti koje kripto valute iskazuju na dnevnom nivou nisu svojstvene pravim valutama, pa ih pre svega treba posmatrati kao imovinu kojom se trguje. Međutim i ovde se može postaviti pitanje fluktuacija valuta u uslovima inflacije i hiperinflacije, odnosno u uslovima nestabilnosti i nemogućnosti predviđanja, čak i kratkoročnih, kretanja na tržištu valute koja je u pitanju. Upravo takve okolnosti trenutno karakterišu tržište kripto valuta. Klasifikacija kripto valuta kao imovine u ovom trenutku možda je i opravdana sa aspekta da se njima više trguje nego što se koriste u trgovini, ali u tom smislu bi i klasifikacija interneta u sličnoj fazi razvoja kao „sistem za razmenu naučnih informacija“ bila opravdana. Upotreba i mogućnosti kripto valuta tek su u ranoj fazi razvoja. Šta one trenutno predstavljaju, imovinu ili novac, može biti predmet debate, ali samo na nivou pojedinačnih zemalja, usled njihove različite primene na ovim nivoima, i samo u trenutku razmatranja.

Kako su kripto valute iskazale otpornost na negativne regulacije, pritisak velikih igrača na obaranje cena, medijski pritisak ekonomskih analitičara, i opstale kao još uvek u potpunosti nedefinisani fenomen realno je očekivati da ćemo u narednih nekoliko meseci videti pozitivne promene u regulaciji kripto valuta kao i verovatno uključivanje berzi u trgovinu kripto valutama kao imovinom. U srednjem roku ovo bi trebalo da dovede do rasta vrednosti kripto valuta. U dugom roku kripto valute će preći iz nedefinisane sfere i u funkciji četvrte industrijske revolucije iskazati svoj potencijal i vrednost.

Posebnu pažnju treba obratiti na činjenicu da se ovo odnosi samo na mali broj kripto valuta, koje će nivoom tehnološkog razvoja najpre i najbolje odgovoriti na zahteve tržišta. Dominantan broj kripto valuta i u ovom trenutku nema nikakvu vrednost, već se u potpunosti bazira na već široko rasprostranjenoj tehnologiji i snažnom marketingu. U tom smislu kretanje na tržištu kripto valuta možemo poistovetiti sa kretanjem na tačka-com tržištu krajem devedesetih godina 20. veka. Početak razvoja interneta doveo je do ogromnih rasta ulaganja u kompanije koje su bile bazirane na internetu, bez obzira na činjenicu da ta ulaganja nisu bila opravdana ekonomskim podacima i činjenicama. Nakon pucanja balona veliki broj ulagača ostao je bez celokupnog ulaganja, ali oni koji su uložili u E-bay, Amazon, i dr. ostvarili su i verovatno i dalje ostvaruju značajan profit.

Ovde možemo napraviti još jednu vezu. U trenutku razvoja interneta moglo se takođe postaviti pitanje njegovog budućeg uticaja na razvoj terorizma, pornografije, i dr. i smanjivanje mogućnosti odgovarajućih službi u borbi protiv ovih problema. Da li su ovi razlozi trebali da spreče razvoj internet tehnologije ili ne?

Narodna banka Srbije, kao i ostali kreatori ekonomskih politika u Srbiji, trebalo bi da prate sve promene na tržištu kripto valuta i regulacije i aktivnosti drugih država kako bi mogli da procene potencijalne rizike i prednosti ranog uvođena i regulacije kripto valuta. Uzevši u obzir moguće legalne načine kupovine i prodaje kripto valuta u Srbiji, NBS bi u ovom trenutku mogla da uloži napore u regulisanje kupo-prodaje ovih valuta i oporezivanje dobiti nastale ne osnovu ovih transakcija.

6. LITERATURA

• Ernest and Young Global Consumer Banking Survey, 2014, http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/EY_-_Global_Consumer_Banking_Survey_2014/$FILE/EY-Global-Consumer-Banking-Survey-2014.pdf
• European Central Bank, 2012, Virtual currency schemes, Frankfurt.
• European Central Bank, 2015, Virtual currency schemes – a further analysis, Frankfurt.
• Financial Action Task Force, 2014, Virtual Currencies Key Definitions and Potential AML/
• CFT Risks, Pariz.
• International Monetary Fund, 2016, Virtual Currencies and Beyond: Initial Considerations, Washington.
• Houy, N., 2014, The Bitcoin mining game, Groupe d’ Analyse et de Théorie Économique
• Lyon-St Étienne, Lyon.
• Houy, N., 2014, The economics of Bitcoin transaction fees, Groupe d’ Analyse et de
• Théorie Économique Lyon-St Étienne, Lyon.
• Nakamoto, S., 2008, Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System, https://bitcoin.org/
• bitcoin.pdf
• Rainer, B. et all., 2015, Bitcoin: Economics, Technology, and Governance, Journal of
• Economie Perspectives, Vol. 29, str. 213-238.
• Vondrackova, A., Regulation of Virtual Currency in the European Union, 2016, Charles
• University Law Faculty, Prag
• Swan, M., Blockchain – Blueprint for a new economy, 2015, O’Reilly, Sebastopol.

Internet izvori:

• https://en.wikipedia.org/wiki/Satoshi_Nakamoto#Development_of_bitcoin
• www.blockchain.info
• https://bitcoin.org/en/
• https://coin.dance/poli
• www.coinmarketcap.com

...

---

1. Fondacija za razvoj ekonomske nauke
2. Virtual Currencies and Beyond: Initial Considerations, 2016, International Monetary Fund, Washington, USA
3. Virtual currency schemes – a further analysis, 2015, European Central Bank, Frankfurt, Germany
4. Neregulisani digitalni novac koji je najčešće izdat i regulisan od strane svog osnivača i prihvaćen od strane određene virtuelne zajednice
5. http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000003478 Podatak za oktobar 2017. godine.
6. https://fred.stlouisfed.org/series/MABMM301USM189S Podatak za septembar 2017. godine.
7. Primer Mt. Gox, https://en.wikipedia.org/wiki/Mt._Gox
8. Mt. Gox Exchange i Coincheck
9. Inicijalna ponuda virtuelnih valuta
10. https://www.ato.gov.au/General/Gen/Tax-treatment-of-crypto-currencies-in-Australia---specificallybitcoin/#TransactingwithBitcoin
11. https://media.dev.by/decree_media_kit_en.pdf
12. https://ria.ru/economy/20171221/1511414652.html
13. http://www.dailymail.co.uk/news/article-4989410/Russia-launches-cyber-currency-CryptoRuble.html
14. https://www.canada.ca/en/financial-consumer-agency/services/payment/digital-currency.html
15. https://www.irs.gov/newsroom/irs-virtual-currency-guidance
16. https://www.parliament.uk/business/publications/written-questions-answers-statements/written-question/Commons/2017-10-27/110111
17. https://helda.helsinki.fi/bof/bitstream/handle/123456789/14912/BoF_DP_1727.pdf;jsessionid=2F1E2EDBF1180739B5C13906CA99260E?sequence=1
18. https://cryptovalley.swiss/
19. https://www.sif.admin.ch/sif/en/home/dokumentation/medienmitteilungen/medienmitteilungen.msg-id-69539.html
20. Inicijalna ponuda virtuelne valute (ICO) podrazumeva neregulisano finansiranje razvoja novih virtuelnih valuta prikupljanjem sredstava od zainteresovanih investitora. Investitori (pojedinci ili kompanije) ulažu fiducijarni novac ili već postojeće virtuelne valute u zamenu za vlasništvo nad određenim brojem jedinica novostvorene valute, u nadi da će u budućnosti njena vrednost biti višestruko veća. Ukoliko se prikupi unapred definisana potrebna suma u okviru ICO investitorima se dodeljuje pripadajući broj jedinica nove valute, ukoliko ne investirani novac se vraća investitorima.
21. Prema nekim procenama 45% ukupne trgovine bitkoinom.
22. http://data.bitcoinity.org/markets/volume/6m?c=e&t=b
23. https://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/4549025-1450455807487/Factbookpart1.pdf
24. http://www.nbs.rs/internet/latinica/scripts/showContent.html?id=7605
25. https://www.fincen.gov/news/news-releases/fincen-fines-btc-e-virtual-currency-exchange-110-million-facilitating-ransomware

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na startit.rs

25.12.2014 / Autor: Zoja Kukić

---

Ko je na početku prošle godine kupio Bitcoin, sigurno nije zadovoljan. Vrednost ove kritpovalute je u odnosu na početak godine pala 52% u odnosu na dolar, ali je zato iznos investicija u BTC projekte ove godine skoro 3 puta viši nego sve prethodne investicije zajedno. Ovaj negativan trend ga je do prošle nedelje činio najgorom investicijom, lošijim

Ko je na početku prošle godine kupio Bitcoin, sigurno nije zadovoljan. Vrednost ove kritpovalute je u odnosu na početak godine pala 52% u odnosu na dolar, ali je zato iznos investicija u BTC projekte ove godine skoro 3 puta viši nego sve prethodne investicije zajedno.

Ovaj negativan trend ga je do prošle nedelje činio najgorom investicijom, lošijim čak i od rublje koja prolazi kroz najveći svoj pad u poslednjih 16 godina, međutim ipak se izvukao u poslednjim danima.

U ovu godinu BTC ušao je vredan 770,44$, već 6. januara je dostigao svoju najvišu vrednost od 951$, a danas vredi 332$.

Kraj BTC kao spekulativne valute?

Pad Bitcoina može da se posmatra i sa pozitivne strane, jer može da označava njegov kraj kao spekulativne valute i ulazak u pravu bitcoin ekonomiju. Što pre ljudi prestanu da je kupuju samo da bi je kasnije prodali i zapravo počnu da ga koriste za kupovinu/prodaju dobara i usluga, to će pre postati stabilniji i realniji u vrednosti, a samim tim i prihvaćeniji, što opet utiče na njegovu vrednost.

U poslednjih nekoliko meseci Bitcoin nije ooscilirao kao ranije – kretao se između 300 i 400$.

Razlozi za smanjenu vrednost Bitcoina mogu biti različiti, pa se tako pretpostavlja da su rani prihvatioci sredinom ove godine prodavali svoje Bitcoine, briga oko regulative ili konkurencije, smanjeno učešće špekulanata, ali i jačanje dolara, sa kojim se najčešće stavlja u relaciju.

Iz ugla korisnika Bitcoina – bilo onoga koji kupuje njime, ili onog koji ga prodaje, ovo je dobar znak, jer je život mnogo lakši ako znate da je Bitcoin približno 350$.

Da bi ova kriptovaluta bila prihvaćena od strane masa, potrebno je da bude stabilna i ova godina može biti uvod u to. Stabilna valuta vodi većoj upotrebi BTC, a što je veći broj transakcija između kupovine Bitcoina i prodaje istog, to će valuta biti realnija i samim tim, stabilnija.

Broj kupaca i prodavaca koji koriste Bitcoin ove godine je drastično porastao i završićemo godinu sa više od 90.000 biznisa čije porizvode ili usluge možete kupiti ovom valutom. Iako su to uglavnom bili biznisi iz različitih niša, primetan je rast u prihvaćenosti od strane velikih kompanija, kao što su npr. Dell i Microsoft.

Bitcoin kao sredstvo plaćanja, a ne štednje ili investicije

Iako je vrednost Bitcoina opala i može dobiti titulu jedne od lošijih investicija (opet, ako ulažete samo da biste nakon određenog vremena pokupili kajmak), investitori i dalje intenzivno ulažu u BTC projekte. Razlog leži u tome što bez obzira na vrednost Bitcoina, njegova upotreba sve više raste i gledajući iz tog ugla, ova godina je bila prilično uspešna i to se vidi i po investicijama.

Od ukupno 317 miliona dolara koliko investicija su pridobili projekti zasnovani na BTC, čak 71% je investirano ove godine.

Špekulanti nisu samo negativno uticali na BTC – svakako su značajno uticali na nepredvidivost i česte promene vrednosti Bitcoina, ali su ove aktivnosti privukle pažnju medija i javnosti što je uticalo na rast baze korisnika Bitcoina. Moglo bi se pretpostaviti da je sada taj broj korisnika dostigao kritičnu masu i da je vreme za realnu BTC ekonomiju – onu u kojoj će ljudi zaista trgovati Bitcoinima, a ne držati ih da bi ih prodali.

Naravno, postoji i negativna strana priče, a to je mogućnost da špekulanti odlaze masovno, jer predviđaju još veći krah ove valute, kojoj je ishod sa regulativama i bezbednošču i dalje neizvestan. Kao i sve drugo, vreme će pokazati.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni članak na politika.rs.

06.12.2014 / Autor: Istok Pavlović

---

Pre nekoliko godina, pojavila se digitalna valuta – bitkoin. Isprva, delovalo je kao utopija šačice sanjara ideja da ova valuta jednog dana postane glavno sredstvo plaćanja među ljudima, i da se potpuno ukine bankarski sistem i posrednici u finansijskim transakcijama. Međutim, san polako postaje realnost. Sve više ozbiljnih kompanija prima bitkoin kao sredstvo plaćanja, i njegovo usvajanje se povećava iz meseca u mesec.

Kako zapravo radi bitkoin? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, pođimo od jednog starijeg problema u matematici, koji se zove „problem vizantijskih generala”.

Vizantijski generali opkolili su neprijateljski grad. Svaki od generala nalazi se sa svojom vojskom negde oko grada, i generali su geografski razdvojeni. Komunikacija među generalima ide preko kurira, koji prenose poruke. Da bi napad uspeo, generali moraju da se dogovore oko zajedničkog nastupa – da krenu svi odjednom u dogovoreno vreme. Međutim, problem je što među generalima, pa i među kuririma mogu da postoje izdajnici – ljudi koji rade za neprijatelja i koji će namerno preneti pogrešnu poruku kako bi sabotirali napad. Kako organizovati prenošenje poruka među generalima tako da akcija uspe, bez obzira na izdajnike?

Rešenje ovog problema postoji, i u pitanju je veoma kompleksan matematički algoritam koji se razvio početkom 21. veka. Pojavom bržih kompjutera, ovaj problem postao je rešiv za kraće vreme. U praksi, ovo je značilo da smo dobili način da se uspostavi potpuno poverenje između dve osobe na internetu koje se uopšte ne poznaju. To je otvorilo čitav novi spektar mogućnosti – a jedna od tih mogućnosti je digitalni novac.

Bitkoin sistem je zapravo kao jedna velika finansijska knjiga na internetu. Vi kupujete prostor u toj knjizi, u zamenu za klasičan novac ili prodajom neke robe ili usluga, i tada postajete vlasnik određene sume bitkoina. Taj svoj prostor zatim možete prodati nekom drugom ko hoće da ga kupi. Sve transakcije su potpuno sigurne i niko na svetu ne može da ospori da su se desile.Transakcije automatski beleži mreža kompjutera širom sveta prema „algoritmu vizantijskih generala”, bez ikakvog upliva živih ljudi, i tako dobijamo maksimalno poverenje. S obzirom na to da su ljudi eliminisani iz jednačine, najvažnija posledica ovog sistema je to što sada sve transakcije mogu da budu bez posrednika, bez banaka i nema provizije.

Ova poslednja činjenica je jedan od ključnih razloga što je bitkoin uveden kao sredstvo plaćanja u mnogim prodavnicama. Koliko god opskurno delovao, bitkoin je zapravo mnogo povoljniji za prodavce od klasičnog novca. Recimo da prodajete elektronske uređaje, gde je uobičajena margina profita oko pet procenata. Banke za procesiranje kartice uzimaju 2,5 odsto. Vi, dakle dajete polovinu svog profita banci, samo zato što banke kao sistem imaju monopol nad plaćanjem i nemate izbora. Tačnije, niste imali izbora do pojave bitkoina.

Za velike kompanije, kojima ne smetaju bankarske provizije, bitkoin je više stvar prestiža i mode. „Hej, pogledajte kako smo mi moderna kompanija, primamo bitkoine.” Međutim, za male porodične biznise bitkoini bukvalno mogu da znače opstanak.

Postavlja se logično pitanje, šta je to što bitkoinima daje vrednost? Odgovor na ovo pitanje zapravo leži u pitanju „šta je to što daje vrednost klasičnom novcu”. Ako pogledamo istoriju novca, u početnom trenutku za ljude je to bilo neko parče papira, ali su uvedene zlatne rezerve kao garancija da taj papir vredi. Ova garancija stvorila je kod ljudi veru u novac, i ta vera čini njegovu vrednost. Kasnije, ove zlatne rezerve su davno prevaziđene i nemaju veze s količinom novca u opticaju, ali ono što je ostalo jeste vera u novac, i samo zahvaljujući toj veri novac ima vrednost.

Ista stvar je i sa bitkoinima. Njegovu vrednost zapravo čini vera. Milionima ljudi širom sveta krv uzavri od sreće kada čuju za ideju da se konačno iskoreni bankarski sistem. Oni vide bankare kao „krvopije koji žive na tuđoj grbači”, i podržaće svaku ideju u tom pravcu. Počeće pasionirano da koriste bitkoine kao sredstvo plaćanja gde god je to moguće, sanjajući da dožive tokom svog života naslov u novinama „Bankari ostali bez posla”, da bi tog dana mogli da kažu: „I ja sam u ovome učestvovao, ja sam jedan od oslobodilaca čovečanstva.”

Naravno, kao i svaka tehnologija u svojoj ranoj fazi, bitkoin ima svoje propuste koji se sređuju. Ako pogledate internet komentare, ima ljudi koji će naći sto mana bitkoinima. Ipak, da smo slušali kritizere koji kritikuju tehnologije u ranoj fazi, nikada ne bismo imali avione, električnu struju, ili bilo koje inovacije koje su u početku delovale nesigurno, a bez kojih nam je današnji život nezamisliv.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

06.10.2014 / Autor: Slaviša Tasić

---

Od kako je bitcoin postao popularan vodi se rasprava među zagovornicima slobodnog tržišta oko njegovo gpravog statusa: da li je to budući novac, efikasan sistem zaobilaženja državne kontrole i garant slobode pojedinca, ili pak fikcija i pomodarstvo iza koje nema ničeg stvarnog?

Teorijski centar debate je pitanje da li je bitcoin "zapravo" novac ili ne. Jedna grupa tvrdi da jeste, pozivajući se na to da je nastao hiljadama dobrovoljnih akata potrošača na tržištu i time uspostavljen kao konvencija. Ko ste vi, teoretičari iz fotelje, da u ime naroda koji prihvata bitcoin definišete šte je "pravi" novac a šta nije? Druga škola tvrdi da je to irelevantno, da je takozvana vrednost bitcoina fiktivna i naduvana, i da će uskoro pući, jer nema nikakve realne pozadine: svaki novac kroz istoriju je uvek morao da ima podlogu nećeg realnog, najčešće plemenitog metala neke vrste, novac nikad ne nastaje nečijom naredbom ili proizvoljnom odlukom.

Vrlo često se u ovom kontekstu pominje Misesova čuena "teorema regresije". Ona kaže da je novac univerzalno razmensko sredstvo koje svoju vrednost crpe iz prethodne upotrebne vrednosti materijala od kojeg je sačinjeno. Recimo, zlato i srebro imaju vrednost kao nakit i luksuzna roba koju ljudi traže iz ne-monetarnih razloga, a njihova vrednost kao novca se onda izvodi iz te prethodne evaluacije njegove ne monetarne upotrebne "vrednosti". Tehnički rečeno, tražnja za zlatom kao monetarnim dobrom izvedena je iz tražnje za zlatom kao nemonetarnim dobrom.

Problem sa bitcoinom je što na prvi pogled on nema nikakvu ne-monetarnu vrednost. Nije zasnovan ni na kakvom fizičkom materijalu ili robi, već predstavlja kompjuterski algoritam. Bitcoin je beskoristan za bilo šta drugo osim kao sredstvo plaćanja. Ako je tome tako, onda postoje samo dve mogućnosti: ili bitcoin ne može da bude novac, ili je teorija o realnoj, nemonetarnoj osnovi novca netačna.

Izgleda da ni jedno ni drugo nije slučaj. Bitcoin jeste sredstvo razmene, iako još uvek nije novac, budući da nije univerzalno prihvaćen (što ne znači da ne može ili da neće biti prihvaćen), ali bitcoin istovremeno JESTE zasnovan na nečem realnom, tj ima vrednost i mimo svoje uloge kao novca. Ta prethodna vrednost bitcoina je njegova uloga kao efikasnog sistema plaćanja. Kao što Jeffrey Tucker naglašava u svom novom tekstu, Bitcoin je 2008 uveden kao sistem plaćanja koji bi omogućio efikasni transfer resursa između pojedinaca u raznim delovima sveta uz potpuno zaobilaženje zvaničnog finansijskog sistema. Programski dokument osnivača Bitcoina nije uopšte spominjao novac nego samo sistem plaćanja koji omogućava pouzdanost, anonimonst i operisanje izvan zvaničnih finansijkih tokova. Tehnički detalji su ovde.

Bitcoin kao sistem je lansiran 9 januara 2009, ali u tom trenutku njegova vrednost je bila nula! Sve do oktobra 2009 potenicjalni klijenti su mogli da dobiju besplatno koliko god hoće bitcoina da eksperimentišu. Ljudi su vršili prve transakcije, proveravali da li je sistem pouzdan, da li radi onako kako je obećano itd. Taj proces eksperminetisanja je trajao oko deset meseci. U tom periodu Bitcoin kao novac nije imao nikakvu tržišnu vrednost. Pre tačno pet godina, 5 oktobra 2009 postavljena je prva tržišna cena. Ona je bila 1390 bitcoina za jedan američki dolar, odnosno jedan bitcoin je vredeo manje od desetog dela penija. U tom trenutku publika je bila još uvek skeptična, što se pokazalo u vrlo niskoj ceni, ali kako je vreme prolazilo cena je rasla jer je evaluacija sistema, sa protokom vremena i daljim potvrđivanjem njegove vrednosti i pouzdanosti, kao i ulaskom mnogo šireg kurga ljudi u igru, postajala sve viša. Međutim, to je sve sa teorijske tačke gledišta irelevantno; ključna stvar je da je početna evaluacija bitcoina, prva tržišna cena objavljena 5 oktobra 2009 bila zapravo izraz evaluacije sistema plaćanja koja je vršena mesecima nezavisno od samog novca (tj njegove potencijalne vrednosti). Bitcoin kao novac "regresira" u mizesovskom smislu na bitcoin kao sistem plaćanja.

Dakle, bitcoin nije fiat novac. On predstavlja potencijalnu valutu koja je izvedena iz tržišne vrednosti specifičnog sistema plaćanja koji klijentima omogućava značajne prednosti koje drugi sistemi ne pružaju. I stoga oza njega stoji "realna vrednost" u istom smislu u kome nešto "realno" stoji iza zlata i srebra kao novca, ili iza modernih fiat valuta izvedenih iz zlata i srebra. Ja ne verujem da bi bitcoin imao velike šanse protiv zlata i srebra na slobodnom tržištu valuta, ali u ovom trenutku ne postoji slobodno tržište valuta, tj onaj ko pokuša da trguje u zlatu završiće u zatvoru. U takvim okolnostima, virtuelnost bitcoina predstavlja komparativnu prednost u odnosu na svaku vrstu robnog novca uključujući i zlato: vlasnik ne poseduje nikakvu fizičku supstancu koju vlada može da mu konfiskuje. Naravno, to bi moglo da se promeni ukoliko vlade ocene da je bitcoin značajna opasnost i krene u tehnološki rat protiv njega. U tom slučaju bi i cena verovatno pala.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na startit.rs

20.03.2014 / Autor: Pavle Mihajlović

---

Kada pomislimo na novac prvo nam prolete slike keša. Novac je pre svega sredstvo razmene, koje omogućava jednostavnu trgovinu. To je takođe merilo putem kojeg pratimo poslovanje i čuvamo ostvarenu ekonomsku vrednost.

Školjke, kamenčići, žito, tkanina, metalni novac i na kraju papir, koji su se svi koristili kao sredstvo plaćanja, pokazuju da je od materijala, za novac, mnogo važnije ispunjenje tri pomenute funkcije. Poslednja inovacija na tom polju je digitalna valuta koja bi mogla da omogući da se trgovina, obračun i čuvanje vrednosti obavljaju najjeftinije i najefikasnije do sada.

Postoji čitav niz tekstova koje možete pronaći na internetu koji će mnogo bolje i detaljnije objasniti tehničku stranu Bitcoina. Niti znam, niti bih mogao da razumem detalje, te ovde iznosim ekonomsku (teorijsku) perspektivu. Ukratko, Bitcoin nastaje procesom rudarenja “mining”, koji podrazumeva da vaš računar rešava izuzetno komplikovanu jednačinu. Rešavanjem dobijate pravo na nagradu – određeni deo jedinice bitcoina.

Otprilike u čitavom sistemu, 6 Bitcoina se izrudari svakog sata. U opticaju je trenutno 12 miliona Bitcoina a maksimalni potencijal je 21 milion. Bitcoin takođe možete kupiti na nekoj od više stotina aktivnih berzi za konvencionalne valute, ili neposredno od drugih vlasnika.

Nakon rudarenja ili kupovine, vaš bitcoin nalazi se u digitalnom novčaniku koji putem kriptovanih poruka i umršenih protokola komunicira sa drugim novčanicima. To vam omogućava da preko određenih sajtova i klijent servera koji pružaju uslugu uparivanja digitalnih novčanika, izdate transakciju prema nekom drugom korisniku koji ima digitalni novčanik.

Na kraju sve transakcije moraju proći kroz protokol verifikacije koji se, opet za nagradu, obavlja decentralizovano od strane mnogih korisnika. U suštini, to je primena koncepta klirinških kuća na digitalnu valutu.

Cilj osnivača Bitcoina je verovatno bio da ta valuta postane sredstvo razmene i merilo vrednosti u savremenoj realnoj i virtuelnoj privredi. Uz sve oscilacije vrednosti i problem koje valuta proživljava, ovo je jedna od najvažnijih inovacija u monetarnoj sferi koja bi mogla iz temelja da promeni ekonomski sistem u kojem ćemo živati za par decenija.

Kao decentralizovana digitalna valuta Bitcoin oživljava u digitalnom svetu, principe davno napuštenog sistema zlatnog standarda, kakav je postojao u srednjem veku i ranim fazama razvoja kapitalizma. Suštinske sličnosti sa zlatnim standardnom je ideja da se ograničenom ponudom Bitcoina i odsustvom bilo kojeg autoriteta koji upravlja ponudom očuva vrednost valute. Prednost bitcoina u odnosu na zlato je u tome što se može beskonačno deliti na mnogo decimala, što je gotovo besplatan za održavanje i skladištenje i vrlo jeftin za proizvodnju u poređenju sa zlatom.

Ograničenje ponude Bitcoina je važno jer čuva vrednost. Da je rudarenje neograničeno, dugoročno, njegova vrednost bi se svela na trošak struje, amortizaciju procesa i rad ljudi potrebnih da se izrudari. Uz napredovanje tehnologije rezultat bi bio da se Bitcoin ne bi fundamentalno razlikovao od konvencionalnih valuta, koje su kroz sto godina inflacije izgubile preko 90% svoje nominalne vrednosti.

Druga važna karakteristika je decentralizovanost. Svaki pojedinac može učestvovati u rudarenju, razmena je potpuno dobrovoljna, a kontrola protokola razmene je decentralizovana, jer mnogi članovi zajednice mogu vršiti kontrolu i nadzor sigurnosti transakcija.

Nijedna država ne može uticati na razmenski kurs između Bitcoina i drugih valuta – već je to prepušteno tržišnim silama. Za razliku od modernih nacionalnih valuta, ne postoji niti jedan monopol u ponudi valute, niti ograničenje korišćenja isključivo jednog platežnog sredstva (legal tender law).

Ako Bitcoin prestane da vrši funckije novca na dobar način, ako mu padne vrednost ili propadne uvek se može dobrovoljno preći na bilo koju drugu digitalnu valutu ili konvencionalan novac.

Pobednik ili pokojnik?

Bitcoin je novotarija i kao svaka novotarija ima veliki broj entuzijasta koji se brzo zainteresovao za digitalnu kripto-valutu. Koncept kriptovanih protokola, decentralizovane kontrole transakcija i ograničene ponude vrlo je primamljiv. Istraživanja korisnika verovatno bi pokazala da su korisnici Bitcoina oni koji tragaju za revolucionarnim rešenjima, koji ne veruju u savremeni finansijski sistem, ljudi koji su entuzijastični po pitanju uloge ICT u životu, oni koji traže visok nivo diskrecije i poverljivosti informacija na internetu, hakeri, kriminalci, trgovci ilegalnim robama i dr.

Međutim, kratkoročno mnogo važniji faktor za razvoj i opstanak Bitcoina su finansijski investitori – ljudi koji pre svega ulažu u bitcoin kako bi ga kasnije prodali po višoj ceni, a ne zbog neposrednog korišćenja valute za transakcije ili obračun. Sa rastom popularnosti i ograničenom ponudom cena Bitcoina je brzo porasla a tokom poslednjih 6 meseci doživela dramatičan skok i fluktuacije.

Bitcoin je balon čija vrednost je precenjena u odnosu na fundamentalnu funkcije novca. Upravo zbog toga, svaka negativna informacija ili dnevni pad vrednosti od 10% čine špekulativne investitore nervoznim i oni pokušavaju da se oslobode Bitcoina kako bi sačuvali prinos investicije. Time se urušava trenutna vrednost Bitcoina na berzama i dolazi do strmoglavog pada.

Takođe, negativan uticaj imaju i vlasti pojedinih nacionalnih država koje su promenama regulacije ili pretnjama uspele da na kratko uzdrmaju poverenje u digitalnu valutu. Veliki udarac dogodio se krajem februara kada je nestala berza za razmenu Bitcoina MtGox.com i oborio vrednost valute za jednu petinu. Pre nekoliko dana direktorka jedne od berzi pronađena je mrtva.

Svašta je moguće u uzburkanom svetu špekulacija koji danas čini Bitcoin. Nije isključeno da ćemo otkriti puno lakih zarada, puno primera vrednog i upornog rada koji se isplatio. Takođe, biće investitora koji će izgubiti bogatstva, kriminala, velikih prevara. Zato sa ovom valutom treba biti posebno oprezan.

Bitcoinom danas vladaju finansijski zakoni, mnogo više nego logika protokola, kriptografske karateristike primenjene tehnologije ili korisnost Bitcoina u izvrđenju transakcija. Ako želite da se obogatite, pametno i strpljivo ulaganje u Bitcoin može vam doneti veliku zaradu.

Ovaj tekst vam neće reći kako da ulažete, kao što vam nijedan tekst na internet ne može reći. Pritom ne zaboravite da je ulaganje u Bitcoin radi brzo zarade finansijsko ulaganje. Odvojite vaš sud od emocija, “osećaja” i entuzijazma za tehnologiom i ne zaboravite zlatno pravilo finansija: never risk what you cannot afford to lose!

Finansijske spekulacije mogu kratkoročno uzdići Bitcoin veoma visoko, ali ga mogu i uništiti u veoma kratkom roku. Međutim, jedna stvar je sigurna, digitalne valute predstavljaju budućnost. Pojava desetina drugih konkurentskih valuta pokazuje da je budućnost veoma blizu. U svetu oštre konkurencije i inovacija možemo očekivati mnoštvo različitih koncepata digitalnih valuta, tehnička rešenja i poboljšanja koja će sve bolje težiti ostvarenju funkcija novca.

U svetu decentralizacije, slobode i odustva autoriteta, mudrost miliona koji učestvuju u procesu stvaranja novog monetarnog sistema, dovešće do izdvajanja nekoliko ili jedne digitalne valute koja najbolje zadovoljava funkciju novca. Vrlo lako može da se desi da to uopšte ne bude Bitcoin, kao što su i mnoge vodeće inovacije izgubile bitku sa svojim sledbenicima.

Digitalna valuta osnovni preduslov za internet prodaju

Svi ljudi koji se bave ICT ili imaju startap moraju razmišljati sa perspektivom integrisanja digitalnih valuta u svoj portfolio usluga ili kao segment proizvoda, ukoliko žele da učestvuju u najvećoj monetarnoj revoluciji od štampanog novca. Najvažniji pokazatelj koji možete pratiti nije trenutna cena neke digitalne valute – ona je dugoročno irelevantna – već ukupnu vrednost svih transakcija koje se obave digitalnim valutama.

Sigurnost, lakoća transakcija, dobrovoljno učestvovanje, ograničena ponuda i decentralizacija kontrole nad valutama dovešće dugoročno do istiskivanja konvencionalnih valuta, prvo sa interneta, a potom verovatno i iz ostatka ekonomije.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

15.12.2023 / Autor: Slaviša Tasić

---

Ovako sam pisao u aprilu kad je Bitcoin vredeo $50-100 dolara:

"Koja je budućnost Bitcoina? Većina mu predviđa propast, ali već smo videli da ima neprijatelje sa obeju strana i obe imaju svoje razloge. ... Ali ekonomski gledano, sada kad je Bitcoin došao dovde, meni se čini da može još mnogo rasti."

...

"Zato mislim da ekonomski Bitcoin više nema problem. Sa ovako ograničenom ponudom, a uz održanje sadašnje tražnje ili njen rast, njegove vrednost može i još mnogo da poraste."

U međuvremenu je otišao na preko $1,000. Ali mislite da sam kupio neki Bitcoin? Nisam, teško je baviti se takvim sitnicama kad morate da pišete blog.

Evo šta sada mislim o Bitcoinu.

Najvažnije je razumeti zašto Bitcoin uopšte ima vrednost. To što ima neku vrednost i nije tako iznenađujuće. Valute su istorijski spontano nastajale najčešće od nečega što ima istinsku vrednost, bronze, srebra ili zlata. Ali nije neviđeno ni da novac bez intristične vrednosti bude široko prihvaćen. Poznat je slučaj ostrva kamenog novca, gde je novac bilo kamenje, neka vrsta krečnjaka (vidi sliku ispod). Stanovnici jednog polinezijskog ostrva su koristili ovaj kamen kao novac zbog samo jedne osobine -- zato što nije postojao na ostrvu. Da biste nabavili takvo kamenje morali ste ići na drugo ostrvo, što je bilo skupo i naporno. I to je jedina osobina koja je krečnjak činila novcem, nisu ga koristili ni za šta drugo.

Štaviše, da ne bi kotrljali kamenje pri svakoj kupovini, trgovali su samo pravima na odrđeni kamen, a da se kamen uopšte nije morao pomeriti s mesta. To je suštinski isto kao današnje elektronsko bankarstvo, ali to je druga priča.

Bitcoin je nešto najbliže tome. Kad se uspostavi konvencija, onda novac ne mora imati imanentnu vrednost. Konvencija je, iz garantovanu retkost dovoljan uslov da nešto uspe kao novac. Kao i krečnjak na tom ostrvu, Bitcoin je suštinski bezvredan, ali 1) ne može se naći lako (ima retkost) i 2) postoji konvencija da se prihvata kao novac -- prihvatate ga jer znate da će ga i drugi prihvatiti.

Ali koliko je Bitcoin zaista redak? Sam Bitcoin jeste, jer mu je ponuda programski ograničena. Ali sada vidimo uspon drugih kripto valuta -- Litecoin, Peercoin, i drugi. Bitcoin je redak, ali svako može da napravi nešto jako slično bitcoinu i zvati ga drugačije. To se uveliko i dešava, za sada bez efekta na vrednost Bitcoina.

Za sada Bitcoin ima rastuću snagu konvencije, ili ekonomskim rečnikom, za njega radi efekat mreže. Efekat mreže postoji kada svaki dodatni korisnik povećava vrednost dobra -- vi koristite tastaturu sa početnim slovima QWERTY zato što svi drugi koriste istu tastaturu pa je glupo da počinjete nešto drugo; otvorili ste Facebook nalog ne zato što je Facebook tehnološki najbolje urađen nego zato što svi drugi imaju Facebook pa se tako nalkaše povezujete; nemate Google Plus jer niko drugi nema Google Plus što ga čini beskorisnim, i tako dalje. Uspostavljene mreže je jako teško srušiti, one se perpetuiraju i rastu na principu začaranog kruga.

Kad se jednom uspostave, mreže kao Facebook ili Bitcoin imaju ugrađenu prednost i teško ih je srušiti. Ali znate li ko je još imao efekat mreže u svoju korist? Imao je Windows i imao je MySpace. Windows se još drži ali nije ni blizu moći od pre desetak godina, a MySpace je potpuno propao -- a ljudi su 2008. MySpaceu predviđali večni monopol zbog efekta mreže. Poenta je, efekat mreže je prednost ali nikome ne garantuje monopol, pa čak ni opstanak.

Situacija sa Bitcoinom je ovakva. Sa pojavom drugih valuta retkost je izgubio. Nije bitno što nema Bitcoina, Bitcoin je samo ime. Ima ili može biti neograničeno mnogo kriptovaluta istog tipa i to je ono što je važno. Konvenciju odnosno efekat mreže Bitcoin još uvek ima, štaviše tu je i dalje u usponu. Ali to mu ne garantuje dugoročni uspeh. Kad se ta dva saberu, mislim da Bitcoin nema dobrih dugoročnih izgleda. Da sam onda u aprilu kupio Bitcoine, sada bih prodao.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

03.04.2013 / Autor: Slaviša Tasić

---

Posle kiparske epizode naglo je došlo do rasta njegove vrednosti. Bitcoin je virtuelna valuta koju ne kontroliše niko. Umesto toga, emitovanje Bitcoina ograničeno je komplikovanim programom. Kao i kod zlata, svako može da iskopa novčiće, ali kopanje je naporno i neizvesno -- jedina je razlika što se posao ne obavlja fizički već kompjuterski. Program je postavljen tako da količina iskopanih Bitcoina raste po stalno opadajućoj stopi, dok se na kraju, za nekih stotinak godina, asimptotski ne približi konačnom nivou.

Za bliže objašnjenje Bitcoina i više o tekućim dešavanima pročešljajte Nedeljni komentar, a meni ceo fenomen postaje vrlo interesantan iz nekoliko razloga.

Prvo, Bitcoin ima mnogo neprijatelja. Neprijatelji su pristalice državnog novca, jer je ovo privatni, decentralizovani novac, čije štampanje ne kontrolišu stručnjaci za monetarnu politiku već se obavlja po automatskom programu. Tokovi novca se teško kontrolišu i neke centralne banke su već "izrazile zabrinutost" zbog rastuće uloge ove valute.

Ali, neprijatelji su i libertarijanski ekonomisti kojima je bliži zlatni standard. U njihovu viziju se ne uklapa to što Bitcoin očigledno nema pravu materijalnu vrednost. Bitcoin je nešto kao privatni fiat novac -- dosada neviđeni fenomen. Po njima tako nešto ne može da postoji i zato mu od samog početka predviđaju propast, ali ih bar za ovih par godina njegovog postojanja stvarnost demantuje.

Dalje, nastanak i dosadašnji uspeh Bitcoina se kosi sa bilo kojom postojećom teorijom i štaviše, za njegov uspeh gotovo da uopšte nema racionalnog objašnjenja. Najveća tajna slobodne razmene, bilo da je to tržište ili drugi oblici slobodne i dobrovoljne saradnje, je to što iz neorganizovane akcije slobodnih pojedinaca može doći do ishoda kojima se ne možemo unapred nadati, koji prevazilaze našu moć imaginacije i koje čak i ex post teško možemo racionalno objasniti. (To je Hayekova najvažnija ideja, a ne njegov libertarijanizam po sebi).

Bitcoin je izgledao a i dalje većini ekonomista i medija izgleda nemoguće, jer iako je njegova ponuda ograničena programom, tražnja za njim je stvar pukog verovanja. Kod zlata i srebra, tražnja postoji jer ti metali imaju i stvarnu vrednost. Kod državnog novca, tražnja postoji jer vam država kaže da morate da koristite taj novac, ali i svojim autoritetom garantuje da će svi ostali prihvatati taj novac. Kod Bitcoina vam niko ne garantuje ništa. Kako je to počelo da se koristi, kako su ljudi, posebno oni u početku, prihvatali da prodaju stvari za Bitcoine, ili da razmenjuju svoje evre i dolare za Bitcoine, meni uopšte nije jasno. Sada je lakše, valuta je donekle uspostavljena, više je prodavaca koji je prihvataju, znate da ima dovoljno onih koji je koriste i zato ima nekih osnova za verovanje da će se to nastaviti. Ali da je tako nešto moglo da počne, da nastane ni iz čega, je gotovo neshvatljivo.

Koja je budućnost Bitcoina? Većina mu predviđa propast, ali već smo videli da ima neprijatelje sa obeju strana i obe imaju svoje razloge. Propast je pre svega moguća usled državne intervencije. Možda će tako nešto jednostavno biti zabranjeno i proganjano. Kad je američka Komisija za hartije od vrednosti mogla da ugasi jako korisnu onlajn kladionicu Intrade (čije smo kvote na razne događaje u svetu ovde često linkovali), navodno iz razloga finansijske sigurnosti, onda je vrlo moguće da i Bitcoin dođe na red.

Ali ekonomski gledano, sada kad je Bitcoin došao dovde, meni se čini da može još mnogo rasti. Tačno je da tražnja za njim počiva na cikličnom verovanju, na verovanju svakog korisnika da će svi drugi nastaviti da primaju Bitcoin, ali: prvo, već nas je jednom iznanadilo da je Bitcoin samo na osnovu tog verovanja došao od nule do današnjih preko 100$ za Bitcoin. Drugo, ne zaboravite da ni ostale valute nisu baš toliko drugačije. Tražnja za državnim novcen se, bez obzira na državne garancije, dobrim delom zasniva na istoj slobodnoj veri da će i drugi prihvatati taj novac. Zlato ima materijalnu vrednost, ali ta vrednost, za industrijsku upotrebu ili nakit, je obično dosta manja od njegove sadašnje cene. Nisu se u poslenjih nekoliko godina industrijska upotreba i atraktivnost zlatnog nakita promenili, već su se promenila očekivanja vrednosti zlata, koja takođe zavise od vaše pretpostavke da će i ostali nastaviti da kupuju i drže zlato.

Zato mislim da ekonomski Bitcoin više nema problem. Sa ovako ograničenom ponudom, a uz održanje sadašnje tražnje ili njen rast, njegove vrednost može i još mnogo da poraste. Mnogo realniji scenario raspada je panika posle najave država da će zabraniti njegovu upotrebu uz neki izgovor kao što su finansijska stabilnost ili sprečavanje pranja novca. Ali čak i ako se to dogodi ostaće fascinantno da je ovakva inicijativa uopšte uspela -- protivno zakonima slabašne ljudske logike.

@ bf47c19e:c3d2573b

Časopis studenata Ekonomskog fakulteta - "Monopolist", oktobar 2013. / Autor: Nikola Nikitović

Da li ćemo, uz pomoć interneta, uspeti da zaobiđemo banke u procesu novčanih transakcija i tako učinimo sebe bogatijim?

Slobodno tržište tera svakog učesnika da popravi performanse svog proizvoda ili usluge, smanji troškove, eliminiše nepotrebne aktivnosti i sve to u cilju profi ta. Zato ne čudi što zbog pojave savremenih tehnologija mnoga zanimanja nestaju. Tako danas skoro da više i nemamo daktilografe, limare, časovničare i slično. Međutim, delatnost koja je izložena konkurenciji, ali vekovima opstaje i tradicionalno pravi velike profi te je bankarstvo. Iste godine kad je svet zahvatila svetska ekonomska kriza, te čuvene 2008, osoba ili grupa ljudi pod pseudonimom „Satoši Nakamoto” izbacuje „bitkoin protokol”. Idejni tvorac bitkoina izabrao je da ostane anoniman, što je otvorilo prostor za istražitelje koji su pokušali da otkriju identitet Satoši Nakamota. Izneti su i dokazi koji povezuju troje ljudi sa identitetom Nakamota, ali ništa više od onoga što obični demanti ne mogu osporiti.

ŠTA JE, U STVARI, „BITKOIN”?

Jedna od ideja tvoraca bitkoina je da se dizajnira nova ekonomija u kojoj digitalni domen ima primarnu ulogu. Bitkoin je prva decentralizovana digitalna valuta. Za razliku od evra, dolara, dinara ili bilo koje druge valute, bitkoinom ne upravlja nijedna institucija - ni centralna banka, ni vlada, niti bilo ko drugi. To su digitalni novčići koji se mogu slati putem interneta. Šaljemo ih neposredno, dakle, bez učešća banaka, što znači da su troškovi slanja, ako ne nulti, onda svakako manji nego do sada. Geografski faktori ne predstavljaju ograničenje, pa, na kojoj god lokaciji da se nalazimo, moći ćemo da primamo ili šaljemo ovaj digitalni novac. Takođe, jedna od važnih osobina bitkoina je ta da nam račun ni u jednom trenutku ne može biti zamrznut.

Urednik „Bitkoin magazina” kaže da je bitkoin upravo ono što bi novac trebalo da bude. Ove transakcije ne liče na klasične novčane transakcije. Kako njima ne upravlja centralna banka, infl acija nije moguća, što u slučaju Srbije, zemlje s tradicionalno visokom infl acijom i drugom najvećom hiperinfl acijom, dosta znači. Bitkoini se generišu u procesu zvanom „mining”. Kompjuter nam zadaje kompleksan matematički problem, a cilj je šezdesetčetvorocifreni broj. Ukoliko kompjuter uspešno reši ovaj algoritam, postajemo vlasnici pedeset bitkoina. Mreža je programirana tako da povećava ponudu novca prema predodređenom rasporedu sve dok ukupan broj bitkoina ne dostigne 21 milion. Trenutno se u proseku izbacuje oko dvadeset pet novčića na svakih deset minuta. Ovaj broj biće prepolovljen do 2017, i tako svake četiri godine dok ne dostigne limit. Novembra 2012. kreirana je polovina ukupne ponude bitkoina od 21 milion, a oko 2140. bi trebalo i cela ponuda.

Vrednost bitkoina u odnosu na dolar rapidno se uvećava - od svega trideset centi januara 2011. do 125 dolara marta 2013. Iz tog razloga ljudi koriste bitkoin radije kao investiciju, nego kao sredstvo plaćanja.

Mt.Gox je najveća svetska bitkoin berza (eng. exchange) gde ljudi mogu da trguju bitkoinima bilo s kim u svetu, mogu da ih kupuju lokalnom valutom, a mogu čak i da ih skladište. Ipak, ni ovo nije bez rizika: hakeri mogu da upadnu u sistem i da ga ozbiljno ugroze. Bitkoin je, takođe, poznat po tome što je moguće, uz određeni softver, kupovati nelegalne proizvode poput droge, što skeptici vide kao negativnu stranu ove valute. Ali, ako znamo da nož može da ubije čoveka, ali i da iseče hleb, da li to onda znači da treba da zabranimo proizvodnju noževa?

Najveći interes za novu digitalnu valutu pokazuju zemlje koje nemaju tako jak bankarski sektor kao Kina, Rusija, zemlje Latinske Amerike i Afrika. Postoje dva aspekta bitkoina koja izazivaju sumnju u naše razumevanje novca: on je istovremeno i valuta i način plaćanja (nešto kao „pejpal” sa svojom valutom). Svakako da se vladama i ostalim regulatornim telima ovaj koncept ne sviđa. Oni vole kad akademci razmišljaju o monetarnoj politici, pišu radove i predaju svoje ideje nadležnima, koji ih prihvate ili odbace. Satoši Nakamoto, tvorac bitkoina, nije tako razmišljao: on je napravio valutu i pustio je u upotrebu, pa ko hoće, može da je koristi. Ovo je prvi put u istoriji da jedan čovek može da šalje i prima novac bez učešća ijedne druge osobe, bilo gde na planeti. Nije bitno da li ima bankovni račun, nije bitno da li ima kreditne kartice, ako ima kompjuter i pristup internetu, može da šalje novac odakle god želi i niko ga ne može sprečiti u tome. Neki idu i toliko daleko da kažu da je ovo i najveći izum posle interneta. Ako je tako, to znači da će tražnja rasti, a kako je ponuda predvidiva i ograničena, znači da će i cena da raste. Ako je zaista tako, hajdemo onda svi po bitkoine.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na startit.rs

29.12.2017 / Autor: Danilo Backović

---

Esej koji obrađuje konceptualne osnove Bitkoina, njegovu istorijsku ulogu i odnos sa klasičnim monetarnim sistemom.

Bitkoin, banke i suverenost individue

Kratak dijalog o dva monetarna sistema sveta napisan u čast petstogodišnjice kačenja Luterovih “95 teza” na vrata crkve Svih Svetih u Vitenbergu.

Šta je Bitkoin i ko je tu gazda uopšte?

Niko. Niko od nas i svi mi zajedno. To je “samo” softver koji radi na računarima svih onih koji žele da se pridruže. Ni od koga ti ne treba dozvola. Ne postoji meta gde naciljati Tomahavk.

Po svetu postoji toliko kopija ove računovodstvene knjige da ona može preživeti nuklearni udar (u žargonu se to zove “bubašvaba protokol”). Bitkoin se može preneti na računaru, mejlom, pismom, u glavi, u slici (steganografija), radio talasima… Jedna firma je čak platila lansiranje satelitskog repetitora koji pokriva Evropu, sever Afrike i dobar deo Azije namenjenog samo za prosleđivanje bitkoin transakcija.

Korišćenje je besplatno. Ovakav softver se zove distribuiran, jer nema jedan ili više centara sa privilegovanim učesnicima.

I Gutenbergova štamparska mašina je bila “samo” miks malo preciznog livenja, obrade drveta, poluge i tinte, začinjena cutting-edge telekomunikacionom tehnologijom tog doba — hartijom, ali ta otrovna kombinacija je promenila svet zauvek. Decentralizovala je pristup znanju i oslobodila najvažniju mrežu među ljudima od pisarskih centara moći — jezičku.

Bitkoin koristeći se novom Gutenbergovom mašinom — internetom, oslobađa drugu najvažniju mrežu među ljudima — novčanu, koja prenosi signal o vrednosti.

Ne razumem. Kako to radi samo od sebe?

Soft skillovi su mrtvi, pripremi se na vreme za svet u kome caruje matematika. Doba disidenata pisaca, novinara, pesnika i glumaca je prošlo. Svako može da shvati, treba samo malo napora i želje.

Sama srž ove tehnologije leži u zakonima brojeva. Koliko je koren iz 4? Dva? Sedi jedan. +/- 2 je tačan odgovor, jer parna stepena funkcija gubi informaciju o znaku.

Koren je čudna funkcija. Problem kvadriranja dvojke, 2^2 ne možeš tek tako da rešiš unazad (inverzno). Možda sam ja krenuo od -2? Moraš da znaš neki dodatni uslov da bi izabrao pravu granu korena (pozitivnu ili negativnu), ili da probaš obe. Na kompjuteru ne bi mnogo potrajalo da zaista probaš obe grane.

Ali! Postoji čitav jedan skup algoritama koji se zovu “kriptografske heš funkcije” (H). Pođimo od apsurdno velikog broja P (na primer od 55 cifara), stavimo ga u takav algoritam H i neka je rešenje broj J = H(P). Ovi algoritmi imaju čudesnu osobinu ireverzibilnosti.

To znači da, imao li čak i najjači mogući sekvencijalni kompjuter, ne najjači postojeći, nego najjači koji termodinamika dozvoljava, u nameri da rešiš ovaj problem unazad, znajući J, a želeći da otkriješ P od koga smo krenuli ( P = H^-1(J) ) trebalo bi ti otprilike onoliko vremena koliko je Svemiru ostalo do njegove konačne termodinamičke smrti. Ovakav algoritam u bitkoinu ima dve ključne uloge:

• On čuva tvoju imovinu od drugih, tako da svako može da pristupi toj računovodstvenoj knjizi (zamisli da banka dozvoli da svako pristupi njenoj bazi podataka), a da opet ne može da ti je uzme. Zato bitkoinu ne trebaju adresa, zaposleni, direktori, obezbeđenje i revizori.

• On čuva tuđu imovinu od tebe jer te sprečava da falsifikuješ transakciju i probaš dva puta da potrošiš isti novčić, kroz genijalno Satošijevo otkriće dokaza o radu (proof of work ili Nakamoto konsenzus). Novčana mreža je primer tzv. Vizantijske mreže, u kojoj se učesnici ne smatraju kooperantima nego suparnicima. Nakamoto konsenzus je rešenje kako ta mreža dolazi do zaključka šta je istina, kolika je nečija imovina, bez da nekome mora da se preda poverenje da za nas vodi tu knjigu evidencije imovine!

Sve do bloka postanja (genesis block) 3. januara 2009, morali smo da imamo računovođu (banka) kome predajemo poverenje da za nas vodi računovodstvenu knjigu. Ako on kaže prodavcu da ti imaš dinar kojim kupuješ robu, prodavac će mu verovati i robu će ti dati. Sada umesto poverenja imamo zakone brojeva.

Bitkoin je jedna računovodstvena knjiga za celu planetu, agnostična na državne regulative i konačno, hvala Bogu, ne zahteva računovođu. Oci prosvetiteljstva su nam dali “Liberté, égalité, fraternité” i upozorili na vreme da je predstavnički sistem samo najmanje loša aproksimacija demokratije, zato je naš doprinos: Vires in numeris!

Bojim se da mi i dalje ništa nije jasno.

Većina nas seda u avion u nadi da će poleteti. Ne moraš znati dinamiku fluida da bi negde otputovao. Daleko je prostije biti korisnik bitkoina nego klijent banke. Za koju godinu koristićeš neki finansijski proizvod, a da ni ne znaš da u pozadini radi bitkoin.

Ali ako želiš da saznaš trebaće ti ne više od par nedelja da shvatiš najvažnije tehničke detalje. Za matematičku suštinu malo više od toga, ali ne moraš ići toliko duboko. To je zato što je on slobodna, potpuno otvorena tehnologija.

Reci mi, gde to čovek može da sazna kako funkcioniše naš trenutni monetarni sistem, ta “džungla konfuzije” (Kejns)? Akademija i dalje predaje neistinu, da se Sunce vrti oko Zemlje (da je depozit stariji od kredita).

Kako to misliš: “Bitkoin oslobađa novac”?

To je pravo pitanje i najvažnija poruka: Društvo je samo jedan veoma kompleksan graf. Svaki proces u društvu se može opisati učesnicima i njihovim vezama. Školovanje, vađenje pasoša, matičenje rođenih, venčanih, umrlih, katastar, uprava, carina, itd…

Bez obzira na to što su neki procesi vrlo prosti, a neki beznadežno kompleksni, svi oni imaju jednu zajedničku osobinu da sačinjavaju hijerarhijski graf. To znači, da svaka od ovih procedura da bi funkcionisala ima u osnovi neku listu ili knjigu evidencije (ledger), a nad njom piramidu odgovornih ljudi sa pravom upisa u nju koji su pečatom, potpisom ili “ok” dugmetom garanti istine (da je diploma odbranjena, carina plaćena, da se imovina poseduje, da je dete rođeno, ugovor važeći itd…).

Ti ljudi su predstavnici kojima predajemo poverenje.

Sve do interneta ljudi nisu imali drugi izbor da se umrežavaju osim ovog hijerarhijskog — predstavničkog (sa izuzetkom primitivnih plemenskih mikrozajednica). U ovakvoj topologiji mreže postoji nezgodan fenomen koji se zove korupcija.

To je zloupotreba mreže od strane nekog od predstavnika. I nije stvar mentaliteta nego je inherentni fenomen takve geometrije mreže.

U svakom društvu postoje ubice koje se šetaju sa diplomatskim pasošima, mrtvi glasači, lažne diplome… Internet je prva horizontalna topologija umrežavanja ljudi u istoriji, a Bitkoin monetarni sistem koji koristi ovu osobinu interneta (peer-to-peer) kako bi izbacio posrednike iz novčane transakcije.

To je, po dizajnu, necenzorabilan, transnacionalan, nehakabilan, u potpunosti definisan monetarni sistem koji ne zahteva predaju poverenja posrednicima da bi funkcionisao (trustless/no counterparty risk). U srcu sistema je nesvakidašnje otkriće digitalne oskudnosti.

Gde je registrovan?

Bitkoin nije pravno lice, nije forex kockanje, ni akcija na berzi. Bitkoin je algoritam. Kao Pitagorina teorema. Znanje koje se više ne može vratiti nazad u bocu, niti se ljudi mogu naterati da se od njega oduče.

Bitkoin sa velikim “B” je protokol, to je nova vrsta baze podataka bez administratora, u kojoj svaki korisnik ima istu ulogu i koja ima token (žeton, unos u bazi, to je bitkoin sa malim “b”) koji može da menja vlasnika.

Dinamika kreiranja tokena tokom vremena je regulisana protokolom, neizmenjiva od bilo kog korisnika i njihova količina nakon završetka te emisije će biti 21 milion. On je prvi programabilni novac. U transakciji se može implementirati i neka obligacija (ugovor), ne samo prosta razmena.

Znači to su neki virtuelni žetoni upotrebljivi na internetu?

“Virtuelni” je omiljeni pridev korporativnih medija. Nije virtuelna nego kriptovaluta jer ga kriptografija čini mogućim i daleko realnijom od depozitnog novca.

Ovaj token nije obična informacija kao što je to mp3 fajl ili računovodstvena stavka na pasivi bilansa privatnog lica sa državnom licencom za depozitne poslove (banka).

To je inertna informacija, jer joj treba minimum fizičkog rada (pod “fizički” se misli na veličinu u fizici) da bi nastala i pokrenula se. Kao zlato, samo bez mase. Naučili smo da ovaplotimo informaciju, napravimo od nje oskudnu tvar. I to je jedna divna istorijska simetrija.

Moderna nauka — Galilejeva fizika je počela shvatanjem inertnosti materije, od toga da je pravolinijsko kretanje ravnomernom brzinom osnovno, ne kružno kao što su mislile tadašnje usijane akademske glave, zato što je ono enciklika na “savršenoj nebeskoj sferi”. Otuda i jeretička kovanica za “nebesku mehaniku” Johana Keplera.

Otkriće i otimanje kriptografskih heš funkcija od države, zasluga Sajferpankera, modernih Pitagorejaca, i njihov religiozni odnos prema kriptografiji, doveo nas je do otkrića inertne informacije i to će otvoriti novu veliku stranicu istorije u kojoj je kriptografija osnov organizacije društva.

Još uvek joj nismo dali ime, ali dobar kandidat je period omoćenja ili suverenosti individue. Jer se istorija ne ponavlja, ali se rimuje (enlightment — prosvetiteljstvo, empowerment — omoćenje).

Ali ne smeju se tek tako dozvoliti te slobode, nastaće haos. Šta ako posluže za kupovinu droge i pranje novca?

Anonimnost transakcije nije privilegija nego pravo koje treba braniti životom. Prva rečenica manifesta Sajferpank pokreta je: “Privatnost je neophodan uslov za otvoreno društvo informatičkog doba. Privatnost nije tajna. Privatna stvar je nešto što se ne želi podeliti sa celim svetom, tajna je nešto što se ne želi podeliti ni sa kim. Privatnost je moć selektivnog otkrivanja sebe svetu“.

Svako ko se odriče prava na privatnost, jer “nema šta da krije” se ne razlikuje od onoga ko se odriče prava na slobodu govora jer “nema šta pametno da kaže” (Edvard Snouden).

Ovog trenutka banka zna više o vama od vas samih. I to je posledica dizajna depozitnog novca. Dve najvažnije mreže među ljudima su jezička kojom serijalizujemo naše misli i novčana kojom prenosimo signal o vrednosti stvari oko nas. Svaki pokušaj ometanja ovih mreža treba da prepoznamo i sprečimo. Na vladama je da nađu načine da spreče protivzakonita ponašanja i oporezivanje bez diranja u anonimnost transakcije.

Ali, neko mora da stoji iza toga. Čiji je taj Satoši Nakamoto?

Irelevantno. “Iza toga” je samo otvoren i svima dostupan programski kod. Bitkoin je recept, ideja, algoritam. Nije pravno lice. Je li važno ko je zapravo bio Pitagora? Frensis Bekon? Vilijam Šekspir?

Postao je preskup. Mogu da ga priušte još samo bogati.

Novac sa dve decimale je samo istorijska posledica, verovatno nekada merne nepreciznosti kantara. Nije nikakav prirodni zakon da novac mora imati samo dve decimale. Bitkoin je deljiv na sto miliona delova. Možeš kupiti npr. hiljaditi deo bitkoina za 15 evra. Manje od 1% ljudi na planeti može imati više od jednog bitkoina, to je ogromna jedinica.

I šta onda? Da čekam da poraste pa da prodam?

Ne. Imaš priliku koju tvoji stari nisu imali. Da štediš u nečemu što ti nijedan diktator ne može obezvrediti, poreznik ili nasilnik oduzeti, bankarski službenik odbiti, proslediti. Svakim danom je sve jače i rasprostranjenije platežno sredstvo. Čekaj dok ne budemo razmenjivali delove bitkoina na lokalnom buvljaku.

Ovakav rast nije normalan. Ovo je balon koji mora da pukne.

Bitkoin je do sada imao 4 mehura. Prvi je bio jula 2010, kada je skočio sa $0.008 na $0.08.

Drugi je bio “veliki mehur 2011.”, sa $0.06 na $31, da bi onda pao na $5.

Treći je bio Aprila 2013, sa $20 na $280, kada su se kiparske banke spasavale pleneći klijentske depozite.

Četvrti je bio velika kriza MtGox berze novembra 2013. kada je skočio sa $70 na $1200, pa nekoliko meseci kasnije pao na $200.

Bitkoin je, naravno, i sada u balonu, koji se zove jedino slobodno neregulisano tržište na svetu. Višegodišnji trend rasta vrednosti bitkoina prati Metkalfeov zakon o vrednosti mreže. Ali na sitnijoj vremenskoj skali ta vrednost je vrlo volatilna, jer mreže rastu u naletima, a na svakom o njih se dešava borba straha i pohlepe i novo otkrivanje fer cene. Ne zaboravi samo Kejnsov investicioni savet: “Tržište može mnogo duže da ostane iracionalno nego ti solventan”.

Države jednog trenutka više neće dozvoliti ovo igranje.

Ovaj argument više svedoči o inferiornosti onoga ko ga izgovara nego o moći vlada. Evo spiska nekih državnih zabrana do sada: Hindu-Arapske cifre, štamparska mašina, slobodni izbori, podela vlasti, pruge, višespratnice, alkohol, saharoza, gramofon, zlato, homoseksualnost, marihuana, pornografija.

Jedino što vlade i bankarski kartel mogu je da pokušaju moralno prokazivanje ideje u nadi da će većina od nas nasesti. TPPN! TPPN! (Terorizam, Pedofilija i naravno omiljeni opresivni zakon, naslednik Sokratovog kvarenja omladine, njegovo predikativno visočanstvo: pranje novca).

Ali, bez većine nas to su samo zmajevi od papira. Ne zaboravi prvu lekciju renesansnog, prosvećenog čoveka: ti nisi objekat nad kojim se vrši istorija, ti si subjekat koji je menja.

Kada je 2000. Lars Ulrih iz Metalike lio suze pred Senatskim odborom za svojom intelektualnom svojinom u slučaju Napster, jedan koder pozvan kao veštak je lepo upozorio vladu SAD-a: “Zabranite Napster i pojaviće se nešto mnogo strašnije”. Ugasili su ga. I još istog meseca dobili bittorent protokol, koji je danas između ostalog i neizostavan deo mašinerije Bitkoin protokola.

Jer, kako je rekao Džon Gilmor, jedan od koderskih apostola i najuži krug sajferpankera:

Internet tretira cenzuru kao kvar i meandrira oko nje.

”Čitave armije ne mogu zaustaviti ideju kojoj je došlo vreme”. Pokušati zabraniti Bitkoin bilo bi kao pokušati zabraniti psovke ili izraz za obim kružnice.

Priča se preko “virtuelnih” medija da je otkriće u stvari blockchain, a ne bitkoin?

Nakon potrošenih ismevanja i pretnji, ovo je preostala slamka sofista. Potcenjivački i sa visine, treba da ostavi utisak da se to deca igraju dok ne ulete veliki. Ali, kako kaže jedna od zen rekontri Patrijarha Pavla: “Ne kaže On da čovek ne živi o hlebu, nego da ne živi samo o hlebu”.

Blockchain je osnova, ali je samo telo, bez tokena je zombi. Bitkoin je sa razlogom jedna vrlo spora i neefikasna baza podataka. Imperativ dizajna je da mora ispunjavati uslov da je bez korisničkih uloga i administratora.

Jednostruko povezana lista heševa izrudarenih blokova (blockchain) je jedini poznat način da ovaj uslov implementiramo u programskom kodu. Dakle on rešava jedan vrlo uzak i specifičan problem. Svega smo spremni da se odreknemo da bi dobili osobinu da nema vlasnika.

Ako Dojče banka želi da napravi blockchain, on će po definiciji biti zatvoren, sa administratorom. Ta kreatura će ili imati bezvredan token pa nije opasnost Bitkoinu ili će biti zombi bez tokena, a onda je kupovina Oracle licence mnogo pametniji izbor.

Bitkoin je deflatoran, niko neće hteti da ga troši. Kako onda može biti novac?

Ako je nešto omiljena disciplina ekonomista, to je guranje višestrukih oprečnih značenja u isti pojam. Postoje dve vrste deflacije koje nisu ni nalik jedna drugoj.

Prva je deflacija privatnog bankarskog depozitnog novca. Kada se ekonomija nađe u stanju prezaduženosti (privatni dug je ključan!) banke više ne pozajmljuju. Odluka o puštanju kredita je isključivo pravo poslovne politike svake banke. Ako one smatraju da više nema kreditno sposobnih, kreditiranje može imati oštar pad.

Kako se prethodni krediti isplaćuju, novac nestaje iz ekonomije u momentu otplate rate, a nov kreditni novac se ne kreira. Ovo dovodi do rasta vrednosti preostalog novca onome ko ga ima u rukama, a nije zadužen.

Ostatak ekonomije se grabi da nakrpi za ratu sa sve manje novca u opticaju, koji sada mora još brže da menja ruke da bi svi isplatili rate, što naglo dovodi do nenaplativih kredita, još manje kreditno sposobnih dužnika, pada ekonomske aktivnosti, zatvaranja firmi, nezaposlenosti, punih kafića i dnevnih žurki do konačnog raspada.

Druga vrsta deflacije, ona Bitkoinova, je nagrađivanje štediša, ne rasipnika, odlaganje potrošnje i inhibiranje fenomena namernog zastarevanja (artificial obsolescence). Kada ograničeni novac obuhvati celu ekonomiju kao opna, vrednost njegove jedinice diše sa ukupnim izlazom cele ekonomije, raste kako ona raste i smanjuje se kako se ona kontrahuje.

Bitkoin motiviše štednju ne potrošnju, dok je štednja toksični elemenat u sistemu privatnog bankarskog depozitnog novca, jer ga privremeno uklanja iz cirkulacije. Ovakva deflacija ne da nije štetna po društvo nego je poželjna. U poređenju sa ovim dinamika privatnog bankarskog novca je vožnja ili pod punim gasom ili kočenje iz sve snage.

A šta ćemo sa bitkoin aristokratijom? Polovinu do sada izdatih bitkoina poseduje 1%?

Analize distribucije vlasništva bitkoina su u najmanju ruku sumnjive. Ali bez obzira na njihovu istinitost one su irelevantne. Pitanje pravde je klizav teren za nekog iz sveta tvrdih veština, ali postoji jedna dinamička osobina monetarnog sistema koja čini da nije svaki jaz između bogatih i siromašnih isti.

Kao prvo, ravnopravnost je jedna opasna kolektivistička zamka. Istinski evropski liberalizam i individualizam je nešto vrlo fino, tanano i nenametljivo.

Nema testosteron i udobnost rulje desnice niti romantizam plejboja sa gitarom i Čeovom kapicom. Veliki statizmi 20. veka su imali svako etičko pravo da nastanu. Jedan iz horora fabričkih hala, a drugi iz horora rovova 1. svetskog rata. Ali istorija je pokazala da nisu rešenje.

Zasnivanje društva na etičkoj i moralnoj aksiomatici je prošlost. Etika treba da bude posledica matematički pravilno dizajniranog monetarnog sistema. On je ključan za kanalisanje ljudske motivacije u pravom smeru.

Iako nema ekosistema u prirodi u kome su sve jedinke iste, postoje situacije kada imovinski jaz postaje neprihvatljiv kao danas. To je kada u društvu nastanu ono što Nasim Taleb naziva “upijajuća stanja”. Od imovinskog jaza daleko je važnije da li za svakog od nas važe ista pravila.

Ako svaki ekonomski akter bez obzira na njegov imovinski položaj mora da preuzme rizik od gubitka svaki put kada donosi neku investicionu odluku onda to čini društvo takvim da je moguć prolaz kroz stanja siromašan-bogat-siromašan. Takvo društvo nema upijajuća stanja.

Ali ako jednom dostignut položaj bogatog čini da taj akter više ne preuzima nikakav rizik ma kako lošu odluku doneo, onda to društvo ima aristokratiju.

Monetarni sistem zasnovan na oskudnom (ograničenom) novcu u kome su pravila zadata protokolom, a ne hijerarhijskim predstavničkim procesom ima jednaka pravila za sve po definiciji. Bitkoin bogataš nije isto što i venture kapitalista sa vezama u centralnoj banci koja vrši kvantitativna olakšavanja tako što kreira kroz privatnu banku depozite njegovom fondu za 0% kamate.

Ako ovaj prvi napravi lošu procenu zauvek je izgubio svoje koine. Ovaj drugi može da priušti 100 miliona gubitaka na startape i da opet ima novih 100 miliona.

U redu, vratimo se na ekonomiju. Uveo si pojam oskudnosti koji si dužan objasniti. Ali pre toga: zašto bi uopšte trebalo smatrati bitkoin vrednim?

U samoj biti, pitanje vrednosti kao i lepote je misterija. Antropolozi i ekonomisti imaju neke maglovite ideje o tome kako među ljudima proliferiše saglasnost da je nešto vredno, ali su to sve ad hoc akademske mudrosti.

U neverici gledaju kako im jedna gargantuantska mreža nastaje pred očima. Od nule, sama od sebe, bez arbitra iako je suparnička. Nešto što je do juče bilo predmet samo arheoloških iskopavanja. Fenomen koji se otima konvencionalnim akademskim objašnjenjima je već slomio dobar broj intelektualnih sujeta.

Ovo pitanje je imalo smisla postaviti u januaru 2009. godine. Surova istina je da se danas više ne pitaš. Uskoro ćeš ih morati imati, jer će taj pored tebe tražiti da mu u njima platiš.

Kao što vrednost lopate dolazi od njene osobine da kopa, tako vrednost novca dolazi od toga koliko je dobro sredstvo razmene i čuvar vrednosti. - Karl Menger

Za Bitkoinom vlada planetarni grabež. Ta potražnja postoji zbog njegovih jedinstvenih osobina koje nijedan novac pre njega nije imao.

Bitkoin je:

– Fungabilan: svaka jedinica novca isto vredi. Ne kao dijamant kod koga zavisi kako je brušen.

– Durabilan: kao (inertna) informacija po prirodi je nepropadljiv.

– Portabilan: može da promeni ruke anonimno iz jedne u bilo koju drugu tačku planete za 10 minuta. Ne kao depozitni novac koji ne voli da putuje vikendom i traži potpis bankarskog službenika.

Portabilnost je Ahilova peta zlata, jer za razliku od Bitkoina ima masu. Zlato je uvek samo jedan korumpirani zakon daleko od konfiskacije. Ono jeste čuvar vrednosti, ali nije i transakcioni sistem kao Bitkoin.

– Oskudan: ovo je ključna karakteristika pravog novca, jer čini da on bude čuvar vrednosti. Zlato može nastati samo u sudaru neutronskih zvezda i to je njegov garant oskudnosti, ali koliko zlata ima oko nas nije do kraja jasno. Još manje je jasno koliko ga ima na Mesecu na primer, koji će nam sutra biti na dohvat ruke.

Bitkoinova garancija oskudnosti je jača od zlata, jer proizilazi iz osobina brojeva — iz ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija.

– U potražnji: U odnosu na konvencionalan novac, Bitkoin i dalje pokriva mali deo ekonomije, ali mreža raste neverovatnom brzinom. Ne dozvolite da vas ekonomski eksperti ubeđuju kako je ovo najbolji od svih svetova. Ne nasedajte na moralno prokazivanje (TPPN!), anonimnost transakcije nije privilegija nego pravo koje se brani koliko i sloboda govora. Mislite svojom glavom. Napravite napor, obrazujte se o novcu. Izbor novca je politika, ne ekonomija. Od nas zavisi ishod.

I na sve to još: pseudoniman, necenzorabilan, neoporeziv, programabilan, nemoguć za falsifikovati. On diže pojam lične svojine na novu skalu. A sa tim i slobodu.

U redu, ali i dalje ne može biti novac jer ga ne priznaje država. Zar ne?

Da bi čovek istinski mogao ceniti veličinu ideje Bitkoina, neophodno je razumeti mehaniku današnjeg novca, a ta materija je minsko polje oprečnih mišljenja, neočekivanih obrta i nedobronamerne obfuskacije pojmova. Slučajnost ili ne, ali upravo u deceniji bitkoina drmaju se temelji važeće akademske doktrine vezane za novac.

Novac je mreža za prenos informacije o vrednosti jednog ekonomskog dobra u odnosu na sva ostala. Ali kao što elektromagnetno polje ima nosioca — foton i novac mora imati neki svoj reprezent. To je ono što se dobija u trenutku prodaje dobra.

U zavisnosti od prirode tog tokena postoje dva moguća dizajna novca. U oba slučaja, suština je u našoj saglasnosti da ono što razmenjujemo smatramo vrednim, ali u prvoj vrsti novca ta vrednost dolazi iz prirode i nije opterećena nekom obligacijom, vrednost vadimo iz majke prirode (nešto je inherentno vredno). U drugoj vrsti novac je kvantifikovani socijalni odnos iza koga stoji neko obećanje koje nakon zaključivanja postaje transferabilno, a vrednost vadimo iz nas samih.

Razlog zašto postoje dva pristupa u dizajnu novca je igra zbog koje nastaju i nestaju čitava društva — kredit.

Kredit je transakcija rasparena u vremenu, gde se u zamenu za novac sada, ekonomsko dobro dobija kasnije. U trenutku razmene to dobro još ne postoji. Ne postoji potražnja za njim. Ali nakon njegovog kreiranja društvo ima jedno novo ekonomsko dobro koje (bi trebalo) da uveća egzistencijalno blagostanje svih nas.

Naravno da u ovom idealnom slučaju govorim samo o produktivnom kreditu, ne o tvorevinama potrošačkog društva: dozvoljeni minus, kreditna kartica i potrošački kredit kojim samo dovlačiš tvoju buduću kupovnu moć u sadašnjost do bankrota. Neproduktivni krediti su jedan od toksičnih elemenata u ovom sistemu.

U 1. vrsti novca nosilac je neka objektivna tvar koja bi po pravilu trebalo biti oskudna i van ljudskog domašaja stvaranja. Neki istorijski primeri su: retke školjke, so, pirinač, buseni duvana (“bucks”), čudni kameni stećci u obliku diska ostrva Jap, dabrove kože, zlato, srebro, bitkoin.

Da, bitkoin je 1. vrsta! Oskudnost je ovde ključna osobina jer ona čini novac čuvarom vrednosti. Na primer, garant oskudnosti zlata je što nastaje samo u sudaru neutronskih zvezda. Garancija oskudnosti bitkoina je još jača, jer sledi iz osobina brojeva (ireverzibilnosti kriptografskih heš funkcija).

Ekonomija zasnovana na ovakvom novcu se zove ekonomija razmene (barter economy), jer je za akciju razmene (transakciju) potrebno samo dva aktera i taj prirodni token. Ovakav novac ne poznaje fenomen inflacije, ali zato ima druge dve ozbiljne mane.

Pristup kreditu je izuzetno težak, jer ne postoji niko ko može stvoriti ovakav novac. Ekonomija na njemu ne može da “gori”, može samo vrlo sporo da “tinja” (možda je to i bolji recept za ljudsku sreću?).

Drugi problem je što novac može da isteče iz jedne zajednice, zbog nekog poremećaja, da li nagle demografske promene, neuravnoteženog uvoza i izvoza, rata i slično. Treba li zajednica da nestane? Zajednica neće nestati nego će upravo iznedriti novac 2. vrste.

Ekonomija zasnovana na drugom tipu novca, koji je kvantifikovani socijalni odnos, zove se monetarna ekonomija. U njoj je svaka transakcija triangularna, tj. potrebne su tri strane za razmenu: kupac, prodavac i poseban agent u ekonomiji koji izdaje ta cirkulirajuća obećanja. Taj specijalni akter nije država, nego privatna banka.

Pogađaš, ovde je pristup kreditu lak, jer je novac po definiciji neograničen. Ali da bi neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, mora postojati proces kojim se on uklanja iz ekonomije. Ako taj proces zakaže, nastaje fenomen inflacije — najrazornije sile koja kida sve niti društva.

Zapravo u takvoj ekonomiji sav novac je dug. Odatle ona engleska poslovica: “Zlato je novac kraljeva, srebro gospode, a dug robova”.

Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!)valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine.

Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Depozit nikada ne može postati kredit.

Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova.

Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.

Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita.

Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd…) banka stvara novac. Jer, ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu da umanji svoj kapital za taj iznos.

Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.

Ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da privatna banka kreira novac, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.

Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu, sa desne strane obaveza, umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.

Čekaj malo… A kamata? Nju ne spominješ?

U ovom grmu leži zec, ali ne onako kako to misle pesnici. Nije Gospod Hristos izlomio tezge ispred hrama zbog kamate. Kamata je cena za koju je izdavač tih obećanja spreman da preuzme rizik da mu dužnik ne vrati obećano.

Da, u trenutku stvaranja depozitnog novca (kredita) kamata nije stvorena. Zato je ukupan dug u ekonomiji uvek veći od ukupne količine novca u opticaju i sistem se ne može zatvoriti. Ali, zabluda koja kruži okolo je da je to razlog što ovakav sistem proizvodi novac (dug) eksponencijalno: da bi se, navodno, isplatili prethodni krediti koji vuku i kamatu za sobom.

Ne, to nije tačno. Zabluda dolazi od nerazumevanja mernih jedinica. Iznos kredita je kao koordinata (RSD), a kamata je brzina (RSD/god). To su različite veličine (stock and flow of money).

U teoriji, mogli bi se svi krediti (različitog tenora) isplatiti i sa jednim jedinim dinarom ako bi on dovoljnom brzinom menjao ruke.

Problem leži u tome šta banka naknadno uradi sa primanjima od kamate, jer samo je iznos kredita potrebno ukloniti iz ekonomije, kamatu ne. Nju bi banka trebalo u celosti da vrati u kruženje. Ali to ne radi, jer želi da obogaćuje svoje akcionare, a i regulativa (vrlo zgodna koincidencija) zahteva da uvećava svoj kapital. I to na našu žalost, na duže staze radi eksponencijalno. I niko to ne može da joj zabrani.

Dobro, pa na šta se to onda misli kada se spomene novac u zakonima?

Dinar je samo oznaka za jedinicu mere, kao kilogram ili sekund. Postoje dve različite tvari koje se mere tom istom jedinicom i obe su novac 2. vrste, tj. transferabilna obećanja, ali su različite tvari kao drvo i metal.

Rekli smo da je u monetarnoj ekonomiji svaka transakcija triangularna. Potrebna su dva ne-banka ekonomska aktera i banka, akteri razmenjuju stavke na pasivi privatne banke, koje ona proizvodi jer samo ona ima računovodstvenu kategoriju depozita.

A šta ako u ekonomiji postoji više od jedne banke? Tada mora postojati još jedan krug drugačijeg novca. U njemu su privatne banke ekonomski akteri, a nad-banka ili centralna banka je proizvođač obećanja. I taj novac je depozitni novac, tj. kružeće obećanje, ali je pasiva centralne banke, njena obaveza ka privatnim bankama. Zove se rezerva.

Dakle, u ekonomiji sa više banaka uvek postoji hijerarhija novca. Depozitni novac privatnih banaka je naša imovina, a njihova obaveza; depozitni novac centralne banke je privatnim bankama imovina, a centralnoj banci obaveza.

Rezerve kruže samo u računovodstvenoj knjizi centralne banke, čiji klijenti mogu biti samo banke i državni trezor i ta tvar iako merena u dinarima, nema kupovnu moć, nego mora da se pretvori u depozitni novac privatne banke na računu nekog ne-banka aktera u ekonomiji da bi nešto kupio.

Kada god država spomene reč novac u zakonima implicitno se misli uvek i samo na rezerve ili njihov materijalni ekvivalent: keš i kovanice. To zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) uopšte nije novac koji koristi ostatak ekonomije izuzev banaka. Vlada to zna i opet nije gadljiva na privatni depozitni novac.

Svaki put kada uplatiš porez, taj novac privremeno(!) nestaje iz ekonomije, jer se iz depozitnog novca privatne banke pretvori u rezerve na računu trezora kod centralne banke. Pojaviće se opet kada ga trezor prosledi nekoj državnoj ustanovi da ga potroši, opet kroz privatnu banku.

Evropska društva su imala vrlo gorka iskustva sa štampanjem novca od strane vlada. SAD upravo obrnuto. To društvo je cvetalo kad god je imalo državni novac, a ubija ga jedna centralna banka.

Današnji novac je zato jedna čudna istorijska tvorevina potrebe, pohlepe i polupromišljenosti slobodnog tržišta, koji nastaje van suverena (dakle nije fiat, iako svi koristimo taj žargon) obostranim dobrovoljnim pristankom dužnika i privatne banke u procesu kreditiranja, a nestaje otplatom tog kredita.

U krugu rezervi, izuzetno brzo struji zanemarljivo mala količina jednog novca bez kupovne moći i služi da se dve privatne banke poravnaju svaki put kada neki od depozita u njima preleće iz jedne u drugu. Rezerve su ono jedino do čega je jednoj privatnoj banci stalo.

Te žetone ona ne može da proizvede ad infinitum, jer su žetoni centralne banke. I naravno stalo joj je, da joj vratiš dug, inače će doći po svoju funtu živog mesa (za to plaća licencu vladi). Samo, bez žetona centralne banke se može ostati preko noći, a gomila nenaplativih kredita na bilansu se mogu poturati pod tepih jako dugo. Sve dok neko ne vikne da je car go.

Svakoga ko ovo jednom razume, ne može a da ne zaboli stomak na sofizam da kriptovaluta ne može imati vrednost, jer nije potkrepljena državom.

Spomenuo si “fiat”. Šta uopšte znači ta reč?

Fiat lux (neka bude svetlo)! Neutoljiva glad svakog vladara da uzme prerogativ bogova i stvori ni iz čega nešto.

Ovaj fenomen je najbolje shvatiti na primeru. Dinar, funta, dolar… Sve su to nekada davno bile jedinice za merenje težine srebra ili zlata.

Zamisli da imaš teg težine 100 dinara, terazije i prodaješ maline. Kupac se pojavi sa par grumenja zlata i želi maline u vrednosti od 100 dinara. Maline ćeš dati za onoliko grumenja koliko terazije pokažu da teže 100 dinara. Nevažno kog oblika je grumen i ima li na sebi neku facu, dokle god je pravo nesečeno zlato.

Međutim, niotkuda, pojavi se ekipa do te mere nasilna i organizovana da skalira svoje nasilje do nivoa države. Odmah donese zakon da svaki grumen težine 1 dinar mora da bude u obliku novčića. Sa jedne strane mora biti otisnut lik glavonje, a sa druge da piše 1 dinar, tako da više nisu potrebne terazije da provere da novčić zaista teži 1 dinar pri razmeni.

Nakon izvesnog vremena lokalna ekipa nasilnika se zakači sa susjedima i treba im zlata za vojsku plaćenika. Ali zlato je oskudno, ne može da se napravi. Međutim glavonja ima ideju. Otisnuće rupu u sredini novčića ili će mu okrznuti krajeve ili će pomešati zlato i bakar, a ostaviti na njemu i dalje oznaku 1 dinar.

To je fiat. Tačnije: fiat denarii! Rasparivanje jedinice mere od deklarisane vrednosti (face value).

Glavonja je sebi stvorio kupovnu moć prividno ni iz čega. Za manje od 1 dinara zlata može da kupi robu i usluge u ekonomiji od 1 dinara. U stvari, ovo je samo iluzija. Surova istina je da je oteo po malo imovine od svih ostalih, jer jedna jedinica novca sada svakome vredi manje. Ovakva igra bez izuzetka uvek završi na nuli. Naglo i nasilno. Rimsko carstvo je udžbenički primer.

Termin fiat je danas žargon za svaki novac koji nije kriptovaluta što je u osnovi greška, jer izuzev kovanica, novac već dugo vremena nije fiat. Jedino što suveren i dalje pravi su kovanice i prodaje ih centralnoj banci. Ako ga izrada kovanice od 1 dinar košta 5 para, a centralna banka je kupi tako što trezoru uveća depozit rezervi za 1 dinar, suveren je ni iz čega stvorio 95 para (senioraža).

Kovanice su istorijski reziduum fiata. Suveren je sveo sebe na sramotni sitniš.

Hmm… Mora li ovo ovako? Sve ovo počinje da mi izgleda kao jedno veliko zamešateljstvo dvostrukog knjigovodstva?

Pravo u metu, dragi moj Sagredo. Pravo u metu. Venecija 1494. Alkoholizam, prejedanje, sifilis i pussy galore. Sa izuzetkom organske ishrane, nesečene robe i lajf-koučeva to je kudikamo opis finansijske metropole i danas.

Armija perverzno bogatih snobova sa previše slobodnog vremena, humus za umetnost, nauku i startape. Knjiga je koštala kao skuplji laptop i bila omiljeni statusni simbol. Naročito ako je velika i debela poput Paćolijeve enciklopedije matematike.

Hindu-Arapske cifre su još uvek bile sporne, jer je: “svaki dobri Hrišćanin morao biti prezriv prema matematici” (Sv. Avgustin), a štamparska mašina tek nedavno unapređena da može otiskivati crteže. Dvostruko knjigovodstvo je samo 9. poglavlje tog renesansnog remek dela Fra Luke Paćolija iz koga je i Leonardo naučio perspektivu.

U školi tom otkriću, pleksusu današnjeg sveta, ne pridaju ni blizu značaj koji mu pripada. Uči se da je njegova poenta korekcija greške, a dvostruko knjigovodstvo je u stvari izvorni blockchain.

Svako dobro koje menja vlasnika, ta transakcija, ostaje zabeležena na 2 mesta, jednom akteru na izlazu (pasivi), a drugome na njegovom ulazu (aktivi) na taj način povezujući celu ekonomiju u jedan tok i omogućavajući reviziju i arbitražu.

Bez tog mehanizma današnji novac i kapitalizam je nemoguć. Možda najbolja definicija kapitalističke ekonomije je: “Money is nothing, that you get for something, before doing anything”. Novac je ni od čega, koje dobiješ samo ako založiš nešto, pre nego što možeš da napraviš bilo šta.

Ne zaboravi, makroekonomija su finansije, finansije računovodstvo, a računovodstvo pravo. Tamno srce sveta leži u definicijama računovodstvenih kategorija. Zabluda je misliti da je svet zao i beznadežan jer korporacije imaju samo jedan cilj — da uvećaju profit. Naprotiv to je racionalno ponašanje.

Ali mi smo ti koji definišemo šta je to profit! McDonalds je izuzetno profitabilan, zato što prebacuje dijabetes kao trošak na bilans društva. Monsato takođe, jer ekocid nije definisana računovodstvena kategorija troška, nego je “eksternalizacija”. Sve je u zakonima.

Znači kao što neka firma ode u banku po kredit, tako i država dobije kredit od centralne banke?

Ne. Država je jedini klijent centralne banke koji je to sam sebi zabranio. Tačno je, i za krug rezervi (depozitnog novca centralne banke) važi isto pravilo kao i kod depozitnog novca privatne banke. Centralna banka pogoni isti softver kao i privatna.

Rezerva nastaje kada centralna banka pusti kredit. Njeni klijenti, privatne banke mogu dobiti kredit sa ili bez obezbeđenja. U tom krugu jako brzo kruži vrlo mala količina novca u poređenju sa novcem ostatka ekonomije. Ti krediti su obično vrlo kratkog tenora. Takođe još češći je slučaj da banke međusobno jedne drugima bilateralno pozajmljuju već postojeće rezerve (money markets).

Upravo se u ovom reaktoru dogodila kriza 2008. Banke su trgovale egzotičnim finansijskim hartijama do te mere da su se jednog trenutka našle kao rogovi u vreći. Nikome nije bilo jasno ko je solventan, a ko više nije zbog ogromnih gubitaka na tim hartijama i međusobno pozajmljivanje rezervi je praktično stalo.

Od tada sistem rapidno gubi kontakt sa zdravim razumom, a centralne banke eksponencijalno kreiraju nove rezerve da bi vratile te leševe u solventno stanje. Kao obezbeđenje za te kreirane depozite rezervi bankama uzimaju akcije Pepsija, Koka Kole, Fejsbuka, toksične finansijske derivate i trilione korporativnih obveznica sa negativnom kamatnom stopom.

Ne zaboravi rezerve nemaju kupovnu moć! Da bi centralna banka kupila nečiju akciju u tom procesu “kvantitativnog olakšavanja” (nad našom imovinom) ona mora naložiti privatnoj banci da za taj iznos uveća nečiji depozit i tako se kreira nov novac u našem krugu ekonomije van standardnog kanala kreiranja uzimanjem kredita od privatne banke. Posledica toga je razarajući jaz u bogatstvu koji danas postoji u svetu. Od 2008. više niko nije za volanom.

U svakom slučaju, jedini klijent centralne banke koji ne može da se direktno zaduži je državni trezor. Suveren je samog sebe tako ograničio. Ako želi da potroši neki novac, na plate, vrtiće ili puteve, on mora da se dokopa već postojećeg depozitnog novca privatnih banaka jer je samo to novac sa kupovnom moći. I za to ima dva načina.

Može da odštampa obveznicu. Kada nađe kupca, privatna banka tada smanji depozit kupcu za iznos vrednosti obveznice, a isti iznos rezervi prebaci trezoru na njegov depozit u centralnoj banci.

Drugi način je da ubira porez. Tada banka umanji depozit onome ko porez plaća, a onda, kao u prethodnom slučaju, za isti iznos se uveća rezerva državnom trezoru u knjizi centralne banke. Kada želi da potroši taj novac, trezor prosledi rezerve i instrukciju privatnoj banci koja onda uveća depozit javne institucije kojoj se prosleđuje novac.

I u jednom i u drugom slučaju nije bilo stvaranja novog novca, nego samo promena vlasništva već postojeće količine privatnog depozitnog novca u ekonomiji. To čini oporezivanje mehanizmom redistribucije vlasništva, koje bi u teoriji trebalo ići u korist manje bogatih.

Polako ulazi u modu i treći način da suveren uzme kredit kod privatne banke kao bilo ko drugi od nas. Kao vrhunac poniženja suverena, ovo je i dalje retkost i dovodi do povećanja privatnog depozitnog novca u opticaju jer banka pušta nov kredit.

Ali, nezahvalno je tražiti opšte stavove u načinu finansiranja država. Na primer, Velika Britanija se dugo oslanjala na dozvoljeni minus kod svoje centralne banke. EU regulativa joj je to zabranila. Ona je poštovala taj zakon, dok joj je to odgovaralo, ali kada je 2008. udarila kriza, ona je opet uvela taj mehanizam ne obazirući se ni trenutka na zakon. UK sme, a Srbija ne sme. I? Šta ćeš sad?

Pa zašto Srbija ne dozvoli sebi dozvoljeni minus, kada je centralna banka i ovako narodna?

Zaista neke centralne banke su privatne, neke nisu. Jedine centralne banke koje su važne su i privatne: FED, BOE, BOJ, ECB, SNB.

Ali, još jedna uvrežena zabluda je da je upravo to ključni bag u sistemu. Nije. Većina profita centralne banke koji dolazi od držanja državnih dugovnih hartija, bez obzira na to ko joj je vlasnik, a država uvek ima udeo u upravljanju i postavljanju izvršnih funkcija, i ovako biva vraćena državi.

U svetu se vodi jedna vrlo nepravedna utakmica između nacija, jer većina njih mora da živi od poreza, a upravo najmoćniji imaju trikove da to u nekoj meri izbegnu. To se zove monetarna suverenost i prerogativ je samo najmoćnijih društava. U suštini ne više od 5. SAD, Velika Britanija, Kina, Japan i Švajcarska.

Naravno da sve države tu “muvaju” i ko zna kakva korisnička prava imaju u sistemu centralne banke, ne zaboravi da su to sve hijerarhijski procesi koji su inherentno koruptivni. Za razliku od bitkoina, konvencionalni monetarni sistem ni jednog trenutka nije do kraja definisan.

Prerogativ monetarne suverenosti je daleko teže dobiti od teritorijalne. Za teritorijalnu ti trebaju moćna leđa i naoružane face na granici. Za monetarnu moraš da budeš potreban svetu. Samo tada se tvoj žeton koga pravi centralna banka traži. Tek sa tim dolaze trikovi dolaženja do novca van oporezivanja.

Dozvoljeni minus Britanskog trezora zaista znači da država ima udeo u kreiranju novca. Uveća sebi iznos rezervi, a onda ih prebaci na račun neke privatne banke i naloži joj da uveća depozit neke javne ustanove u u njoj. I voilà, nov privatni kreditni novac je kreiran u ekonomiji bez puštanja kredita.

Dobro, ali zar nisi jednog trenutka tvrdio je ovo bolji sistem od novca 1. vrste u koji spada i bitkoin?

Kružeća obećanja se ne mogu iskoreniti. Društvo će uvek spontano iznedriti kreditni novac na manje ili više sofisticiran način čim oseti potrebu ili pretnju. Na zlatu se rat može samo izgubiti. Lako dostupan kredit omogućava da društvo raste kada i koliko ono želi. Ceo mehanizam, uključujući i tu osobinu da je vremenom izolovao vlade od čina kreiranja novca ima smisao koliko i vrlo pametna istorijska izolacija crkve.

Ali kao nekada državne fiat valute i ovaj privatni kreditni novac uporno iznova propada.

Bitkoin, novac 1. vrste, je čamac za spasavanje u takvim kobnim vremenima. Sa njim rasparuješ svoju sudbinu od sudbine kreditnog novca u raspadu.

Ne postoji način da se izbegne konačni kolaps izazvan kreditnom ekspanzijom. Alternativa je jedino da li će kriza doći brže usled dobrovoljnog odustanka od dalje ekspanzije kredita ili kasnije kao konačna katastrofa valute u kojoj je izražen. - Ludvig fon Mizes

Sa ovom promisli iz “Teorije novca i kredita” treba da počne svaki kurs iz makroekonomije. Dinamika kreditnog novca, ne biva u konačnom ciklusu, nego prevodi sistem iz jedne fiksne tačke nezaduženosti u drugu totalne prezaduženosti nakon koga je neophodan reset u vidu deflatornog (“…dobrovoljni odustanak…”) ili inflatornog (“…konačna katastrofa…”) kraha.

Nesporna eksperimentalna činjenica, na podacima UK i SAD za poslednjih 120 godina je da ovaj sistem nema kočnice. On mahnito kreira novac (kredite), a onda naglo staje. Na duži period količina novca u opticaju raste eksponencijalno i njegova uloga čuvara vrednosti se raspada.

Stotine kreditnih kriza u svetu samo od “privremene” vladine uredbe Ričarda Niksona, tj. ukidanja monetarne funkcije zlata 1971. i gubitak vrednosti rezervne svetske valute dolara za 92% od 1913. su činjenice.

Još jedna nesporna eksperimentalna činjenica, na primeru SAD, je da ekonomija takođe raste eksponencijalno od 1650. godine, sa prosečnim rastom od 2.9%. Ključno pitanje je: da li monetarni sistem nameće eksponencijalni rast ekonomije, ili je obrnuto, ekonomija nameće eksponencijalni rast kredita, tj. depozita u opticaju?

Ako je tačno ovo prvo, onda je sistem disfunkcionalan i ne radi kako je zamišljen, jer umesto da servisira ekonomiju, ona servisira njega. Ako eksponencijalni rast ekonomije nije održiv, onda ovakav monetarni sistem uopšte nije moguć.

Centralna banka troši ogromnu energiju na privid kako je za volanom kreditne ekspanzije. Tu bajku zove “transmisioni mehanizam”. Dajdžest ove dogme se može naći i u doktorskoj disertaciji Jorgovanke Tabaković (nije šala).

Da si prišao jednom centralnom bankaru pre 1980. i rekao mu da se količina privatnog depozitnog novca u ekonomiji može kontrolisati kamatnom stopom na rezerve centralne banke koje ona kreira u procesu kreditiranja banaka, smejao bi ti se u lice. Danas ako mu tvrdiš da se to može postići regulacijom minimuma obaveznih rezervi, kao što se to radilo do 1980, opet će ti se smejati u lice.

U stvari, istina je da je centralna banka samo običan refinansijer, kliring kuća privatnih banaka. Jedino što centralna banka može je da utiče na cenu (kamatu) i količinu depozita koje ona stvara. Te rezerve ne samo da nisu u dodiru sa spoljnom ekonomijom nego ih ima mizerno malo u odnosu na kreditni novac privatnih banaka.

Uspeh centralne banke u obuzdavanju količine kreditnog novca privatnih banaka u opticaju je jedna tužna nula kroz celu njihovu istoriju.

Privatne banke sa druge strane vrlo brižljivo iznutra gaje kulturu privida kako strašna centralna banka zadaje pravila igre. Regulativa kojoj se podređuju privatne banke u ograničavanju emisije depozita usvaja i nadgleda centralna banka, tačno, ali kao i u slučaju računovodstvenih standarda i ovo je međunarodni standard. Naravno, došao iz kuhinje nadnacionalne privatne institucije registrovane kao banka i u vlasništvu najvećih privatnih banaka zvane BIS — arhitektonske alegorije Vavilonske kule, smeštene u miru Švajcarskog gradića Bazela poznatog po najvećem broju bordela po glavi stanovnika.

Srpski guverner tamo dolazi jednom u dva meseca na kratki poslovni ručak, a onda bude ispraćen kući. Nakon ručka, 5 najjačih privatnih računovodstvenih knjiga sveta se povlače na zatvoreni sastanak.

Autoregulativa se svodi na vrlo konvoluirani matematički postupak klasifikacije i stohastičke simulacije prepun magičnih cifara na presudnim mestima, da bi se emitovanje depozita (kreditiranje) ograničilo količinom kapitala banke.

Njen sporedni efekat je upravljanje rizicima (od insolvencije i nelikvidnosti), važnija agenda je da sve privatne banke koriste iste kriterijume procene rizika kako bi se postigao efekat da se ceo sektor ekspandira i kontrahuje kao jedan. Zašto? Jer to privatnim bankama garantuje minimalno korišćenje rezervi centralne banke, žetona koje one ne mogu da proizvedu.

Dakle, ako banka želi da emituje više depozita (kredita) mora da poveća svoj kapital. A to može da uradi na sledeće načine:

– Dokapitalizacijom: emitovanjem još akcija, ovo smanjuje procenat vlasništva koje nosi jedna akcija, što ugrožava postojeće vlasnike (dilution).

– Smanji aktivu: proda nekretnine, opremu u vlasništvu ili podeli otkaze.

– Napravi kratku pozajmicu od centralne banke (repo) samo za ovu potrebu (trik se zove “window dressing” i banke ga obavljaju na kraju računovodstvenog perioda da ulepšaju bilans)

– Emituje svoje korporativne obveznice za prodaju. Ova akcija uklanja novac iz ekonomije na određeno vreme trajanja obveznice.

– Ne potroši profit i ne isplati dividende. Ova akcija, reklasifikacije profita na stavku “retained earnings” uklanja novac iz ekonomije na neodređeno vreme. Dakle, postoji vrlo važna razlika kada banka uveća kapital i kada bilo koji drugi ekonomski akter ne-banka uveća kapital. U slučaju banke to uklanja novac iz kruženja na neodređeno vreme, sve dok banka ne odluči da ga potroši na sebe. Ali što više kredita želi da emituje, to više novca mora tu da stoji nepotrošeno. Ovakva akcija obogaćuje postojeće akcionare.

Ne zaboravi, u idealnom slučaju trebalo bi da postoji samo jedan mehanizam za nestajanje kreditnog novca iz kruženja: otplata (produktivnog) kredita. Svaki drugi je za sistem toksičan: štednja (koja ga uklanja na kratak period), kolaps banke koji briše ceo bilans i uvećanje bankinog kapitala.

Veza eksponencijalnog rasta ekonomije i novca u opticaju nije jasna. Ali akcija povlačenja novca iz opticaja poreklom od dobiti od kamate na kapital banke je dokazano jedan faktor koji izaziva obaveznost rasta.

Recimo da monetarni sistem kreditnog novca zaista zahteva večni eksponencijalni rast da se ne raspadne. Zašto ne bismo mogli večno tako da rastemo?

Jer postoje nepotkupljivi zakoni, oni od majke prirode. Jedan od njih, koji nam sreću kvari, je Štefan-Bolcmanov, a onaj najgori, zbog koga nikada nećemo postati bogovi je II zakon termodinamike.

Kakvu god mašinu napravio, njen krajnji rezultat osim korisnog rada mora biti i nešto toplote. A naš svemirski brod koji nam daje život — Zemlja ima samo jedan način da oslobodi tu toplotu u okolni vakuum svemira — zračenjem.

Štefan-Bolcman nam onda govori, kolika mora biti njena temperatura, ako se mora osloboditi izvesne količine toplote. Danas oslobađamo oko 12TW toplote. Ako nastavimo da rastemo eksponencijalno istim tempom kao poslednjih 300 godina, oko 2400. godine prosečna temperatura na Zemlji mora biti 100 stepeni celzijusa. Apsurd.

Ova analiza nema nikakve veze sa efektom staklene bašte i problematikom klime i ugljen-dioksida, Štefan-Bolcman je do te mere kristalno jasan, da sa loncem poznatih dimenzija, nešto vode, termometrom i štopericom možeš izmeriti temperaturu na površini Sunca. I to je školski zadatak.

Dakle, ako monetarni sistem zaista zahteva eksponencijalni rast ekonomije da bi postojao u ovoj formi, onda tvrdim sledeće: šta će biti sa dolarom 2020. ne znam, ali ono što znam sa apsolutnom sigurnošću je da već 2150. njega ovakvog neće biti, jer je termodinamička nemogućnost.

Zašto onda države ne bi napravile svoje kriptovalute? Zar time ne bi i Bitkoin postao suvišan?

To je jedna stvar koju država sigurno neće nikad uraditi. Razmisli šta to znači za novčani poredak? Temelj monetarne ekonomije je da banka kreira novac u činu puštanja kredita. Ako centralna banka napravi kriptovalutu, vraćamo se u stanje fiat valute, tj. državnog novca i barter ekonomije, jer banke postaju samo medijatori, a depozitni novac centralne banke (sada rezerve) bi postale jedino sredstvo plaćanja sa kupovnom moći.

Sa druge strane, Bitkoin ne bi ni osetio ovaj potez, jer njegov status najvećeg lanca otvorenog pristupa bez administratora ne bi bio izazvan jednom običnom zatvorenom bazom sa kontrolom pristupa i vladinim sisadminom. Svaki kripto maksimalista bi trebao da priželjkuje ovako glup potez vlada. Tehnologija kriptovalute je istinski šah-mat vladajućoj ekonomskoj dogmi.

Po ovome onda ne vidim da imamo izbora? Ili imamo bezdugovni novac i sporu ekonomiju razmene sa teško izvodljivim kreditiranjem ili imamo sofisticiranu monetarnu ekonomiju koja mora imati banku za triangularnu transakciju i u njoj uvek nekog ko odlučuje kome i kada pustiti kredit, tj. stvoriti novac. I da igramo tu igru dok ne spržimo Zemlju?

Treća opcija je da se svi mi izmenimo, počnemo da meditiramo i da raširimo kosmičku duhovnost tako da svaki od nas poput anđela može da čini samo dobro. Onda je svejedno kakav monetarni sistem imamo. Razočaravajuće je koliki broj ljudi i dalje misli da se tako gradi društvo.

Problem nije trivijalan, ali pre Gutenberga, dok su pisari bili centri kontrole pismenosti, mislili smo da je svet ravan i star 6000 godina, a žena nastala od muškog rebra. Nakon što smo oslobodili jezičku mrežu otkrili su nam se večni zakoni prirode zapisani jezikom matematike, kojima je i Tvorac odlučio da se povinuje.

Nekada smo decenijama plaćali harač za zarobljenog kralja da se vrati iz zatočeništva. Kada nam je Gutenbergova mašina omogućila da postanemo programeri pisanog jezika — gramatike i pravopisa, shvatili smo da je kralj smrtan, samo je ustav besmrtan.

Danas, centri kotrole kreiranja novca ulažu divovski trud u stvaranje privida da su izaslanici nevidljive ruke tržišta. Da bolje znaju kom mlekaru dati kredit od ostalih mlekara, kom poljoprivredniku od ostalih poljoprivrednika.

Iza tog vela stoji samo lamentiranje nad finansijskim izveštajima kreditnih odbora koji da se sutra zamene bacanjem fer novčića, ekonomija ne bi osetila razliku. Sve što ti lažni proroci rade je puštaju indulgencije svojim prisnima. Kako ekonomska nauka kaže: misalokacija kapitala.

Do 3. januara 2009. nismo imali izbora, jer smo transakcije mogli obavljati samo kroz njih. Izbor je duša Bitkoina. Sada imamo naše cevi za prenos vrednosti. A to što kroz njih teče nije ugroženo u kriznim vremenima kada obećanja počnu da se krše, jer nije opterećeno dugom i ima čvrstu garanciju oskudnosti.

Kreditni novac neće otići, ali više nismo u nemilosti bankara. Sada jedni druge držimo u šakama. Čovečanstvo je sazrelo za novo vreme u kome se privatnost transakcije, pravo raspolaganja imovinom neometeno nacionalnim granicama i dobrovoljno oporezivanje vidi kao elementarno pravo.

Sledeći korak istorije će biti distribuirana (p2p) kriptografska mreža kreditnog novca, u kome odluka o puštanju kredita biva oslobođena od centara kontrole, bitkoin postaje rezerva, nenaplativ kredit jasno definisan, a otplata kredita dobrovoljna, motivisana teorijom igara implementiranom u biznis logiku protokola.

Možda će upravo ovakav sistem pokazati da je kreditni novac moguć bez obaveznosti rasta. Banke će uspeti tek na tren da podignu glavu i vide obris tog asteroida u naletu.

Zar je zaista moguće da sistem ovako funkcioniše? Ovo sve miriše na teorije zavere, pseudonauku u najgorem slučaju.

Kvartalni bilten centralne banke engleske (BOE) o mehanizmu kreiranja novca u ekonomiji

O nemogućnosti eksponencijalnog rasta

Vebsajt profesora Stiva Kina

O imperativu rasta

Školski zadatak kako izmeriti temperaturu na površini Sunca:

Monetarni suverenisti: www.positivemoney.org,

https://www.sovereignmoney.eu/

Odlična monografija Jozefa Hubera

Nezaobilazno štivo Ričarda Wernera, oca kovanice “kvantitativne olakšice” i monetarnog suvereniste

I njegov vrhunski članak o činu kreacije dugovnog novca

Da li si svestan da nobelovac Pol Krugman tvrdi suprotno?

vaka epizoda istorije ima svoje fariseje i aristotelovce. Dežurnu dvorsku ludu postojećeg poretka, sramotni portret korumpiranosti jedne nauke — Pola Krugmana istančano opisuje anonimni autor ‘Buckaroo Banzai’.

Stiv Kin (Steve Keen) je mnogo bolji izbor ako želiš da razumeš ekonomiju, don Sagredo. Ali moraš da se potkuješ fizikom ako želiš da se probudiš iz računovodstvene bajke. Diferencijalne jednačine, ne tepisi teksta.

“Greši onaj ko misli da će nas simboli odvesti od realnosti, naprotiv dovešće nas u suštinu stvari”, umeo je da kaže veliki Lajbnic. Ili kraće: vires in numeris.

Don Salviati, nobody likes a smartass. Gde mogu da naučim više o Bitkoinu?

https://lopp.net/bitcoin.html

Stilizovani prikaz bilansa sa dve računovodstvene situacije koje za banku znače kraj poslovanja i opisom kako do njih dolazi. Levi scenario se po pravilu nikada ne događa, jer šta je to nenaplativ kredit? Sliku izradio: miloseviclawyer.com

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na medium.com

07.10.2019 / Autor: LuxBTC

---

Uvod

U ovom članku osvrnut ćemo se na razine informiranosti o bitcoinu s kojim se pojedinac susreće i znanja koja bi trebao usvojiti za dublje razumijevanje bitcoina. Mnogi su već čuli za bitcoin, ali površno razumijevanje može dovesti do potpuno krive percepcije pogotovo ako se za izvor informacija koriste neobjektivni i tehnički netočni medijski članci. Proces razumijevanja bitcoina iziskuje puno vremena i novih informacija koje na prvu nisu lako dostupne stoga ćemo pokušati dati uvid u tijek i izvore informiranja kao i pitanja koja bismo trebali postavljati.

Razina I - Prvi kontakt

Čuli smo od poznanika da je kupio bitcoine i zaradio na njima. Znamo iz medija da je bitcoin digitalna kriptovaluta i da ju najčešće koriste kriminalci za drogu i pranje novca. Oni koji su uspjeli zaraditi na bitcoinu, imali su sreće jer su ga uspjeli prodati na vrijeme i dobiti novac za njega jer je bitcoin vjerojatno neki oblik piramidalne sheme.

Informacije koje posjedujemo:

• bitcoin je digitalna kriptovaluta
• bitcoin koriste kriminalci
• na bitcoinu se može zaraditi ako imamo sreće i uspijemo ga prodati za novac
• bitcoin je neki oblik piramidalne sheme

Pitanja koja bismo trebali postaviti:

• što je to digitalna kriptovaluta?
• zašto bitcoin koriste kriminalci?
• kako izgleda kupnja i prodaja bitcoina?
• što je to piramidalna shema?

Mnogi će ostati na ovoj razini i prihvatiti negativno mišljenje o bitcoinu. Svaka nova informacija iz medija, koja je najčešće vezana za nagli pad cijene ili napad hakera na kripto-mjenjačnice, bit će dodatna potvrda da se bitcoina treba kloniti. U mnoštvu ljudi koji će se prikloniti tom mišljenju naći će se pojedinci koji će htjeti saznati nešto više o njemu, najčešće privučeni onim dijelom gdje se na bitcoinu može zaraditi.

Razina II - Špekulacija i brza zarada

Čuli smo da cijena bitcoina naglo raste i pada te je vrlo nepredvidljiv. Ljudi se vole kockati i špekulirati s cijenom pa zašto ne isprobati sreću na njemu prije nego što cijena padne na nulu.

Još uvijek ne znamo kako bitcoin funkcionira, ali saznali smo da možemo uplatiti novac na neke od kripto-mjenjačnica te na njima kupiti bitcoin i njime špekulirati. Kupili smo dio od jednog bitcoina (npr. 0.01 BTC) u vrijednosti od 200 eura. Cijena mu je kroz idućih nekoliko tjedana porasla te smo u dobitku 20%. Očekivali smo nastavak rasta pa ga nismo prodavali, ali cijena je oštro pala te smo sada u minusu 30%. U strahu da nam se gubitak ne poveća, prodajemo 0.01 BTC natrag u eure, naravno uz gubitak jer bitcoin trenutno vrijedi manje nego kad smo ga kupili. Kockali smo se i izgubili dok je naš prijatelj bio manje pohlepan te je iskoristio dobitak od 10%.

Informacije koje posjedujemo:

• na kripto-mjenjačnicama (burzama) možemo kupiti bitcoine
• ne moramo nužno kupiti cijeli bitcoin s obzirom da se može dijeliti na decimale
• cijena bitcoina je vrlo volatilna i nepredvidljiva
• bitcoinom se špekulira pa se ne razlikuje od kockanja

Pitanja koja bismo trebali postaviti:

• zašto bitcoin ima cijenu?
• zašto je cijena bitcoina volatilna i nepredvidljiva?
• koliko su kripto-mjenjačnice sigurne?

Nekima se posrećilo s bitcoinom, nekima nije. Sigurno je da takva internetska valuta ne može imati vrijednost jer ne postoji nikakav razlog zašto joj cijena toliko skače i pada. Najbolje se onda kloniti takvog oblika zarade.

Razina III - Odakle Bitcoinu vrijednost

Mnogi koji su čuli za bitcoin reći će — bitcoin nema vrijednost jer ne služi ničemu. Također, bitcoin je samo digitalni zapis koji nije opipljiv te je jedini razlog zašto još uvijek ima cijenu taj što je cijena potpuno umjetna te se još nije našla zadnja naivčina koja će ga otkupiti i neće više moći prodati jer ga više nitko neće htjeti kupiti. Tada će balon puknuti.

Informacije koje posjedujemo:

• bitcoin je digitalni zapis koji ne služi ničemu
• cijena bitcoina je umjetna jer bitcoin nema vrijednost
• sustav će se urušiti kad više nitko ne bude htio otkupiti bitcoine

Pitanja koja bismo trebali postaviti:

• kako izgleda i funkcionira struktura bitcoina kao digitalni zapis?
• kako se kretala cijena bitcoina od početka njegovog izuma i što nam to govori?

Razina IV - Više strana Bitcoina

Do sada smo se dotakli osnovnog ekonomskog dijela bitcoina iz kojeg smo saznali da bitcoin posjeduje tržišnu cijenu te da se njime može trgovati kao i s ostalim tržišnim instrumentima poput dionica, zlata, valuta itd. Bitcoin također ima tržišnu kapitalizaciju jer je poznat ukupan broj bitcoina u cirkulaciji kao i cijena jednog bitcoina.

No, razumijevanje bitcoina i odgovore na naša pitanja nećemo dobiti kroz njegovu osnovnu ekonomiju koja nam trenutno jedino govori da tržište bitcoina postoji jer postoji njegova ponuda i potražnja. Da bismo naučili što je bitcoin i kako funkcionira, moramo zaviriti u njegovu povijest, tehničku stranu i detalje ekonomije bitcoina koje otvaraju stotine pitanja koja za sobom povlače mrežu mnogih drugih. U tom procesu traženja odgovora nesvjesno ćemo se dotaknuti povijesti samog novca te njegove evolucije kroz tisućljeća, razvoja ljudskog društva i stvaranja monetarne politike, izuma interneta i njegovog utjecaja na društvo te slobodu pojedinca, izuma kriptografije i njezine važnosti te pojavu cypherpunk pokreta, austrijske škole ekonomije, svjetske financijske krize, blockchain tehnologije i njene primjene te još mnogih drugih tema.

Nastanak Bitcoina

Bitcoin je vrlo mlada tehnologija koja nije nastala preko noći nego je produkt rada koji se proteže nekoliko desetljeća u prošlost. Tehnički članak Bitcoina [1] objavio je njegov tvorac 31.10.2008. pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, uoči svjetske financijske krize, a prvu verziju Bitcoin softvera objavljuje 3.1.2009. u kojem ostavlja poruku s naslovnice novina The Times, toga dana.

U nastavku slijedi hrvatski prijevod uvodnog poglavlja knjige “Mastering Bitcoin” autora Andreasa Antonopoulosa. [2]

Što je Bitcoin?

Bitcoin je skup koncepata i tehnologija koji čine osnovu ekosustava digitalnog novca. Jedinice valute nazvane bitcoin koriste se za pohranu i prijenos vrijednosti među sudionicima bitcoin mreže. Korisnici bitcoina međusobno komuniciraju putem bitcoin protokola prvenstveno putem interneta, mada se mogu koristiti i druge prijenosne mreže. Bitcoin protokol, dostupan kao softver otvorenog koda, može se izvršavati na širokom rasponu računalnih uređaja, uključujući prijenosna računala i pametne telefone, čineći tehnologiju lako dostupnom.

Korisnici mogu prenositi bitcoin preko mreže i njime ostvariti gotovo sve što se može ostvariti s uobičajenim valutama, uključujući kupovinu i prodaju robe, slanje novca ljudima ili organizacijama itd. Bitcoin se može kupiti, prodati i zamijeniti za druge valute na specijaliziranim burzama. Bitcoin je u određenom smislu savršen oblik novca za internet jer je brz, siguran i bez granica.

Za razliku od tradicionalnih valuta, bitcoini su potpuno virtualni. Ne postoje u fizičkom obliku, pa čak ni digitalnom. Kovanice su obuhvaćene u transakcijama koje prenose vrijednost s pošiljatelja na primatelja. Korisnici bitcoina posjeduju ključeve koji im omogućuju da dokažu vlasništvo nad bitcoinom u bitcoin mreži. Pomoću ovih ključeva mogu potpisati transakcije kako bi otključali vrijednost i potrošili je prijenosom na novog vlasnika. Ključevi se često pohranjuju u digitalnom novčaniku na računalu ili pametnom telefonu korisnika. Posjedovanje ključa koji može potpisati transakciju jedini je preduvjet trošenja bitcoina, čime je kontrola u potpunosti u rukama pojedinog korisnika.

Bitcoin je distribuirani, peer-to-peer (svaki sa svakim) sustav. Kao takav ne postoji središnji poslužitelj ili točka kontrole. Bitcoin se stvara kroz proces nazvan “rudarenje”, koji uključuje nadmetanje u pronalaženju rješenja za matematički problem tijekom obrade bitcoin transakcija. Svaki sudionik u bitcoin mreži (tj. svatko tko koristi uređaj koji pokreće čitav niz bitcoin protokola) može raditi kao rudar, koristeći procesorsku snagu svog računala za provjeru i zapisivanje transakcija. Svakih 10 minuta, u prosjeku, bitcoin rudar može validirati transakcije ostvarene posljednjih 10 minuta te je nagrađen s potpuno novim bitcoinom. U osnovi, rudarenje bitcoina decentralizira izdavanje novih kovanica i funkcije odobrenja središnje banke te zamjenjuje potrebu za bilo kojom središnjom bankom.

Bitcoin protokol uključuje ugrađene algoritme koji reguliraju funkciju rudarenja na mreži. Težina zadatka obrade koju rudari moraju obaviti prilagođava se dinamički tako da u prosjeku svakih 10 minuta netko uspije izvršiti zadatak bez obzira na to koliko se rudara (i koliko procesne snage) natječe u bilo kojem trenutku. Protokol također prepolavlja brzinu stvaranja novih bitcoina svake 4 godine i ograničava ukupni broj bitcoina koji će se stvoriti na fiksni ukupni iznos od 21 milijun kovanica. Rezultat je da broj bitcoina u optjecaju pomno slijedi lako predvidljivu krivulju koja se približava 21 milijunu do 2140. godine. Zbog smanjujuće stope izdavanja bitcoina, dugoročno, bitcoin valuta je deflacijska. Bitcoin se ne može razvodniti printanjem novog novca iznad očekivane stope izdavanja.

Bitcoin je ujedno i naziv protokola, peer-to-peer mreže te distribuirane računalne inovacije. Bitcoin valuta je samo prva primjena ovog izuma. Bitcoin predstavlja vrhunac dugogodišnjeg istraživanja kriptografije i distribuiranih sustava te uključuje četiri ključne inovacije okupljene u jedinstvenu i moćnu kombinaciju. Bitcoin se sastoji od:

• Decentralizirana peer-to-peer mreža (bitcoin protokol)
• Knjiga javnih transakcija (blockchain)
• Skup pravila za neovisnu provjeru transakcija i izdavanje valute (pravila konsenzusa)
• Mehanizam za postizanje globalnog decentraliziranog konsenzusa na važećem blockchainu (Proof-of-Work algoritam )

(…)

Digitalne valute prije bitcoina

Pojava digitalnog novca usko je povezan s razvojem kriptografije. To nije iznenađujuće kada se razmotre temeljni izazovi korištenja bitova koji predstavljaju vrijednost koja se može zamijeniti za robu i usluge. Tri su osnovna pitanja za svakoga tko prihvaća digitalni novac:

• Mogu li vjerovati da je novac autentičan i da nije krivotvoren?
• Mogu li vjerovati da se digitalni novac može potrošiti samo jednom (poznat kao problem “dvostruke potrošnje”)?
• Mogu li biti siguran da nitko drugi ne može tvrditi da taj novac pripada njima, a ne meni?

Izdavači papirnog novca stalno se suočavaju s problemom krivotvorenja koristeći sve sofisticiranije papire i tehnologiju printanja. Fizički novac lako rješava problem dvostruke potrošnje jer ista novčanica ne može biti na dva mjesta odjednom. Naravno, konvencionalni novac također se često pohranjuje i prenosi digitalno. U tim se slučajevima problemi s krivotvorenjem i dvostrukom potrošnjom rješavaju odobravanjem svih elektroničkih transakcija putem središnjih vlasti koje imaju globalni uvid u valutu u optjecaju. Za digitalni novac, koji ne može iskoristiti takvu vrstu provjere, kriptografija pruža osnovu za povjerenje u legitimnost zahtjeva korisnika. Konkretno, kriptografski digitalni potpisi omogućuju korisniku da potpiše digitalnu imovinu ili transakciju čime dokazuje vlasništvo nad tom imovinom. Uz odgovarajuću arhitekturu, digitalni potpisi također se mogu koristiti za rješavanje problema s dvostrukom potrošnjom.

Kada je kriptografija počela postajati široko dostupna i shvaćena u kasnim 80-ima, mnogi su istraživači pokušali koristiti kriptografiju za konstrukciju digitalnih valuta. Ti rani projekti digitalne valute izdavali su digitalni novac, obično s pokrićem u nacionalnoj valuti ili plemenitim metalom poput zlata.

Iako su te ranije digitalne valute funkcionirale, bile su centralizirane i kao rezultat toga, vlade država i hakeri su ih lako napadali. Rane digitalne valute koristile su središnji zavod zbirnog vođenja računa za podmirivanje svih transakcija u pravilnim intervalima, baš kao i tradicionalni bankarski sustav. Nažalost, u većini slučajeva ove novonastale digitalne valute bile su na meti zabrinutih vlada i na kraju su kroz sudske sporove uklonjene. Neke su propale u spektakularnim padovima kada je matična tvrtka naglo likvidirana. Za otpornost protiv intervencija protivnika, bilo da su legitimne vlade ili kriminalni elementi u pitanju, bila je potrebna decentralizirana digitalna valuta kako bi se izbjegla jedna točka napada. Bitcoin je takav sustav, koji je dizajniran decentralizirano, bez ikakvih središnjih autoriteta ili točke kontrole koji mogu biti napadnuti ili oštećeni.

Povijest Bitcoina

Bitcoin je izumljen 2008. godine objavljivanjem rada pod naslovom „Bitcoin: Peer-to-peer elektronički gotovinski sustav“,[1] napisanog pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Nakamoto je kombinirao nekoliko prethodnih izuma kao što su b-money i HashCash kako bi stvorio potpuno decentralizirani elektronički gotovinski sustav koji se ne oslanja na središnje tijelo za izdavanje valute i potvrđivanje transakcija. Ključna inovacija bila je upotreba distribuiranog sustava izračunavanja (nazvanog algoritam Proof-of-Work) za provođenje globalnih „izbora“ svakih 10 minuta, omogućujući decentraliziranoj mreži da postigne konsenzus o stanju transakcija. Time se elegantno rješava problem dvostruke potrošnje u kojem se jedna valuta može potrošiti dva puta. Prije toga, problem s dvostrukom potrošnjom predstavljao je slabost digitalne valute, a riješen je provjerom svih transakcija putem središnjeg zavoda zbirnog vođenja računa.

Bitcoin mreža pokrenuta je 2009. godine, koju je objavio Nakamoto i koju su tada revidirali mnogi drugi programeri. Procesna snaga algoritma Proof-of-Work (rudarenje), koji pruža sigurnost i otpornost bitcoina, povećala se eksponencijalno te sada nadmašuje kombiniranu procesnu snagu najboljih svjetskih super-računala. Ukupna tržišna vrijednost bitcoina već je premašila 135 milijardi američkih dolara. Najveća transakcija koju je mreža do sada procesuirala bila je 400 milijuna američkih dolara, koja je poslana odmah i obrađena za naknadu od 1 dolara.

Satoshi Nakamoto povukao se iz javnosti u travnju 2011., prepuštajući odgovornost za razvijanje koda i mreže skupini dobrovoljaca. Još uvijek nije poznat identitet osobe ili ljudi koji stoje iza bitcoina. No, ni Satoshi Nakamoto, niti bilo tko drugi ne vrši individualnu kontrolu nad bitcoin sustavom, koji djeluje na temelju potpuno transparentnih matematičkih principa, otvorenog koda i konsenzusa među sudionicima. Sam izum je revolucionaran i već je pokrenuo novu znanost na područjima distribuiranog računalstva, ekonomije i ekonometrije.

[…]

Knjiga “Mastering Bitcoin” pruža detaljan opis tehničkih pojmova, strukture i rada bitcoina te bitcoin mreže. Daje odgovore na mnoga tehnička pitanja i prednosti koje bitcoin pruža. Njen autor, Andreas Antonopoulos najpoznatiji je edukator u Bitcoin zajednici koji dugi niz godina održava brojne govore i edukacijske seminare o važnosti bitcoina diljem svijeta. Sudjelovao je u nekoliko parlamentarnih saslušanja na kojima je educirao političke državne vrhove o novonastaloj bitcoin tehnologiji. Njegovi brojni govori mogu se naći na Youtube kanalu aantonop [3], a neki od njih sakupljeni su u knjige “The Internet of Money (Vol. I, Vol. II)” [4]

Stvaranje šire slike

Nakon usvajanja novih informacija i tehničkih pojmova počet ćemo dobivati širu sliku o bitcoinu. Možda nam i dalje neće biti jasni pojmovi poput rudarenja, 51% napada, Problem bizantinskih generala, kreiranje privatnih i javnih ključeva itd., ali postoje mnogi Youtube videi koji to na slikovit način vrlo dobro objašnjavaju.

Potkovani tehničkim znanjem o bitcoinu, možemo krenuti postavljati pitanja što novcu daje vrijednost, zašto zlato ima vrijednost, koja je sličnost između zlata i bitcoina, zašto su standardne valute inflacijske, kako bitcoin kao deflacijska valuta funkcionira, kako funkcionira monetarna ekonomija i koje su mane današnjeg monetarnog sustava.

Odgovore na ova bitna ekonomska pitanja možemo pronaći u knjizi “The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking” autora Saifedeana Ammousa [5] koja će uskoro biti prevedena na hrvatski jezik u nakladništvu Mate d.o.o.

Saifedean Ammous u svojoj knjizi govori o rijetkosti u pogledu omjera Stock-to-Flow (zaliha i proizvodnje). Objašnjava zašto se zlato i bitcoin razlikuju od ostalih metala poput bakra, cinka, nikl. Zbog toga što imaju visok Stock-to-Flow omjer (SF).

„Za bilo koju potrošnu robu (…) udvostručenje proizvodnje značajno će umanjiti sve postojeće zalihe, što će srušiti cijenu i naštetiti vlasnicima. Skok cijene zlata, koji bi uzrokovao udvostručenje godišnje proizvodnje, bio bi neznatan, povećavajući zalihe za 3% umjesto 1,5%.”

„Upravo je ta konstantno niska stopa stvaranja zaliha zlata temeljni razlog zašto je zlato zadržalo svoju novčanu ulogu kroz ljudsku povijest.”

„Visoka vrijednost stock-to-flow omjera zlata čini ga robom čija tržišna ponuda ima najnižu elastičnost cijene.”

„Postojeće zalihe bitcoina u 2017. bile su oko 25 puta veće od novih bitcoina proizvedenih u toj godini. Taj omjer je upola manji u usporedbi s omjerom za zlato, ali oko 2022. stock-to-flow bitcoina nadmašit će zlato”- Saifedean Ammous

Stock-to-Flow pristup kao pokretač ekonomske analize Bitcoina

Nakon objavljivanja knjige “The Bitcoin Standard”, Stock-To-Flow pristup koji ima porijeklo u analizi tržišta robe, počeo se koristiti kao alat za analizu Bitcoina. Pristup je u skladu s osnovnom idejom koja stoji iza Bitcoina koji je izričito zamišljen kao novo monetarno dobro i usmjeren prema formi novca plemenitih metala. Prema tome novi se bitcoini ne mogu rudariti proizvoljno. Bitcoin je potpuno digitalan stoga se često naziva digitalnim zlatom.

Postoji snažna povezanost između tržišne vrijednosti bitcoina i Stock-To-Flow omjera. Model koji pokazuje ovaj statistički značajan odnos prvi je napravio autor PlanB i iznio rezultate u članku pod nazivom Modeling Bitcoin’s Value with Scarcity.[6]

Iako statistički modeli poput ovoga mogu ukazivati na snažnu zavisnu korelaciju, ne mogu uzeti u obzir utjecaje mnogih drugih, najčešće nepredvidljivih faktora, stoga uvijek postoji šansa da u potpunosti krivo prognoziraju budućnost.

Rana faza

Bitcoin je vrlo mlada tehnologija nastala tijekom svjetske financijske krize. U prvih 10 godina postojanja prošao je kroz mnoge faze. Od uporabe na crnom tržištu, trgovanja na nereguliranim burzama i hakerskih napada na njih do reguliranog trgovanja bitcoin terminskim ugovorima (futures contract), teme rasprava i korištenja u financijskim analizama poznatih svjetskih banaka te ostalih financijskih institucija itd.

Zbog povijesnog dugoročnog rasta cijene bitcoina te njegovog velikog potencijala kao nove tehnologije, mnogi se odlučuju ne koristiti ga još kao platno sredstvo nego ga nakon kupnje čuvaju. Do sada se pokazao kao dugoročno dobar instrument očuvanja vrijednosti osobne imovine, poput zlata, no idući pravi test za bitcoin bit će pojavom nove financijske krize.

Razvoj bitcoina podsjeća na razvoj interneta ranih 90-ih godina. Mnogi nisu razumjeli što internet predstavlja, korporacije čije je poslove ugrožavao, predviđale su mu propast te su smatrale da kućanstva neće imati potrebu za njime, stvorena je medijska slika da se internetom služe samo kriminalci, pedofili, ljubitelji pornografije. Danas se struktura interneta uvelike razlikuje u odnosu na njegovu ranu fazu te je neizostavan dio naših života koji je pokrenuo digitalnu revoluciju i unaprijedio životni standard ljudi diljem svijeta. Bitcoin se danas naziva i internetom novca.

Lightning network

Drugi sloj protokola na bitcoin mreži pod nazivom Lightning network, predstavljen je 2016. godine kao potencijalno rješenje za problem skalabilnost bitcoin mreže. Skalabilnost trenutno ne predstavlja problem, ali ako uporaba bitcoina postane široko rasprostranjena tj. ako se bitcoin počne koristiti u budućnosti kao svakodnevno platno sredstvo, iznimno je važno da mreža može podržati i obraditi veliki broj transakcija po sekundi. Lightning network je trenutno u beta fazi razvoja te preostaje vidjeti hoće li zaživjeti ili će se možda pojaviti neko drugo naprednije rješenje.

Zaključak

U ovom članku osvrnuli smo se na razine informiranosti o bitcoinu i znanja koja bismo trebali usvojiti za dublje razumijevanje bitcoina. Naveli smo izvore za tehničku i ekonomsku stranu bitcoina pomoću kojih možemo doći do odgovora na mnoga pitanja i dobiti širu sliku o bitcoinu.

Nitko ne zna što budućnost donosi i u kojem smjeru će se bitcoin razvijati — hoće li nadmašiti zlato u ulozi očuvanja vrijednosti osobne imovine, hoće li postati uvaženo globalno platno sredstvo te smanjiti monetarnu moć centralnih banaka ili nešto sasvim treće. Jedino što je sigurno da se svijest o trenutnom velikom nesrazmjeru bogatstva i moći širi, kao i zlouporaba moći za vlastite političke interese pojedinaca, na štetu naroda kojem se oduzimaju privatnost, sloboda, mogućnost izbora te da su u društvu potrebne mnoge promjene.

“The central bank must be trusted not to debase the currency, but the history of fiat currencies is full of breaches of that trust. Banks must be trusted to hold our money and transfer it electronically, but they lend it out in waves of credit bubbles with barely a fraction in reserve.” — Satoshi Nakamoto

Reference

[1] https://bitcoin.org/bitcoin.pdf — Satoshi Nakamoto, 2008

[2] Mastering Bitcoin: Programming the Open Blockchain — Andreas A. Antonopoulos, 2016

[3] https://www.youtube.com/user/aantonop

[4] The Internet of Money (Vol. I, Vol. II) — Andreas A. Antonopoulos, 2016-2017

[5] The Bitcoin Standard: The Decentralized Alternative to Central Banking — Saifedean Ammous, 2018

[6] Modeling Bitcoin’s Value with Scarcity — PlanB @100trillionUSD, 2019

@ bf47c19e:c3d2573b

UTXO (Unspent Transaction Output) je Bitkoin koji nije potrošen, BTC koji se nalazi na svim adresama. Možemo ga porediti sa novčanicom u novčaniku i koja se mora u celosti potrošiti. Samo što kod BTC to može biti bilo koji iznos i taj iznos je uvek isti kao veličina poslednje transakcije minus naknada majnerima. Dok novčanice u novčaniku imaju tačno određene apoene, 100 dinara, 200 dinara, 500 dinara itd.

Kada plaćamo novčanicama nešto što košta 300 dinara, a u novčaniku imamo jednu novčanicu od 500 dinara, mi prodavcu moramo dati celu novčanicu od 500 dinara, a on nam zatim vraća kusur 200 dinara.

Kada plaćamo novčanicama nešto što košta 300 dinara, a u novčaniku imamo tri novčanice od 200, 200 i 100 dinara, mi prodavcu moramo dati ili dve novčanice od po 200 gde takođe dobijamo kusur ili dve novčanice od 200 i 100 dinara.

Ova analogija se može primeniti i na BTC i UTXO-ve koji funkcioniše na gotovo istom principu.

Ako plaćamo putem BTC nešto što košta 0.03 BTC, a u novčaniku imamo jedan UTXO od 0.05 BTC (a koji je nastao tako što je neko nama prethodno poslao 0.05 BTC u jednoj transakciji), naš novčanik ne šalje samo 0.03 BTC sa adrese, a da pritom 0.02 BTC ostane u novčaniku. Ne nego se iz novčanika šalje svih 0.05 BTC, 0.03 BTC ide prodavcu, a 0.02 BTC se vraća nama u novčanik kao kusur (change) na novu adresu formirajući novi UTXO od 0.02 BTC. Za slanje sredstava sa tog jednog UTXO-a plaćamo jednu transakcionu naknadu (fee) Bitkoin rudarima/majnerima. Neka bude $1 fee.

Ako plaćamo putem BTC nešto što košta 0.03 BTC, a u novčaniku imamo tri UTXO-a od 0.02, 0.02 i 0.01 BTC (koji su nastali tako što su nam prethodno poslate tri odvojene transakcije od 0.02, 0.02 i 0.01 BTC), naš novčanik automatski ili mi lično (putem opcije "coin control") sada moramo da odaberemo koja od ta tri UTXO-a, koje od te tri svojevrsne digitalne novčanice, ćemo poslati trgovcu. Dakle moramo da iskoristimo sredstva sa dva UTXO-a pošto nijedan pojedinačni UTXO nema dovoljno sredstava za plaćanje. I za slanje svakog od ta dva UTXO-a se majnerima plaća zasebna transakciona naknada koje zbirno koštaju duplo više nego u situaciji kada šaljemo sredstva sa jednog UTXO-a. Dakle plaćamo hipotetičkih $2 fee.

Ako imamo preveliki broj manjih UTXO-va, odnosno UTXO-va na kojima se nalaze pojedinačno mala sredstva i treba da platimo nešto skuplje u jednoj transakciji, onda ćemo za svaki od tih UTXO-va platiti zaseban fee što može dovesti do toga da ukupan fee bude dosta skup.

Ko vodi računa o privatnosti i nikada ne prima sredstva na jednu istu adresu više od jednom, odnosno uvek generiše novu adresu pri primanju svake transakcije, onda će uvek imati situaciju "1 adresa = 1 UTXO" i onda je lakši upravljanje UTXO-vima (UTXO management). Mnogo je teže kada se sva sredstva primaju na jednu adresu koja bi imala veliki broj UTXO-va.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni prevod na ecd.rs

Bitcoin: Peer-to-peer sistem elektronskog novca

Satoshi Nakamoto

satoshin@gmx.com

www.bitcoin.org

Translated in Serbian from bitcoin.org/bitcoin.pdf by ECD

Sažetak. Potpuna peer-to-peer verzija elektronskog novca omogućila bi slanje uplata putem interneta direktno od jedne strane ka drugoj bez posredovanja finansijskih institucija. Digitalni potpisi pružaju deo rešenja, ali se glavni benefiti gube ako je i dalje potrebna pouzdana treća strana za sprečavanje dvostruke potrošnje. Predlažemo rešenje problema dvostruke potrošnje korišćenjem peer-to-peer mreže. Mreža vremenski označava transakcije tako što ih hešuje u tekući lanac dokaza o radu (proof of work) temeljen na hešu, formirajući zapis koji se ne može promeniti bez ponovnog rada i objavljivanja dokaza o tom radu. Najduži lanac ne služi samo kao dokaz niza događaja, nego i kao dokaz da je taj niz događaja potvrđen od strane dela peer-to-peer mreže koja poseduju najveću zbirnu procesorsku snagu (CPU). Sve dok većinu procesorske snage kontrolišu čvorovi (nodes) koji ne sarađuju u napadu na mrežu, oni će generisati najduži lanac i nadmašiti napadače. Sama mreža zahteva minimalnu strukturu. Poruke kroz mrežu se prenose uz pretpostavku da svaki čvor čini maksimalan napor da poruku prenese u svom izvornom obliku i na optimalan način, a čvorovi mogu napustiti mrežu i ponovo joj se pridružiti po želji, prihvatajući najduži lanac dokaza o radu kao dokaz onoga što se dogodilo dok ih nije bilo.

1. Uvod

Trgovina na Internetu počela je da se oslanja skoro isključivo na finansijske institucije koje služe kao pouzdani posrednici pri obradi elektronskih plaćanja. Iako sistem radi dovoljno dobro za većinu transakcija i dalje trpi od inherentnih slabosti modela utemeljenog na poverenju.

Potpuno nepovratne transakcije zapravo nisu moguće, jer finansijske institucije ne mogu izbeći posredovanje u rešavanju eventualnih sporova. Troškovi posredovanja povećavaju troškove transakcija, ograničavaju minimalnu praktičnu veličinu transakcija i onemogućuju male, povremene transakcije jer postoji velika šteta zbog gubitka mogućnosti da se izvrše nepovratna plaćanja za nepovratne usluge. Uz mogućnost povraćaja transakcije, potreba za poverenjem raste. Trgovci moraju biti oprezni prema svojim kupcima i tražiti im više informacija nego što bi inače bilo neophodno. Određeni procenat prevara prihvaćen je kao neizbežan. Ovi troškovi i nepouzdanost plaćanja mogu se izbeći korišćenjem gotovine, ali ne postoji mehanizam za elektronsko plaćanje bez pouzdane treće strane.

Ono što je potrebno je elektronski sistem plaćanja zasnovan na kriptografskom dokazu umesto na poverenju, koji omogućava da bilo koje dve strane direktno i dobrovoljno međusobno trguju bez potrebe za posrednikom. Transakcije koje su nepovratne bi zaštitile prodavce od prevara, a escrow mehanizmi mogli bi se lako implementirati radi zaštite kupaca. U ovom dokumentu predlažemo rešenje problema dvostruke potrošnje korišćenjem peer-to-peer distribuiranog servera vremenskih oznaka (timestamp) za generisanje računarskog dokaza o hronološkom redosledu transakcija. Sistem je siguran sve dok pošteni čvorovi zajedno kontrolišu više procesorske snage procesora nego bilo koja udružena grupa napadačkih čvorova.

2. Transakcije

Elektronski novčić definišemo kao lanac digitalnih potpisa. Svaki vlasnik prenosi novčić na sledećeg digitalnim potpisivanjem heša prethodne transakcije i javnog ključa sledećeg vlasnika, dodajući ih potom na kraj novčića. Primalac transakcije može da verifikuje potpise, a time i lanac vlasništva.

Problem je naravno u tome što primalac ne može potvrditi da jedan od prethodnih vlasnika nije dva puta poslao isti novčić. Uobičajeno rešenje je uvođenje pouzdanog centralizovanog posrednika, kreatora novčića koji proverava sve transakcije. Nakon svake transakcije, novčić se mora vratiti kreatoru kako bi se izdao novi novčić i veruje se da samo za novčiće izdate direktno od kreatora možemo biti sigurni da nisu dva puta potrošeni. Problem sa ovim rešenjem je što sudbina čitavog novčanog sistema zavisi od kompanije koja kreira novčiće, jer svaka transakcija mora da prođe kroz nju, baš kao što je slučaj sa bankom.

Treba nam način da primalac bude siguran da prethodni vlasnici nisu potpisali nikakve ranije transakcije kojim bi potrošili taj novčić. Za naše potrebe, računamo transakciju koja se prva desila i ne zanimaju nas naredni pokušaji da se isti novčić ponovo pošalje. Jedini način da sa sigurnošću potvrdimo da taj novčić nije prethodno bio poslat je da imamo informacije o svim transakcijama koje su se ikada desile. U modelu baziranom na centalizovan kreatoru, taj kreator je imao informacije o svim transakcijama i odlučivao koja transakcija je prva stigla. Da bismo to postigli bez pouzdanog posrednika, transakcije moraju biti javno objavljene [1] i potreban nam je sistem u kojem učesnici mogu da se dogovore o jedinstvenoj istoriji redosleda kojim su transakcije primljene. Primaocu je potreban dokaz da se u trenutku dešavanja svake od transakcija većina čvorova složila oko toga da je baš ta transakcija bila ona koja je prva primljena.

3. Server vremenskih oznaka

Rešenje koje predlažemo počinje serverom vremenskih oznaka. Server vremenske oznake radi tako što uzima heš bloka podataka kojem će se dodeliti vremenska oznaka i objavi taj heš svima u mreži, slično kao u novinama ili kao post na Usenet mreži [2-5]. Vremenska oznaka očigledno dokazuje da su podaci morali postojati u to vreme kako bi ušli u haš. Svaka vremenska oznaka sadrži prethodnu vremensku oznaku u svom hešu, formirajući tako lanac, pri čemu svaka dodatna vremenska oznaka pojačava potvrde onih pre nje.

4. Dokaz o radu (Proof-of-Work)

Da bismo implementirali distribuirani server vremenskih oznaka na peer-to-peer principu, moraćemo da koristimo sistem dokaza o radu sličan Hashcash-u Adama Back-a [6], umesto Uneset postova ili novinskih objava. Dokaz o radu uključuje traženje vrednosti koja će, kada se hešuje, na primer pomoću SHA-256 heš funkcije, stvarati heš čiji binarni zapis započinje određenim brojem nula. Prosečna količina potrebnog rada eksponencijalno raste sa brojem potrebnih početnih nula, a može se proveriti izvršavanjem samo jedne heš fuknkcije.

Za našu mrežu vremenskih oznaka implementiramo dokaz o radu povećavajući nonce broja u bloku sve dok se ne pronađe ona vrednost nonce-a koja daje hešu bloka potreban broj početnih nula. Jednom kada se procesorska snaga utroši kako bi se zadovoljio dokaz o radu, blok se ne može izmeniti bez ponovljenog rada. Kako se kasniji blokovi vežu na taj blok, rad potreban da se on izmeni uključivao bi i ponovno obrađivanje svih blokova nakon njega.

Dokaz o radu takođe rešava problem utvrđivanja većine pri odlučivanju. Ako bi se ​​većina zasnivala na principu jednog glasa po IP adresi, mogao bi je narušiti svako ko je u stanju da glasa sa više IP adresa odjednom. Dokaz o radu u osnovi predstavlja jedan glas po jedinici procesorske snage. Većinska odluka je predstavljena najdužim lancem u čije je stvaranje zapravo investirano najviše rada prilikom dokazivanja. Ako većinu procesorske snage kontrolišu pošteni čvorovi, pošten lanac će rasti najbrže i nadmašiće sve konkurentske lance. Da bi izmenio neki od prethodnih blokova, napadač bi morao da ponovi dokaz o radu za taj blok i sve blokove nakon njega, a zatim da sustigne i nadmaši količinu rada poštenih čvorova. Kasnije ćemo pokazati da se dodavanjem novih blokova eksponencijalno smanjuje verovatnoća da će sporiji napadač uspeti da sustigne pošteni lanac.

Da bi se kompenzovalo povećanje brzine hardvera i promenljivo interesovanje ljudi za vođenje čvorova tokom vremena, težina obavljanja dokaza o radu (proof-of-work difficulty) određuje se prema prosečnom broju blokova krairanih za sat vremena. Ako se blokovi stvaraju prebrzo, težina se povećava.

5. Mreža

Koraci za vođenje mreže su sledeći:

1) Nove transakcije se prosleđuju svim čvorovima u mreži. 2) Svaki čvor prikuplja nove transakcije u blok. 3) Svaki čvor radi na pronalaženju dokaza o radu dovoljnog nivoa težine za svoj blok. 4) Kada čvor pronađe dokaz o radu, on emituje taj blok ka svim čvorovima. 5) Čvorovi prihvataju blok samo ako su sve transakcije u njemu ispravne i nisu već potrošene. 6) Čvorovi izražavaju prihvatanje bloka radeći na stvaranju sledećeg bloka u lancu, koristeći heš prihvaćenog bloka kao prethodni heš.

Čvorovi uvek smatraju da je najduži lanac ispravan i nastaviće da rade na njegovom produžavanju. Ako dva čvora istovremeno emituju različite verzije sledećeg bloka, neki čvorovi prvo mogu primiti jedan ili drugi blok. U tom slučaju svaki čvor radi na prvom koji je dobio, ali čuvaju drugu kariku lanca u slučaju da ona postane duža. Dilema će biti rešena kada se pronađe sledeći dokaz o radu i jedna karika postane duža; čvorovi koji su radili na drugoj karici lanca će se prebaciti na dužu kariku.

Emitovanje novih transakcija ne mora nužno doći do svih čvorova. Sve dok stižu do velikog broja čvorova, te transakcije će ući u blok. Slično važi i za blokove, ni oni ne moraju doći odmah do svih čvorova. Ako neki čvor propusti da primi informaciju o bloku, kada mu stigne sledeći blok,primetiće da je propustio jedan, pa će ga tražiti naknadno.

6. Podsticaj

Po pravilu, prva transakcija u bloku je posebna transakcija koja kreira novi novčić u vlasništvu kreatora bloka. Ovo daje podsticaj čvorovima da podrže mrežu i pruža način za početnu ubacivanje novčića u opticaj, budući da ne postoji centralno telo koje ih izdaje. Stalno dodavanje konstantne količine novih novčića liči na rudarenje zlata, gde rudari ulažu resurse kako bi izrudarili nove količine zlata i ubacili ih u opticaj. U našem slučaju ulaže se procesorsko vreme i električna energija.

Podsticaj se takođe može finansirati i transakcionim naknadama. Ako je iznos izlaznog dela transakcije manji od ulaznog, razliku čini naknada za transakciju koja se dodaje iznosu nagrade za kreatora bloka koji sadrži tu transakciju. Nakon što predefinisani broj novčića uđe u opticaj, podsticaj mogu u potpunosti činiti transakcione naknade, čime se sistem oslobađa inflacije.

Čvorovi su na ovaj način podstaknuti da ostanu pošteni. Ako je pohlepni napadač u stanju da angažuje više procesorske snage od svih poštenih čvorova zajedno, morao bi da bira između toga da poništi svoje izvršene transakcije i time prevari ljude ili da procesorsku snagu koristi za stvaranje novih novčića. On bi trebalo bi uvidi da je isplativije igrati po pravilima koja ga nagrađuju sa više novih novčića od svi drugi zajedno, nego da potkopava sistem i vrednost sopstvenog bogatstva.

7. Oslobađanje prostora na hard disku

Kada je dovoljno blokova dodato nakon poslednje transakcije novčića, prethodne transakcije tog novčića se mogu odbaciti kako bi se uštedeo prostor na hard disku. Kako bi se to ostvarilo bez razbijanja heša bloka, transakcije su hešovane u Merkleovo stablo (Merkle Tree) [7] [2] [5], gde je samo koren uključen u heš bloka. Stari blokovi se tada mogu sabiti uklanjanjem nepotrebnih grana drveta. Unutrašnji heševi ne moraju biti skladišteni.

Zaglavlje bloka bez transakcija bilo bi oko 80 bajtova. Ako pretpostavimo da su blokovi generisani svakih 10 minuta, 80 bajtova * 6 * 24 * 365 = 4,2 MB godišnje. Imajući u vidu činjenicu da se u 2008. godini računari uglavnom prodaju sa oko 2 GB RAM-a i Murov zakon koji predviđa trenutni rast od 1,2 GB godišnje, skladištenje ne bi trebalo da predstavlja problem čak i ako se zaglavlja bloka moraju čuvati u memoriji.

8. Pojednostavljena verifikacija plaćanja

Moguće je verifikovati plaćanja bez vođenja čitavog mrežnog čvora. Korisnik samo treba da sačuva kopiju zaglavlja blokova najdužeg lanca dokaza o radu, do koje može doći upitom ka mrežnim čvorovima dok se ne uveri da je dobio najduži lanac i dobije Merkleova granu

koja povezuje transakciju sa blokom u koji je uneta vremenska oznaka za tu transakciju. Ne može samostalno proveriti transakciju, ali povezujući je sa mestom u lancu može videti da je prihvaćena od strane čvora mreže i da su na njen blok dodati naknadni blokovi što dalje potvrđuje da ju je mreža prihvatila.

Kao takva, verifikacija je pouzdana sve dok pošteni čvorovi kontrolišu mrežu, ali je ranjiva ako napadač nadjača ostatak mreže. Čvorovi mreže mogu sami proveriti transakcije, ali napadačeve lažne transakcije mogu zavarati one koji koriste pojednostavljenu metodu verifikacije transakcija sve dok je on u stanju da nadjačava ostatak mreže. Jedna od strategija zaštite bila bi prihvatanje upozorenja čvorova mreže kada otkriju nevažeći blok, pri čemu bi korisnikov softver morao da preuzme ceo blok i sporne transakcije kako bi potvrdio nepravilnost. Biznisi koji primaju česte uplate će verovatno želeti da pokrenu i vode sopstvene čvorove radi brže verifikacije i potrebe da im sigurnost ne zavisi od drugih.

9. Kombinovanje i deljenje vrednosti

Iako bi bilo moguće pojedinačno rukovati novčićima, bilo bi nezgrapno kreirati zasebnu transakciju za svaki cent u toj transferu. Da biste dozvolili podelu i kombinovanje vrednosti, transakcije sadrže više ulaza i izlaza. Obično će postojati ili jedan ulaz iz veće prethodne transakcije ili više unosa koji kombinuju manje iznose, a najviše dva izlaza: jedan za samo plaćanje, a jedan koji vraća kusur, ako ga ima, nazad pošiljaocu.

Treba napomenuti da situacija u kojoj transakcija zavisi od nekoliko drugih transakcija, a te transakcije zavise od još mnogo više, ovde nije problem. Nikada ne postoji potreba za izdvajanjem istorije pojedinačne transakcije.

10. Privatnost

Tradicionalni bankarski model postiže odgovarajući nivo privatnosti ograničavanjem pristupa informacijama na strane uključene u transakciju i posrednika. Neophodnost javnog objavljivanja svih transakcija isključuje mogućnost primene pomenutog modela, ali privatnost se i dalje može zadržati na drugi način: čuvanjem javnih ključeva (public keys) anonimnim. Javnost može videti da neko šalje iznos nekom drugom, ali bez informacija koje povezuju transakciju sa bilo kim. Ovo je slično količini informacija koje objavljuju berze, gde se vreme i veličina pojedinačnih trgovina čine javnim, ali bez navođenja ko su stranke uključene u tu trgovinu.

Kao dodatni zaštitni zid, preporučljivo je koristiti novi par ključeva za svaku transakciju, kako ne bi bili povezane sa zajedničkim vlasnikom. Neka povezivanja su i dalje neizbežna kod transakcija sa više ulaza, koje nužno otkrivaju da su njihovi ulazi bili u vlasništvu istog vlasnika. Rizik je taj da bi se otkrivanjem vlasnik ključa mogle otkriti i ostale transakcije koje su pripadale tom vlasniku.

11. Proračuni

Razmatramo scenario u kome napadač pokušava da generiše alternativni lanac brže od poštenog lanca. Čak i ako se to postigne, to ne omogućuje proizvoljne promene u sistemu, poput stvaranje vrednosti ni iz čega ili uzimanje novca koji nikada nije pripadao napadaču. Pošteni čvorovi neće prihvatiti nevažeće transakcije kao uplatu i nikada neće prihvatiti blok koji ih sadrži. Napadač može samo pokušati da promeni jednu od svojih transakcija kako bi vratio novac koji je nedavno potrošio.

Trka između poštenog lanca i lanca napadača može se predstaviti kao binomska distribucija slučajne diskretne varijable (Binomial Random Walk). Uspešni ishod je da se pošten lanac produži za jedan blok, povećavajući svoje vođstvo za +1, a neuspešni ishod je da se napadačev lanac produži za jedan blok, smanjujući zaostatak za -1.

Verovatnoću da napadač nadoknadi određeni deficit možemo izraziti kroz problem kockareve propasti (Gambler’s Ruin Problem). Pretpostavimo da kockar sa neograničenim iznosom novca počinje sa zaostatkom i igra potencijalno beskonačan broj ponovljenih igara u pokušaju da nadoknadi zaostatak. Možemo izračunati verovatnoću za nadoknađivanje zaostatka ili da će napadač stići pošten lanac, na sledeći način [8]:

p= verovatnoća da pošten čvor pronađe sledeći blok q= verovatnoća da napadač pronađe sledeći blok qz= verovatnoća da će napadač ikada dostići z blokova zaostatka

S obzirom na našu pretpostavku da je p > q, verovatnoća pada eksponencijalno kako se povećava broj blokova koje napadač mora da nadoknadi. Sa šansama protiv njega, ako mu se u početku ne posreći, njegove šanse postaju manje i manje sa povećanjem zaostatka.

Sada razmatramo koliko primalac nove transakcije treba da čeka pre nego što postane

dovoljno siguran da pošiljalac ne može promeniti transakciju. Pretpostavljamo da je pošiljalac napadač koji želi da natera primaoca da veruje da mu je platio, a zatim nakon nekog vremena tu transakciju preusmeri ka sebi. Primalac će primetiti kada se to dogodi, ali pošiljalac se nada da će tad već biti prekasno.

Primalac generiše novi par ključeva i daje javni ključ pošiljaocu neposredno pre potpisivanja transakcije. Ovo sprečava pošiljaoca da unapred pripremi lanac blokova radeći na njemu neprekidno dok mu se ne posreći da stekne dovoljnu prednost i u tom trenutku izvrši transakciju. Kada se transakcija pošalje, nepošteni pošiljalac počinje tajno da radi na paralelnom lancu koji sadrži alternativnu verziju njegove transakcije.

Primalac čeka dok transakcija ne bude dodata u blok, i dok z blokova nije dodato nakon tog bloka. On ne zna tačno koliko je napadač napredovao, ali pod pretpostavkom da su pošteni blokovi kreirani očekivanom dinamikom, potencijalni napredak napadača će biti prikazan kao Poasonova distribucija sa očekivanom vrednošću:

Kako bismo izračunali verovatnoću da napadač ipak može da nadoknadi zaostatak, množimo gustinu verovatnoće za svaki nivo napretka koji je mogao da ostvari sa verovatnoćom da od tog trenutka može da potpuno nadoknadi zaostatak:

Preuređujemo formulu kako bismo izbegli sabiranje beskonačnog broja sabiraka zbog repa distribucije:

I konvertujemo u programski kod u programskom jeziku C…

Kroz par primera, vidimo da verovatnoća opada eksponencijalno sa porastom z.

Rešavanje za P < 0.1%…

12. Zaključak

Predložili smo sistem za elektronske transakcije bez oslanjanja na poverenje. Počeli smo sa uobičajenim šablonom i novčićima nastalim iz digitalnih potpisa, koji pruža snažnu kontrolu nad vlasništvom, ali je nepotpun bez načina da se spreči dvostruka potrošnja. Kako bismo ovo rešili, predložili smo peer-to-peer mrežu koja koristi dokaz o radu za čuvanje javne istorije transakcija čija izmena napadačima brzo postaje računski nepraktična ako pošteni čvorovi kontrolišu većinu procesorske snage. Mreža je robusna u svojoj nestrukturiranoj jednostavnosti. Svi čvorovi rade istovremeno uz malo koordinacije. Ne treba ih identifikovati, jer se poruke ne usmeravaju na jedno određeno mesto nego samo trebaju biti prenete uz maksimalan napor od strane čvorova da se taj prenos odradi na predviđen način. Čvorovi mogu da napuste i ponovo se pridruže mreži po želji, prihvatajući lanac dokaza o radu kao dokaz onoga što se dogodilo dok ih nije bilo. Oni glasaju svojom procesorskom snagom, izražavajući svoje prihvatanje validnih blokova time što pokušavaju da ih nadgrade novim blokovima i odbacuju nevažeće blokove odbijanjem ih nadgrađuju. Sva potrebna pravila i podsticaji mogu se nametnuti ovim mehanizmom postizanja konsenzusa.

Reference:

[1] W. Dai, „b-money,“ http://www.weidai.com/bmoney.txt, 1998. [2] H. Massias, X.S. Avila, and J.-J. Quisquater, „Design of a secure timestamping service with minimal trust requirements,“ In 20th Symposium on Information Theory in the Benelux, May 1999. [3] S. Haber, W.S. Stornetta, „How to time-stamp a digital document,“ In Journal of Cryptology, vol 3, no 2, pages 99-111, 1991. [4] D. Bayer, S. Haber, W.S. Stornetta, „Improving the efficiency and reliability of digital time-stamping,“ In Sequences II: Methods in Communication, Security and Computer Science, pages 329-334, 1993. [5] S. Haber, W.S. Stornetta, „Secure names for bit-strings,“ In Proceedings of the 4th ACM Conference on Computer and Communications Security, pages 28-35, April 1997. [6] A. Back, „Hashcash – a denial of service counter-measure,“ http://www.hashcash.org/papers/hashcash.pdf, 2002. [7] R.C. Merkle, „Protocols for public key cryptosystems,“ In Proc. 1980 Symposium on Security and Privacy, IEEE Computer Society, pages 122-133, April 1980. [8] W. Feller, „An introduction to probability theory and its applications,“ 1957.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na thebitcoinmanual.com

---

Lightning Network (eng. lightning - munja, network - mreža) je jedno od primarnih rešenja za skaliranje Bitkoin mreže sa ciljem da je više ljudi može koristiti na različite načine čime bi se zaobišla ograničenja glavnog blokčejna. Lightning mreža deluje kao "drugi sloj" koji je dodat Bitkoin (BTC) blokčejnu koji omogućava transakcije van glavnog lanca (blokčejna) pošto se transakcije između korisnika ne registruju na samoj blokčejn mreži.

Lightning kao "sloj-2 (layer-2)" pojačava skalabilnost blokčejn aplikacija tako što upravlja transakcijama van glavnog blokčejna ("sloj-1" / layer-1), dok istovremeno uživa benefite moćne decentralizovane sigurnosti glavnog blokčejna, tako da korisnici mogu ulaziti i izlaziti iz Lightning mreže koristeći custodial ili non-custodial servise u zavisnosti od sopstvene sposobnosti i znanja da koriste glavni blokčejn.

Kao što i samo ime govori Lightning Network je dizajnirana za brza, instant i jeftina plaćanja u svrhu sredstva razmene i druga programabilna plaćanja kojima nije potrebna instant konačnost (finality) ali ni sigurnost glavnog lanca. Lightning je najbolje uporediti sa vašom omiljenom aplikacijom za plaćanja ili debitnom karticom.

Šta je Lightning mreža?

Lightning mreža vuče svoje poreklo još od tvorca Bitkoina, Satošija Nakamota, ali je formalizovana od strane istraživača Joseph Poon-a i Thaddeus Dryja-a koji su 14. januara 2016. godine objavili beli papir o Lightning Network-u.

Radilo se o predlogu alternativnog rešenja za skaliranje Bitkoina da bi se izbeglo proširenje kapaciteta bloka Bitkoin mreže i smanjio rizik od centralizacije blokčejna. Dalje, skaliranje van glavnog lanca znači zadržavanje integriteta samog blokčejna što omogućuje više eksperimentalnog rada na Bitkoinu bez ograničenja koja su postavljena na glavnom blokčejnu.

Lightning Labs, kompanija za blokčejn inženjering, pomogla je pokretanje beta verzije Lightning mreže u martu 2018. - pored dve druge popularne implementacije od strane kompanija kao što su ACINQ i Blockstream.

• Lightning Labs – LND
• Blockstream – Core Lightning (implementacija nekada poznata kao c-lightning)
• ACINQ – Eclair

Svaka verzija protokola ima svoje poglede i načine kako rešava određene probleme ali ostaje interoperabilna sa ostalim implementacijama u smislu korišćenja novčanika, tako da za krajnjeg korisnika nije bitno kojom verzijom se služi kada upravlja svojim čvororom (node-om).

Lightning Network je protokol koji svako može koristiti i razvijati ga, proširivati i unapređivati i koji kreira posebno i odvojeno okruženje za korišćenje Bitkoina kroz seriju pametnih ugovora (smart contracts) koji zaključavaju BTC na Lightning-u radi izbegavanja dvostruke potrošnje (double-spending). Lightning Network nije blokčejn ali živi i funkcioniše na samom Bitkoinu i koristi glavni lanac kao sloj za konačno, finalno poravnanje.

Lightning mreža ima sopstvene čvorove koji pokreću ovaj dodatni protokol i zaključavaju likvidnost Bitkoina u njemu sa ciljem olakšavanja plaćanja.

Lightning omogućava svakom korisniku da kreira p2p (peer-to-peer) platni kanal (payment channel) između dve strane, kao npr. između mušterije i trgovca. Kada je uspostavljen, ovaj kanal im omogućava da međusobno šalju neograničen broj transakcija koje su istovremeno gotovo instant i veoma jeftine. Ponaša se kao svojevrsna mala "knjiga" (ledger) koja omogućava korisnicima da plaćaju još manje proizvode i usluge poput kafe i to bez uticaja na glavnu Bitkoin mrežu.

Kako radi Lightning Network?

Lightning Network se zasniva na pametnim ugovorima koji su poznati kao hashed time lock contracts koji između dve strane kreiraju platne kanale van glavnog blokčejna (off-chain payment channels). Kada zaključate BTC na glavnom lancu u ovim posebnim pametnim ugovorima, ova sredstva se otključavaju na Lightning mreži.

Ova sredstva zatim možete koristiti da biste napravili platne kanale sa ostalim korisnicima Lightning mreže, aplikacijama i menjačnicama.

Ovo su direktne platne linije koje se dešavaju na vrhu, odnosno izvan glavnog blokčejna. Kada je platni kanal otvoren, možete izvršiti neograničen broj plaćanja sve dok ne potrošite sva sredstva.

Korišćenje Lightning sredstava nije ograničeno pravilima glavnog Bitkoin lanca i ova plaćanja se vrše gotovo trenutno i za samo delić onoga što bi koštalo na glavnom blokčejnu.

Vaš platni kanal ima svoj sopstveni zapisnik (ledger) u koji se beleže transakcije izvan glavnog BTC blokčejna. Svaka strana ima mogućnost da ga zatvori ili obnovi po svom nahođenju i vrati sredstva nazad na glavni Bitkoin lanac objavljivanjem transakcije kojom se zatvara kanal.

Kada dve strane odluče da zatvore platni kanal, sve transakcije koje su se desile unutar njega se objedinjuju i zatim objavljuju na glavni blokčejn "registar".

Zašto biste želeli da koristite Lightning mrežu?

---

Trenutno slanje satošija

Lightning Network je "sloj-2" izgrađen na vrhu glavnog Bitkoin lanca koji omogućava instant i veoma jeftine transakcije između lightning novčanika. Ova mreža se nalazi u interakciji sa glavnim blokčejnom ali se plaćanja pre svega sprovode off-chain, van glavnog lanca, pošto koristi sopstvenu evidenciju plaćanja na lightning mreži.

Razvijene su različite aplikacije koje su kompatibilne sa Lightning mrežom, koje su veoma lake za korišćenje i ne zahtevaju više od QR koda za primanje i slanje prekograničnih transakcija.

Možete deponovati BTC na vaše lightning novčanike tako što ćete slati satošije sa menjačnica ili ih kupovati direktno unutar ovih aplikacija. Većina ovih novčanika ima ograničenje od nekoliko miliona satošija (iako će se ovaj limit povećavati kako više biznisa i država bude prihvatalo Bitkoin) koje možete poslati po transakciji što ima smisla budući da je za slanje većih iznosa bolje korišćenje glavnog blokčejna.

Pokretanje sopstvenog čvora

Kako se više ljudi bude povezivalo sa lightning mrežom i koristilo njene mogućnosti, sve više ljudi pokreće svoje čvorove radi verifikacije transakcija putem svojih lightning platnih kanala. Kroz ove kanale je moguće bezbedno poslati različite iznose satošija, a takođe je moguće zarađivati i male naknade za svaku transakciju koja prolazi kroz vaš kanal.

Transakcione naknade

Uprkos trenutnim transakcijama, još uvek postoje transakcione naknade povezane sa otvaranjem i zatvaranjem platnih kanala koje se moraju platiti rudarima na glavnom blokčejnu prilikom finalizacije lightning platnih kanala. Takođe postoje i naknade za rutiranje (routing fees) koje idu lightning čvorovima (i njihovim platnim kanalima) koji su uspostavljeni da bi se omogućila plaćanja.

Sa daljim napredovanjem razvoja Bitkoina i novim nadogradnjama, imaćemo sve veći rast i razvoj layer-2 aplikacija kao što je lightning.

Više izvora o Lightning mreži

Ukoliko želite da naučite više o Lightning mreži, najbolje je da pročitate dodatne tekstove na sajtu thebitcoinmanual.com.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com

Autor: Vijay Boyapati / Prevod na hrvatski: Matija

---

Sa zadnjim cijenama koje je bitcoin dosegao 2017., optimističan scenarij za ulagače se možda čini toliko očitim da ga nije potrebno niti spominjati. Alternativno, možda se nekome čini glupo ulagati u digitalnu vrijednost koja ne počiva na nijednom fizičkom dobru ili vladi i čiji porast cijene su neki usporedili sa manijom tulipana ili dot-com balonom. Nijedno nije točno; optimističan scenarij za Bitcoin je uvjerljiv, ali ne i očit. Postoje značajni rizici kod ulaganja u Bitcoin, no, kao što planiram pokazati, postoji i ogromna prilika.

Geneza

Nikad u povijesti svijeta nije bilo moguće napraviti transfer vrijednosti među fizički udaljenim ljudima bez posrednika, poput banke ili vlade. 2008. godine, anonimni Satoshi Nakamoto je objavio 8 stranica rješenja na dugo nerješivi računalski problem poznat kao “Problem Bizantskog Generala.” Njegovo rješenje i sustav koji je izgradio - Bitcoin - dozvolio je, prvi put ikad, da se vrijednost prenosi brzo i daleko, bez ikakvih posrednika ili povjerenja. Implikacije kreacije Bitcoina su toliko duboke, ekonomski i računalski, da bi Nakamoto trebao biti prva osoba nominirana za Nobelovu nagradu za ekonomiju i Turingovu nagradu.

Za ulagače, važna činjenica izuma Bitcoina (mreže i protokola) je stvaranje novog oskudnog digitalnog dobra - bitcoina (monetarne jedinice). Bitcoini su prenosivi digitalni “novčići” (tokeni), proizvedeni na Bitcoin mreži kroz proces nazvan “rudarenje” (mining). Rudarenje Bitcoina je ugrubo usporedivo sa rudarenjem zlata, uz bitnu razliku da proizvodnja bitcoina prati unaprijed osmišljeni i predvidivi raspored. Samo 21 milijun bitcoina će ikad postojati, i većina (2017., kada je ovaj tekst napisan) su već izrudareni. Svake četiri godine, količina rudarenih bitcoina se prepolovi. Produkcija novih bitcoina će potpuno prestati 2140. godine.

Stopa inflacije —— Monetarna baza

Bitcoine ne podržava nikakva roba ili dobra, niti ih garantira ikakva vlada ili firma, što postavlja očito pitanje za svakog novog bitcoin ulagača: zašto imaju uopće ikakvu vrijednost? Za razliku od dionica, obveznica, nekretnina ili robe poput nafte i žita, bitcoine nije moguće vrednovati koristeći standardne ekonomske analize ili korisnost u proizvodnji drugih dobara. Bitcoini pripadaju sasvim drugoj kategoriji dobara - monetarnih dobara, čija se vrijednost definira kroz tzv. teoriju igara; svaki sudionik na tržištu vrednuje neko dobro, onoliko koliko procjenjuje da će ga drugi sudionici vrednovati. Kako bismo bolje razumjeli ovo svojstvo monetarnih dobara, trebamo istražiti podrijetlo novca.

Podrijetlo novca

U prvim ljudskim društvima, trgovina među grupama se vršila kroz robnu razmjenu. Velika neefikasnost prisutna u robnoj razmjeni je drastično ograničavala količinu i geografski prostor na kojem je bila moguća. Jedan od najvećih problema sa robnom razmjenom je problem dvostruke podudarnosti potražnje. Uzgajivač jabuka možda želi trgovati sa ribarom, ali ako ribar ne želi jabuke u istom trenutku, razmjena se neće dogoditi. Kroz vrijeme, ljudi su razvili želju za čuvanjem određenih predmeta zbog njihove rijetkosti i simbolične vrijednosti (npr. školjke, životinjski zube, kremen). Zaista, kako i Nick Szabo govori u svojem izvrsnom eseju o podrijetlu novca, ljudska želja za sakupljanjem predmeta pružila je izraženu evolucijsku prednost ranom čovjeku nad njegovim najbližim biološkim rivalom, neandertalcem - Homo neanderthalensis.

"Primarna i najbitnija evolucijska funkcija sakupljanja bila je osigurati medij za čuvanje i prenošenje vrijednosti".

Predmeti koje su ljudi sakupljali služili su kao svojevrsni “proto-novac,” tako što su omogućavale trgovinu među antagonističkim plemenima i dozvoljavale bogatsvu da se prenosi na sljedeću generaciju. Trgovina i transfer takvih predmeta bile su rijetke u paleolitskim društvima, te su oni služili više kao “spremište vrijednosti” (store of value) nego kao “medij razmjene” (medium of exchange), što je uloga koju danas igra moderni novac. Szabo objašnjava:

"U usporedbi sa modernim novcem, primitivan novac je imao jako malo “brzinu” - mogao je promijeniti ruke samo nekoliko puta u životu prosječnog čovjeka. Svejedno, trajni i čvrsti sakupljački predmet, što bismo danas nazvali “nasljeđe,” mogao je opstati mnogo generacija, dodajući znatnu vrijednost pri svakom transferu - i zapravo omogućiti transfer uopće".

Rani čovjek suočio se sa bitnom dilemom u teoriji igara, kada je odlučivao koje predmete sakupljati: koje od njih će drugi ljudi željeti? Onaj koji bi to točno predvidio imao bi ogromnu prednost u mogućnosti trgovine i akvizicije bogatsva. Neka američka indijanska plemena, npr. Naraganseti, specijalizirala su se u proizvodnji sakupljačkih dobara koja nisu imala drugu svrhu osim trgovine. Valja spomenuti da što je ranije predviđanje da će neko dobro imati takvu vrijednost, veća je prednost koju će imati onaj koji je posjeduje, zato što ju je moguće nabaviti jeftinije, prije nego postane vrlo tražena roba i njezona vrijednost naraste zajedno sa populacijom. Nadalje, nabava nekog dobra u nadi da će u budućnosti biti korišteno kao spremište vrijednosti, ubrzava upravo tu primjenu. Ova cirkularnost je zapravo povratna veza (feedback loop) koja potiče društva da se rapidno slože oko jednog spremišta vrijednosti. U terminima teorije igara, ovo je znano kao “Nashov ekvilibrij.” Postizanje Nashovog ekvilibrija za neko spremište vrijednosti je veliko postignuće za društvo, pošto ono znatno olakšava trgovinu i podjelu rada, i time omogućava napredak civilizacije.

Tisućljećima, kako su ljudska društva rasla i otvarala trgovinske puteve, različite aplikacije spremišta vrijednosti u individualnim društvima počele su se natjecati međusobno. Trgovci su imali izbor: čuvati svoju zaradu u spremištu vrijednosti vlastite kulture, ili one kulture sa kojom su trgovali, ili mješavini oboje. Benefit štednje u stranom spremištu vrijednosti bila je uvećana sposobnost trgovanja u povezanom stranom društvu. Trgovci koji su štedili u stranom spremištu vrijednosti su također imali dobrih razloga da potiču svoje društvo da ga prihvati, jer bi tako uvećali vrijednost vlastite ušteđevine. Prednosti “uvezene” tehnologije spremanja vrijednosti bile su prisutne ne samo za trgovce, nego i za sama društva. Kada bi se dvije grupe konvergirale u jedinstvenom spremištu vrijednosti, to bi značajno smanjilo cijenu troškova trgovine jednog s drugim, i samim time povećanje bogatstva kroz trgovinu. I zaista, 19. stoljeće bilo je prvi put da je najveći dio svijeta prihvatio jedinstveno spremište vrijednosti - zlato - i u tom periodu vidio najveću eksploziju trgovine u povijesti svijeta. O ovom mirnom periodu, pisao je John Maynard Keynes:

"Kakva nevjerojatna epizoda u ekonomskom napretku čovjeka… za svakog čovjeka iole iznadprosječnog, iz srednje ili više klase, život je nudio obilje, ugodu i mogućnosti, po niskoj cijeni i bez puno problema, više nego monarsima iz prethodnih perioda. Stanovnik Londona mogao je, ispijajući jutarnji čaj iz kreveta, telefonski naručiti razne proizvode iz cijele Zemlje, u količinama koje je želio, i sa dobrim razlogom očekivati njihovu dostavu na svoj kućni prag."

Svojstva dobrog spremišta vrijednosti

Kada se spremišta vrijednosti natječu jedno s drugim, specifična svojstva rade razliku koja daje jednom prednost nad drugim. Premda su mnoga dobra u prošlosti korištena kao spremišta vrijednosti ili kao “proto-novac,” određena svojstva su se pokazala kao posebno važna, i omogućila dobrima sa njima da pobijede. Idealno spremište vrijednosti biti će:

• Trajno: dobro ne smije biti kvarljivo ili lako uništeno. Tako naprimjer, žito nije idealno spremište vrijednosti.
• Prenosivo: dobro mora biti lako transportirati i čuvati, što omogućuje osiguranje protiv gubitka ili krađe i dopušta trgovinu na velike udaljenosti. Tako, krava je lošije spremište vrijednosti od zlatne narukvice.
• Zamjenjivo: jedna jedinica dobra treba biti zamjenjiva sa drugom. Bez zamjenjivosti, problem podudarnosti želja ostaje nerješiv. Time, zlato je bolje od dijamanata, jer su oni nepravilni u obliku i kvaliteti.
• Provjerljivo: dobro mora biti lako i brzo identificirano i testirano za autentičnost. Laka provjera povećava povjerenje u trgovini i vjerojatnost da će razmjena biti dovršena.
• Djeljivo: dobro mora biti lako djeljivo na manje dijelove. Premda je ovo svojstvo bilo manje važno u ranim društvima gdje je trgovina bila rijetka, postalo je važnije sa procvatom trgovine. Količine koje su se mijenjale postale su manje i preciznije.
• Oskudno: Monetarno dobro mora imati “cijenu nemoguću za lažirati,” kao što je rekao Nick Szabo. Drugim riječima, dobro ne smije biti obilno ili lako dostupno kroz proizvodnju. Oskudnost je možda i najvažnije svojstvo spremišta vrijednosti, pošto se izravno vezuje na ljudsku želju da sakupljamo ono što je rijetko. Ona je izvor vrijednosti u spremištu vrijednosti.
• Duge povijesti: što je dulje neko dobro vrijedno za društvo, veća je vjerojatnost da će biti prihvaćeno kao spremište vrijednosti. Dugo postojeće spremište vrijednosti biti će jako teško uklonjeno od strane došljaka, osim u slučaju sile (ratno osvajanje) ili ako je nova tehnologija znatno bolja u ostalim svojstvima.
• Otporno na cenzuru: novije svojstvo, sve više važno u modernom digitalnom svijetu sa sveprisutnim nadzorom, je otpornost na cenzuru. Drugim riječima, koliko je teško da vanjski agent, kao korporacija ili država, spriječi vlasnika dobra da ga čuva i koristi. Dobra koja su otporna na cenzuru su idealna za ljude koji žive u režimima koji prisilno nadziru kapital ili čine neke oblike mirne trgovine protuzakonitima.

Ova tablica ocjenjuje Bitcoin, zlato (gold) i fiat novac (kao što je euro ili dolar) po svojstvima izlistanim gore. Objašnjenje svake ocjene slijedi nakon tablice.

Trajnost:

Zlato je neosporeni kralj trajnosti. Velika većina zlata pronađenog kroz povijest, uključujući ono egipatskih faraona, opstaje i danas i vjerojatno će postojati i za tisuću godina. Zlatnici korišteni u antičko doba imaju značajnu vrijednost i danas. Fiat valute i bitcoini su digitalni zapisi koji ponekad imaju fizički oblik (npr. novčanice). Dakle, njihovu trajnost ne određuju njihova fizička svojstva (moguće je zamijeniti staru i oštećenu novčanicu za novu), nego institucije koje stoje iza njih. U slučaju fiat valuta, mnoge države su nastale i nestale kroz stoljeća, i valute su nestale s njima. Marke iz Weimarske republike danas nemaju vrijednost zato što institucija koja ih je izdavala više ne postoji. Ako je povijest ikakav pokazatelj, ne bi bilo mudro smatrati fiat valute trajnima dugoročno; američki dolar i britanska funta su relativne anomalije u ovom pogledu. Bitcoini, zato što nemaju instituciju koja ih održava, mogu se smatrati trajnima dok god mreža koja ih osigurava postoji. Obzirom da je Bitcoin još uvijek mlada valuta, prerano je za čvrste zaključke o njegovoj trajnosti. No, postoje ohrabrujući znakovi - prominente države su ga pokušavale regulirati, hakeri ga napadali - usprkos tome, mreža nastavlja funkcionirati, pokazujući visok stupanj antifragilnosti.

Prenosivost:

Bitcoini su najprenosivije spremište vrijednosti ikad. Privatni ključevi koji predstavljaju stotine milijuna dolara mogu se spremiti na USB drive i lako ponijeti bilo gdje. Nadalje, jednako velike sume mogu se poslati na drugi kraj svijeta skoro instantno. Fiat valute, zbog svojeg temeljno digitalnog oblika, su također lako prenosive. Ali, regulacije i kontrola kapitala od strane države mogu ugroziti velike prijenose vrijednosti, ili ih usporiti danima. Gotovina se može koristiti kako bi se izbjegle kontrole kapitala, ali onda rastu rizik čuvanja i cijena transporta. Zlato, zbog svojeg fizičkog oblika i velike gustoće, je najmanje prenosivo. Nije čudo da većina zlatnika i poluga nikad ne napuste sefove. Kada se radi prijenos zlata između prodavača i kupca, uglavnom se prenosi samo ugovor o vlasništvu, ne samo fizičko zlato. Prijenos fizičkog zlata na velike udaljenosti je skupo, riskantno i sporo.

Zamjenjivost:

Zlato nam daje standard za zamjenjivost. Kada je rastopljeno, gram zlata je praktički nemoguće razlikovati od bilo kojeg drugog grama, i zlato je oduvijek bilo takvo. S druge strane, fiat valute, su zamjenjive samo onoliko koliko njihova institucija želi da budu. Iako je uglavnom slučaj da je novčanica zamjenjiva za drugu istog iznosa, postoje situacije u kojima su velike novčanice tretirane drukčije od malih. Naprimjer, vlada Indije je, u pokušaju da uništi neoporezivo sivo tržište, potpuno oduzela vrijednost novčanicama od 500 i 1000 rupija. To je uzrokovalo da ljudi manje vrednuju te novčanice u trgovini, što je značilo da više nisu bile zaista zamjenjive za manje novčanice. Bitcoini su zamjenjivi na razini mreže; svaki bitcoin je pri prijenosu tretiran kao svaki drugi. No, zato što je moguće pratiti individualne bitcoine na blockchainu, određeni bitcoin može, u teoriji, postati “prljav” zbog korštenja u ilegalnoj trgovini, te ga trgovci ili mjenjačnice možda neće htjeti prihvatiti. Bez dodatnih poboljšanja oko privatnosti i anonimnosti na razini mrežnog protokola, bitcoine ne možemo smatrati jednako zamjenjivim kao zlato.

Mogućnost provjere:

Praktično gledajući, autentičnost fiat valuta i zlata je prilično lako provjeriti. Svejedno, i usprkos pokušajima da spriječe krivotvorenje novčanica, i dalje postoji potencijal prevare za vlade i njihove građane. Zlato također nije imuno na krivotvorenje. Sofisticirani kriminalci su koristili pozlaćeni tungsten kako bi prevarili kupce zlata. Bitcoine je moguće provjeriti sa matematičkom sigurnošću. Korištenjem kriptografskih potpisa, vlasnik bitcoina može javno demonstrirati da posjeduje bitcoine koje tvrdi da posjeduje.

Djeljivost:

Bitcoine je moguće podijeliti u stotinu milijuna manjih jedinica (zvanih satoshi), i prenositi takve (no, valja uzeti u obzir ekonomičnost prijenosa malih iznosa, zbog cijene osiguravanja mreže - “network fee”). Fiat valute su tipično dovoljno djeljive na jedinice sa vrlo niskom kupovnom moći. Zlato, iako fizički i teoretski djeljivo, postaje teško za korištenje kada se podijeli na dovoljno male količine da bi se moglo koristiti u svakodnevnoj trgovini.

Oskudnost:

Svojstvo koje najjasnije razlikuje Bitcoin od fiat valuta i zlata je njegova unaprijed definirana oskudnost. Od početka, konačna količina bitcoina nikad neće biti veća od 21 milijun. To daje vlasnicima bitcoina jasan i znan uvid u postotak ukupnog vlasništva. Naprimjer, vlasnik 10 bitcoina bi znao da najviše 2,1 milijuna ljudi (manje od 0.03% populacije) može ikad imati isto bitcoina kao i on. Premda je kroz povijest uvijek bilo oskudno, zlato nije imuno na povećanje ukupne količine. Ako se ikad izumi nova, ekonomičnija metoda rudarenja ili proizvodnje zlata, ukupna količina zlata bi se mogla dramatično povećati (npr. rudarenje morskog dna ili asteroida). Na kraju, fiat valute, relativno nov izum u povijesti, pokazale su se sklonima konstantnim povećanjima u količini. Države su pokazale stalnu sklonost inflaciji monetarne kvantitete kako bi rješavale kratkoročne političke probleme. Inflacijske tendencije vlada diljem svijeta čine fiat valute gotovo sigurnim da će gubiti vrijednost kroz vrijeme.

Etablirana povijest:

Nijedno monetarno dobro nema povijest kao zlato, koje je imalo vrijednost za cijelog trajanja ljudske civilizacije. Kovanice izrađene u antičko doba i danas imaju značajnu vrijednost. Ne može se isto reći za fiat valute, koje su same relativno nova povijesna anomalija. Od njihovog početka, fiat valute su imale gotovo univerzalni smjer prema bezvrijednosti. Korištenje inflacije kao podmuklog načina za nevidljivo oporezivanje građana je vječita kušnja kojoj se skoro nijedna država u povijesti nije mogla oduprijeti. Ako je 20. stoljeće, u kojem je fiat novac dominirao globalni monetarni poredak, demonstriralo neku ekonomsku istinu, to je onda bila ta da ne možemo računati na fiat novac da održi vrijednost u dužem ili srednjem vremenskom periodu. Bitcoin, usprkos svojoj novosti, je preživio dovoljno testova tržišta da postoji velika vjerojatnost da neće nestati kao vrijedno dobro. Nadalje, Lindy efekt govori da što duže Bitcoin bude korišten, to će veća biti vjera u njega i njegovu sposobnost da nastavi postojati dugo u budućnost. Drugim riječima, društvena vjera u monetarno dobro je asimptotička, kao u grafu ispod:

Ako Bitcoin preživi prvih 20 godina, imat će gotovo sveopće povjerenje da će trajati zauvijek, kao što ljudi vjeruju da je internet trajna stvar u modernom svijetu.

Otpor na cenzuru

Jedan od najbitnijih izvora za ranu potražnju bitcoina bila je njegova upotreba u ilegalnoj kupovini i prodaji droge. Mnogi su zato pogrešno zaključili da je primarna potražnja za bitcoinima utemeljena u njihovoj prividnoj anonimnosti. Međutim, Bitcoin nije anonimna valuta; svaka transakcija na mreži je zauvijek zapisana na javnom blockchainu. Povijesni zapis transakcija dozvoljava forenzičkoj analizi da identificira izvore i tijek sredstava. Takva analiza dovela je do uhićenja počinitelja zloglasne MtGox pljačke. Premda je istina da dovoljno oprezna i pedantna osoba može sakriti svoj identitet koristeći Bitcoin, to nije razlog zašto je Bitcoin bio toliko popularan u trgovini drogom.

Ključno svojstvo koje čini Bitcoin najboljim za takve aktivnosti je njegova agnostičnost i nepotrebnost za dozvolom (“premissionlessness”) na mrežnoj razini. Kada se bitcoini prenose na Bitcoin mreži, ne postoji nitko tko dopušta transakcije. Bitcoin je distribuirana peer-to-peer (korisnik-korisniku) mreža, i samim time dizajnirana da bude otporna na cenzuru. Ovo je u velikom kontrastu sa fiat bankarskim sustavom, u kojem države reguliraju banke i ostale institucije prijenosa novca, kako bi one prijavljivale i sprječavale protuzakonito korištenje monetarnih dobara. Klasičan primjer regulacije novca su kontrole kapitala. Npr., bogati milijunaš će vrlo teško prenijeti svoje bogatstvo u novu zemlju, kada bježi iz opresivnog režima. Premda zlato nije izdano i proizvedeno od države, njegova fizička priroda ga čini teško prenosivim kroz prostor, i samim time ga je daleko lakše regulirati nego Bitcoin. Indijski Akt kontrole zlata je primjer takve regulacije.

Bitcoin je odličan u većini gore navedenih svojstava, što mu omogućava da bude marginalno bolji od modernih i drevnih monetarnih dobara, te da pruži poticaje za svoje rastuće društveno usvajanje. Specifično, moćna kombinacija otpornosti na cenzuru i apsolutne oskudnosti bila je velika motivacija za bogate ulagače koji su uložili dio svojeg bogatstva u Bitcoin.

Evolucija novca

U modernoj monetarnoj ekonomiji postoji opsesija sa ulogom novca kao medija razmjene. U 20. stoljeću, države su monopolizirale izdavanje i kontrolu novca i kontinuirano potkopavale njegovo svojstvo spremišta vrijednosti, stvarajući lažno uvjerenje da je primarna svrha novca biti medij razmjene. Mnogi su kritizirali Bitcoin, govoreći da je neprikladan da bude novac zato što mu je cijena bila previše volatilna za medij razmjene. No, novac je uvijek evoluirao kroz etape; uloga spremišta vrijednosti je dolazila prije medija razmjene. Jedan od očeva marginalističke ekonomije, William Stanley Jevons, objašnjava:

"Povijesno govoreći… čini se da je zlato prvo služilo kao luksuzni metal za ukras; drugo, kao sačuvana vrijednost; treće, kao medij razmjene; i konačno, kao mjerilo vrijednosti."

U modernoj terminologiji, novac uvijek evoluira kroz četiri stadija:

1. Kolekcionarstvo: U prvoj fazi svoje evolucije, novac je tražen samo zbog svojih posebnih svojstava, uglavnom zbog želja onog koji ga posjeduje. Školjke, perlice i zlato su bili sakupljani prije nego su poprimili poznatije uloge novca.
2. Spremište vrijednosti: Jednom kada je novac tražen od dovoljnog broja ljudi, biti će prepoznat kao način za čuvanje i spremanje vrijednosti kroz vrijeme. Kada neko dobro postane široko korišteno kao spremište vrijednosti, njegova kupovna moć raste sa povećanom potražnjom za tu svrhu. Kupovna moć spremišta vrijednosti će u jednom trenutku doći do vrhunca, kada je dovolno rašireno i broj novih ljudi koji ga potražuju splasne.
3. Sredstvo razmjene: Kada je novac potpuno etabliran kao spremište vrijednosti, njegova kupovna moć se stabilizira. Nakon toga, postane prikladno sredstvo razmjene zbog stabilnosti svoje cijene. U najranijim danima Bitcoina, mnogi ljudi nisu shvaćali koju buduću cijenu plaćaju koristeći bitcoine kao sredstvo razmjene, umjesto kao novonastalo spremište vrijednosti. Poznata priča o čovjeku koji je za 10,000 bitcoina (vrijednih oko 94 milijuna dolara kada je ovaj članak napisan) za dvije pizze ilustrira ovaj problem.
4. Jedinica računanja vrijednosti: Jednom kada je novac široko korišten kao sredstvo razmjene, dobra će biti vrednovana u njemu, tj. većina cijena će biti izražena u njemu. Uobičajena zabluda je da je većinu dobara moguće zamijeniti za bitcoine danas. Npr., premda je možda moguće kupiti šalicu kave za bitcoine, izlistana cijena nije prava bitcoin cijena; zapravo se radi o cijeni u državnoj valuti koju želi trgovac, preračunatu u bitcoin po trenutnoj tržišnoj cijeni. Kad bi cijena bitcoina pala u odnosu na valutu, vrijednost šalice izražena u bitcoinima bi se povećala. Od trenutka kada trgovci budu voljni prihvaćani bitcoine kao platežno sredstvo, bez obraćanja pažnje na vrijednost bitcoina u državnoj fiat valuti, moći ćemo reći da je Bitcoin zaista postao jedinica računanja vrijednosti.

Monetarna dobra koja još nisu jedinice računanja vrijednosti možemo smatrati “djelomično monetiziranima.” Danas zlato ima takvu ulogu, jer je spremište vrijednosti, ali su mu uloge sredstva razmjene i računanja vrijednosti oduzete intervencijama država. Moguće je također da se jedno dobro koristi kao sredstvo razmjene, dok druga ispunjavaju ostale uloge. To je tipično u zemljama gdje je država disfunkcionalna, npr. Argentina ili Zimbabwe. U svojoj knjizi, Digitalno zlato, Nathaniel Popper piše:

"U Americi, dolar služi trima funkcijama novca: nudi sredstvo razmjene, jedinicu za mjerenje vrijednosti dobara, i mjesto gdje se može čuvati vrijednosti. S druge strane, argentinski peso je korišten kao sredstvo razmjene (za svakodnevne potrebe), ali ga nitko nije koristio kao spremište vrijednosti. Štednja u pesosima bila je ekvivalent bacanja novca. Zato su ljudi svu svoju štednju imali u dolarima, jer je dolar bolje čuvao vrijednost. Zbog volatilnosti pesosa, ljudi su računali cijene u dolarima, što im je pružalo pouzdaniju jedinicu mjerenja kroz vrijeme."

Bitcoin je trenutno u fazi tranzicije iz prvog stadija monetizacije u drugi. Vjerojatno će proći nekoliko godina prije nego Bitcoin pređe iz začetaka spremišta vrijednosti u istinski medij razmjene, i put do tog trenutka je još uvijek pun rizika i nesigurnosti. Važno je napomenuti da je ista tranzicija trajala mnogo stoljeća za zlato. Nitko danas živ nije doživio monetizaciju dobra u realnom vremenu (kroz koju Bitcoin prolazi), tako da nemamo puno iskustva govoriti o putu i načinu na koji će se monetizacija dogoditi.

Put monetizacije

Kroz proces monetizacije, monetarno dobro će naglo porasti u kupovnoj moći. Mnogi su tako komentirali da je uvećanje kupovne moći Bitcoina izgledalo kao “balon” (bubble). Premda je ovaj termin često korišten kako bi ukazao na pretjeranu vrijednosti Bitcoina, sasvim slučajno je prikladan. Svojstvo koje je uobičajeno za sva monetarna dobra jest da je njihova kupovna moć viša nego što se može opravdati samo kroz njihovu uporabnu vrijednost. Zaista, mnogi povijesni novci nisu imali uporabnu vrijednost. Razliku između kupovne moći i vrijednosti razmjene koju bi novac mogao imati za svoju inherentnu korisnost, možemo razmatrati kao “monetarnu premiju.” Kako monetarno dobro prolazi kroz stadije monetizacije (navedene gore), monetarna premija raste. No, ta premija ne raste u ravnoj i predvidivoj liniji. Dobro X, koje je bilo u procesu monetizacije, može izgubiti u usporedbi sa dobrom Y koje ima više svojstava novca, te monetarna premija dobra X drastično padne ili potpuno nestane. Monetarna premija srebra je skoro potpuno nestala u kasnom 19. stoljeću, kada su ga vlade diljem svijeta zamijenile zlatom kao novcem.

Čak i u odsustvu vanjskih faktora, kao što su intervencije vlade ili druga monetarna dobra, monetarna premija novog novca neće ići predvidivim putem. Ekonomist Larry White primijetio je:

"problem sa pričom “balona,” naravno, je da je ona konzistentna sa svakim putem cijene, i time ne daje ikakvo objašnjenje za specifičan put cijene"

Proces monetizacije opisuje teorija igara; svaki akter na tržištu pokušava predvidjeti agregiranu potražnju ostalih aktera, i time buduću monetarnu premiju. Zato što je monetarna premija nevezana za inherentnu korisnost, tržišni akteri se uglavnom vode za prošlim cijenama da bi odredili je li neko dobro jeftino ili skupo, i žele li ga kupiti ili prodati. Veza trenutne potražnje sa prošlim cijenama naziva se “ovisnost o putu” (path dependence); ona je možda najveći izvor konfuzije u shvaćanju kretanja cijena monetarnih dobara.

Kada kupovna moć monetarnog dobra naraste zbog većeg i šireg korištenja, očekivanja tržišta o definicijama “jeftinog” i “skupog” se mijenjaju u skladu s time. Slično tome, kada cijena monetarnog dobra padne, očekivanja tržišta mogu se promijeniti u opće vjerovanje da su prethodne cijene bile “iracionalne” ili prenapuhane. Ovisnost o putu novca ilustrirana je riječima poznatog upravitelja fondova s Wall Streeta, Josha Browna:

"Kupio sam bitcoine kada su koštali $2300, i to mi se udvostručilo gotovo odmah. Onda sam počeo govoriti kako “ne mogu kupiti još” dok im je cijena rasla, premda sam znao da je to razmišljanje bazirano samo na cijenu po kojoj sam ih kupio. Kasnije, kada je cijena pala zbog kineske regulacije mjenjačnica, počeo sam si govoriti, “Odlično, nadam se da će još pasti da mogu kupiti još.”"

Istina leži u tome da su ideje “jeftinog” i “skupog” zapravo besmislene kada govorimo o monetarnim dobrima. Cijena monetarnog dobra ne reflektira njegovu stopu rasprostanjenosti ili korisnosti, nego mjeru koliko je ono široko prihvaćeno da ispuni razne uloge novca.

Dodatna komplikacija u ovom aspektu novca je činjenica da tržišni akteri ne djeluju samo kao nepristrani promatrači koji pokušavaju kupiti i prodati u iščekivanju budućih kretanja monetarne premije, nego i kao aktivni proponenti. Pošto ne postoji objektivno “točna” monetarna premija, širiti dobar glas o superiornijim svojstvima nekog monetarnog dobra je efektivnije nego za obična dobra, čija vrijednost je u konačnici vezana na njegovu osnovnu korisnost. Religiozni zanos sudionika na Bitcoin tržištu vidljiv je na raznim internetskim forumima, gdje Bitcoineri aktivno promoviraju benefine Bitcoina i bogatstvo koje je moguće ostvariti investiranjem u njega. Promatrajući Bitcoin tržište, Leigh Drogen komentira:

"To je prepoznatljivo svima kao religija - priča koju si pričamo i oko koje se slažemo. Religija je krivulja na grafu prihvaćanja o kojoj trebamo razmišljati. Sustav je gotovo savršen - onog trenutka kada netko pristupi krugu Bitcoinera, to će reći svima i nastaviti širiti riječ. Onda njihovi prijatelji pristupe i nastave širiti riječ."

Premda usporedba sa religijom može staviti Bitcoin u iracionalno svjetlo, potpuno je racionalno za individualnog vlasnika da širi dobru vijest o superiornom monetarnom dobru, i za šire društvo da se standardizira oko njega. Novac djeluje kao temelj za svu trgovinu i štednju; tako da prihvaćanje superiornog oblika novca ima ogromne multiplicirajuće benefite za stvaranje bogatstva za sve članove društva.

Oblik monetizacije

U članku o Spekulativnom prihvaćanju Bitcoina / teorije cijene, Michael Casey postulira da rastući Gartner hype ciklusi predstavljaju faze standardne S-krivulje prihvaćanja novih tehnologija, koje su bile prisutne kod mnogih transformacijskih tehnologija dok su postajale uobičajene u društvu.

Svaki Gartner hype ciklus počinje sa eksplozijom entuzijazma za novom tehnologijom, a cijenu podižu oni sudionici na tržištvu koji su “dostupni” u toj fazi. Najraniji kupci u Gartner hype ciklusu obično imaju jaku vjeru o transformacijskoj prirodi tehnologije u koju ulažu. S vremenom, tržište dosegne vrhunac entuzijazma kako se količina novih kupaca iscrpljuje, te kupovinom počnu dominirati spekulatori koji su više zainteresirani u brze profite nego u samu tehnologiju.

Nakon vrha hype ciklusa, cijene rapidno padaju dok spekulativno ludilo ustupa mjesto očajavanju, javnoj poruzi i osjećaju da tehnologija nije uopće bila transformacijska. S vremenom, cijena dosegne dno i formira plato na kojem se originalnim ulagačima, koji su imali snažno uvjerenje, pridružuju nove grupe ljudi koji su izdržali bol kraha cijena i koji cijene važnost same tehnologije.

Plato traje neko vrijeme i formira, kako Casey kaže, “stabilnu, dosadnu dolinu.” Za ovo vrijeme, javni interes za tehnologiju opada, no nastaviti će se razvijati i snažna zajednica uvjerenja će polako rasti. Tada, postavlja se nova baza za sljedeću iteraciju hype ciklusa, dok vanjski promatrači prepoznaju da tehnologija i dalje postoji i da ulaganje u nju možda nije onoliko rizično kao što se činilo za vrijeme pada cijene. Sljedeća iteracija hype ciklusa donosi mnogo veći broj novih ljudi, pa je i ciklus daleko veći u svojoj magnitudi.

Jako mali broj ljudi koji sudjeluju u Gartner hype ciklusu će točno predvidjeti koliko će visoko cijena porasti za vrijeme ciklusa. Cijene često dosegnu razine koje bi se činile apsurdnima većini ulagača u raniji stadijima ciklusa. Kada ciklus završi, mediji tipično atribuiraju pad cijene nekoj od aktualnih drušvenih tema. Premda takva tema može biti okidač pada, ona nikad nije temeljni razlog zašto ciklus završava. Gartner hype ciklusi završavaju kada je količina dostupnih novih sudionika na tržištu iscrpljena.

Zanimljivo je da je i zlato nacrtalo klasičan graf Gartner hype ciklusa od kasnih 1970-ih do ranih 2000-ih. Moguće je spekulirati da je hype ciklus osnovna socijalna dinamika oko procesa monetizacije.

Gartner kohorte

Od početka trgovanja Bitcoina na mjenjačnicama 2010. godine, Bitcoin tržište je svjedočilo četirima velikim Gartner hype ciklusima. U retrospektivi, možemo vrlo precizno identificirati grupe cijena prethodnih hype ciklusa Bitcoin tržišta. Također, možemo kvalitativno odrediti kohorte ulagača koje su povezane sa svakom iteracijom prethodnih ciklusa.

$0–$1 (2009. – 3. mjesec 2011.): Prvi hype ciklus u Bitcoin tržištu dominirali su kriptografi, računalni znanstvenici i cypherpunkovi koji su od početka bili spremni razumijeti važnost nevjerojatnog izuma Satoshija Nakamotoa, i koji su bili pioniri u potvrđivanju da Bitcoin protokol nema tehničkih mana.

$1–$30 (3. mjesec 2011. – 7. mjesec. 2011.): Drugi ciklus privukao je rane entuzijaste oko novih tehnologija kao i stabilan pritok ideološki motiviranih ulagača koji su bili oduševljeni idejom novca odvojenog od države. Libertarijanci poput Rogera Vera došli su u Bitcoin zbog aktivnog anti-institucionalnog stava, i mogućnosti koju je nova tehnologija obećavala. Wences Casares, briljantni i dobro povezani serijski poduzetnik, bio je također dio drugog Bitcoin hype ciklusa te je širio riječ o Bitcoinu među najprominentnijim tehnolozima i ulagačima u Silicijskoj Dolini.

$250–$1100 (4. mjesec 2013. – 12. mjesec 2013.): Treći hype ciklus doživio je ulazak ranih generalnih i institucionalnih ulagača koji su bili voljni uložiti trud i riskirati kroz užasno komplicirane kanale likvidnosti kako bi kupili bitcoine. Primaran izvor likvidnosti na tržištu za vrijeme ovog perioda bio je MtGox, mjenjačnica bazirana u Japanu, koju je vodio notorno nesposobni i beskrupulozni Mark Karpeles, koji je kasnije završio i u zatvoru zbog svoje uloge u kolapsu MtGoxa.

Valja primijetiti da je rast Bitcoinove cijene za vrijeme spomenuti hype ciklusa većinom povezano sa povećanjem likvidnosti i lakoćom sa kojom su ulagači mogli kupiti bitcoine. Za vrijeme prvog hype ciklusa, nisu postojale mjenjačnice; akvizicija bitcoina se odvijala primarno kroz rudarenje (mining) ili kroz izravnu razmjenu sa onima koju su već izrudarili bitcoine. Za vrijeme drugog hype ciklusa, pojavile su se rudimentarne mjenjačnice, no nabavljanje i osiguravanje bitcoina na ovim mjenjačnicama bilo je previše kompleksno za sve osim tehnološki najsposobnijih ulagača. Čak i za vrijeme trećeg hype ciklusa, ulagači koju su slali novac na MtGox kako bi kupili bitcoine su morali raditi kroz značajne prepreke. Banke nisu bile voljne imati posla sa mjenjačnicom, a oni posrednici koji su nudili usluge transfera bili su često nesposobni, kriminalni, ili oboje. Nadalje, mnogi koji su uspjeli poslati novac MtGoxu, u konačnici su morali prihvatiti gubitak svojih sredstava kada je mjenjačnica hakirana i kasnije zatvorena.

Tek nakon kolapsa MtGox mjenjačnice i dvogodišnje pauze u tržišnoj cijeni Bitcoina, razvili su se zreli i duboki izvori likvidnosti; primjeri poput reguliranih mjenjačnica kao što su GDAX i OTC brokeri kao Cumberland mining. Dok je četvrti hype ciklus započeo 2016. godine, bilo je relativno lako običnim ulagačima kupiti i osigurati bitcoine.

$1100–$19600? (2014. –?):

U trenutku pisanja ovog teksta, tržište Bitcoina je prolazilo svoj četvrti veliki hype ciklus. Sudjelovanje u ovom hype ciklusu dominirala je ona skupina koju je Michael Casey opisao kao “rana većina” običnih i institucionalnih ulagača.

Kako su se izvori likvidnosti produbljivali i sazrijevali, veliki institucionalni ulagači sada imaju priliku sudjelovati kroz regulirana “futures” tržišta. Dostupnosti takvih tržišta stvara put ka kreaciji Bitcoin ETF-a (exchange traded fund) (fond na slobodnom tržištu), koji će onda pokrenuti “kasnu većinu” i “najsporije” u sljedećim hype ciklusima.

Premda je nemoguće predvidjeti točan efekt budućih hype ciklusa, razumno je očekivati da će najviša točka biti između $20,000 i $50,000 (2021. zenit je bio preko $69,000). Znatno više od ovog raspona, i Bitcoin bi imao znatan postotak ukupne vijednosti zlata (zlato i Bitcoin bi imali jednaku tržišnu kapitalizaciju kada bi bitcoini vrijedili oko $380,000 u trenutku pisanja ovog teksta). Značajan postotak vrijednosti zlata dolazi od potražnje centralnih banaka, te je malo vjerojatno da će centralne banke ili suverene države sudjelovati u trenutnom hype ciklusu.

Ulazak suverenih država u Bitcoin

Bitcoinov zadnji Gartner hype ciklus će započeti kada ga suverene države počnu akumulirati kao dio svojih rezervi stranih valuta. Tržišna kapitalizacija Bitcoina je trenutno premala da bismo ga smatrali značajnim dodatkom rezervama većini zemalja. No, kako se interes u privatnom sektoru povećava i kapitalizacija Bitcoina se približi trilijunu dolara, postat će dovoljno likvidan za većinu država. Prva država koja službeno doda bitcoine u svoje rezerve će vjerojatno potaknuti stampedo ostalih da učine isto. Države koje su među prvima u usvajanju Bitcoina imat će najviše benefita u svojim knjigama ako Bitcoin u konačnici postane globalna valuta (global reserve currency). Nažalost, vjerojatno će države sa najjačom izvršnom vlasti - diktature poput Sjeverne Koreje - biti najbrže u akumulaciji bitcoina. Neodobravanje prema takvim državama i slaba izvršna tijela zapadnjačkih demokracija uzrokovat će sporost i kašnjenje u akumulaciji bitcoina za njihove vlastite rezerve.

Velika je ironija u tome što je SAD trenutno jedna od regulatorno najotvorenijih nacija prema Bitcoinu, dok su Kina i Rusija najzatvorenije. SAD riskira najviše, geopolitički, ako bi Bitcoin zamijenio dolar kao svjetska rezervna valuta. U 1960-ima, Charles de Gaulle je kritizirao “pretjeranu privilegiju” (“exorbitant privilege”) koju su SAD imale u međunarodnom monetarnom poretku, postavljenom kroz Bretton Woods dogovor 1944. godine. Ruska i kineska vlada još ne shvaćaju geo-strateške benefite Bitcoina kao rezervne valute, te se trenutno brinu o efektima koje bi mogao imati na njihova unutarnja tržišta. Kao de Gaulle u 1960-ima, koji je prijetio SAD-u povratkom na klasični standard zlata, Kinezi i Rusi će s vremenom uvidjeti korist u velikoj poziciji u Bitcoinu - spremištu vrijednosti bez pokrića ijedne vlade. Sa najvećom koncentracijom rudara Bitcoina u Kini (2017.), kineska vlada već ima znatnu potencijalnu prednost u stavljanju bitcoina u svoje rezerve.

SAD se ponosi svojim statusom nacije inovatora, sa Silicijskom dolinom kao krunom svoje ekonomije. Dosad, Silicijska dolina je dominirala konverzacijom usmjerenom prema regulaciji, i poziciji koju bi ona treba zauzeti prema Bitcoinu. No, bankovna industrija i federalna rezerva SAD-a (US Federal Reserve, Fed) napokon počinju uviđati egzistencijalnu prijetnju koju Bitcoin predstavlja za američku monetarnu politiku, postankom globalne rezervne valute. Wall Street Journal, jedan od medijskih glasova federalne reserve, izdao je komentar o Bitcoinu kao prijetnji monetarnoj politici SAD-a:

"Postoji još jedna opasnost, možda i ozbiljnija iz perspektive centralnih banaka i regulatora: bitcoin možda ne propadne. Ako je spekulativni žar u kriptovalutu samo prvi pokazatelj njezinog šireg korištenja kao alternative dolaru, Bitcoin će svakako ugroziti monopol centralnih banaka nad novcem."

U narednim godinama, možemo očekivati veliku borbu između poduzetnika i inovatora u Silicijskoj dolini, koji će pokušavati čuvati Bitcoin od državne kontrole s jedne strane, i bankovne industrije i centralnih banaka koje će učiniti sve što mogu da bi regulirale Bitcoin kako bi spriječile znatne promjene u svojoj industriji i moći izdavanja novca, s druge.

Prijelaz na medij razmjene

Monetarno dobro ne može postati opće prihvaćen medij razmjene (standardna ekonomska definicija za “novac”) prije nego je vrednovano od širokog spektra ljudi; jednostavno, dobro koje nije vrednovano neće biti prihvaćeno u razmjeni. Kroz proces generalnog rasta vrijednosti, i time postanka spremišta vrijednosti, monetarno dobro će brzo narasti u kupovnoj moći, i time stvoriti cijenu za korištenje u razmjeni. Samo kada ta cijena rizika mijenjanja spremišta vrijednosti padne dovoljno nisko, može dobro postati opće prihvaćen medij razmjene.

Preciznije, monetarno dobro će biti prikladno kao medij razmjene samo kada je suma cijene rizika i transakcijske cijene u razmjeni manja nego u trgovini bez tog dobra.

U društvu koje vrši robnu razmjenu, prijelaz spremišta vrijednosti u medij razmjene može se dogoditi čak i onda kada monetarno dobro raste u kupovnoj moći, zato što su transakcijski troškovi robne razmjene iznimno visoki. U razvijenoj ekonomiji, u kojoj su troškovi razmjene niski, moguće je za mladu i rapidno rastućnu tehnologiju spremišta vrijednosti, poput Bitcoina, da se koristi kao medij razmjene, doduše na ograničen način. Jedan primjer je ilegalno tržište droge, gdje su kupci voljni žrtvovati oportunu cijenu čuvanja bitcoina kako bi umanjili znatan rizik kupovine droge koristeći fiat novac.

Postoje međutim velike institucionalne barijere da novonastalo spremište vrijednosti postane sveopće prihvaćen medij razmjene u razvijenom društvu. Države koriste oporezivanje kao moćnu metodu zaštite svojeg suverenog novca protiv rivalskih monetarnih dobara. Ne samo da suvereni novac ima prednost konstantnog izvora potražnje, zato što je porez moguće platiti jedino u njemu, nego su i rivalska monetarna dobra oporezana pri svakoj razmjeni za vrijeme rastuće cijene. Ova metoda oporezivanja stvara znatan otpor korištenju spremišta vrijednosti kao medija razmjene.

Ovakvo sabotiranje tržišnih monetarnih dobara nije nepremostiva barijera za njihovo prihvaćanje kao općeg medija razmjene. Ako ljudi izgube vjeru u suvereni novac, njegova vrijednost može rapidno propasti kroz proces zvan hiperinflacija. Kada suvereni novac prolazi kroz hiperinflaciju, njegova vrijednost propadne prvo u usporedbi sa najlikvidnijim dobrima u društvu, kao što je zlato ili stabilna strana valuta (američki dolar npr.), ako su ona dostupna. Kada nema likvidnih dobara ili ih ima premalo, novac u hiperinflaciji kolabira u usporedbi sa stvarnim dobrima, kao što su nekretnine ili upotrebljiva roba. Arhetipska slika hiperinflacije je trgovina sa praznim policama - potrošači brzo bježe iz propadajuće vrijednosti novca svoje nacije.

Nakon dovoljno vremena, kada je vjera potpuno uništena za vrijeme hiperinflacije, suvereni novac više nitko ne prihvaća, te se društvo može vratiti na robnu razmjenu, ili će doživjeti potpunu zamjenu monetarne jedinice za sredstvo razmjene. Primjer ovog procesa bila je zamjena zimbabveanskog dolara za američki dolar. Takva promjena suverenog novca za stranu valutu je dodatno otežana relativnom oskudnošću strane valute i odsustvom stranih bankarskih institucija koje pružaju likvidnost tržištu.

Sposobnost lakog prenošenja bitcoina preko granica i odsustvo potrebe za bankarskim sustavom čine Bitcoin idealnim monetarnim dobrom za one ljude koji pate pod hiperinflacijom. U nadolazećim godinama, kako fiat valute nastave svoj povijesni trend ka bezvrijednosti, Bitcoin će postati sve popularniji izbor za ušteđevine ljudi diljem svijeta. Kada je novac nacije napušten i zamijenjen Bitcoinom, Bitcoin će napraviti tranziciju iz spremišta vrijednosti u tom društvu u opće prihvaćeno sredstvo razmjene. Daniel Krawicz stvorio je termin “hiperbitcoinizacija” da bi opisao ovaj proces.

Učestala pogrešna shvaćanja

Većina ovog članka usredotočila se na monetarnu prirodu Bitcoina. Sa tim temeljima možemo adresirati neke od najčešćih nerazumijevanja u Bitcoinu.

Bitcoin je balon (bubble)

Bitcoin, kao sva tržišna monetarna dobra, posjeduje monetarnu premiju. Ona često rezultira uobičajenom kritikom da je Bitcoin samo “balon.” No, sva monetarna dobra imaju monetarnu premiju. Naprotiv, ta monetarna premija (cijena viša od one koju diktira potražnja za dobrom kao korisnim) je upravo karakteristična za sve oblike novca. Drugim riječima, novac je uvijek i svuda balon. Paradoksalno, monetarno dobro je istovremeno balon i ispod vrijednosti ukoliko je u ranijim stadijima općeg prihvaćanja kao novac.

Bitcoin je previše volatilan

Volatilnost cijene Bitcoina je funkcija njegovog nedavnog nastanka. U prvih nekoliko godina svojeg postojanja, Bitcoin se ponašao kao mala dionica, i svaki veliki kupac - kao npr. braća Winklevoss - mogao je uzrokovati veliki skok u njegovoj cijeni. No, kako su se prihvaćenost i likvidnost povećavali kroz godine, volatilnost Bitcoina je srazmjerno smanjila. Kada Bitcoin postigne tržišnu kapitalizaciju (vrijednost) zlata, imat će sličnu volatilnost kao i zlato. Kako Bitcoin nastavi rasti, njegova volatilnost će se smanjiti do razine koja ga čini prikladnim za široko korištenje kao medij razmjene. Kao što je prethodno rečeno, monetizacija Bitcoina se odvija u seriji Gartner hype ciklusa. Volatilnost je najniža za vrijeme vrhunaca i dolina unutar ciklusa. Svaki hype ciklus ima nižu volatilnost od prethodnih, zato što je likvidnost tržišta veća.

Cijene transakcija su previsoke

Novija kritika Bitcoin mreže je ta da ju je povećanje cijena prijenosa bitcoina učinilo neprikladnom za sustav plaćanja. No, rast u cijenama transakcija je zdrav i očekivan. One su nužne za plaćanje bitcoin minera (rudara), koji osiguravaju mrežu validacijom transakcija. Rudare se plaća kroz cijene transakcija ili kroz blok-nagrade, koje su inflacijska subvencija od trane trenutnih vlasnika bitcoina.

S obzirom na Bitcoinovu fiksnu proizvodnju (monetarna politika koja ga čini idealnim za spremanje vrijednosti), blok-nagrade će s vremenom nestati i mrežu će se u konačnici morati osiguravati kroz cijene transakcija. Mreža sa “niskim” cijenama transakcija je mreža sa slabom sigurnosti i osjetljiva na vanjsku intervenciju i cenzuru. Oni koji hvale niske cijene Bitcoinovih alternative zapravo niti ne znajući opisuju slabosti tih takozvanih “alt-coina.”

Površan temelj kritika Bitcoinovih “visokih” cijena transakcija je uvjerenje da bi Bitcoin trebao biti prvo sustav plaćanja, i drugo spremište vrijednosti. Kao što smo vidjeli kroz povijest novca, ovo uvjerenje je naopako. Samo onda kada Bitcoin postane duboko ukorijenjeno spremište novca može biti prikladan kao sredstvo razmjene. Nadalje, kada oportunitetni trošak razmjene bitcoina dođe na razinu koja ga čini prikladnim sredstvom razmjene, većina trgovine neće se odvijati na samoj Bitcoin mreži, nego na mrežama “drugog sloja” (second layer) koje će imati niže cijene transakcija. Takve mreže, poput Lightning mreže, služe kao moderna verzija zadužnica koje su korištene za prijenos vlasničkih papira zlata u 19. stoljeću. Banke su koristile zadužnice zato što je prijenos samog metala bio daleko skuplji. Za razliku od takvih zadužnica, Lightning mreža će omogućavati nisku cijenu prijenosa bitcoina bez potrebe za povjerenjem prema trećoj strani, poput banaka. Razvoj Lightning mreže je tehnološka inovacija od izuzetne važnosti u povijesti Bitcoina, i njezina vrijednost će postati očita u narednim godinama, kako je sve više ljudi bude razvijalo i koristilo.

Konkurencija

Pošto je Bitcoin softverski protokol otvorenog tipa (open-source), oduvijek je bilo moguće kopirati softver i imitirati mrežu. Kroz godine nastajali su mnogi imitatori, od identičnih kopija, kao Litecoin, do kompleksnijih varijanti kao što je Ethereum, koje obećavaju arbitrarno kompleksne ugovorne mehanizme koristeći decentralizirani računalni sustav. Česta kritika Bitcoinu od strane ulagača je ta da on ne može zadržati svoju vrijednost kada je vrlo lako stvoriti konkurente koji mogu lako i brzo u sebi imati najnovije inovacije i softverske funkcionalnosti.

Greška u ovom argumentu leži u manju takozvanog “mrežnog efekta” (network effect), koji postoji u prvoj i dominantnoj tehnologiji u nekom području. Mrežni efekt - velika vrijednost korištenja Bitcoina samo zato što je već dominantan - je važno svojstvo samo po sebi. Za svaku tehnologiju koja posjeduje mrežni efekt, to je daleko najvažnije svojstvo koje može imati.

Za Bitcoin, mrežni efekt uključuje likvidnost njegovog tržišta, broj ljudi koji ga posjeduju, i zajednicu programera koji održavaju i unaprjeđuju njegov softver i svjesnost u javnosti. Veliki ulagači, uključujući države, će uvijek prvo tražiti najlikvidnije tržište, kako bi mogli ući i izaći iz tržišta brzo, i bez utjecanja na cijenu. Programeri će se pridružiti dominantnoj programerskoj zajednici sa najboljim talentom, i time pojačati samu zajednicu. Svjesnost o brendu sama sebe pojačava, pošto se nadobudni konkurenti Bitcoina uvijek spominju u kontekstu Bitcoina kao takvog.

Raskrižje na putu (fork)

Trend koji je postao popularan 2017. godine nije bio samo imitacija Bitcoinovog softvera, nego kopiranje potpune povijesti njegovih prošlih transakcija (cijeli blockchain). Kopiranjem Bitcoinovog blockchaina do određene točke/bloka i odvajanjem sljedećih blokova ka novoj mreži, u procesu znanom kao “forking” (odvajanje), Bitcoinovi konkurenti su uspjeli riješiti problem distribuiranja svojeg tokena velikom broju korisnika.

Najznačajniji takav fork dogodio se 1. 8. 2017. godine, kada je nova mreža nazvana Bitcoin Cash (Bcash) stvorena. Vlasnik N količine bitcoina prije 1.8.2017. bi onda posjedovao N bitcoina i N BCash tokena. Mala, ali vrlo glasna zajednica Bcash proponenata je neumorno pokušavala prisvojiti Bitcoinov brend i ime, imenujući svoju novu mrežu Bitcoin Cast i pokušavajući uvjeriti nove pridošlice u Bitcoin da je Bcash “pravi” Bitcoin. Ti pokušaji su većinom propali, i taj neuspjeh se vidi u tržišnim kapitalizacijama dviju mreža. No, za nove ulagače, i dalje postoji rizik da bi konkurent mogao kopirati Bitcoin i njegov blockchain i tako uspjeti u preuzimanju tržišne kapitalizacije, te postati de facto Bitcoin.

Moguće je uočiti važno pravilo gledajući velike forkove u prošlosti Bitcoin i Ethereum mreža. Većina tržišne kapitalizacije odvijat će se na mreži koja zadrži najviši stupanj talenta i aktivnosti u zajednici programera. Premda se na Bitcoin može gledati kao na nov i mlad novac, on je također računalna mreža koja počiva na softveru, kojeg se pak treba održavati i poboljšavati. Kupovina tokena na mreži koja ima malo neiskusnih programera bilo bi kao kupovati kopiju Microsoft Windowsa na kojoj rade lošiji programeri. Jasno je vidljivo iz povijesti forkova koji su se odvili 2017. godine da su najbolji računalni i kriptografski stručnjaci posvećeni razvoju originalnog Bitcoina, a ne nekoj od rastućeg broja imitacija koje su se izrodile iz njega.

Stvarni rizici

Premda su uobičajene kritike upućene Bitconu od strane medija i ekonomske profesije krive i bazirane na netočnom shvaćanju novca, postoje pravi i značajni rizici kod ulaganja u Bitcoin. Bilo bi mudro za novog Bitcoin ulagača da shvati ove rizike prije potencijalnog ulaganja.

Rizik protokola

Bitcoin protokol i kriptografski sastavni dijelovi na kojima je sagrađen potencijalno imaju dosad nepronađenu grešku u svom dizajnu, ili mogu postati nesigurni razvojem kvantnih računala. Ako se pronađe greška u protokolu, ili neka nova metoda računarstva učini mogućim probijanje kriptografskih temelja Bitcoina, vjera u Bitcoin biti će znatno narušena. Rizik protokola bio je najviši u ranim godinama razvoja Bitcoina, kada je još uvijek bilo nejasno, čak i iskusnim kriptografima, je li Satoshi Nakamoto zaista riješio problem bizantskih generala (Byzantine Generals’ Problem). Brige oko ozbiljnih grešaka u Bitcoin protokolu nestale su kroz godine, no uzevši u obzir njegovu tehnološku prirodu, rizik protokola će uvijek ostati u Bitcoinu, makar i kao izuzetak.

Propadanje mjenjačnica

Time što je decentraliziran, Bitcoin je pokazao značajnu otpornost, suočen sa brojnim pokušajima raznih vlada da ga reguliraju ili unište. No, mjenjačnice koje trguju bitcoinima za fiat valute su centralizirani entiteti i podložne regulacijama i zatvaranju. Bez mjenjačnica i volje bankara da s njima posluju, proces monetizacije Bitcoina bio bi ozbiljno usporen, ako ne i potpuno zaustavljen. Iako postoje alternativni izvori likvidnosti za Bitcoin, poput “over-the-counter” brokera i decentraliziranih tržišta za kupovinu i prodaju bitcoina, kritičan proces otkrivanja i definiranja cijene se odvija na najlikvidnijim mjenjačnicama, koje su sve centralizirane.

Jedan od načina za umanjivanje rizika gašenja mjenjačnica je geografska arbitraža. Binance, jedna od velikih mjenjačnica iz Kine, preselila se u Japan nakon što joj je kineska vlada zabranila operiranje u Kini. Vlade su također oprezne kako ne bi ugušile novu industriju koja je potencijalno značajna kao i internet, i time predale nevjerojatnu konkurentnu vrijednost drugim nacijama.

Samo kroz koordinirano globalno ukidanje Bitcoin mjenjačnica bi proces monetizacije mogao biti zaustavljen. Trenutno smo u utrci; Bitcoin raste i postaje sve rašireniji, i doći će do trenutka kada bi potpuno ukidanje mjenjačnica postalo politički neizvedivo - kao i gašenje interneta. Mogućnost takvog ukidanja je još uvijek realna, i valja je uzeti u obzir pri ulaganju u Bitcoin. Kao što je gore objašnjeno, suverene vlade se polako bude i uviđaju prijetnju koju predstavlja neovisna digitalna valuta otporna na cenzuru, za njihovu monetarnu politiku. Otvoreno je pitanje hoće li išta poduzeti da odgovore ovoj prijetnji prije nego Bitcoin postane toliko utvrđen i raširen da politička akcija postane nemoćna i ne-efektivna.

Zamjenjivost

Otvorena i transparentna priroda Bitcoin blockchaina omogućava državama da proglase specifične bitcoine “okaljanima” zbog njihovog korištenja u određenim aktivnostima. Premda Bitcoin, na protokolarnoj razini, ne diskriminira transakcije na ikoji način, “okaljani” bitcoini bi mogli postati bezvrijedni ako bi ih regulacije proglasile ilegalnima i neprihvatljivima za mjenjačnice ili trgovce. Bitcoin bi tada izgubio jedno od kritičnih svojstava monetarnog dobra: zamjenjivost.

Da bi se ovaj problem riješio i umanjio, biti će potrebna poboljšanja na razini protokola kako bi se poboljšala privatnost transakcija. Premda postoji napredak u ovom smjeru, prvi put primjenjen u digitalnim valutama kao što su Monero i Zcash, potrebno je napraviti značajne tehnološke kompromise između efikasnosti i kompleksnosti Bitcoina i njegove privatnosti. Pitanje ostaje otvoreno je li moguće dodati nova svojstva privatnosti na Bitcoin, na način koji neće kompromitirati njegovu korisnost kao novca.

Zaključak

Bitcoin je novonastali novac koji je u procesu transformacije iz sakupljačkog dobra u spremište vrijednosti. Kao neovisno monetarno dobro, moguće je da će u budućnosti postati globalan novac, slično kao zlato za vrijeme 19. stoljeća. Prihvaćanje Bitcoina kao globalnog novca je upravo taj optimističan scenarij za Bitcoin, kojeg je artikulirao Satoshi Nakamoto još 2010. godine u email razmjeni sa Mikeom Hearnom:

"Ako zamisliš da se koristi u nekom dijelu svjetske trgovine, i da će postojati samo 21 milijun bitcoina za cijeli svijet, vrijednost po jedinici će biti znatno veća".

Ovaj scenarij je još snažnije definirao briljantni kriptograf Hal Finney, koji je ujedno primio i prve bitcoine od Nakamotoa, ubrzo nakon najave prvog funkcionalnog Bitcoin softvera:

"Zamislimo da Bitcoin bude uspješan i postane dominantan sustav plaćanja diljem svijeta. U tom slučaju će ukupna vrijednost valute biti jednaka ukupnoj vrijednosti svog bogatstva svijeta. Današnje procjene ukupnog svjetskog bogatska kućanstava koje sam pronašao borave negdje između 100 i 300 trilijuna dolara. Sa 20 milijuna bitcoina, svaki bi onda vrijedio oko 10 milijuna dolara."

Čak i da Bitcoin ne postane u cijelost globalan novac, nego da se samo natječe sa zlatom kao neovisno spremište vrijednosti, i dalje je masivno podcijenjen. Mapiranje tržišne kapitalizacije postojeće količine izrudarenog zlata (oko 8 trilijuna dolara) na maksimalnu dostupnost Bitcoina od 21 milijun, daje vrijednost od otprilike 380,000 dolara po bitcoinu. Kao što smo vidjeli u prethodnom tekstu, svojstva koja omogućavaju monetarnom dobru da bude prikladno spremište vrijednosti, čine Bitcoin superiornijim zlatu u svakom pogledu osim trajanja povijesti. No, kako vrijeme prolazi i Lindy efekt postane jači, dosadašnja povijest će prestati biti prednost zlata. Samim time, nije nerazumno očekivati da će Bitcoin narasti do, a možda i preko, ukupne cijene zlata na tržištvu do 2030. Opaska ovoj tezi je činjenica da veliki postotak vrijednosti zlata dolazi od toga što ga centralne banke čuvaju kao spremište vrijednosti. Da bi Bitcoin došao do te razine, određena količina suverenih država će trebati sudjelovati. Hoće li zapadnjačke demokracije sudjelovati u vlasništvu Bitcoina je nepoznato. Vjerojatnije je, nažalost, da će prve nacije u Bitcoin tržištu biti sitne diktature i kleptokracije.

Ako niti jedna država ne bude sudjelovala u Bitcoin tržištu, optimistična teza i dalje postoji. Kao nevisno spremište vrijednosti u rukama individualnih i institucionalnih ulagača, Bitcoin je i dalje vrlo rano u svojoj “krivulji prihvaćenosti” (adoption curve); tzv. “rana većina” ulaze na tržište sada, dok će ostali ući tek nekoliko godina kasnije. Sa širim sudjelovanjem individualnih i institucionalnih ulagača, cijena po bitcoinu između 100,000 i 200,000 dolara je sasvim moguća.

Posjedovanje bitcoina je jedna od malobrojnih asimetričnih novčanih strategija dostupnih svakome na svijetu. Poput “call” opcija, negativan rizik ulagača je ograničen na 1x, dok potencijalna dobit i dalje iznosi 100x ili više. Bitcoin je prvi istinski globalan balon čija je veličina ograničena samo potražnjom i željom građana svijeta da zaštite svoju ušteđevinu od raznovrsnih ekonomskih malverzacija vlade. Bitcoin je ustao kao feniks iz pepela globalne financijske krize 2008. godine - katastrofe kojoj su prethodile odluke centralnih banaka poput američke Federalne rezerve (Federal Reserve).

Onkraj samo financijske teze za Bitcoin, njegov rast i uspjeh kao neovisno spremište vrijednosti imat će duboke geopolitičke posljedice. Globalna, ne-inflacijska valuta će prisiliti suverene države da promjene svoje primarne mehanizme financiranja od inflacije u izravno oporezivanje; koje je daleko manje politički popularno. Države će se smanjivati proporcionalno političkoj boli koju im nanese oporezivanje kao jedini način financiranja. Nadalje, globalna trgovina vršiti će se na način koji zadovoljava aspiraciju Charlesa de Gaullea, da nijedna nacija ne bi smjela imati privilegiju nad ikojom drugom:

"Smatramo da je potrebno da se uspostavi međunarodna trgovina, kao što je bio slučaj prije velikih nesreća koje su zadesile svijet, na neosporivoj monetarnoj bazi, koja ne nosi na sebi oznaku ijedne države."

Za 50 godina, ta monetarna baza biti će Bitcoin.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com

Autor: Parker Lewis / Prevod na srpski: Plumsky

---

Ideja da država može nekako zabraniti bitcoin je jedna od poslednjih faza tuge, tačno pred prihvatanje realnosti. Posledica ove rečenice je priznanje da bitcoin “funkcioniše”. U stvari, ona predstavlja činjenicu da bitcoin funkcioniše toliko dobro da on preti postojećim državnim monopolima nad novcem i da će zbog toga države da ga unište kroz regulativne prepreke da bi eliminisale tu pretnju. Gledajte na tvrdnju da će države zabraniti bitcoin kao kondicionalnu logiku. Da li bitcoin funkcioniše kao novac? Ako je odgovor „ne“, onda države nemaju šta da zabrane. Ako je odgovor „da“, onda će države da probaju da ga zabrane. Znači, glavna poenta ovog razmišljanja je pretpostavka da bitcoin funkcioiniše kao novac. Onda je sledeće logično pitanje da li intervencija od strane države može uspešno da uništi upravo taj funkcionalan bitcoin.

Za početak, svako ko pokušava da razume kako, zašto, ili da li bitcoin funkcioniše mora da proceni ta pitanja potpuno nezavisno od prouzrekovanja državne regulacije ili intervencije. Iako je nesumnjivo da bitcoin mora da postoji uzgred državnih regulativa, zamislite na momenat da države ne postoje. Sam od sebe, da li bi bitcoin funkcionisao kao novac, kad bi se prepustio slobodnom tržištu? Ovo pitanje se širi u dodatna pitanja i ubrzo se pretvara u bunar bez dna. Šta je novac? Šta su svojstva koja čine jednu vrstu novca bolje od druge? Da li bitcoin poseduje ta svojstva? Da li je bitcoin bolja verzija novca po takvim osobinama? Ako je finalni zaključak da bitcoin ne funkcioniše kao novac, implikacije državne intervencije su nebitne. Ali, ako je bitcoin funkcionalan kao novac, ta pitanja onda postaju bitna u ovoj debati, i svako ko o tome razmišlja bi morao imati taj početnički kontekst da bi mogao proceniti da li je uopšte moguće zabraniti. Po svom dizajnu, bitcoin postoji van države. Ali bitcoin nije samo van kontrole države, on u stvari funkcioniše bez bilo kakve saradnje centralizovanih identiteta. On je globalan i decentralizovan. Svako može pristupiti bitcoinu bez potrebe saglasnosti bilo koga i što se više širi sve je teže cenzurisati celokupnu mrežu. Arhitektura bitcoina je namerno izmišljena da bude otporna na bilo koje pokušaje države da ga zabrane. Ovo ne znači da države širom sveta neće pokušavati da ga regulišu, oporezuju ili čak da potpuno zabrane njegovo korišćenje. Naravno da će biti puno bitki i otpora protiv usvajanja bitcoina među građanima. Federal Reserve i Američki Treasury (i njihovi globalni suparnici) se neće ležeći predati dok bitcoin sve više i više ugrožava njihove monopole prihvatljivog novca. Doduše, pre nego što se odbaci ideja da države mogu potpuno zabraniti bitcoin, mora se prvo razumeti posledice tog stava i njegovog glasnika.

Progresija poricanja i stepeni tuge

Pripovesti skeptičara se neprestano menjaju kroz vreme. Prvi stepen tuge: bitcoin nikad ne može funkcionisati-njegova vrednost je osnovana ni na čemu. On je moderna verzija tulip manije. Sa svakim ciklusom uzbuđenja, vrednost bitcoina skače i onda vrlo brzo se vraća na dole. Često nazvano kao kraj njegove vrednosti, bitcoin svaki put odbija da umre i njegova vrednost pronađe nivo koji je uvek viši od prethodnih ciklusa globalne usvajanja. Tulip pripovetka postaje stara i dosadna i skeptičari pređu na više nijansirane teme, i time menjaju bazu debate. Drugi stepen tuge predstoji: bitcoin je manjkav kao novac. On je previše volatilan da bi bio valuta, ili je suviše spor da bi se koristio kao sistem plaćanja, ili se ne može proširiti dovoljno da zadovolji sve promete plaćanja na svetu, ili troši isuviše struje. Taj niz kritike ide sve dalje i dalje. Ovaj drugi stepen je progresija poricanja i dosta je udaljen od ideje da je bitcoin ništa više od bukvalno bezvrednog ničega.

Uprkos tim pretpostavnim manjcima, vrednost bitcoin mreže nastavje da raste vremenom. Svaki put, ona ne umire, nasuprot, ona postaje sve veća i jača. Dok se skeptičari bave ukazivanjem na manjke, bitcoin ne prestaje. Rast u vrednosti je prouzrokovan jednostavnom dinamikom tržišta: postoji više kupca nego prodavca. To je sve i to je razlog rasta u adopciji. Sve više i više ljudi shvata zašto postoji fundamentalna potražnja za bitcoinom i zašto/kako on funkcioniše. To je razlog njegovog dugotrajnog rasta. Dokle god ga sve više ljudi koristi za čuvanje vrednosti, neće pasti cena snabdevanja. Zauvek će postojati samo 21 milion bitcoina. Nebitno je koliko ljudi zahtevaju bitcoin, njegova cela količina je uvek ista i neelastična. Dok skeptičari nastavljaju sa svojom starom pričom, mase ljudi nastavljaju da eliminišu zabludu i zahtevaju bitcoin zbog njegovih prednosti u smislu novčanih svojstva. Između ostalog, ne postoji grupa ljudi koja je više upoznata sa svim argumentima protiv bitcoina od samih bitcoinera.

Očajanje počinje da se stvara i onda se debata još jedanput pomera. Sada nije više činjenica je vrednost bitcoina osnovana ni na čemu niti da ima manjke kao valuta; sada se debata centrira na regulaciji državnih autoriteta. U ovom zadnjem stepenu tuge, bitcoin se predstavlja kao u stvari isuviše uspešnom alatkom i zbog toga države ne smeju dozvoliti da on postoji. Zaista? Znači da je genijalnost čoveka ponovo ostvarila funkcionalan novac u tehnološko superiornoj formi, čije su posledice zaista neshvatljive, i da će države upravo taj izum nekako zabraniti. Primetite da tom izjavom skeptičari praktično priznaju svoj poraz. Ovo su poslednji pokušaji u seriji promašenih argumenata. Skeptičari u isto vreme prihvataju da postoji fundamentalna potražnja za bitcoinom a onda se premeštaju na neosnovan stav da ga države mogu zabraniti.

Ajde da se poigramo i tim pitanjem. Kada bih zapravo razvijene države nastupile na scenu i pokušale da zabrane bitcoin? Trenutno, Federal Reserve i Treasury ne smatraju bitcoin kao ozbiljnu pretnju superiornosti dolara. Po njihovom celokupnom mišljenju, bitcoin je slatka mala igračka i ne može da funkcioniše kao novac. Sadašnja kompletna kupovna moć bitcoina je manja od $200 milijardi. Sa druge strane, zlato ima celokupnu vrednost od $8 triliona (40X veću od bitcoina) i količina odštampanog novca (M2) je otprilike 15 triliona (75X veličine bitcoinove vrednosti). Kada će Federal Reserve i Treasury da počne da smatra bitcoin kao ozbiljnu pretnju? Kad bitcoin poraste na $1, $2 ili $3 triliona? Možete i sami da izaberete nivo, ali implikacija je da će bitcoin biti mnogo vredniji, i posedovaće ga sve više ljudi širom sveta, pre nego što će ga državne vlasti shvatiti kao obiljnog protivnika.

Predsednik Tramp & Treasury Sekretar Mnučin o Bitcoinu (2019):

„Ja neću pričati o bitcoinu za 10 godina, u to možete biti sigurni {…} Ja bi se kladio da čak za 5 ili 6 godina neću više pričati o bitcoinu kao sekretar Trusury-a. Imaću preča posla {…} Mogu vam obećati da ja lično neću biti pun bitcoina.“ – Sekretar Treasury-a Stiv Mnučin

„Ja nisam ljubitelj bitcoina {…}, koji nije novac i čija vrednost je jako volatilna i osnovana na praznom vazduhu.“ – Predsednik Donald J. Tramp

Znači, logika skeptika ide ovako: bitcoin ne funkcioniše, ali ako funkcioniše, onda će ga država zabraniti. Ali, države slobodnog sveta neće pokušati da ga zabrane dokle god se on ne pokaže kao ozbiljna pretnja. U tom trenutku, bitcoin će biti vredniji i sigurno teži da se zabrani, pošto će ga više ljudi posedovati na mnogo širem geografskom prostoru. Ignorišite fundamentalne činjenice i asimetriju koja je urođena u globalnom dešavanju monetizacije zato što u slučaju da ste u pravu, države će taj proces zabraniti. Na kojoj strani tog argumenta bi radije stajao racionalan ekonomski učesnik? Posedovanje finansijske imovine kojoj vrednost toliko raste da preti globalnoj rezervnoj valuti, ili nasuprot – nemati tu imovinu? Sa pretpostavkom da individualci razumeju zašto je mogućnost (a sve više i verovatnoća) ove realnosti, koji stav je logičniji u ovom scenariju? Asimetrija dve strane ovog argumenta sama od sebe zahteva da je prvi stav onaj istinit i da fundamentalno razumevanje potražnje bitcoina samo još više ojačava to mišljenje.

Niko ne moze zabraniti bitcoin

Razmislite šta bitcoin u stvari predstavlja pa onda šta bi predstavljala njegova zabrana. Bitcoin je konverzija subjektivne vrednosti, stvorena i razmenjena u realnošću, u digitalne potpise. Jednostavno rečeno, to je konverzija ljudskog vremena u novac. Kad neko zahteva bitcoin, oni u isto vreme ne zahtevaju neki drugi posed, nek to bio dolar, kuća, auto ili hrana itd. Bitcoin predstavlja novčanu štednju koja sa sobom žrtvuje druge imovine i servise. Zabrana bitcoina bi bio napad na najosnovnije ljudske slobode koje je on upravo stvoren da brani. Zamislite reakciju svih onih koji su prihvatili bitcoin: „Bilo je zabavno, alatka za koju su svi eksperti tvrdili da neće nikad funkcionisati, sada toliko dobro radi i sad ti isti eksperti i autoriteti kažu da mi to nemožemo koristiti. Svi idite kući, predstava je gotova.“verovanje da će svi ljudi koji su učestvovali u bitcoin usvajanju, suverenitetu koji nudi i finansiskoj slobodi, odjednom samo da se predaju osnovnom rušenju njihovih prava je potpuno iracionalna pozicija.

Novac je jedan od najbitnijih instrumenata za slobodu koji je ikad izmišljen. Novac je to što u postojećem društvu ostvaruje mogućnosti siromašnom čoveku – čiji je domet veći nego onaj koji je bio dostižan bogatim ljudima pre ne toliko puno generacija.“ – F. A. Hajek

Države nisu uspele da zabrane konzumiranje alkohola, droga, kupovinu vatrenog oružja, pa ni posedovanje zlata. Država može samo pomalo da uspori pristup ili da deklariše posedovanje ilegalnim, ali ne može da uništi nešto što veliki broj raznovrsnih ljudi smatra vrednim. Kada je SAD zabranila privatno posedovanje zlata 1933., zlato nije palo u vrednosti ili nestalo sa finansijskog tržišta. Ono je u stvari poraslo u vrednosti u poređenju sa dolarom, i samo trideset godina kasnije, zabrana je bila ukinuta. Ne samo da bitcoin nudi veću vrednosno obećanje od bilo kog drugog dobra koje su države pokušale da zabrane (uključujući i zlato); nego po svojim osobinama, njega je mnogo teže zabraniti. Bitcoin je globalan i decentralizovan. On ne poštuje granice i osiguran je mnoštvom nodova i kriptografskim potpisima. Sam postupak zabrane bi zahtevao da se u isto vreme zaustavi „open source“ softver koji emituje i izvršava slanje i potvrđivanje digitalno enkriptovanih ključeva i potpisa. Ta zabrana bi morala biti koordinisana između velikog broja zemalja, sa tim da je nemoguće znati gde se ti nodovi i softver nalazi ili da se zaustavi instaliranje novih nodova u drugim pravnim nadležnostima. Da ne pominjemo i ustavske pitanja, bilo bi tehnički neizvodljivo da se takva zabrana primeni na bilo kakav značajan način.

Čak kada bih sve zemlje iz G-20 grupe koordinisale takvu zabranu u isto vreme, to ne bi uništilo bitcoin. U stvari, to bi bilo samoubistvo za fiat novčani sistem. To bi još više prikazalo masama da je bitcoin u stvari novac koji treba shvatiti ozbiljno, i to bi samo od sebe započelo globalnu igru vatanje mačke za rep. Bitcoin nema centralnu tačku za napad; bitcoin rudari, nodovi i digitalni potpisi su rasejani po celom svetu. Svaki aspekt bitcoina je decentralizovan, zato su glavni stubovi njegove arhitekture da učesnici uvek treba kontrolisati svoje potpise i upravljati svojim nodom. Što više digitalnih potpisa i nodova koji postoje, to je više bitcoin decentralizovan, i to je više odbranjiva njegova mreža od strane neprijatelja. Što je više zemalja gde rudari izvršavaju svoj posao, to je manji rizik da jedan nadležni identitet može uticati na njegov bezbednosni sistem. Koordinisan internacionalni napad na bitcoin bi samo koristio da bitcoin još više ojača svoj imuni sistem. Na kraju krajeva, to bi ubrzalo seobu iz tradicionalnog finansijskog sistema (i njegovih valuta) a i inovaciju koja postoji u bitcoin ekosistemu. Sa svakom bivšom pretnjom, bitcoin je maštovito pronalazio način da ih neutrališe pa i koordinisan napad od strane država ne bi bio ništa drugačiji.

Inovacija u ovoj oblasti koja se odlikuje svojom „permissionless“ (bez dozvole centralnih identiteta) osobinom, omogućava odbranu od svakojakih napada. Sve varijante napada koje su bile predvidjene je upravo to što zahteva konstantnu inovaciju bitcoina. To je ona Adam Smitova nevidljiva ruka, ali dopingovana. Pojedinačni učesnici mogu da veruju da su motivisani nekim većim uzrokom, ali u stvari, korisnost kaja je ugrađena u bitcoin stvara kod učesnika dovoljno snažan podsticaj da omogući svoje preživljavanje. Sopstveni interes milione, ako ne milijarde, nekoordinisanih ljudi koji se jedino slažu u svojom međusobnom potrebom za funkcionalnim novcem podstiče inovacije u bitcoinu. Danas, možda to izgleda kao neka kul nova tehnologija ili neki dobar investment u finansijskom portfoliju, ali čak i ako to mnogi ne razumeju, bitcoin je apsolutna nužnost u svetu. To je tako zato što je novac nužnost a historijski priznate valute se fundamentalno raspadaju. Pre dva meseca, tržište američkih državnih obveznica je doživeo kolaps na šta je Federal Reserve reagovao time što je povećao celokupnu količinu dolara u postojanju za $250 milijardi, a još više u bliskoj budućnosti. Tačno ovo je razlog zašto je bitcoin nužnost a ne samo luksuzni dodatak. Kada inovacija omogućava bazično funkcionisanje ekonomije ne postoji ni jedna država na svetu koja može da zaustavi njenu adopciju i rast. Novac je nužnost a bitcoin znatno poboljšava sistem novca koji je ikada postojao pre njega.

Sa više praktične strane, pokušaj zabranjivanja bitcoina ili njegove velike regulacije od nadležnosti bi direktno bilo u korist susedne nadležnih organa. Podsticaj da se odustane od koordinisanog napada na bitcoin bi bio isuviše veliki da bi takvi dogovori bili uspešni. Kada bi SAD deklarisovale posed bitcoina ilegalnim sutra, da li bi to zaustavilo njegov rast, razvoj i adopciji i da li bi to smanjilo vrednost celokupne mreže? Verovatno. Da li bi to uništilo bitcoin? Ne bi. Bitcoin predstavlja najpokretljivije kapitalno sredstvo na svetu. Zemlje i nadležne strukture koje kreiraju regulativnu strukturu koja najmanje ustručava korišćenje bitcoina će biti dobitnici velike količine uliva kapitala u svoje države.

Zabrana Bitcoinove Zatvoreničke Dileme

U praksi, zatvorenička dilema nije igra jedan na jedan. Ona je multidimenzijska i uključuje mnoštvo nadležnosti, čiji se interesi nadmeću međusobno, i to uskraćuje mogućnosti bilo kakve mogućnosti zabrane. Ljudski kapital, fizički kapital i novčani kapital će sav ići u pravcu država i nadležnosti koje najmanje ustručuju bitcoin. To se možda neće desiti sve odjednom, ali pokušaji zabrane su isto za badava koliko bi bilo odseći sebi nos u inat svom licu. To ne znači da države to neće pokušati. India je već probala da zabrani bitcoin. Kina je uvela puno restrikcija. Drugi će da prate njihove tragove. Ali svaki put kada država preduzme takve korake, to ima nepredvidljive efekte povećanja bitcoin adopcije. Pokušaji zabranjivanja bitcoina su jako efektivne marketing kampanje. Bitcoin postoji kao sistem nevezan za jednu suverenu državu i kao novac je otporan na cenzuru. On je dizajniran da postoji van državne kontrole. Pokušaji da se taj koncept zabrani samo još više daje njemu razlog i logiku za postojanje.

Jedini Pobednički Potez je da se Uključiš u Igru

Zabrana bitcoina je trošenje vremena. Neki će to pokušati; ali svi će biti neuspešni. Sami ti pokušaji će još više ubrzati njegovu adopciju i širenje. Biće to vetar od 100 km/h koji raspaljuje vatru. To će ojačati bitcoin sve više i doprineće njegovoj pouzdanosti. U svakom slučaju, verovanje da će države zabraniti bitcoin u momentu kada on postane dovoljno velika pretnja rezervnim valutam sveta, je iracionalan razlog da se on no poseduje kao instrument štednje novca. To ne samo da podrazumeva da je bitcoin novac, ali u isto vreme i ignoriše glavne razloge zašto je to tako: on je decentralizovan i otporan na cenzure. Zamislite da razumete jednu od nojvećih tajni današnjice i da u isto vreme tu tajnu asimetrije koju bitcoin nudi ne primenjujete u svoju korist zbog straha od države. Pre će biti, neko ko razume zašto bitcoin funkcioniše i da ga država ne može zaustaviti, ili nepuno znanje postoji u razumevanju kako bitcoin uopšte funckioniše. Počnite sa razmatranjem fundamentalnih pitanja, a onda primenite to kao temelj da bi procenili bilo koji potencijalan rizik od strane budućih regulacija ili restrikcija državnih organa. I nikad nemojte da zaboravite na vrednost asimetrije između dve strane ovde prezentiranih argumenata. Jedini pobednički potez je da se uključite u igru.

Stavovi ovde prezentirani su samo moji i ne predstavljaju Unchained Capital ili moje kolege. Zahvaljujem se Fil Gajgeru za razmatranje teksta i primedbe.

Originalni tekst

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na medium.com.

Autor: Aleksandar Svetski / Prevod: ₿itcoin Serbia

---

Nemojte kupovati Bitkoin!

Ni danas, ni kasnije, nikada!

Posvećeno skepticima, neznalicama, arogantnima i nezainteresovanima.

NE TREBA vam Bitkoin.

Molim vas. Nemojte ga kupovati.

Lično me ne zanima "masovna adopcija".

Draža mi je selektivna adopcija.

Svinja ne zaslužuje bisere.

Na vama je da platite cenu neznanja.

Kao i cenu glupavosti.

Kada dođe vreme, sa zadovoljstvom ću vam platiti hiljadu satošija mesečno za vaše vreme i smejati se usput.

Najbitnija odluka koju ćete ikada doneti

NEMA važnije odluke za vašu finansijsku, ekonomsku i suverenu budućnost koju danas možete doneti nego da kupite Bitkoin.

A ako ne želite da izdvojite malo vremena da ga dalje proučite, JEDINA osoba koju treba da krivite kasnije ste vi sami.

Danas, Bitkoin se nalazi u svojoj ranoj, početnoj fazi. O ovome možete više pročitati ovde (hvala ObiWan Kenobit):

Hiperbitkoinizacija: pobednik uzima sve

Ovo JE prilika ne samo vašeg života, već verovatno i najveći mogući transfer bogatstva u istoriji, a najluđa stvar je što će se najveći deo toga odigrati u narednih nekoliko decenija.

Nalazimo se tek u prvih 12 godina ove promene, a već smo videlo kako je Bitkoin eksplodirao sa $0.008c (kada su za 10.000 BTC kupljene dve pice) na trenutnu cenu od oko $11.500.

Ovo je tek početak. Tek 0.001% svetskog bogatstva je denominirano u Bitkoinu.

Ako sada izdvojite samo trenutak da razumete novac, njegovu ulogu u društvu i kako će ekonomski darvinizam voditi ceo svet prema najrobusnijem, najčvršćem i najsigurnijem obliku očuvanja bogatstva, možete odlučiti da kupite neki deo pre nego što se ostatak sveta priključi.

Čitajući ovo, vi ste poput drevnog pojedinca koji je pronašao zlato, dok svi ostali koriste školjke. Razlika je u tome što živite u digitalnom dobu tokom kojeg će se ovaj novac pojaviti i sazreti za vreme vašeg života. Taj drevni pojedinac bi bio u pravu ali mrtav zato što je zlatu bilo potrebno nekoliko hiljada godina da uradi ono za šta će Bitkoinu biti potrebne decenije.

Zamislite. Se. Nad. Tim.

I naučite dalje o nastanku Bitkoina ovde:

Zašto je Bitkoin važan

I za ime ljubavi prema sopstvenoj budućnosti, preuzmite ovu kratku elektronsku knjigu i jebeno se edukujte!!

Preuzmite "Investiranje u Bitkoin"

I eto, dajem vam izvore.. jbt.. Svejedno...

Danas, imate izbor da kupite Bitkoin; najoskudniji novac u univerzumu, za siću!! Bukvalno možete kupiti hiljade satošija (najmanju jedinicu Bitkoina gde je 100.000.000 satošija = 1 BTC) za $1!!!

Danas ne postoji veća prilika, kao što sutradan neće postojati veće žaljenje kada više ne budete imali "izbor" da ga kupite.

Kada taj dan bude došao i kada budete to morali da prihvatite, setićete se ovih reči, ali avaj, biće prekasno, a vreme ne možete vratiti.

Više nije 2012

Tada ste imali izgovor. Sada je 2020...

Apsolutno NEMA razloga zašto neko sa malo radoznalosti i relativno funkcionalnim mozgom ne može da prouči šta je Bitkoin, zašto postoji, zašto je važan i zašto bi trebalo da u njega prebaci malo ličnog bogatstva.

Naročito ako ima prijatelja poput mene ili mnoštvo Bitkoinera negde tamo.

Ja više neću smarati ljude sa porukama "zašto treba kupiti Bitkoin".

Više nije 2012. godina.

Danas imamo toliko puno informacija od toliko mnogo dobrih ljudi na svim mogućim medijima, tako da NEMATE IZGOVORA da ga ignorišete ili kažete: "ali niko mi nije rekao".

Ukoliko nemate da izdvojite bar malo vremena od vašeg Netflix rasporeda da biste istražili šta je ova stvar i zašto je bitna za vašu ličnu ekonomsku budućnost, onda zaslužujete to što imate.

Deluje okrutno ali dobrodošao u život, mladi žutokljunče.

Sada... Ako ste izdvojili malo vremena ali ste i dalje nezainteresovani ili dovoljno glupi da ga odbacite, onda zaista zaslužujete to što dolazi i ostatak ovog članka je definitivno za vas.

Ne želim da uopšte kupite Bitkoin!

Ok Aleks, ali šta ćemo sa "masovnom adopcijom"???

Pažljivo me slušajte:

Zabole me kurac da li će masovna adopcija doći za 10, 20, 50 ili 100 godina!

Ja sam skroz za selektivnu adopciju i potpuno za dugačku igru. Tako da sam spreman da čekam.

Kao u SVIM prirodnim, evolutivno funkcionalnim sistemima, oni koji seju i pomažu u izgradnji temelja bi trebalo da budu i nesrazmerno nagrađeni.

Ovo je 100% fer i predivno nejednako (neki od vas koji me znate ste upoznati sa mojim stavom o nejednakosti kao najprezrenijem od svih ljudskih ideala. Radi se o odvratnom idealu koji nagrađuje najgore među nama).

Tako da za skeptike i "neverne Tome" imam jednostavnu poruku:

Nadam se da nećete uopšte kupiti Bitkoin. Ni danas ni bilo kada. Nadam se da će jedini put kada budete stupili u dodir sa Bitkoinom to biti jedini način da za nešto budete isplaćeni; npr. kada budete morali da ga zaradite.

Jedva čekam dan kada će mojih nekoliko hiljada satošija moći da kupi tri, četiri ili pet meseci vašeg vremena.

A u međuvremenu...

Molim vas, držite se vašeg fiat novca. Molim vas, držite se vaših šitkoina.

Ne želim nikoga od vas "blokčejnera", šitkoinera, fiat nokoinera i vas svih ostalih klovnova koji mislite da znate bolje.

Ovaj rolerkoster je specijalan, tako da zašto bih želeo da ga delim sa vama glupanderima? Zašto bih bacao bisere pred svinje?

Ja verujem u principe isključivosti.

Ovo nije "kumbaya" ili "svi smo jedno". Jebite se.

Sa razlogom smo drugačiji.

Napraviću sam svoj krevet i ležati u njemu. Vi napravite svoje.

Kada bude došlo vreme, ja ću vam za vaše vreme plaćati satošijima zato što onda nećete imati izbora.

Tada ja pobeđujem, a vi gubite.

Kako sejete, tako žanjete

Razlika između mene i vas je ta što ja kupujem Bitkoin sada zato što tako želim. Vi ćete morati da radite za Bitkoin sutra zato što tako morate.

To je cena neznanja. To je cena arogancije.

To je cena gluposti koju ćete platiti i, koliko god ovo zvuči okrutno, istina je da zaslužujete svaki delić toga.

Svi ležimo u krevetu koji sami pravimo, a vi svoj krevet pravite sada.

Neće vam samouvereni Bitkoiner reći: "lepo sam vam rekao". Nova ekonomska realnost će vam to reći umesto njega.

"Lepo sam vam rekao" će vas udariti poput tone cigle kada shvatite razliku između vas i onih koji su bili razboriti, koji su marljivo štedeli, koji su uložili vreme i trud da otkriju šta je zapravo Bitkoin dok su ih svi nazivali ludacima.

Neće biti sažaljenja.

Nema više bacanja bisera pred svinje

Oni koji imaju priliku da kupe nešto Bitkoina sada, a odluče da to ne urade zahvaljujući neznanju, aroganciji ili gluposti, zaslužuju da plate sa kamatom.

Zaslužuju da trguju svoje sutrašnje dragoceno vreme i energiju za ono što su mogli da nabave danas i to bukvalno "za kikiriki".

Ovde nema greške: nismo jednaki. Mi smo veoma, veoma različiti ljudi.

Ja sam uložio vreme, trud i energiju sada, ne samo zbog sebe samog, već i da bih posadio seme i pomogao mreži.

Uradio sam svoj deo.

Vi ćete doći kasnije i pomoći mi da žanjem nagrade svog truda. Postojaćete da biste mi pomogli da uživam u plodovima.

To će biti vaša uloga.

Izabrao sam da rizikujem i steknem deo onoga zbog čega su me svi nazivali ludim zato što sam učio, verovao i shvatio danas, sa nadom da se izgradi bolja, poštenija i pravičnija budućnost za sve.

Radeći to, neki od nas će postati džinovi i nesrazmerno bogati. I vi imate tu šansu ali je mnogi od vas neće iskoristiti.

I ja sam skroz ok sa tim. Više neću bacati bisere pred svinje.

---

Ovaj članak može zvučati neprijatno ali više me zabole kurac. Sada je na vama da sami istražujete.

Ovo se događa bez obzira sviđalo vam se to ili ne. Ja i hiljade drugih Bitkoinera smo pisali eseje i eseje o ovome.

Neka imena sa kvalitetnim materijalom kojih se mogu setiti iz glave su:

• Naravno ja
• Gigi
• Robert Breedlove
• Saifedean Ammous

Ako ste radoznali možete ih pratiti. A ovo je sjajno mesto gde možete preuzeti nekoliko odličnih radova:

The Bitcoin Times

I za kraj, ako si Bitkoiner koji ovo čita, nikada nećeš znati da li sam zloban ili samo igram 4D šah.

Iskreno, nije ni bitno.

Ovo se dešava. Bitkoin osvaja svet. Ekonomski darvinizam je činjenica.

Sakupljajte vaše satošije, ponudite maslinovu grančicu, obratite pažnju na njihovu radoznalost ili iskru u njihovom oku kao znak da nastavite. Ukoliko toga nema ili naiđete na odbijanje, ostavite ih da se igraju kao svinje u govnima sa njihovim fiatom, deonicama ili šitkoinima.

Biće nam potrebni čistači za naše citadele.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com.

Autor: Alex Gladstein / Prevod na hrvatski: TheVeka

---

Francuska još uvijek koristi monetarni kolonijalizam za iskorištavanje 15 afričkih nacija. Može li Bitcoin biti izlaz?

U jesen 1993. obitelj Fodéa Diopa štedjela je za njegovu budućnost. Briljantan 18-godišnjak koji živi u Senegalu, Fodé je imao pred sobom svijetlu budućnost kao košarkaš i inženjer. Njegov otac, školski učitelj, pomogao mu je pronaći inspiraciju u računalima i povezivanju sa svijetom oko sebe. A njegov atletski talent donio mu je ponude za studiranje u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ali kada se probudio ujutro 12. siječnja 1994., sve se promijenilo. Preko noći je njegova obitelj izgubila pola svoje ušteđevine. Ne zbog krađe, pljačke banke ili bankrota neke tvrtke - već zbog devalvacije valute koju je nametnula strana sila sa sjedištem udaljenim 5000 kilometara od njih.

Prethodne večeri francuski dužnosnici sastali su se sa svojim afričkim kolegama u Dakaru kako bi razgovarali o sudbini "franca de la Communauté financière africaine" (ili franka Financijske zajednice Afrike), široko poznatog kao CFA franak ili skraćeno "seefa". Tijekom čitavog Fodéova života njegov CFA franak bio je vezan za francuski franak u omjeru od 1 naprama 50, ali kad je kasnonoćni sastanak završio, ponoćna objava postavila je novu vrijednost od 1 naprama 100.

Okrutna je ironija bila da je ekonomska sudbina milijuna Senegalaca bila potpuno izvan njihovih vlastitih ruku. Nikakvi prosvjedi nisu mogli svrgnuti njihove ekonomske gospodare. Desetljećima su novi predsjednici dolazili i odlazili, ali temeljni financijski aranžman nikada se nije mijenjao. Za razliku od tipične fiat valute, sustav je bio daleko podmukliji. Bio je to monetarni kolonijalizam.

Mehanika CFA sustava

U svojoj knjizi koja otvara oči, Posljednja afrička kolonijalna valuta: priča o CFA franku (Africa's Last Colonial Currency: The CFA Franc Story), znanstvenici iz područja ekonomije Fanny Pigeaud i Ndongo Samba Sylla govore o tragičnoj i, ponekad šokantnoj, povijesti CFA franka.

Francuska je, kao i druge europske sile, kolonizirala mnoge nacije diljem svijeta u doba svog imperijalnog vrhunca. Veoma često ta kolonizacija bila je brutalna. Nakon okupacije od strane nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, Francusko kolonijalno carstvo "Empire colonial français" počeo se raspadati. Francuzi su se borili da zadrže svoje kolonije, nanoseći pritom ogromne ljudske žrtve. Unatoč vođenju skupog niza globalnih ratova, izgubljena je Indokina, zatim Sirija i Libanon, te, na kraju, francuski teritorij u sjevernoj Africi, uključujući cijenjenu naseljeničku koloniju Alžir, bogatu naftom i plinom. No Francuska je bila odlučna ne izgubiti svoje teritorije u zapadnoj i središnjoj Africi. Oni su osiguravali vojnu snagu tijekom dva svjetska rata i nudili obilje prirodnih resursa - uključujući uran, kakao, drvo i boksit - koji su obogatili i održali metropolu (Francusku u njenim postojećim europskim granicama).

Kako se približavala 1960., dekolonizacija se činila neizbježnom. Europa je bila ujedinjena u povlačenju iz Afrike nakon desetljeća pustošenja i pljačke koju su sponzorirale države. Ali francuske su vlasti shvatile da mogu dobiti svoj kolač i pojesti ga, prepuštanjem političke kontrole uz zadržavanje monetarne kontrole.

Ovo naslijeđe i danas postoji u 15 zemalja koje govore francuski i koriste valutu koju kontrolira Pariz: Senegal, Mali, Obala Bjelokosti, Gvineja Bisau, Togo, Benin, Burkina Faso, Niger, Kamerun, Čad, Srednjoafrička Republika, Gabon, Ekvatorijalna Gvineja, Republika Kongo i Komori. U 2022. Francuzi još uvijek vrše monetarnu kontrolu nad više od 2,5 milijuna četvornih kilometara afričkog teritorija, površine 80% veličine Indije.

Francuska je službenu dekolonizaciju započela 1956. s Defferreovim okvirnim zakon "La Loi-cadre Defferre", dijelom zakona koji kolonijama daje više autonomije i stvara demokratske institucije i opće pravo glasa. Godine 1958. francuski ustav je izmijenjen kako bi se uspostavila La Communauté (Zajednica): skupina autonomnih, demokratski upravljanih prekomorskih teritorija. Predsjednik Charles de Gaulle obišao je kolonije diljem zapadne i središnje Afrike kako bi ponudio autonomiju bez neovisnosti kroz La Communauté ili neposrednu potpunu neovisnost. Jasno je dao do znanja da će s prvim biti povlastica i stabilnosti, a s drugim velikih rizika, pa čak i kaosa.

Godine 1960. Francuska je zapravo imala veću populaciju — oko 40 milijuna ljudi — od 30 milijuna stanovnika sadašnjih 15 CFA zemalja. Ali danas 67 milijuna ljudi živi u Francuskoj, a 183 milijuna u CFA zoni. Prema projekcijama UN-a, do 2100. godine Francuska će imati 74 milijuna, a CFA nacije više od 800 milijuna. S obzirom da Francuska još uvijek drži njihovu financijsku sudbinu u svojim rukama, situacija sve više nalikuje ekonomskom apartheidu.

Kada je CFA franak prvobitno uveden 1945., vrijedio je 1,7 francuskih franaka. Godine 1948. ojačan je na 2 francuska franka. Ali u vrijeme kad je CFA franak bio vezan za euro krajem 1990-ih, vrijedio je 0,01 francuski franak. To je ukupna devalvacija od 99,5%. Svaki put kad je Francuska devalvirala CFA franak, povećala je svoju kupovnu moć u odnosu na svoje bivše kolonije i poskupila im uvoz vitalne robe. Godine 1992. Francuzi su putem nacionalnog referenduma mogli glasovati o prihvaćanju eura ili ne. Državljanima CFA-e bilo je uskraćeno takvo pravo i bili su isključeni iz pregovora koji bi njihov novac vezali za novu valutu.

Točan mehanizam CFA sustava evoluirao je od njegovog nastanka, ali osnovna funkcionalnost i metode iskorištavanja su nepromijenjene. Oni su opisani onim što Pigeaud i Sylla nazivaju "teorijom ovisnosti", gdje se resursi perifernih nacija u razvoju "kontinuirano crpe u korist središnjih bogatih nacija... bogate nacije ne ulažu u siromašne nacije da bi ih učinile bogatijima... [ovo] izrabljivanje evoluiralo je tijekom vremena od brutalnih režima ropstva do sofisticiranijih i manje očitih načina održavanja političkog i ekonomskog ropstva.”

Tri središnje banke danas opslužuju 15 zemalja CFA: Središnja banka zapadnoafričkih država (Banque Centrale des États de l'Afrique de l'Ouest - BCEAO) za zapadnoafričke zemlje, Banka država Srednje Afrike (Banque des États de l'Afrique Centrale - BEAC) za srednjoafričke zemlje i Središnja banka Komora (Banque Centrale des Comores BCC) za Komore. Središnje banke drže devizne rezerve (tj. nacionalnu štednju) za pojedinačne nacije u svojoj regiji, koje u svakom trenutku moraju držati nevjerojatnih 50% u francuskoj riznici. Ova brojka, koliko god visoka, rezultat je povijesnih pregovora. Izvorno su bivše kolonije morale držati 100% svojih rezervi u Francuskoj, a tek su 1970-ih stekle pravo kontrolirati neke i ustupiti "samo" 65% Parizu. CFA države nemaju nikakvu diskreciju u pogledu svojih rezervi pohranjenih u inozemstvu. Zapravo, oni ne znaju kako se taj novac troši. U međuvremenu, Pariz točno zna kako se troši novac svake CFA države, budući da vodi "operativne račune" za svaku zemlju u tri središnje banke.

Kao primjer kako ovo funkcionira, kada tvrtka za proizvodnju kave iz Bjelokosti proda robu u vrijednosti od milijun dolara kineskom kupcu, juani od kupca se mijenjaju u eure na francuskom tržištu valuta. Zatim francuska riznica preuzima eure i kreditira iznos u CFA francima na račun Obale Bjelokosti u BCEAO, koji zatim kreditira račun proizvođača kave u zemlji. Sve prolazi kroz Pariz. Prema Pigeaudu i Sylli, Francuska još uvijek proizvodi sve novčanice i kovanice koje se koriste u CFA regiji — naplaćujući 45 milijuna eura godišnje za uslugu — i još uvijek drži 90% zlatnih rezervi CFA, oko 36,5 tona.

Sustav CFA daje pet glavnih prednosti francuskoj vladi:

• rezerve bonusa koje može koristiti prema vlastitom nahođenju;
• velika tržišta za skup izvoz i jeftin uvoz;
• mogućnost kupnje strateških minerala u domaćoj valuti bez smanjenja rezervi;
• povoljne zajmove kada su CFA zemlje u kreditima i povoljne kamatne stope kada su u dugovima (dugo je vremena francuska stopa - inflacije čak premašivala kamatnu stopu zajma, što znači da je Francuska zapravo prisiljavala CFA nacije da plaćaju naknadu za -skladištenje svojih rezervi u inozemstvu); i, konačno,
• "dvostruki zajam", u kojem će CFA nacija posuditi novac od Francuske, i, u potrazi za raspoređivanjem kapitala, imati malo izbora s obzirom na perverzne makroekonomske okolnosti u kojima treba sklopiti ugovor s francuskim tvrtkama. To znači da se glavnica kredita odmah vraća u Francusku, ali je afrička nacija još uvijek opterećena i glavnicom i kamatama.

To dovodi do svojevrsnog fenomena "recikliranja petrodolara" (slično onome kako bi Saudijska Arabija uzimala dolare zarađene prodajom nafte i ulagala ih u američke trezorske zapise), jer bi CFA izvoznici povijesno prodavali sirovine Francuskoj, a dio prihoda bivao prikupljen od strane regionalne središnje banke i “reinvestiran” natrag u dug metropole kroz francuski ili danas europski državni dug. Pored toga, tu je još i selektivna konvertibilnost CFA franka. Poduzeća danas mogu lako prodati svoje CFA franke za eure (prethodno francuske franke), ali građani koji nose CFA franke izvan zone svoje središnje banke ne mogu ih formalno nigdje zamijeniti. Beskorisne su otprilike kao i razglednice. Ako državljanka Bjelokosti napušta svoju zemlju, mora prvo zamijeniti novčanice za eure, gdje francusko ministarstvo financija i Europska središnja banka (ECB) izdvajaju seigniorage (danak feudalnom gospodaru) putem tečaja.

Monetarna represija u igri je da Francuska prisiljava CFA nacije da drže golemu količinu rezervi u pariškim blagajnama, sprječavajući Afrikance u stvaranju domaćih kredita. Regionalne središnje banke na kraju posuđuju vrlo malo po vrlo visokim stopama, umjesto da posuđuju više po niskim stopama. A CFA nacije na kraju, protiv svojih želja, kupuju francuski ili, danas europski, dug svojim strateškim rezervama.

Ono što možda najviše iznenađuje jest posebna povlastica prava prvenstva pri uvozu i izvozu. Ako ste malijski proizvođač pamuka, svoju robu prvo morate ponuditi Francuskoj prije nego što odete na međunarodna tržišta. Ili ako ste u Beninu i želite izgraditi novi infrastrukturni projekt, morate razmotriti francuske ponude, prije ostalih. To je povijesno značilo da je Francuska mogla doći do robe jeftinije od tržišne iz svojih bivših kolonija i prodavati vlastitu robu i usluge po cijenama višim od tržišnih.

Pigeaud i Sylla ovo nazivaju nastavkom "kolonijalnog pakta", koji je bio usredotočen na četiri temeljna načela:

• kolonijama je bila zabranjena industrijalizacija i morale su se zadovoljiti opskrbom metropole sirovinama koje su ih pretvarale u gotove proizvode koji su se zatim preprodani kolonijama,
• metropola je uživala monopol kolonijalnog izvoza i uvoza,
• monopol prilikom slanja kolonijalnih proizvoda u inozemstvo i konačno,
• metropola je dala trgovačke povlastice proizvodima kolonija.

Rezultat toga je situacija u kojoj “središnje banke imaju velike devizne rezerve plaćene po niskim ili čak negativnim stopama u realnom iznosu, u kojoj komercijalne banke drže višak likvidnosti, gdje je pristup kreditima za kućanstva i poduzeća racionaliziran i u kojoj su države sve više prisiljene, kako bi financirali svoje razvojne projekte, ugovarati devizne kredite po neodrživim kamatama, što dodatno potiče bijeg kapitala.

Danas je CFA sustav "afrikaniziran", što znači da novčanice sada prikazuju afričku kulturu te floru i faunu na njima, a središnje banke nalaze se u Dakaru, Yaoundéu i Moroniju - ali to su samo kozmetičke promjene. Novčanice se još uvijek izrađuju u Parizu, operativne račune još uvijek vode francuske vlasti, a francuski dužnosnici još uvijek sjede u odborima regionalnih središnjih banaka i de facto imaju pravo veta. Nevjerojatna je situacija u kojoj građanin Gabona ima francuskog birokrata koji donosi odluke u njezino ime. Kao da ECB ili Federalne rezerve imaju Japance ili Ruse koji odlučuju umjesto Europljana i Amerikanaca.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond kroz povijest su radili zajedno s Francuskom na provođenju CFA sustava i rijetko, ako ikad, kritiziraju njegovu izrabljivačku prirodu. Zapravo, kao dio sustava Bretton Woods nakon Drugog svjetskog rata - gdje bi Amerikanci vodili Svjetsku banku, a Europljani MMF - položaj generalnog direktora MMF-a često je držao francuski dužnosnik, do nedavno Christine Lagarde. Tijekom godina MMF je pomagao Francuskoj da vrši pritisak na CFA nacije da slijede željenu politiku. Istaknuti primjer bio je ranih 1990-ih, kada Obala Bjelokosti nije htjela devalvirati svoju valutu, ali Francuzi su se zalagali za takvu promjenu. Prema Pigeaudu i Sylli, “krajem 1991., MMF je odbio nastaviti posuđivati novac Obali Bjelokosti, ponudivši zemlji dvije mogućnosti. Ili će država vratiti dugove ugovorene s Fondom ili će prihvatiti devalvaciju.” Obala Bjelokosti i druge CFA nacije su poklekle i prihvatile devalvaciju tri godine kasnije.

U suprotnosti s vrijednostima sloboda, jednakost, bratstvo (liberté, égalité, fraternité), francuski su dužnosnici podupirali tiraniju u CFA zoni posljednjih šest desetljeća. Na primjer, tri čovjeka - Omar Bongo u Gabonu, Paul Biya u Kamerunu i Gnassingbé Eyadéma u Togu - zajedno su skupili 120 godina na vlasti. Sve bi ih njihovi ljudi izbacili daleko prije da Francuzi nisu osigurali gotovinu, oružje i diplomatsko pokriće. Prema Pigeaudu i Sylli, između 1960. i 1991. “Pariz je izveo gotovo 40 vojnih intervencija u 16 zemalja kako bi obranio svoje interese.” Taj je broj danas sigurno veći.

S vremenom je CFA sustav omogućio francuskoj državi da iskorištava resurse i rad CFA nacija, ne dopuštajući im da povećaju svoju akumulaciju kapitala i razviju vlastita izvozno vođena gospodarstva. Rezultati su bili katastrofalni za razvoj društva općenito.

Danas je BDP Obale Slonovače (korigiran za inflaciju) po glavi stanovnika (u dolarima) oko 1.700 USD, u usporedbi s 2.500 USD u kasnim 1970-ima. U Senegalu je tek 2017. BDP po stanovniku premašio visine dosegnute 1960-ih. Kao što primjećuju Pigeaud i Sylla, “10 država zone franka zabilježilo je svoje najviše razine prosječnog dohotka prije 2000-ih. U posljednjih 40 godina prosječna se kupovna moć gotovo posvuda pogoršala. U Gabonu je najveći prosječni prihod zabilježen 1976. godine, nešto ispod 20.000 dolara. Četrdeset godina kasnije smanjio se za pola. Gvineja Bisau pridružila se CFA sustavu 1997. godine, godine u kojoj je zabilježila vrhunac svog prosječnog prihoda. 19 godina kasnije, ovo je palo za 20%.”

Zapanjujućih 10 od 15 CFA zemalja Ujedinjeni narodi smatraju među "najmanje razvijenim zemljama" u svijetu, uz Haiti, Jemen i Afganistan. Na raznim međunarodnim ljestvicama Niger, Srednjoafrička Republika, Čad i Gvineja Bisau često se ubrajaju u najsiromašnije zemlje svijeta. Francuzi održavaju, zapravo, ekstremnu verziju onoga što je Allen Farrington nazvao "kapitalnim površinskim rudnikom".

Senegalski političar Amadou Lamine-Guèye jednom je sažeo CFA sustav kao građani koji imaju "samo dužnosti, a nikakva prava", te da je "zadatak koloniziranih teritorija bio proizvoditi puno, proizvoditi iznad vlastitih potreba i proizvoditi na štetu njihovih neposrednijih interesa, kako bi se metropoli omogućio bolji životni standard i sigurnija opskrba.” Metropola, naravno, odolijeva ovom opisu. Kao što je francuski ministar gospodarstva Michel Sapin rekao u travnju 2017., "Francuska je tu kao prijatelj."

Sada se možete zapitati: Opiru li se afričke zemlje ovom iskorištavanju? Odgovor je da, ali oni plaćaju visoku cijenu. Rani nacionalistički vođe iz doba afričke neovisnosti prepoznali su kritičnu vrijednost ekonomske slobode.

“Neovisnost je samo uvod u novu i uključeniju borbu za pravo na vođenje vlastitih gospodarskih i društvenih poslova [..] neometano uništavajućom i ponižavajućom neokolonijalističkom kontrolom i uplitanjem,” izjavio je 1963. Kwame Nkrumah, koji je vodio pokret koji je Ganu učinio prvom neovisnom nacijom u podsaharskoj Africi. Ali kroz povijest CFA regije, nacionalni čelnici koji su se suprotstavili francuskim vlastima uglavnom su loše prolazili.

Godine 1958. Gvineja je pokušala zatražiti monetarnu neovisnost. U poznatom govoru, vatreni nacionalist Sekou Touré rekao je gostujućem Charlesu de Gaulleu: "Radije bismo imali siromaštvo u slobodi nego bogatstvo u ropstvu," i nedugo zatim napustio sustav CFA. Prema The Washington Postu, “kao reakcija, i kao upozorenje drugim područjima s francuskim govornim područjem, Francuzi su se povukli iz Gvineje tijekom dva mjeseca, odnoseći sa sobom sve što su mogli. Odvrnuli su žarulje, uklonili planove za kanalizacijske cjevovode u Conakryju, glavnom gradu, pa čak i spalili lijekove umjesto da ih ostave Gvinejcima.”

Zatim, kao čin destabilizirajuće odmazde, Francuzi su pokrenuli operaciju Persil, tijekom koje su, prema Pigeaudu i Sylli, francuske obavještajne službe krivotvorile goleme količine novih gvinejskih novčanica i zatim ih "masovno" ubacile u zemlju. "Rezultat", pišu oni, "bio je kolaps gvinejskog gospodarstva." Demokratske nade zemlje srušene su zajedno s njezinim financijama, jer je Touré uspio učvrstiti svoju moć u kaosu i započeti 26 godina brutalne vladavine.

U lipnju 1962. malijski vođa za neovisnost Modibo Keita objavio je da Mali napušta CFA zonu kako bi kovao vlastitu valutu. Keita je detaljno objasnio razloge za taj potez, kao što su ekonomska prevelika ovisnost (80% malijskog uvoza dolazi iz Francuske), koncentracija ovlasti za donošenje odluka u Parizu i usporavanje ekonomske diversifikacije i rasta.

“Istina je da je vjetar dekolonizacije prošao preko starog zdanja, ali nije ga previše poljuljao”, rekao je o statusu quo. Kao odgovor, francuska vlada učinila je malijski franak nekonvertibilnim. Uslijedila je duboka gospodarska kriza, a Keita je svrgnut vojnim udarom 1968. Mali je na kraju odlučio ponovno ući u CFA zonu, ali su Francuzi nametnuli dvije devalvacije malijskog franka kao uvjete za povratak i nisu dopustili ponovni ulazak do 1984. godine.

Godine 1969., kada je predsjednik Nigera Hamani Diori tražio "fleksibilniji" aranžman, gdje bi njegova zemlja imala veću monetarnu neovisnost, Francuzi su to odbili. Prijetili su mu uskraćivanjem plaćanja za uran koji su skupljali iz pustinjskih rudnika koji će Francuskoj dati energetsku neovisnost putem nuklearne energije. Šest godina kasnije, Diorijevu vladu svrgnuo je general Seyni Kountché, tri dana prije planiranog sastanka za ponovno pregovaranje o cijeni nigerskog urana. Diori je želio povisiti cijenu, ali se njegov bivši kolonijalni gospodar nije složio s tim. Francuska vojska bila je stacionirana u blizini tijekom puča, ali, kako Pigeaud i Sylla primjećuju, nisu ni prstom maknuli.

Godine 1985., revolucionarni vojni vođa Thomas Sankara iz Burkine Faso upitan je u intervjuu: “Nije li CFA franak oružje za dominaciju Afrikom? Planira li Burkina Faso nastaviti nositi ovaj teret? Zašto afričkom seljaku u njegovom selu treba konvertibilna valuta?” Sankara je odgovorio: “Je li valuta konvertibilna ili ne to nikada nije bila briga afričkog seljaka. On je protiv svoje volje bačen u ekonomski sustav protiv kojeg je bespomoćan.”

Sankaru je dvije godine kasnije ubio njegov najbolji prijatelj i drugi zapovjednik, Blaise Compaoré. Nikada nije održano suđenje. Umjesto toga, Compaoré je preuzeo vlast i vladao do 2014., lojalan i brutalan sluga CFA sustava.

Borba Faride Nabourema za financijsku slobodu Toga

U prosincu 1962. prvi postkolonijalni vođa Toga Sylvanus Olympio formalno je krenuo u osnivanje središnje banke Togoa i togoanskog franka. Ali ujutro 13. siječnja 1963., nekoliko dana prije nego što je trebao zacementirati ovu tranziciju, ubili su ga togoanski vojnici koji su prošli obuku u Francuskoj. Gnassingbé Eyadéma bio je jedan od vojnika koji su počinili zločin. Kasnije je preuzeo vlast i postao diktator Toga uz punu francusku podršku, vladajući više od pet desetljeća i promičući CFA franak do svoje smrti 2005. Njegov sin vlada do danas. Olympiovo ubojstvo nikada nije riješeno.

Obitelj Faride Nabourema uvijek je bila uključena u borbu za ljudska prava u Togu. Njezin otac bio je aktivni vođa opozicije, a služio je kao politički zatvorenik. Njegov se otac suprotstavljao Francuzima tijekom kolonijalnih vremena. Danas je ona vodeća figura demokratskog pokreta u zemlji.

Farida je imala 15 godina kada je saznala da je povijest diktature Toga bila isprepletena s CFA frankom. Do tog vremena, ranih 2000-ih, počela se zbližavati sa svojim ocem i postavljati mu pitanja o povijesti svoje zemlje. “Zašto je naš prvi predsjednik ubijen samo nekoliko godina nakon što smo stekli neovisnost?” upitala je.

Odgovor: opirao se CFA franku.

Godine 1962. Olympia je započela pokret prema financijskoj neovisnosti od Francuske. Parlament je glasovao za početak takve tranzicije i stvaranje togoanskog franka i držanje njihovih rezervi u vlastitoj središnjoj banci. Farida je bila šokirana kada je saznala da je Olympio ubijen samo dva dana prije nego što je Togo trebao napustiti CFA aranžman. Kako je rekla: “Njegova odluka da traži monetarnu slobodu viđena je kao uvreda hegemoniji u frankofonskoj Africi. Bojali su se da će ih drugi slijediti.”

Danas je, kaže ona, za mnoge togoanske aktiviste CFA glavni razlog za traženje veće slobode. “To je ono što animira mnoge u oporbenom pokretu.”

Razlozi zašto su jasni. Farida je rekla da Francuska drži više od polovice rezervi Toga u svojim bankama, gdje Togoanci nemaju nikakav nadzor nad time kako se te rezerve troše. Često se te rezerve, koje su zaradili Togoanci, koriste za kupnju francuskog duga za financiranje aktivnosti francuskog naroda. Zapravo, taj se novac često posuđuje bivšem kolonijalnom gospodaru uz negativan stvarni prinos. Togoanci plaćaju Parizu da im čuva novac, a pritom financiraju životni standard Francuza.

Godine 1994. devalvacija koja je ukrala ušteđevinu obitelji Fode Diopa u Senegalu teško je pogodila i Togo, uzrokujući ogroman porast državnog duga, smanjenje javnog financiranja lokalne infrastrukture i povećanje siromaštva.

“Zapamtite,” rekla je Farida, “naša vlada je prisiljena dati prednost držanju naših rezervi u francuskoj banci umjesto trošenju kod kuće, tako da kada nas udari šok, moramo se degradirati, kako bismo osigurali da odgovarajuća količina gotovine bude u rukama Parižana .”

To stvara nacionalnu klimu ovisnosti, u kojoj su Togoanci prisiljeni isporučivati sirovu robu i unositi gotovu robu. To je zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza.

Farida je rekla da je prije otprilike 10 godina pokret protiv CFA-a počeo dobivati na snazi. Zbog mobilnih telefona i društvenih medija ljudi su se mogli ujediniti i organizirati na decentraliziran način. Nekada su se samo građani Bjelokosti i Togoa borili odvojeno, rekla je, ali sada postoji regionalni napor između aktivista.

Desetljećima postoji ideja o "eko" valuti za sve zemlje Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS), uključujući regionalne gospodarske sile Nigeriju i Ganu. Farida je rekla da su Francuzi pokušali preoteti ovaj plan, videći ga kao način za proširenje vlastitog financijskog carstva. Godine 2013. tadašnji predsjednik François Hollande formirao je komisiju koja je izradila dokument za francusku budućnost u Africi. U njemu su izjavili da je imperativ uključiti anglofone zemlje (afričke zemlje u kojima se priča engleskim jezikom) poput Gane.

Administracija Emmanuela Macrona sada pokušava preimenovati CFA franak u Eco, u kontinuiranom procesu "afrikanizacije" francuskog kolonijalnog financijskog sustava. Nigerija i Gana odustale su od Eko projekta, nakon što su shvatile da će Francuzi i dalje imati kontrolu. Ništa se još formalno nije dogodilo, ali zemlje kojima trenutačno upravlja središnja banka BCEAO na putu su da pređu na ovu eko valutu do 2027. Francuzi će i dalje imati sposobnost donošenja odluka i ne postoje službeni planovi za prilagodbu središnjeg bankarstva srednjoafričkih CFA nacija ili Komora.

"Vrhunac je licemjerja za francuske vođe poput Macrona da odu u Davos i kažu da su gotovi s kolonijalizmom", rekla je Farida, "dok ga zapravo pokušavaju proširiti."

Rekla je da je izvorno CFA franak stvoren na temelju valutnog plana koji su koristili nacistički okupatori Francuske. Tijekom Drugog svjetskog rata, Njemačka je stvorila nacionalnu valutu za francuske kolonije kako bi mogla lako kontrolirati uvoz i izvoz koristeći samo jednu financijsku polugu. Kada je rat završio i Francuzi ponovno stekli slobodu, odlučili su koristiti isti model za svoje kolonije. Dakle, rekla je Farida, temelj CFA franka je zapravo nacistički.

Sustav ima mračnu genijalnost u tome što su Francuzi s vremenom uspjeli tiskati novac za kupnju vitalnih dobara iz svojih bivših kolonija, ali te afričke zemlje moraju raditi kako bi zaradile rezerve.

"To nije fer, to nije neovisnost", rekla je Farida. “To je čista eksploatacija.”

Francuska tvrdi da je sustav dobar jer osigurava stabilnost, nisku inflaciju i konvertibilnost Togoancima. Ali konvertibilnost na kraju olakšava bijeg kapitala - kada je tvrtkama lako pobjeći od CFA-a i danas parkirati svoje profite u eurima - dok zarobljavaju Togoance u režimu seigniorage. Kad god se CFA pretvori - a mora biti pretvoren, jer se ne može koristiti izvan ekonomske zone u kojoj građani međusobno razmijenjuju dobra i usluge - Francuzi i ECB uzimaju svoj dio.

Da, rekla je Farida, inflacija je niska u Togu u usporedbi s neovisnim državama, ali velik dio njihove zarade ide za borbu protiv inflacije umjesto za podršku razvoju infrastrukture i industrije kod kuće. Istaknula je rast Gane, koja ima neovisnu monetarnu politiku i višu inflaciju tijekom vremena od CFA zemalja, u usporedbi s Togom. Po svim pokazateljima - zdravstvu, rastu srednje klase, nezaposlenosti - Gana je superiornija. Zapravo, kad pogledamo iz većega, rekla je da niti jedna CFA nacija nije među 10 najbogatijih zemalja u Africi. Ali od 10 najsiromašnijih, polovica je u CFA zoni.

Farida kaže da francuski kolonijalizam nadilazi novac. Također utječe na obrazovanje i kulturu. Na primjer, rekla je, Svjetska banka daje 130 milijuna dolara godišnje za potporu frankofonim zemljama (zemlje u kojima se priča francuskim jezikom) za plaćanje udžbenika u javnim školama. Farida kaže da je 90% tih knjiga tiskano u Francuskoj. Novac ide izravno iz Svjetske banke u Pariz, a ne u Togo ili bilo koju drugu afričku naciju. Knjige su alat za ispiranje mozga, rekla je Farida. Usredotočeni su na slavu francuske kulture i potkopavaju postignuća drugih naroda, bilo da su američki, azijski ili afrički.

U srednjoj školi Farida je pitala svog oca: "Koriste li ljudi u Europi neki drugi jezik osim francuskog?" On se smijao. Učili su samo o francuskoj povijesti, francuskim izumiteljima i francuskim filozofima. Odrasla je misleći da su jedini pametni ljudi Francuzi. Nikada nije pročitala nijednu američku ili britansku knjigu prije nego što je prvi put otputovala u inozemstvo.

Općenito, rekla je Farida, Francuska Afrika konzumira 80% knjiga koje Francuzi tiskaju. Predsjednik Macron želi proširiti ovu dominaciju i obećao je potrošiti stotine milijuna eura za jačanje francuskog jezika u Africi, izjavljujući da bi on mogao biti "prvi jezik" kontinenta i nazivajući ga "jezikom slobode". S obzirom na trenutne trendove, do 2050. 85% svih govornika francuskog moglo bi živjeti u Africi. Jezik je jedan od stupova podrške opstanku CFA franka.

Politika je nešto drugo. Važan dio CFA sustava je francuska podrška diktaturi. S iznimkom Senegala, niti jedna zemlja bloka CFA nije imala smislenu demokratizaciju. Svaki pojedini uspješni tiranin u frankofonskoj Africi, rekla je Farida, imao je punu podršku francuske države. Kad god dođe do državnog udara protiv demokracije, Francuzi podržavaju pučiste sve dok su oni prijatelji CFA režima. Ali u trenutku kad netko ima antifrancuske tendencije, vidite sankcije, prijetnje ili čak atentate.

Farida ističe primjer Chad i Malija danas. Obje zemlje su pod prijetnjom terorizma i pobune. U Cahdu je pokojnog vojnog diktatora Idrissa Debyja Francuska podržavala tri desetljeća do njegove smrti u travnju. Prema chadskom ustavu, čelnik parlamenta obično je sljedeći na redu za predsjednika, no umjesto toga vojska je postavila Debyjeva sina, generala u vojsci. Francuska vlada pozdravila je ovu ilegalnu tranziciju, a predsjednik Macron je čak posjetio Chad kako bi proslavio ovu prijevaru. U govoru odavanja počasti nazvao je Debyja "prijateljem" i "hrabrim vojnikom" i rekao "Francuska neće dopustiti da itko dovede u pitanje ili prijeti stabilnosti i integritetu Chada danas ili sutra". Sin će, naravno, promovirati CFA franak.

Mali je, s druge strane, rekla je Farida, imao državni udar mjesec dana nakon Chadovog. Hunta i stanovništvo nisu toliko prijateljski raspoloženi prema Parizu i čini se da u Rusiji traže novog partnera za suzbijanje terorizma. Tako je francuska vlada državni udar nazvala "neprihvatljivim", prijeti da će povući trupe iz Malija kako bi ih "ostavila nasamo s teroristima", kako je rekao Farida, i priprema sankcije. Mali je kažnjen od strane Francuske jer je učinio isto što i Chad. Ima despotizma i korupcije s obje strane. Jedina razlika je u tome što se Mali želio odmaknuti od francuske monetarne kontrole, dok Chad i dalje surađuje.

“Kada ste diktator, dokle god radite za Francusku, oni će i dalje nalaziti izgovore da vam pomognu da ostanete na vlasti”, rekla je Farida. Isto su učinili 2005. u njezinoj zemlji Togo, što je dovelo do toga da je sin preuzeo vlast od svog oca diktatora i do njezinog vlastitog političkog buđenja.

Misija Fode Diopa da donese bitcoin u Senegal

Tek kada je Fodé Diop imao priliku otputovati u SAD, mogao je početi gledati svoju zemlju Senegal izvana.

Isprva je devalvacija CFA franka 1994. dovela njegovu akademsku budućnost u opasnost. Imao je priliku otići studirati i igrati košarku na sveučilištu u Kansasu, ali je njegova obiteljska ušteđevina bila uništena. Sretniji od većine oko njega, njegova je obitelj imala još jednu mogućnost: njegov je otac imao prava na knjige za nastavne materijale koje je on izradio, a on ih je mogao upotrijebiti da posudi ono što je bilo potrebno da Fodé ode u školu.

Jednog dana, nekoliko godina nakon što je završio fakultet, dok je živio u SAD-u i radio na novoj web stranici za video on demand sa svojim bratom, Fodé je slučajno naišao na YouTube video dr. Cheikha Anta Diopa, senegalskog znanstvenika i povjesničara, govoreći o tome kako su novac i jezik bili alati za kontrolu ljudskih umova i sredstava za život.

Fodé je već čuo za dr. Diopa - najveće sveučilište u Senegalu nazvano je po njemu - ali nije slušao njegovu kritiku CFA sustava. To je teško pogodilo Fodéa. Kaže da je to bilo poput trenutka u "Matrixu", jednom od njegovih omiljenih filmova, kada Neo uzima crvenu pilulu od Morpheusa i bježi iz svoje kapsule u uznemirujuće brutalni stvarni svijet. Napokon je ugledao vodu u kojoj je plivao dok je odrastao.

"Ovo je bio prvi put u životu da sam počeo razmišljati svojom glavom", rekao je Fodé. “Prvi put sam shvatio da je valuta moje zemlje mehanizam kontrole.”

Rekao je da je to više od puke kontrole nad valutom. Budući da Francuzi tiskaju i kontroliraju novac preko operativnih računa svake zemlje, oni imaju podatke.

“Oni znaju što kamo ide, imaju informacije o svim zemljama. Oni imaju prednost nad tim zemljama. Oni znaju tko je korumpiran. Oni znaju tko kupuje nekretnine u Francuskoj. Oni znaju što je dostupno. Oni imaju prvo pravo odbijanja povlaštenih uvoznih i izvoznih cijena. Imaju potpunu dominaciju,” rekao je Fodé.

Kasnije će razmišljati o devalvaciji iz 1994. godine. Tada je imao samo 18 godina pa nije shvaćao što se dogodilo, osim činjenice da su obiteljske financije postale znatno teže.

“Stavljaju vam vreću na glavu kako ne biste primijetili svoju stvarnost”, rekao je.

U retrospektivi, o tome se vodila velika javna rasprava. Ljudi su shvatili da kada bi išli pretvarati u francuski franak, dobili bi upola manje za svoj novac, iako su radili istu količinu posla. Francuski razlog, rekao je Fodé, bio je učiniti izvoz jeftinijim kako bi afričke zemlje mogle proizvoditi konkurentnije. Ali Fodé to vidi drugačije: to je Francuskoj omogućilo da udari bičem i kupi jeftiniju robu.

Fodé je imao još dva trenutka "crvene pilule". Sljedeći je došao 2007., kada je radio u Las Vegasu na tehnološkoj sceni. Gledao je video Stevea Jobsa, koji je upravo predstavio prvi iPhone. Fodé je bio zapanjen: mobilni telefon koji je imao izvorni preglednik sa zaslonom osjetljivim na dodir. Ista stvar koja je bila na vašem računalu sada je bila i na vašem telefonu. Odmah je znao da će to promijeniti svijet. Njegova sljedeća misao: Kako da izvorna plaćanja unesemo u iPhone aplikacije, tako da ljudi bez bankovnih računa i kreditnih kartica mogu koristiti mobilni novac?

Posljednja crvena pilula za Fodéa bilo je učenje o Bitcoinu 2010. godine. Živio je u Los Angelesu kada je prvi put pročitao bitcoin white paper (bijeli knjiga) Satoshija Nakamota za "peer-to-peer elektronički novčani sustav". Od trenutka kada ga je pročitao, Fodé je pomislio: Po prvi put imamo oružje kojim se možemo boriti protiv ugnjetavanja i kolonijalizma. Novac naroda, koji ne kontroliraju vlade. "Ovo je", rekao je, "upravo ono što nam treba."

Godinama ranije, Fodé je pročitao "Izvan kontrole" Kevina Kellyja. Jedno od poglavlja bilo je o e-valutama. Znao je da će na kraju sav novac biti digitalan, dio velike globalne elektroničke revolucije. Ali nikada nije preduboko razmišljao o transformativnoj snazi koju digitalni novac može imati, sve do Bitcoina.

“Što je novac? Odakle dolazi? Postavljajući ova pitanja, to je ono što je Bitcoin učinio za mene,” rekao je. "Prije toga, ne postavljate sami sebi ova pitanja."

Možda, mislio je, jednog dana Francuska više neće imati pravo ili mogućnost tiskati i kontrolirati novac senegalskog naroda.

Fodé i njegov cimer u Las Vegasu ostajali bi do kasno mnogo puta tijekom narednih godina, razmišljajući o tome što bi Bitcoin mogao omogućiti za plaćanja, štednju i sve gospodarske aktivnosti. Saznao je što se dogodilo kad ste ukrali svoju kreditnu karticu, kakve je informacije to otkrilo. I što su treće strane radile s tim informacijama.

Mislio je da bi brak pametnog telefona i Bitcoina bio nevjerojatan alat za osnaživanje. Fodé bi se često vraćao u Senegal, a svaki put kad bi išao, sa sobom bi ponio hrpu telefona koje bi poklonio. Promatrao ih je kao veze s vanjskim svijetom za svoje prijatelje kod kuće.

Tijekom sljedećih godina radio je u različitim startupovima, a sve u industriji digitalizacije različitih dijelova naših života. Godine 2017. napustio je Vegas i otišao u San Francisco. Pridružio se kampu za kodiranje i odlučio postati računalni inženjer. U početku se jako uključio u scenu kriptovaluta u cjelini, no na kraju se, kaže, "odljubio" od Ethereuma, otprilike u vrijeme kad je počeo ići na sokratske seminare u San Franciscu s osnivačem Rivera Alexom Leishmanom. Upoznao je mnoge programere koji su radili na razvoju bitcoina i najranije korisnike Lightning mreže.

Godine 2019. pobijedio je na hackathonu u sektoru transporta, izradivši Lightning fakturu koja bi otključala Teslu. To mu je dalo veliki poticaj samopouzdanju da može pomoći promijeniti svijet. Odlučio je otići kući u Senegal kako bi širio znanje o Bitcoin. Na putu mu je izvršna direktorica Lightning Labsa Elizabeth Stark dala stipendiju za putovanje na Lightning konferenciju u Berlinu. Tamo je upoznao Richarda Myersa iz GoTenne i programera Willa Clarka, koji su razmišljali o tome kako se mesh mrežama boriti protiv internetske cenzure. Fodé je pomislio: U Senegalu francuski telekom Orange kontrolira sve telefonske mreže. Možda bi mogli pronaći način da zaobiđu francusku kontrolu nad komunikacijama i mogućnost "isključivanja interneta" putem Bitcoina i Lightninga.

Sve telekomunikacijske kanale u Senegalu kontrolira Francuska i mogu ih zatvoriti u slučaju prosvjeda protiv čelnika zemlje, kojeg podržavaju sve dok se drži CFA sustava. Ali, moguće je pronaći krajnje točke, rekao je Fodé, preko drugih pružatelja usluga. To mogu biti druge nacionalne telefonske mreže ili čak satelitske veze. Fodé je stvorio uređaj koji može hvatati ove druge signale. Mobilni telefoni mogli bi se spojiti s tim uređajem, omogućujući korisnicima da budu online čak i kada su Francuzi isključili internet. Kako bi potaknuo ljude koji upravljaju takvim uređajima, plaćao bi im u bitcoinu. Za usmjeravanje podataka i održavanje ovih uređaja u Senegalu plaća se putem Lightninga. To je ono na čemu Fodé danas radi.

"Vrlo je riskantno", rekao je Fodé. “Možete se suočiti sa zatvorom ili novčanom kaznom. Ali uz novčane poticaje, ljudi su voljni.”

Sljedeći put kada Orange isključi internet kako bi zaštitio svog saveznika u vladi, ljudi će možda imati novi način komuniciranja koji režim ne može zaustaviti.

Lightning je, rekao je Fodé, sve.

“Potrebna su nam trenutna i jeftina plaćanja. Ne možemo vršiti on-chain Bitcoin plaćanja. Naknade su jednostavno preskupe. Moramo koristiti Lightning. Nema druge opcije”, rekao je. "I radi."

To posebno zvuči istinito u području doznaka, koje su, prema Svjetskoj banci, glavni izvor BDP-a za mnoge CFA zemlje. Na primjer: 14,5% BDP-a temelji se na inozemnim doznakama. Za Senegal je 10,7%; Gvineja Bisau, 9,8%; Togo, 8,4%; i Mali, 6%. Prosječni trošak slanja doznake od 200 USD u sub-saharsku Afriku je 8%, a prosječni trošak slanja 500 USD 9%. Devizne doznake putem servisa poput Strike-a koje se temelje na bitcoinu mogu smanjiti naknade ispod 1%. Usvajanjem bitcoin modela i koriptenjem ovakvih usluga može se uštedjeti od 0,5% do 1% BDP-a CFA zemalja.Ako to pogledamo izdaleka, svake godine pošiljatelji doznaka širom svijeta šalju kući otprilike 700 milijardi dolara. Moglo bi se uštedjeti između 30 i 40 milijardi dolara, što je otprilike isti iznos koji SAD troši svake godine na inozemnu pomoć.

Fodé razumije zašto bi ljudi na Zapadu mogli biti skeptični prema Bitcoinu. “Ako imate aplikaciju Venmo i Cash, možda ne vidite zašto je to važno. Imate sve pogodnosti modernog monetarnog sustava. Ali kad odete u Senegal, više od 70% naših ljudi nikada nije kročilo u banku. Mama nikada nije imala kreditnu ili debitnu karticu”, rekao je.

Pita se: Kako će uopće sudjelovati u globalnom financijskom sustavu?

Rekao je da će brak pametnih telefona i Bitcoina osloboditi ljude i promijeniti društvo. Fodé je spomenuo "Mobilni val", knjigu koju je izvršni direktor MicroStrategyja Michael Saylor napisao o revoluciji pomoću uređaja koji stanu u jednu ruku. Kad je Fodé prvi put dotaknuo iPhone, znao je da je to ono što je čekao. Svemir se urotio, pomislio je. U samo nekoliko kratkih godina, vidio je iPhone, Veliku financijsku krizu, Satotshijevo izdanje Bitcoina i vlastitu tranziciju da postane američki građanin.

Rekao je da, budući da je pola života proveo u Africi, a pola u SAD-u, vidi put naprijed.

“Kada odem kući, vidim kako su ljudi sputani. Ali na isti način na koji smo preskočili fiksne telefone i prešli ravno na mobitele, preskočit ćemo banke i prijeći ravno na Bitcoin.”

Još jedan učinak koji vidi u Senegalu je da kada su ljudi izloženi Bitcoinu, počnu štedjeti.

“Danas, kod kuće, razmišljam o tome kako pomoći ljudima da uštede novac”, rekao je. “Ovdje nitko ništa ne štedi. Samo troše svaki CFA franak koji mogu dobiti.”

Fodé je "zauvijek zahvalan" za bitcoin koji mu je Leishman dao, jer ga je na kraju dao u malim dijelovima ljudima u Senegalu - onima koji su dolazili na događaje ili postavljali dobra pitanja. Ljudi su vidjeli kako njegova vrijednost raste s vremenom.

S velikim je uzbuđenjem promatrao što se događa u El Salvadoru. Kada je ranije ovog mjeseca stajao u konferencijskoj dvorani u Miamiju i slušao osnivača Strikea Jacka Mallersa kako najavljuje da je jedna država dodala bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, Fodé je rekao da je zaplakao. Mislio je da se ovo nikada neće dogoditi.

“Ono što je počelo kao pohrana vrijednosti, sada se razvija u sredstvo razmjene”, rekao je.

El Salvador ima neke sličnosti sa zemljama CFA zone. To je siromašnija nacija, vezana za stranu valutu, ovisna o uvozu, sa slabijom izvoznom bazom. Njegovu monetarnu politiku kontrolira vanjska sila. 70% zemlje nema bankarstvo, a 22% nacionalnog BDP-a oslanja se na inozemne doznake.

"Ako bi to mogla biti dobra opcija za njih," mislio je Fodé, "možda bi mogla biti i za nas."

Ali zna da postoje velike prepreke.

Jedan je francuski jezik. Nema puno francuskih informacija na GitHubu ili u dokumentacijskim materijalima za Lightning ili o Bitcoin coreu. Trenutno Fodé radi na prevođenju dijela ovoga na francuski kako bi se lokalna zajednica programera mogla više uključiti.

Može li se zajednica Bitcoin Beach (Bitcoin plaža) na kraju pojaviti u Senegalu? Da, rekao je Fodé. Zato se vratio i zato vodi sastanke, prikuplja donacije putem Lightninga i gradi verziju Radija Slobodna Europa koju pokreću građani i koja se temelji na Bitcoinu.

"Mogli bi me zatvoriti", rekao je. "Ali kroz sastanke se trudim da ne budem niti jedina točka neuspjeha (single point of failure)."

On misli da će biti teško usvojiti Bitcoin u Senegalu zbog francuskog utjecaja.

"Neće proći bez borbe", rekao je.

Kao što je rekao Ndongo Samba Sylla, “Danas se Francuska suočava s relativnim ekonomskim padom u regiji koju je dugo smatrala svojim privatnim rezervatom. Čak i suočena s usponom drugih sila poput Kine, Francuska nema namjeru odustati od vlasti - borit će se do posljednjeg."

Ali možda bi to, umjesto nasilne revolucije, mogla biti postupna mirna revolucija tijekom vremena koja izbacuje kolonijalizam.

"Ne iznenadno isključivanje, već paralelni sustav, gdje se ljudi mogu sami odlučiti tijekom vremena", rekao je Fodé. “Bez prisile.”

Što se tiče ljudi koji misle da samo trebamo tražiti od vlade da zaštiti naša prava?

"Oni ne znaju da demokracije poput Francuske imaju lošu stranu", rekao je Fodé. “Neće nam dati slobodu. Umjesto toga, trebali bismo slijediti korake cypherpunka i zgrabiti našu slobodu koristeći otvoreni kod.”

Na pitanje o šansama Bitcoina da zamijeni središnje bankarstvo, Fodé je rekao da ta ideja “Amerikancima može zvučati ludo, ali za Senegalce ili Togoance, središnje banke su parazit našeg društva. Moramo uzvratiti.”

Fodé smatra da Bitcoin "mijenja život".

“Nikada prije nismo imali sustav u kojem bi se novac mogao kovati na decentraliziran način. Ali ovo je ono što imamo danas. To je rješenje za one kojima je najpotrebnije. Po prvi put imamo moćno oruđe za suzbijanje ugnjetavanja”, rekao je. “Možda nije savršeno, ali moramo koristiti alate koje danas imamo da se borimo za ljude. Ne čekati da nam netko dođe pomoći.”

Odvajanje novca od države

Godine 1980. kamerunski ekonomist Joseph Tchundjang Pouemi napisao je Novac, ropstvo i sloboda: Afrička monetarna represija (Monnaie, servitude et liberté: La répression monétaire de l’Afrique) Teza: novčana ovisnost je temelj svih drugih oblika ovisnosti. Završne riječi knjige posebno snažno zvuče danas: “Sudbina Afrike bit će iskovana novcem ili se uopće neće iskovati.”

Novac i valuta zakopani su ispod površine u globalnom pokretu za ljudska prava. Oni se gotovo nikada ne spominju na konferencijama o ljudskim pravima i rijetko se o njima raspravlja među aktivistima. Ali pitajte zagovornika demokracije iz autoritarnog režima o novcu, i ispričat će vam nevjerojatne i tragične priče. Demonetizacija u Eritreji i Sjevernoj Koreji, hiperinflacija u Zimbabveu i Venezueli, državni nadzor u Kini i Hong Kongu, zamrznuta plaćanja u Bjelorusiji i Nigeriji i ekonomski zaštitni zidovi u Iranu i Palestini. A sada: monetarni kolonijalizam u Togu i Senegalu. Bez financijske slobode pokreti i nevladine organizacije ne mogu se održati. Ako su njihovi bankovni računi zatvoreni, novčanice demonetizirane ili sredstva obezvrijeđena, njihova moć je ograničena i tiranija maršira.

Monetarna represija i dalje se skriva i o njoj se ne govori u pristojnim krugovima. Današnja stvarnost za 182 milijuna ljudi koji žive u CFA zemljama je da iako su možda politički neovisni po imenu, njihova su gospodarstva i novac još uvijek pod kolonijalnom vlašću, a strane sile još uvijek zlorabe i produljuju taj odnos kako bi iscijedile i iskorištavale što više vrijednosti iz njihova društva i geografije što je više moguće.

Posljednjih godina građani CFA zone sve više ustaju. Slogan Francusko odobrenje "France Dégage!" postao je poklič okupljanja. No čini se da najglasniji kritičari sustava, među njima Pigeaud i Sylla, ne nude održivu alternativu. Oni odbacuju status quo i ropstvo MMF-a, samo kako bi predložili ili regionalnu valutu, koju kontroliraju lokalni čelnici, ili sustav u kojem svaka CFA nacija stvara i upravlja vlastitom valutom. Ali samo zato što su Senegal ili Togo dobili monetarnu neovisnost od Francuske, ne jamči da će imati dobre rezultate ili da čelnici zemlje neće zlorabiti valutu.

Još uvijek postoji prijetnja domaće diktatorske loše vladavine ili novog zarobljavanja od strane ruskih ili kineskih stranih sila. Jasno je da ljudima treba novac koji zapravo lomi kotač, novac koji mogu kontrolirati i kojim vlade bilo koje vrste ne mogu manipulirati. Baš kao što je došlo do povijesnog odvajanja crkve i države koje je utrlo put prosperitetnijem i slobodnijem ljudskom društvu, u tijeku je odvajanje novca od države.

Bi li građani CFA nacija, s vremenom, s povećanjem pristupa internetu, mogli popularizirati Bitcoin do te mjere da bi vlade bile prisiljene de facto ga usvojiti, kao što se dogodilo u zemljama Latinske Amerike poput Ekvadora s "dolarización popular" (popularna dolarizacija)? Povijest ostaje za pisati, ali jedno je sigurno: Svjetska banka i MMF oduprijet će se svim trendovima u tom smjeru. Već su zamahnuli protiv El Salvadora.

Nedavno je glumac Hill Harper citiran u The New York Timesu u vezi s njegovim aktivizmom oko Bitcoina u afroameričkoj zajednici. Rekao je, vrlo jednostavno, "Oni ne mogu kolonizirati Bitcoin."

Farida Nabourema se slaže. “Bitcoin”, rekla je, “prvi put ikada da postoji novac koji je zapravo decentraliziran i dostupan svakome u svijetu bez obzira na boju kože, ideologiju, nacionalnost, količinu bogatstva ili kolonijalnu prošlost.”

Rekla je da je to narodna valuta, pa čak ide i korak dalje.

"Možda", rekla je, "bitcoin bismo trebali nazvati valutom dekolonizacije."

Originalan tekst autora Alex Gladstein objavljen je na portalu Bitcoin Magazine. Prijevod teksta napravljen je uz dozvolu autora.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

22.12.2017 / Autor: Slaviša Tasić

---

Ovoliki uspon Bitcoina neobjašnjiv je za ekonomiste. Ne znam da li je to problem za bitcoin ili za ekonomiste, ali činjenica je da se uspeh bitcoina ne uklapa u postojeće ekonomske koncepte bar kada se radi o njemu kao valuti (blockchain kao tehnološka podloga je druga stvar). Možda su tinejdžeri koji su kupovali bitcoin 2010. i sada postali milioneri ispali pametniji od ekonomista, ali ja i dalje ne vidim odgovor bitcoina na neka standardna konceptualna pitanja. Postoji apokrifna izjava pripisana nekom profesoru ekonomije: "OK, vidim da to radi u praksi -- ali čik da vidim da li radi u teoriji?" Ovo je nešto tog tipa.

O poreklu novca, od Aristotela nasuprot Platonu pa sve do danas, postoje dve teorije. Jedna je teorija robnog novca i po njoj je novac nastao kada su neke vredne stvari počele da se češće koriste u razmeni. Plemeniti metali, naročito srebro i zlato, najpogodniji za čuvanje, oblikovanje i seckanje tako su postali novac. Kada se kasnije pojavio papirni novac on je sve do prvih decenija 20. veka bio samo hartija od vrednosti koja donosiocu daje pravo na propisanu količinu zlata.

Druga teorija je kartalizam, po kojoj neku robu novcem ne čini njena unutrašnja vrednost ili robna podloga, već država onda kada odluči da tu robu prihvata za naplatu poreza. Zbog toga je prelaz na papirni novac tokom 20. veka bio tako bezbolan i papirne valute se danas bez problema prihvataju. Današnji papirni novac nije više sertifikat koji vam daje pravo na zlato, ali vrednost ima jer u krajnjoj liniji znate da njime uvek možete platiti državi za porez ili usluge.

Bitcoin se ne uklapa ni u jednu od ovih teorija. On nema imanentnu vrednost kao robni novac, niti se može koristiti za plaćanje državi. Jedini način za bitcoin da ima neku vrednost je da ga prihvataju druge privatne strane u transakcijama. To je potpuni novitet u istoriji novca, jer se po prvi put radi o privatnom dekretnom (proklamovanom ili fiat) novcu. Postojao je privatni novac sa robnom podlogom; postoji državni dekretni novac; ali nikad privatni dekretni novac.

Najveći problem sa bitcoinom kao valutom je nestabilnost. To što njegova vrednost vrtoglavo raste nikako nije argument u prilog njemu jer nestabilnost valute isključuje mogućnost smislenog ugovaranja u njoj. Pristalice bitcoina dobro znaju da je njegova ponuda automatski ograničena i to je čest argument u odbranu bitcoina kao valute i navodno u prilog njegove stabilnosti. Ja nisam siguran da ograničenost ponude igra tako veliku ulogu.

Prvo, iako je količina bitcoina ograničena, može se napraviti neograničeno mnogo kopija bitcoina ili boljih kripto valuta. Već sada postoji na hiljade njih. Šta ograničenost ponude bitcoina uopšte znači kada ima neograničeno mnogo alternativa?

Drugo, iako je ponuda ograničena, cenu novca, kao i svega drugog, određuju ponuda i tražnja. A tražnja je kao što vidimo veoma varijabilna. Tako na jednoj strani imamo kvaziograničenost ponude a na drugoj veliku neizvesnost tražnje. To sve ukazuje na ogromnu nestabilnost.

Kod klasičnih valuta, poput evra ili dinara, ponuda je ograničena politikom centralne banke. Mnogi će reći da to nije nikakva garancija, ali zapadne valute već 30 godina nemaju nikakvu inflaciju, a u proteklih desetak godina veći problem bila je deflacija. Tražnja - želja za držanjem novca - je kod državnih valuta takođe varijabilna, ali mnogo manje jer monopolski karakter ovih valuta i naplata poreza u njima garantuju njihovu upotrebu. I kod tradicionalnih valuta ne samo da je tražnja novca relativno stabilna, već u situacijama kada tražnja novca bude nestabilna, fleksibilnost njegove ponude postaje prednost a ne mana. Na primer, tražnja za švajcarskim francima je negde oko 2009. naglo porasla. Švajcarska centralna banka je na to reagovala ogromnim povećanjem ponude, tako da je franak sačuvao bazičnu stabilnost. Jeste ojačao ali u razumnoj meri - ne desetostruko ili stostruko kao što rade kriptovalute.

Zato ne vidim kako se oscilacije bitcoina mogu zaustaviti. Jasno je da kriptovalute imaju neku korisnost u transakcijama, makar to bilo i za ilegalne aktivnosti, ali kada je ponuda neograničena a tražnja neizvesna onda nema nikakvih smernica buduće vrednosti. Ne znam koliko se to čak i može nazvati balonom jer se uopšte nemamo na šta osloniti u proceni nekakve prave vrednosti -- nema nikakvog fundamentalnog razloga ni da cena bitcoina poraste na $19,000 niti da danas padne na $12,500. Jedina vrednost koja u teoriji ima smisla je nula ili vrlo blizu nule.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na nin.rs

20.09.2023 / Autor: Danica Popović

---

Da se preselimo na tržište kriptovaluta? Šalim se, naravno. Mada, pogledajte: da ste 2009. godine „iskopali“ bitkoin u vrednosti od jednog dinara, danas biste u svom bitkoin novčaniku imali - šezdeset hiljada dolara! Prosečna godišnja stopa rasta, dakle - dvesta devet odsto, zarada nevidljiva, a veća od one iz Кrušika i Jovanjice zajedno!

Zar ne biste pomislili - ovde vredi uložiti više od dva dinara, ili pet... ili milijardu? I onda, kako se takva želja zove? Pohlepa, naravno. Zato vas, sve redom, molim: nemojte govoriti da je pohlepa kriva za probleme u Srbiji, ili u svetu. Nije. Pohlepni su i svi ostali, od Adama i Eve do Hilari Кlinton ili Cukerberga, pa šta? Кad postoji sud i kakva-takva demokratija, stvari se nekako dovedu u red. Кad toga nema – kao kod nas, zar je kriva pohlepa što ne rade institucije?

E sad, kod bitkoina postoji veliki izuzetak: on čak podstiče pohlepu. Niko (sem vas) ne zna koliko ste zaradili, pa slobodno možete da utajite porez! Ni američka poreska uprava (IRS) ne može da uđe u trag prometu kriptovaluta, i sama je objavila da je u periodu od 2013. do 2018. godine samo 800 do 900 poreskih obveznika podnelo prijave o zaradi u kriptovaluti. Taj broj je rastao, ali, slabo, kažu: „brojevi su i dalje daleko od onih o broju korisnika, transakcija i vrednosti koju berze objavljuju na godišnjem nivou“.

Кoliko je situacija tu loša, najviše govori upitnik koji je američka poreska uprava zimus poslala na više od 10.000 adresa, obraćajući se onima za koje je smatrala da ima izgleda da nisu prijavili prihod od virtuelne valute. A jedan jedini poreski obveznik, koji je svoju poresku prijavu dopunio sa još 1,6 miliona dolara (stečenih prodajom bitkoina) upravo je bio jedan od primalaca pisma. Evo šta su ga pitali: „Da li ste u bilo kom trenutku tokom 2020. godine dobijali, prodavali, slali, menjali ili na bilo koji drugi način sticali bilo kakav finansijski interes u bilo kojoj virtuelnoj valuti?“

Кrajem decembra prošle godine i kod nas je usvojen Zakon o digitalnoj imovini, koji će se primenjivati od sredine ove godine. Tako će ovde na svaku transakciju kriptovaluta u kojoj se ostvari kapitalna dobit morati da se plati porez od 15 odsto – ne samo na dobit, već i na „kopanje“ bitkoina. Кako će to da izvedu, ne kažu. Ali je skoro sigurno da neće kao Amerikanci, da šalju pisma po kućama. Jer, ovakvo pismo bi kod nas značilo – plašiš mečku rešetom.

Sad da vidimo kolike su zarade – pa da krenemo u akciju. Bitkoin je prošlu godinu započeo sa vrednošću od 6.950,56 dolara, ali je već u martu pao za čitavu trećinu! Ipak, godina je završena sa prosečnim godišnjim rastom od 323 odsto, ili od 507 odsto od martovskog debakla. Pre mesec dana vrednost bitkoina je bila 48.200, a 5. aprila - 58.866,13 dolara!

Ovaj vrtoglavi rast bitkoin duguje Tesli, proizvođaču električnih automobila, koji je objavio da je kupio bitkoine u vrednosti od 1,5 milijardi dolara! I ne samo to: predstavnici Tesle su izjavili da će električne automobile prodavati i za bitkoine. Кako je time umanjen najrizičniji deo posla na kriptovalutama, a to je konverzija u „zemaljsku valutu“ - tražnja i cena bitkoina munjevito su skočile za dvadeset odsto, a zatim nastavile da rastu.

I šta sad? Bitkoin je, dakle, savršeni dvanaestogodišnji špekulativni balon. Da li će potrajati, ako se uz Teslu tržištu bitkoina pridruže i drugi proizvođači? Verovatno hoće, mada - možda i neće. Tržišta kriptovalute daleko su od predvidljivih i samo jedno znamo: kao i svaki špekulativni balon, i ovaj će pući.

Nije bitkoin dobar ni za svet, ni za nas. Za svet je loše, jer je proizvodnja veoma skupa: podaci o indeksu potrošnje električne energije pokazuju da je godišnja potrošnja energije prilikom „rudarenja“ kriptovaluta veća od godišnje potrošnje struje u Argentini ili Norveškoj. Skupo je za planetu, dakle.

Naravno, na tržištu kriptovaluta obavezno se mora imati veliki „apetit za rizik“. I još nešto: da bi posao imao smisla, neophodno je da učesnici budu sposobni da finansijski izdrže gubitak - koliko god on iznosio. A gde ste tu vi? Nigde, naravno.

Ipak je to njihova, a ne naša budućnost.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na nkatic.wordpress.com i politika.rs.

26.01.2022 / Autor: Nebojša Katić

---

Svet je odavno naučio da razorni ekonomski poremećaji ne dolaze iz sfere realne ekonomije već uvek nastaju u kockarnicama koje nazivamo berzama. Umesto obećanog velikog spremanja kojim bi se globalni finansijski sistem trajno stabilizovao, na sceni je suprotan proces. U finansijski kazino ulaze novi krupijei, unose se novi stolovi i aparati, ovoga puta za kockanje kriptovalutama.

Veličina kriptotržišta danas je na nivou od oko tri hiljade milijardi dolara, a broj različitih kriptovaluta se neprekidno povećava i sada ih ima oko šest hiljada. Još gore, ovo tržište više nije izolovano od ostalih segmenata finansijskih tržišta i sve se čvršće integriše u njega, povećavajući nestabilnost sistema. Kao da neko priziva ne samo novu finansijsku krizu, već Armagedon.

Kriptovalute su deo korpusa digitalnih valuta i u tom kriptošarenilu ima svega. Tu su elektronske valute koje centralne banke pripremaju kao zamenu za gotov novac. Tu su i „stabilne“ kriptovalute koje bi trebalo da imaju pokriće u drugim valutama ili berzanskim robama, poput valute koju planira „Meta“ (preimenovani „Fejsbuk“). Konačno, tu su i najluđe, plivajuće kriptovalute bez pokrića od kojih je bitkoin najpoznatija. One “plivaju” i njihova vrednost može tokom samo jedne godine skočiti za na primer 100 procenata ili pasti za 70 procenata. Tema ovog teksta je ta treća grupa kriptovaluta.

Pred ljudskom glupošću i gramzivošću i bogovi su nemoćni. Ekonomska istorija pamti neverovatne iracionalnosti, ludosti, podvale i berzanske histerije. Ali kada se klasične prevare ostave po strani, kod berzanske robe uvek je postojalo racionalno zrno, supstanca i vrednost koja bi kroz berzanski proces dobijala suludu cenu posle koje je dolazio slom.

Danas, s nastajanjem plivajućih kriptovaluta imamo novi fenomen – nečemu što je ništa, sada se može davati basnoslovna vrednost i time se može trgovati. To – ništa, taj digitalni zapis nastao ni iz čega, može se „rudariti“, kupiti na berzi ili dobiti razmenom za neku robu ili uslugu. Rudarenje je kompleksan proces u kome ogroman broj dokonih, inteligentnih ljudi troši svoje vreme i resurse moćnih računara rešavajući matematičke probleme koji se ne mogu rešavati olovkom i na papiru. Kada se zadaci uspešno reše, dobija se bitkoin.

Reč je o procesu besmislenog arčenja ljudskog i računarskog vremena. Računarski „rudnici“ u tom procesu troše i enormne količine električne energije i povremeno, kao nedavno u Irkutsku, rudari mogu izazvati i energetski kolaps. Sve ovo bi mogao biti samo patološki fenomen poput video igrica da je ostao u privatnoj sferi. Ali, kriptovalute su danas deo javne, finansijske sfere. Reč je o kreiranju privatnog novca bez pokrića koji bi, u svetu kojim vladaju red i razum, morao da bude zabranjen.

Nekome se može učiniti da je teza o tome da je bitkoin – ništa, prestroga. Ni moderni, „fiat“ novac nema materijalno pokriće i njegova vrednost počiva pre svega na našoj veri u njega. Ako te vere nema, novac postaje hartija bez vrednosti, kako se to i događalo kroz istoriju. Ali ta vera ipak ima racionalno uporište budući da postoje institucije koje brinu o vrednosti novca – to su države i njihove centralne banke. (Da li to rade dobro ili loše, nebitno je za kontekst ovog teksta.) O vrednosti i stabilnosti kriptovalute ne brine niko i to je prepušteno iracionalnosti tržišta. U slučaju bitkoina se čak ne zna ni ko stoji iza tog projekta. Njegova „vrednost“ počiva na tome što je ukupan broj bitkoina koji se mogu iskopati zauvek fiksiran na 21 milion komada … ako je verovati mojoj baki.

Tehnoentuzijasti ukazuju da je blokčein tehnologija ( blockchain), na kojoj počivaju kriptovalute, „tehnologija slobode“. Ona se tek razvija i traži svoje mesto u digitalnom svetu. Na njoj treba da počiva nova Web 3.0 revolucija u kojoj će veštačka inteligencija i algoritmi potpuno zameniti ljudske i institucionalne posrednike u sajbersferi. To je onaj tip tehnološke revolucije koja se prvo dogodi, a onda joj se traži svrha – u ime progresa, dakako.

U ovom trenutku ona omogućava promet kriptovaluta bez posredstva banaka, direktnim transferom sa „računa“ kupca na „račun“ prodavca. „Računi“ su u sajbersferi i tehnologija je takva da su transferi zaštićeni od zloupotrebe … osim kada baš i nisu i kada hakeri pokradu neku od kriptovaluta. Samo naivni ljudi mogu poverovati da u sajbersferi postoji bilo šta sigurno što se kriptografski može zaštititi.

No vratimo se tezama s početka teksta. Kriptovalute su besmislen, opasan instrument, sem ako niste u poslu šverca droge, oružja, ili ako na primer živite od ubijanja ljudi. Tada je zgodno imati diskretan način da svoje usluge naplatite. I to otvara ključno pitanje – da li to neko stimuliše ludilo kako bi se olakšali poslovi te vrste kada gotov novac bude ukinut? Ili je cilj možda još crnji i ide ka potpunoj destabilizaciji globalnog sistema i stvaranju haosa koji nadilazi i ovaj u kome trenutno živimo? U ovom trenutku, od moćnih ekonomija, samo je Kina zabranila i rudarenje kriptovaluta i njihov promet. Rusija se sprema da uradi to isto. Zašto su velike zapadne države tako pasivne i šta to one znaju što mi ne znamo?

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na politika.rs

13.09.2021 / Autor: Aleksandar Apostolovski

---

Za svet virtuelne banalnosti u koji smo umarširali potrebna je i njegova moneta. Kakav svet takvo i sredstvo plaćanja.

Ni četnički jataci nisu kao što su nekada bili. Ne skrivaju se u zemunicama, ne spremaju masnu gibanicu – prste da poližeš – ne čekaju zapadne saveznike da se iskrcaju na Jadranu. Verovatno nemaju ni brade modne linije starog američkog benda „Zi Zi Top”.

Nepoznata sajber ilegalna grupa upala je u podrum kuće čiča Draže u Ivanjici. Zaista, prvorazredna vest. Instalirali su snažne procesore i mašine za rudarenje bitkoinima i daljinskim sistemom. Ko zna odakle. Možda sa Kariba, možda iz Kosjerića, možda iz Jajca – ako su ipak partizani. Trgovali su kriptovalutama. Umalo da tako rasture uličnu rasvetu tokom „Nušićijade”, pa su čelnici opštine sproveli internu istragu, tražeći ilegalce koji vrše diverziju nad elektroenergetskim sistemom grada i festivalom satire.

Upali su u Dražin dom, sišli u podrum i zatekli sofisticiranu opremu, snažne procesore i nekakve mašine za rudarenje po internetu. Kompjuterski komandosi, naravno, nisu bili prisutni. Sada ih juri policija. Potrošili su oko 55.000 kilovat-sati struje. Verovatno se skrivaju pod stripovskim kodnim imenima, poput hakera iz Niša koji su ojadili Teksašane, pa im je doakao FBI, jer Ameri možda trpe svoje prevarante koji muzu kockare na globalnom groblju kriptovaluta, ali ne dozvoljavaju da se u međunarodnu spekulativnu igru ubace mozgovi sa južne pruge, gde je dozvoljeno da se prži paprika, pravi ajvar i sluša melanholični džez na „Nišvilu”.

Jedan od članova niške hakerske grupe je Antonije Stojiljković, koji se krio iza lažnih imena „Toni Rivas” i „Džejkob Gold”, a u slobodno vreme bio je reper poznatiji kao „Zli Toni”. Stojiljković je izručen Americi zbog računarskih prevara. Dobrovoljno se prijavio kako bi se sklonio u Ameriku.

Ti momci su nudili bitkoin upola cene i stvorili takvu virtuelnu međunarodnu mrežu lažnih kompanija, menadžera, uz organizaciju video-konferencija, da su omađijali dobar deo internet investitora iz Teksasa, te je Federalni istražni biro morao da spasava čast kauboja koje su izradile Nišlije. Njihov vođa, izvesni Kristijan Krstić, prestao je da se javlja policiji, nestao je sa suprugom i ortakom Markom Pavlovićem bez traga, iako su pod istragom, što može da poremeti i diplomatske odnose između Srbije i SAD.

Taj Kristijan, ne onaj Kristijan koji se seli iz rijalitija u rijaliti, koristio je nadimke poput „Feliksa Logana” ili „Maršala Grahama” i na internet prevarama zaradio je više desetina miliona evra. Priča nije nimalo bezazlena. Veze „Zlog Tonija” dosežu, bar po dosadašnjem toku istrage, sve do klana Belivuka.

Ali, to će rešavati sudovi i policija, mada i podaci koji su procurili otkrivaju suštinu fame bitkoin i na hiljade kriptovaluta koje može stvoriti bilo koji maher, avanturista, šaljivdžija, klinac, multimilioner, tajne službe, trgovci oružjem, narko-bosovi, plaćene ubice ili Del Bojevi koji će iduće godine postati milioneri.

Virtuelni svet ne može postojati bez virtuelnih valuta, s tim što one nisu opipljive, iza njih ne stoje centralne banke i vlade. Dakle, nemate pojma ko ih je stvorio, nemate pojma s kime trgujete i ko su brokeri.

Vidim da na „Jutjubu”, u motelu „Stari Hrast” na Koridoru 10, neki momci plaćaju prebranac i vešalice bitkoinima, preko mobilnih telefona. U kafani primaju i etereume, digitalni novčić u usponu, odmah iza bitkoina. I za to čudo je potreban digitalni novčanik... Ovde ću se zaustaviti jer je za svet banalnosti u koji smo umarširali potrebna i njegova moneta. Kakav svet takvo i sredstvo plaćanja.

Kako su kompjuterski podaci svih vrsta, od pretraživača, društvenih mreža, aplikacija, do podataka kompanija, državnih i međunarodnih organizacija, i onih ličnih, koje upravo vi posedujete, postali nezamislivo ogromna baza koju je nemoguće uskladištiti, otvorena je berza za internet magacionere koji će, rudareći na internetu, postati kandidati za potencijalne šefove skladišta. Teoretski, možete izrudariti deo arhive CIA. Preporuka – ako saznate ko je ukokao Kenedija, ćutite ko zaliveni!

(Dragan Stojanović)

Da je Alija Sirotanović kojim slučajem rudario kao specijalci iz Dražinog podruma, postao bi Bil Gejts. Alija je znao da nema ’leba bez motike, odnosno krampa. Zato je ostao Sirotanović. Ovo je novo doba. Mašina krampuje u simuliranoj stvarnosti, a virtuelni homo sapijens upravlja procesorima. Bitkoin vrti gde burgija neće! Stvar ipak nije tako idilična. Te skalamerije troše ogromne količine električne energije i strahovito zagrevaju prostorije, pa je u Dražinom podrumu bilo nešto vrelije nego u sauni. Priča se da su najveći mešetari otperjali na Island da se prirodno rashlade. Sledeće stanište im je Grenland.

Kome god je stalo do računarskog kriptovalutnog avanturizma može da formira svoj mali rudnik, gde nema zlata ni dijamanata, ali ima koina, odnosno stotog dela bitkoina. Jedan trenutno vredi 50.000 dolara. Pitam se, ovako zastareo, gde su banke i menjačnice?

Sa ono malo informatičkog znanja – valjda ću uspeti nekako imejlom da pošaljem ovaj tekst – saznao sam da vrednost bitkoina vrtoglavo skače i pada na dnevnom nivou, a kako je njegov broj ograničen na globalnom nivou, a neformalni šef Federalnih rezervi bitkoina je donedavno bio jedan od najbogatijih ljudi sveta Ilon Mask, koji je na svom tviter nalogu svakodnevno formirao grafikon rasta i pada svojim opaskama, tu već naslućujem elemente bondovskog zapleta. Harizmatični superbogataš koji leti u svemir, poseduje kompaniju električnih automobila „Tesla”, upravljao je donedavno imaginarnom berzom i valutom, ali je nedavno odustao. Možda zato emigrira u kosmos?

Stvar zaista može izmaći kontroli ili će, možda, bitkoin postati naša sudbina, a mi rudari iz sauna? Salvador je pre nekoliko dana postao prva zemlja na svetu koja je usvojila bitkoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz američki dolar, s planovima korišćenja vulkanske geotermalne energije za napajanje rudarenja digitalne valute. Postavili su i bankomate. Tamošnjem narodu, kao i meni, ništa nije jasno.

Međutim, broj bitkoina je ograničen i zato pomalo podseća na zlato. Ali kod zlata ipak ponešto razumem. Recimo, ako imam zlatnu polugu i neko me napadne, mogu da je koristim u samoodbrani, a onda je sklonim u trezor banke.

Mogu da učinim i nešto drugo, jednako glupo. Da stvorim sopstvenu kriptovalutu. Nazvaću je „Ser Oliver koin”. Cijena će joj, logično, biti prava sitnica. Trebaju mi saradnici. Kruži fama da se popriličan broj klinaca, mahom dvadesetogodišnjaka, pridružio kultu bitkoina. Tokom korone izgubili su poverenje u sve, naročito u nas matore. Optužuju nas za izdaju i predviđaju propast država i zvaničnih valuta, uz uspon dvoglave aždaje – saveza bogataša i političara.

Delimično su u pravu, ali nisu ukapirali ključnu stvar. Aždaja raste, a oni rudare. Na kraju će završiti još gore nego Alija Sirotanović. Likovi im neće biti na novčanicama, a kablovima će biti priključeni za superkompjuter. Njihov novi vlasnik, s kodnim imenom „Procesor”, plaćaće ih idiot-koinima. Tražili smo, gledaćemo.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na tasic.substack.com

07.09.2021 / Autor: Slaviša Tasić

U El Salvadoru je bitcoin od danas zvanična valuta. Valuta Salvadora je već neko vreme samo američki dolar. Svoju domaću više nemaju. Sada je dolaru dodat bitcoin.

Razlika između dolara i bitcoina u Salvadoru je velika. Dolar je tamo privreda sama prigrlila. Stara valuta nije valjala, bila je inflatorna i gubila vrednost, pa su ljudi bežali u dolar — trgovali, računali i štedeli u njemu. Onda je država jednog dana skroz digla ruke od sopstvene valute i proglasila dolar zvaničnom. Identična stvar dogodila se u Crnoj Gori kada je ona umesto tadašnjeg inflatornog dinara ozvaničila već raširenu nemačku marku. Kasnije se sa marke automatski prešlo na evro.

Bitcoin nije prihvaćen spontano. Niko u Salvadoru ne koristi bitcoin zato što dolar više nije popularan. Naprotiv, dolar je valuta koju ljudi biraju, u kojoj i dalje dobrovoljno plaćaju, računaju i štede. Bitcoin Salvadoru nameće država i u tom smislu on je bliži onoj staroj, prethodnoj, nametnutoj valuti. Predsedniku Salvadora se dopala ideja bitcoina pa je odlučio da ga uvede. Ne samo ozvaniči, jer niko ni do sada niko nije branio ljudima da trguju u bitcoinu ako hoće, nego i da prihvatanje bitcoina učini obaveznim. Sada, ako prodajete sladoled u Salvadoru i kupac hoće da vam plati bitcoinom, vi morate da ga primite.

Zato ja ne prodajem sladoled u Salvadoru.

Kriptovalute su tako napravile još jedan korak ka paradoksu. Nekada su one bile subverzivni projekat. Bitcoin je trebalo da zameni dolar i druge državne valute zato što je bolji, stabilniji i anonimniji. Zato što je blockchain, njegova platna infrastruktura, trebalo da bude brža, efikasnija i jeftinija. Trebalo je da iz Argentine šaljemo novac u Indiju brzo i besplatno. Privatno generisani i decentralizovani kripto novac trebalo je da potisne državne valute i centralizovane finansijske sisteme. To je bio narativ iza bitcoina i kripto pokreta. Centralne i sve druge banke, odzvonilo vam je!

Trinaest godina kasnije, bitcoin u jednu državu uvodi jedan predsednik. Jeste on mladi i kul predsednik, sluša kripto podkaste i ide na bitcoin konferencije, ali upravo to zamagljuje sliku pa pristalice ne vide suštinu: da bitcoin ovde uvodi država i njen monopol sile.

Finansije Salvadora me slabo zanimaju, ali kao ilustracija o kakvom se šarlatanstvu ovde radi pogledajte šta kaže gospodin predsednik:

Zašto jedna država kupuje bitcoin? Mogao je i da ode u kladionicu i stavi pare iz budžeta na Juventus — šanse za dobitak su tu negde, a kladionica troši manje struje.

I ne znam da li opozicija u Salvadoru ima plan i program, ali evo kako bitcoin predsednik raspravlja sa poznatim monetarnim ekonomistom. Služeći se argumentom OK, boomer:

Bitcoin moraju ovako nametati jer bitcoin nije novac. Njegova vrednost je ovih dana ponovo porasla, opet je prešao $50,000, a desilo se da ga daleka država u isto vreme ozvaniči i zato su ponovo krenule vesti i priče o ovoj valuti budućnosti. Ali bitcoin nije novac i to isto važi za sve kripto valute.

Novac služi za plaćanja, a bitcoin to ne ume dobro da radi. Njegov platni sistem je glomazan, spor i skup. Da, njime se može ponegde plaćati, ali prodavci to rade iz promotivnih razloga, ne realne potrebe. Sam sistem je daleko inferiorniji od sistema koje već imamo i tu nekog napretka nema. Za ono što bitcoinu i njegovom blockchainu trebaju minuti, Master i Visa sistemi urade u milisekundama, uz daleko niže provizije.

Novac je i merilo vrednosti. U Salvadoru vrednost mere u dolarima, u Japanu u jenima. U Srbiji to radimo malo u dinarima, a malo više u evrima. Ali nikad nisam nikoga čuo da kaže da kilo banana košta 650 satoshija ili da mu nekretnina vredi 3.7 bitcoina.

Treći kriterijum za novac je čuvanje vrednosti i to bitcoin radi malo bolje. On ne samo da je do sada sačuvao vrednost nego je i neverovatno uvećao. To nije klasično čuvanje vrednosti, jer malo ko ulaže u bitcoin da bi se zaštitio od pada dolara ili evra. Bitcoin se kupuje jer se može desiti da opet jako skoči. To je spekulativni, a ne odbrambeni motiv. Ali ako i uzmemo da je to neki vid čuvanja vrednosti, dosadašnji rast ne kaže nam ništa o bitcoinu kao čuvaru buduće vrednosti. Da je bio stabilan od početka, možda bih poverovao. Vrtoglavi rast bilo čega retko znači buduću stabilnost.

Ovde se kripto entuzijazisti pobune i kažu da ni sadašnje papirne valute ne čuvaju vrednost. Valute kao evro ili dolar su papir samo u smislu u kojem su bitcoin bajtovi informacija i kilovati struje — to je jedna njihova primitivna manifestacija, a ne suštinska karakteristika. Evro nije “papir”; evro je obećanje Evropske centralne banke da će uspešno ciljati inflaciju od 2% godišnje. Ne morate verovati u to obećanje, možete sumnjati u proces izbora ciljeva i guvernera, u njihovo znanje i namere — ali to je suština evra kao novca. To je podloga evra. Isto važi i za dolar, jen ili dinar. Nekada je novac imao zlatnu podlogu, nekada srebrnu, a njegova sadašnja podloga je obećanje jedne manje ili više kredibilne institucije. Nije papir.

Obećanje o ciljanju inflacije sa sobom nosi jednu važnu funkciju. Svi govore o ograničenoj ponudi bitcoina: programski je on ograničen na 21 milion bitcoina i ne može se štampati preko toga. Ali cenu osim ponude određuje i tražnja. Novac nije izuzet iz toga. Ciljanje inflacije — što je identično ciljanju vrednosti novca u odnosu na zadatu korpu roba — postiže se reagovanjem centralne banke na promene tražnje za novcem.

Ponuda dolara, evra i drugih običnih valuta je fleksibilna, što znači da ih besomučnim štampanjem možete obezvrediti. Ali fleskibilnost znači i da ih možete emitovati i povlačiti tako da odgovarate na tražnju za njima, sa ciljem da njihova vrednost u odnosu na korpu roba ostane stabilna. I to je ključna prednost koju centralne banke imaju nad kripto valutama. Zbog toga su valute centralnih banaka vrlo dobro merilo vrednosti i vrlo predvidivi čuvari vrednosti.

Ne treba vam većeg dokaza za to od uspona stablecoina, kripto valuta čija je vrednost vezana za dolar. Kripto valute su došle sa namerom da ga poraze, a sada se vezuju za dolar da bi od njega pozajmile stabilnost koju nemaju. A dolar stabilnost ima zato što centralna banka aktivno cilja njegovu vrednost i manipuliše ponudom dolara da bi odgovarala tražnji za njima. Ako neka kripto valuta reši ovaj problem odgovora ponude na tražnju, možda će i uspeti.

Ovakav kakav je, bitcoin može još dugo da održava vrednost ili raste. Razlog su naši komplikovani ukusi, procene i očekivanja. U tom smislu za mene je bitcoin i dalje najviše uporediv sa apstraktnom umetnošću: ni ona ne valja, ne vredi ništa, ali ljudi imaju neke svoje ideje, kupuju te stvari jedni od drugih za mnogo para i one već decenijama ipak drže visoku vrednost.

Druge dve funkcije novca on ne obavlja, jer niti valja kao platežno sredstvo niti meri bilo šta. Zato bitcoin i nijedna kripto valuta za sada nisu novac. I nijedan državni dekret to neće promeniti. Možda neka bolja kripto valuta, u budućnosti, hoće.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na danas.rs

11.01.2021 / Autor: Aleksandar Milošević

---

Ima više od osam godina otkako sam prvi put čuo za to nešto što se zvalo bitkoin.

Libertarijanski san: „Decentralizovana“ valuta koju ne kontroliše nijedna država; na koju nijedna centralna banka ne može da utiče; koju je zahvaljujući „blokčejn“ tehnologiji nemoguće falsifikovati i koja nudi anonimnost kakvu poznaje samo keš.

Valuta čija je ukupna količina unapred fiksirana pa joj je rast vrednosti usađen u DNK.

I to još valuta koju je moguće dobiti besplatno, ali po zasluzi, jer bitkoini nastaju tako što vaš kompjuter reši komplikovani matematički zadatak iza kojeg se „krije“ jedan od ovih magičnih novčića.

To što je čitav sistem osmislio misteriozni matematički genije poznat kao Satoši Nakamoto, koji možda postoji, a možda i ne postoji i što se ceo finansijski establišment obrušio na čitavu bitkoin-maniju kombinacijom podsmeha i represivnih pretnji, moglo je samo da ubrza moju tadašnju odluku da kupim XFX ATI RADEON HD 5870 grafičku karticu za nekih 200 evra (maksimum koji sam od skromne novinarske plate mogao sebi da oprostim) i priključim se drugoj velikoj zlatnoj groznici, nekih 150 godina nakon one originalne, kalifornijske.

Ipak, kao što se da pretpostaviti iz činjenice da danas pišem ovaj tekst umesto da na nekom tropskom ostrvu vežbam skokove u vodu, sudbina nije htela da se obogatim rudareći bitkoine.

Ispostavilo se, naime, da moja moćna grafička karta ne odgovara mojoj dosta nesposobnoj matičnoj ploči, pa sam uz pomoć najgore „cost-benefit“ analize u istoriji biznisa zaključio da je bolje da prodam grafičku sa 20 evra gubitka i zaboravim na sve, nego da zarad svoje igrarije menjam čitav kompjuter.

Ta greška koštala me je nekih 700.000 dolara.

Toliko bih, žalosno je, danas imao da sam propalu investiciju u pogrešan hardver pretvorio u novotariju zvanu kriptovaluta, po tadašnjem kursu od 10 dolara za novčić, umesto što sam „zaboravio na sve“.

Bitkoin je, ispostavilo se, postao prilično velika stvar.

S kursom od 40.000 dolara za jedan bitkoin, s međunarodnim bankama koje spekulišu ovom valutom, s nuklearnim naučnicima hapšenim jer su ruski državni superkompjuter upregli da za njih rudari bitkoin, sa novinskim izveštajima o ljudima koji idu u zemlje s jeftinom strujom da u njima instaliraju čitava skladišta puna računara za traženje bitkoina, pa čak i sa poslednjim pričama koje krive upravo bitkoin za to što je u Pakistanu pao napon struje za 200 miliona ljudi i što je 500 miliona Evropljana zamalo ostalo bez svetla, nema nikakve sumnje da je bitkoin nešto veliko.

A opet, to nešto veliko i dalje uporno ostaje – ništa.

Ma koliko neverovatna cena od 40.000 dolara delovala zavodljivo, bitkoin entuzijasti su već jednom, pre tačno dve godine, sve to već doživeli, kada je ova valuta prvi put u meteorskom usponu za samo par nedelja dostigla 20.000 dolara, da bi se onda jednako naglo i jednako neobjašnjivo survala nazad, ostavljajući mnoge sa velikom i nimalo virtuelnom rupom u džepu.

Osnovni problem bitkoina, uzrok njegove karakteristične nestabilnosti – ogromnih skokova i jednako spektakularnih padova – jeste to što niko ne zna za šta je on koristan.

Ma kako uzbudljivo delovala čitava priča o novcu koji je van kontrole vlade, koji nudi anonimnost transakcija i koji je navodno nemoguće falsifikovati, činjenica je da prosečnoj osobi ništa od toga nije potrebno.

Tačnije, bitkoin – sem u uskom krugu slučajeva – ne nudi ništa što već ne možete da dobijete sa svojom valutom, a da vam je potrebno.

Za anonimnost je većini dovoljan keš, rizik od falsifikata je dovoljno mali da je zanemarljiv, a kontrola države i nezavisnost od monetarnih vlasti su priče koje su ljudima eventualno intelektualno zanimljive, ali nikog neće naterati da u praksi krene da koristi neku virtuelnu valutu.

Zato je bitkoin ostao novac ponajviše upotrebljavan za nezakonite transakcije – otkup podataka od hakera, prodaju droge i tome slično – gde su anonimnost i elektronski transfer novca bitniji od svega.

Zašto onda raste cena bitkoinu?

Zato što svi kupuju bitkoine nadajući se da će im cena skočiti i da će zaraditi.

Kako raste tražnja tako raste cena i očekivanje se ispunjava.

Onda kad tražnja nestane, a to će se desiti kad svi koji su upravo sad čuli za bitkoin pokupuju virtuelne novčiće videvši koliki je rast cene u poslednjim danima, cena će krenuti da pada.

Jer – bitkoini nikom nisu potrebni i niko ne želi da ih zadrži. Sve što svi žele je da ih kupe, da im cena „iz nekog razloga skoči“ i da ih onda zamene za „pravi novac“.

U toj igri, koja se stalno ponavlja kako naiđe novi talas publiciteta, neko naravno mora i da izgubi.

Bitkoin neće postići stabilnost i neće uspeti da iskaže svoju „deflatornu“ prirodu u koju se svi uzdaju da im trajno podiže vrednost novčića koje poseduju, sve dok se ne bude pronašla njegova svrha kao valute.

Dok dovoljno veliki broj ljudi ne bude hteo da drži i koristi bitkoine za ono za šta je svaka valuta namenjena – za kupovinu roba i usluga.

Droga, oružje, ucene i ostale oblasti kriminalne ekonomije nisu dovoljni da bi se takva stabilnost postigla.

Glavni problem bitkoina je zato njegova praznina.

Bitkoin nije zlato našeg doba. Pre je blato.

@ 9063ef6b:fd1e9a09

This article explores potential vulnerabilities in bitcoin that quantum computers might exploit in the future.

But to be clear: today’s quantum computers are still in early stages, many questions are unresolved, and they are not expected to pose a serious threat any time soon.

1. Why Quantum Computing Threatens Bitcoin

Bitcoin’s current cryptographic security relies on ECDSA (Elliptic Curve Digital Signature Algorithm). While this is secure against classical computers, a sufficiently powerful quantum computer could break it using Shor’s algorithm, which would allow attackers to derive private keys from exposed public keys. This poses a serious threat to user funds and the overall trust in the Bitcoin network.

Even though SHA-256, the hash function used for mining and address creation, is more quantum-resistant, it too would be weakened (though not broken) by quantum algorithms.

---

2. The Core Problem

Bitcoin’s vulnerability to quantum computing stems from how it handles public keys and signatures.

🔓 Public Key Exposure

Most Bitcoin addresses today (e.g., P2PKH or P2WPKH) are based on a hash of the public key, which keeps the actual public key hidden — until the user spends from that address.

Once a transaction is made, the public key is published on the blockchain, making it permanently visible and linked to the address.

---

🧠 Why This Matters

If a sufficiently powerful quantum computer becomes available in the future, it could apply Shor’s algorithm to derive the private key from a public key.

This creates a long-term risk:

• Any Bitcoin tied to an address with an exposed public key — even from years ago — could be stolen.
• The threat persists after a transaction, not just while it’s being confirmed.
• The longer those funds sit untouched, the more exposed they become to future quantum threats.

---

⚠️ Systemic Implication

This isn’t just a theoretical risk — it’s a potential threat to long-term trust in Bitcoin’s security model.

If quantum computers reach the necessary scale, they could: - Undermine confidence in the finality of old transactions - Force large-scale migrations of funds - Trigger panic or loss of trust in the ecosystem

---

Bitcoin’s current design protects against today’s threats — but revealed public keys create a quantum attack surface that grows with time.

---

3. Why It’s Hard to Fix

Transitioning Bitcoin to post-quantum cryptography is a complex challenge:

• Consensus required: Changes to signature schemes or address formats require wide agreement across the Bitcoin ecosystem.
• Signature size: Post-quantum signature algorithms could be significantly larger, which affects blockchain size, fees, and performance.
• Wallet migration: Updating wallets and moving funds to new address types must be done securely and at massive scale.
• User experience: Any major cryptographic upgrade must remain simple enough for users to avoid security risks.

---

4. The Path Forward

The cryptographers worldwide are already working on solutions:

• Post-Quantum Cryptographic Algorithms are being standardized by NIST, including CRYSTALS-Dilithium, Kyber, FALCON, and SPHINCS+.
• Prototypes and experiments are ongoing research networks.
• Hybrid signature schemes are being explored to allow backward compatibility.

Governments and institutions like NIST, ENISA, and ISO are laying the foundation for cryptographic migration across industries — and Bitcoin will benefit from this ecosystem.

---

References & Further Reading

• https://komodoplatform.com/en/academy/p2pkh-pay-to-pubkey-hash
• https://csrc.nist.gov/projects/post-quantum-cryptography
• https://www.enisa.europa.eu/publications/post-quantum-cryptography-current-state-and-quantum-mitigation
• https://en.bitcoin.it/wiki/Quantum_computing_and_Bitcoin
• https://research.ibm.com/blog/ibm-quantum-condor-1121-qubits
• https://blog.google/technology/research/google-willow-quantum-chip/
• https://azure.microsoft.com/en-us/blog/quantum/2025/02/19/microsoft-unveils-majorana-1-the-worlds-first-quantum-processor-powered-by-topological-qubits/
• https://www.aboutamazon.com/news/aws/quantum-computing-aws-ocelot-chip
  ```

@ bf47c19e:c3d2573b

bitcoinstandard.rs

---

PREUZMITE ODLOMAK

KUPITE KNJIGU

Autor Bitkoin standarda, ekonomista Sajfedin Amus, vešto uvodi svakog čitaoca u svet digitalnog novca pokazujući da bitkoin može da postane dominantni čuvar vrednosti u budućnosti, a jedna od glavnih snaga knjige je njena sposobnost da objasni kompleksne ekonomske i tehničke aspekte bitkoina na razumljiv i jednostavan način.

Sajfedin Amus prvo prikazuje fascinantnu istoriju tehnologija novca i istražuje šta je tim tehnologijama dalo njihovu monetarnu ulogu, kako su je izgubile, šta nas to uči o poželjnim osobinama novca i kako je bitkoin osmišljen da unapredi te tehnologije. Amus zatim objašnjava ekonomske, društvene, kulturne i političke prednosti zdravog novca u odnosu na nezdrav novac kako bi omogućio relevantnu raspravu o ulozi koju bi bitkoin mogao imati u digitalnoj ekonomiji budućnosti. Umesto kao valuta za kriminalce ili jeftina masovna mreža za plaćanja, ova knjiga pokazuje kako bitkoin izrasta kao decentralizovana, politički neutralna, slobodnotržišna alternativa nacionalnim centralnim bankama, sa potencijalno ogromnim implikacijama za individualnu slobodu i prosperitet.

Sa ovim osnovama, knjiga prelazi na objašnjenje funkcionisanja bitkoina na lak i intuitivan način. Bitkoin je decentralizovani, distribuirani softver koji omogućava svojim korisnicima da koriste internet za obavljanje tradicionalnih funkcija novca bez oslanjanja na bilo kakve autoritete ili infrastrukturu u fizičkom svetu. Bitkoin se tako najbolje razume kao prvi uspešno implementirani oblik digitalne gotovine i digitalnog tvrdog novca – digitalni oblik zlata.

Amusovo čvrsto razumevanje tehnoloških mogućnosti kao i istorijskih realnosti evolucije novca omogućava istraživanje posledica dobrovoljnog slobodnog tržišta novca. Izazivajući najsvetije državne monopole, bitkoin pomera klatno suvereniteta od vlada ka pojedincima, nudeći nam primamljivu mogućnost sveta u kojem je novac potpuno odvojen od politike i nesputan granicama.

Završno poglavlje knjige istražuje neka od najčešćih pitanja u vezi sa bitkoinom: Da li je rudarenje bitkoina rasipanje energije? Da li je bitkoin za kriminalce? Ko kontroliše bitkoin i mogu li ga promeniti ako žele? Kako se bitkoin može uništiti? I šta misliti o svim hiljadama kopija bitkoina i mnogim navodnim primenama bitkoinove „blockchain tehnologije“?

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na luxb.substack.com.

27.10.2022 / Autor: Lux Bitcoin

---

Najosnovniji način prijenosa vrijednosti je trampa.

Trampa, međutim, ima tri glavna ograničenja: zahtijeva podudarnost razmjera, prostora i vremena.

Podudarnost razmjera: ono što želite možda nema istu vrijednost kao ono što želite dati.

Podudarnost prostora: ono što želite može biti na različitim mjestima od onoga što želite dati.

Podudarnost vremena: ono što želite možda nema istu kvarljivost kao ono što želite dati.

Kako bi se prevladala ova ograničenja, pokušalo se koristiti intermedijarni dobra, s funkcijom novca.

Ta su dobra morala biti lako djeljiva, lako prenosiva, lako prepoznatljiva i nekvarljiva. Stoga su morala biti potrošna u razmjeru, prostoru i vremenu.

Potrošnost kroz vrijeme je najzanimljivije svojstvo.

Neko dobro se može potrošiti kroz vrijeme ako je fizički nepromjenjivo. Ali nepromjenjivost materijala nije dovoljna za očuvanje vrijednosti, potrebno je i održavati stabilnom količinu dostupnu na tržištu.

Da bismo razumjeli ovaj koncept, uzmimo primjer RAI kamenja, koje se koristilo kao valuta na otoku Yap.

Izvorno je nabaviti ovo kamenje bilo vrlo teško, pa nije bilo načina da se ih se previše inflacionira, ali iskrcavanjem kapetana O'Keefea 1871. situacija se promijenila. Zahvaljujući tehnološki naprednijim alatima kapetan je bio u stanju nabaviti nebrojeno kamenje, stvorivši inflaciju i uzrokovao da RAI izgubi status valute.

Inflacija nekog dobra uzrokuje mu gubitak vrijednosti.

Gubitak vrijednosti dobra otežava njegovu trošnost.

Povijest novca

Nakon pokušaja sa stokom, kamenjem, školjkama, žitaricama i solju, odlučeno je da se metalima pripiše funkciju novca, budući da ih se moglo modelirati u jednakim jedinicama.

Među metalima koji su se koristili kao novac, zlato je postalo dominantno zbog svoje nepromjenjivosti i iznimne teškoće u pronalaženju. Ove dvije karakteristike omogućile su mu da zadrži svoju vrijednost tijekom godina.

Novac koji ne zadržava svoju vrijednost tijekom vremena uzrokuje ogromnu štetu zajednicama. Uzmimo primjer Rimskog carstva.

Uvođenje Aureusa od strane Julija Cezara omogućilo je ogromno i uspješno tržište koje se širilo diljem Europe i Mediterana.

Međutim, Neron je, u nedostatku sredstava, počeo kovati novac sa sve manjom količinom plemenitog metala. S ovim trikom mogao je računati na mnogo više sredstava da ugodi narodu, primjerice davanjem kruha i igara.

Što su financije bile lošije, to se više metala oduzimalo. Od 8 grama Cezarovog Aureusa, sa godinama se prešlo na novčić sa samo 4,5 grama zlata. To je omogućilo carevima da troše iznad svojih mogućnosti, stvarajući osnove za ekonomsku propast carstva.

Kraj Carigrada također se poklopio sa devalvacijom novca. Sa novčanim padom dogodio se i kulturni, financijski i vojni pad.

Pad rimskog carstva i stalna devalvacija novca stvorili su ozbiljne prepreke trgovini i naveli stanovništvo da se organizira u male samodostatne zajednice nepovjerljive jedna prema drugoj.

Preporod nakon razdoblja ratova i gladi koincidirao je s usvajanjem novog novčanog standarda. Sve je počelo u Firenci 1252. godine kada je grad uveo florin, zlatnik s fiksnom težinom. Zahvaljujući svojoj stabilnosti, florin je postupno zamijenio sve bakrene i brončane kovanice koje se lako inflatiralo i predstavljao je uzor cijeloj Europi. Venecija je bila prva koja je slijedila primjer Firence kujući Dukat, ali još 150 drugih gradova prilagodilo se novom standardu.

S procvatom trgovine Europa, a posebno Italija, doživjeli su veliki gospodarski i kulturni procvat.

Usvajanje jakog novca kroz povijest uvijek je bilo nagrađeno rastom i prosperitetom. Drugi primjer je Britansko Carstvo, najveće u ljudskoj povijesti, koje je usvojilo moderni zlatni standard 1717. Iako se zlatom nije više trgovalo u malim transakcijama, ono je i dalje ostalo kao referenca za novčanice.

Zemlje poput Indije i Kine skupo su platile izbor kasnije prilagodbe zlatnom standardu.

Dok je veći dio planeta usvajao zlatno standard, stigla je La Belle Epoque, jedno od najprosperitetnijih razdoblja u ljudskoj povijesti. Uz jaki novac zajednički svim zemljama poticana je trgovina, a stabilnost novca tijekom vremena omogućila je akumulaciju kapitala potrebnog za ulaganja.

Godine 1914., s Prvim svjetskim ratom, zlatni standard je suspendiran.

Ako su sa jakim novcem ratovi završavali kad je državi nedostajalo novca, sa slabim novcem to više nije bio problem. Skriveni porez, inflacija, omogućio je nastavak ratova sve dok cjelokupno nacionalno bogatstvo nije erodirano.

Nakon rata, Sjedinjene Države doživjele su najgoru gospodarsku krizu ikada zabilježenu: Veliku depresiju. Uvriježeneo je mišljenje da se iz depresije izašlo zahvaljujući povećanju javne potrošnje (New Deal). Zapravo, kreditna ekspanzija 1920-ih je to uzrokovala, a New Deal je samo pogoršao situaciju.

U 1930-ima države su nastavile napuhavati valute.

Totalitarni režimi imali su svaki interes financirati se bez ubiranja poreza.

Keynes, ekonomist koji je rat smatrao učinkovitim načinom borbe protiv nezaposlenosti, teoretizirao je izlazak iz zlatnog standarda.

Drugi svjetski rat doista nije kasnio.

Godine 1971. Sjedinjene države definitivno napuštaju zlatni standard, započevši neobuzdanu monetarnu ekspanziju koja traje sve do danas. Za predodžbu: ako je 1971. unca zlata vrijedila 35 dolara, danas vrijedi 1500.

Korištenjem lako inflatornih valuta riskira se hiperinflaciju, odnosno drastičan gubitak kupovne moći u kratkom vremenu.

Primjeri hiperinflacije su Njemačka 1920-ih s dnevnom inflacijom od 20%, te Mađarska 1940-ih s dnevnom inflacijom od 207%.

U Mađarskoj su se cijene udvostručavale svakih 15 sati, što je učinilo apsolutno nemogućim uštedu i prijenos vrijednosti tijekom vremena.

Očigledno sve to ne bi bilo moguće s novcem koji teško podliježe inflaciji.

Bitcoin

Prije Bitcoina bile su moguće samo dvije vrste plaćanja:

• Gotovinska plaćanja bez posrednika

• Elektronička plaćanja putem posrednika

Gotovinska plaćanja su trenutna, ali zahtijevaju fizičku prisutnost obiju strana. Elektronička plaćanja mogu se izvršiti i na daljinu, ali za to je potreban posrednik koji ovjerava plaćanje i naplatu.

Bitcoin je prvi oblik novca koji omogućuje elektronička plaćanja bez uključivanja posrednika kao što su države ili banke, a to ga također čini prvom valutom koja nije podložna inflaciji, koja se ne može zaplijeniti, koja se ne može cenzurirati, koja može prenijeti vrijednost bolje od bilo čega kroz redove veličine, prostor i vrijeme.

Ako zlato ima inflaciju koja fluktuira oko 2%, Bitcoin ima inflaciju koja se prepolovi svake 4 godine sve dok ne dosegne nulu i ostane tamo zauvijek. Bitcoin je, dakle, prva valuta u povijesti koja će imati nultu inflaciju.

Prednosti Bitcoina u odnosu na zlato su ogromne: lakše ga je prenositi, omogućuje veću transparentnost i jamči manju inflaciju.

S manje inflacije:

1 - čuva se vrijednost tijekom vremena;

2 - olakšava se trgovanje;

3 - olakšava se ekonomska računica;

4 - jamči se sloboda pojedincima neovisno od središta moći.

Vremenska preferencija

Racionalnim pojedincima je uvijek bolje odmah pristupiti nekom dobru nego to odgađati tijekom vremena. Upravo zato se čekanje u gospodarstvu uvijek mora nagraditi.

Vrednovanje budućnosti u odnosu na sadašnjost omogućuje proizvodnju kapitalnih dobara, odnosno dobara stvorenih ne za potrošnju, već korisnih za proizvodnju budućih dobara.

Primjer: s čamcem se ulovi više ribe nego golim rukama, ali da bi se izgradio čamac potrebno je žrtvovati vrijeme i energiju bez istančane nagrade.

Zamislimo dvije individue na pustom otoku.

Laura budućnost shvaća vrlo ozbiljno;

Mario preferira trenutačno zadovoljstvo.

Mario provodi 8 sati dnevno kako bi golim rukama ulovio potrebnu ribu. Laura čini isto, ali nakon pecanja još dva sata posvećuje izradi štapa za pecanje. Nakon tjedan dana Laura je dovršila štap za pecanje i time može pokriti svoje dnevne potrebe u pola vremena koliko je potrebno Mariu. Sljedećih mjeseci, radeći isto sati kao i Mario, Laura ima vremena izgraditi čamac, mrežu i druge alate koji joj omogućuju da u jednom satu ulovi puno više ribe nego što Mario ulovi kroz cijele dane.

Na Stanfordu, 1960. napravljen je eksperiment.

Djeci je ponuđen slatkiš uz obećanje da će dobiti još jedan ako izdrže 15 minuta da ga ne pojedu. Djeca su stoga morala birati hoće li odmah dobiti jedan slatkiš ili dva nakon 15 minuta. Godinama kasnije, pronađena je korelacija između onih koji su uspjeli odgoditi zadovoljstvo i onih koji su postigli veće akademske i sportske rezultate.

Odgađanje zadovoljstva omogućuje štednju.

Štednja omogućuje investicije.

Investicije povećavaju produktivnost.

Štednja se općenito potiče u sigurnim društvima, gdje su porezi niski i gdje je vlasništvo zaštićeno. Temeljni čimbenik u jamčenju štednje je imati jaku valutu, koju se ne može lako napuhati. Ako valuta stalno gubi vrijednost, više se potiče da je se potroši nego da je se sačuva.

Prijelaz s valute koja gubi vrijednost na valutu koja svoju vrijednost zadržava stoga je ključno na duge staze, jer to može činiti razliku izmađu rasta ili pada jednog društva.

Valuta koja s vremenom gubi vrijednost obeshrabruje štednju u korist potrošnje, rizičnih ulaganja i zaduživanja.

Jaka valuta, osim što pogoduje štednji, poboljšava i ekonomsku računicu, odnosno omogućuje mjerenje iskusnosti resursa i donošenje racionalnih odluka o proizvodnji i potrošnji.

Npr: ako je roba za kojom postoji velika potražnja oskudna, povećanje cijene potiče njezinu proizvodnju i obeshrabruje potrošnju.

Obrnuto, ako dobra za kojim nema potražnje ima puno, pad cijene obeshrabruje njegovu proizvodnju i potiče potrošnju.

Ista dinamika vrijedi i za novac čija se cijena naziva “kamatna stopa”.

Trošak zajmova trebao bi se smanjiti ako je štednje puno, a porasti ako je štednje malo, kako bi uvijek postojala ispravna ravnoteža i ispravni poticaji.

Ponovimo koncept: ako malo tko posuđuje, kamate bi trebale pasti, tako da olakšava posuđivanje novca. Ako pak mnogi traže posudbe, kamate bi trebale porasti, kako bi se destimuliralo traženje kredita i poticala štednja.

Sa slabom valutom događa se umjesto toga da kamatne stope ne odražavaju ravnotežu između štednje i ulaganja. Centralne banke stvaraju kamatne stope koje su niže od tržišnih, potičući potrošnju i ulaganja čak i kad je štednja oskudna.

Uz investicije koje zahtijevaju više sredstava nego što su stvarno dostupna, sistemske krize su neizbježne.

Djeluje ovako:

• Stvori se nova valuta

• Povećaju se investicije

• Smanjuje se štednja

• Pokreće se više ulaganja nego što ima raspoloživih sredstava

• Investicije propadaju

Valute koje gube vrijednost ne dopuštaju cijenama da signaliziraju stvarnu oskudicu resursa, dakle da koordiniraju proizvodnju i potrošnju.

Loše investicije, nastale zbog niskih kamata i gubitka vrijednosti valute, glavni su uzrok gospodarskih kriza.

Cilj centralnih banaka je “jamčiti stabilnost cijena” povećanjem i smanjenjem količine novca. Ali osigurati stabilnost cijena promjenom mjerne jedinice je apsurdno. Mjerna jedinica je fiksna po definiciji, ne može se mijenjati ovisno o mjerenom objektu.

Stalno mijenjanje mjernih jedinica samo stvara zbunjenost, otežava ekonomsku kalkulaciju i onemogućuje pravilnu raspodjelu resursa.

Primjer: tvrtka kojoj su trebale godine da stekne konkurentsku prednost može gledati kako ona nestaje u nekoliko minuta ako je valuta zemlje dobavljača precijenjena, a valuta kupca devalvira. Tvrtka će stoga biti prisiljena zatvoriti se unatoč činjenici da realno proizvodi veliku vrijednost.

Postojanje stotina različitih valuta čija se vrijednost stalno mijenja stvara ekonomsku štetu, ne samo za resurse koji se koriste u razmjeni, već prije svega zbog nemogućnosti ekonomske kalkulacije.

Vjerujući da favoriziraju izvoz, države teže devalviranju valuta, ne shvaćajući da zapravo favoriziraju strane kupce. Novčana devalvacija nije ništa drugo nego javno financiranje izvoza, odnosno prodaja vlastite robe ispod cijene.

Ovi bi problemi nestali kad bi se koristila jedna globalna referentna valuta sa sigurnom vrijednošću.

Najveća iluzija suvremenog svijeta je ideja da vlada mora upravljati valutom.

Po Keynesu, vlada je morala poticati potrošnju u sadašnjosti i obeshrabrivati štednju za budućnost. Onima koji su mu isticali da su te politike dugoročno pogubne odgovarao bi da smo “dugoročno svi mrtvi”. Ali dugoročno, prije ili kasnije, stigne.

Jaku valutu po Keynesu je trebalo izbjegavati jer je obeshrabrivala potrošnju. Ono što nije razumio je da samo štednja dugoročno omogućuje održiva ulaganja.

Slabe valute i ratovi

Postoje tri faktora koji povezuju slabe valute i ratove:

1. Tečajne razlike i konkurentske devalvacije su prepreke slobodnoj trgovini koje se često rješavaju vojnim intervencijama. Jaka transnacionalna valuta olakšava trgovinu, ako prolazi roba nema potrebe za prolaskom vojske.

2. Ako su sa jakom valutom resursi za rat ograničeni na poreze, s inflatornom valutom država može izvlačiti bogatstvo bez ograničenja. Mogućnost stvaranja novca stoga omogućuje državama nastavak ratova i nakon što im ponestane sredstava u proračunu, sve do potpune erozije nacionalnog bogatstva.

3. Jaka valuta potiče suradnju i obeshrabruje sukobe koji bi mogli biti korisni samo kratkoročno. Što je više suradnje, što je veće tržište, to je više mogućnosti za specijalizaciju, a što je veća podjela rada, to je veća produktivnost.

Imati neinflatornu valutu također je jamstvo slobode protiv tirana.

Ako tiranin ne može stvarati novac, prisiljen ga je tražiti u obliku poreza ili posudbi, a ako se građani ne slažu sa suludom politikom tiranina mogu ga prestati financirati ili mu barem zagorčati život.

Slaba valuta, s druge strane, daje vladama mogućnost neograničene potrošnje i kupovanja pristanka stanovništva kratkoročnim ulaganjima.

Sposobnost stvaranja novca znači potencijalno neograničenu moć, a povijest je puna primjera u kojima je ta moć korištena na razorne načine.

Nije slučajnost da su svi najgori tirani u povijesti (Lenjin, Staljin, Mao, Hitler, Robespierre, Pol Pot, Mussolini, Kim Jon Il itd.) operirali sa slabom valutom koju su mogli stvarati po svom nahođenju. Jer izvlastiti je puno lakše nego naplatiti porez.

Bitcoin omogućuje prijenos novca i njegovo pohranjivanje bez potrebe za traženjem bilo čijeg dopuštenja.

Bitcoin se ne može uništiti, ne može se konfiscirati, ne može se krivotvoriti. Zbog toga je i osiguranje od pretjerane moći vlada i banaka.

Bitcoin je ekstremno učinkovit kao sredstvo razmjene budući da je digitalan, a iznimno je učinkovit kao pohrana vrijednosti imajući inflaciju koja teži ka nuli. Još uvijek je prevolatilan da bi bio obračunska jedinica, ali ima sve karakteristike da postane najbolja obračunska jedinica u povijesti.

Prevedeno s talijanskog lux_vitae@ln.tips ili lux@blink.sv

@ bf47c19e:c3d2573b

Zvanični vebsajt knjige

Srpski prevod knjige "The Little Bitcoin Book"

...

---

Zašto je Bitkoin bitan za vašu slobodu, finansije i budućnost?

Verovatno ste čuli za Bitkoin u vestima ili da o njemu raspravljaju vaši prijatelji ili kolege. Kako to da se cena stalno menja? Da li je Bitkoin dobra investicija? Kako to uopšte ima vrednost? Zašto ljudi stalno govore o tome kao da će promeniti svet?

"Mala knjiga o Bitkoinu" govori o tome šta nije u redu sa današnjim novcem i zašto je Bitkoin izmišljen da obezbedi alternativu trenutnom sistemu. Jednostavnim rečima opisuje šta je Bitkoin, kako funkcioniše, zašto je vredan i kako utiče na individualnu slobodu i mogućnosti ljudi svuda - od Nigerije preko Filipina do Venecuele do Sjedinjenih Država. Ova knjiga takođe uključuje odeljak "Pitanja i odgovori" sa nekim od najčešće postavljanih pitanja o Bitkoinu.

Ako želite da saznate više o ovom novom obliku novca koji i dalje izaziva interesovanje i usvajanje širom sveta, onda je ova knjiga za vas.

@ bf47c19e:c3d2573b

PREUZMITE ODLOMAK

KUPITE ELEKTRONSKO IZDANJE KNJIGE

Autor: Natanijel Poper

Prevodilac: Nevena Andrić

---

Kako funkcioniše novac, ko iz njega izvlači korist i kako bi sve to moglo izgledati ubuduće.

Bitkoin, revolucionarna digitalna valuta i finansijska tehnologija, predstavlja začetak jednog globalnog društvenog pokreta utopijskih stremljenja. Ideja nove valute, koju održavaju personalni računari širom sveta, bila je predmet brojnih šala, ali to je nije sprečilo da preraste u tehnologiju vrednu više milijardi dolara, tehnologiju s mnoštvom sledbenika, koji je smatraju najvažnijim novim izumom još od stvaranja interneta.

Poklonici bitkoina, od Pekinga do Buenos Ajresa, u njemu vide mogućnost postojanja finansijskog sistema bez uticaja vlade ili banaka, novu globalnu valutu digitalne ere. Digitalno zlato je neobična priča o jednom grupnom izumu, pripovest o ličnostima koje su stvorile bitkoin, uključujući i jednog finskog studenta, argentinskog milionera, kineskog preduzetnika, Tajlera i Kamerona Vinklvosa, tajanstvenog tvorca bitkoina Satošija Nakamota, kao i Rosa Ulbrihta, osnivača Silk rouda, tržišta narkotika na internetu.

„Sjajna priča. Bitkoin će preobraziti i finansijski svet i našu upotrebu interneta, a ova izuzetno zanimljiva knjiga predstavlja hroniku njegovog neverovatnog nastanka. Poperova priča se ne ispušta iz ruke, puna je živopisnih izumitelja, i predstavlja ključno štivo za svakoga ko želi da razume budućnost.“ Volter Ajzakson, autor knjige Stiv Džobs

„Bitkoin je možda tekovina informatičkih nauka, ali priča o njemu je priča o ljudima. Ovaj nadasve zabavan istorijat podseća nas da istina može biti čudnija od književnosti, i ponekad je spektar stvarnih ličnosti još neobičniji i zanimljiviji od književnih.“ Lari Samers, bivši ministar finansija SAD

Trejler za knjigu "Digitalno zlato" Natanijela Popera

@ 9063ef6b:fd1e9a09

🎯 Goal

You want to: - Offer a self-managed Zap address using your own domain - Forward payments to your Zeus Wallet (via Olympus LSP) - Combine NIP-05 and Lightning (Zaps) under one identifier

Important: - This setup enables receiving Zaps only. - Sending Zaps still requires the built-in Lightning wallet of the Nostr client.

---

🧩 Components Used in This Example

• GitHub Pages: Hosts your .well-known files
• ZeusWallet (Olympus): Receives the payments (Zaps)
• LNURL-Pay JSON: Forwards Zap requests to zeuspay.com
• NIP-05 Identifier: Your public Nostr identity address
• lud16 (Lightning): Same address as NIP-05 for Lightning Zap receiving

The following article describes the precondition of creating a nip-05 with custom domain:

nostr:naddr1qvzqqqr4gupzpyrraa4eymelf5xndvxcwxvvs8p7qxluxy0zvrk9rxmlat73axsfqq2nxw24wge47s2ydet4ykjlxfgyc62223y5xtdzydu

---

📁 GitHub Folder Structure

The GitHub folder structure must look like this. You extend the existing NIP-05 setup by adding a folder lnurlp with one file:

.well-known/ ├── nostr.json # For NIP-05 └── lnurlp/ └── petermuster # For LNURL-Zap

*For example, if your Lightning address is petermuster@zeuspay.com, name the file petermuster (no file extension is needed).

---

📄 Content of .well-known/lnurlp/petermuster

Open the terminal on your linux/mac and run:

bash curl https://zeuspay.com/.well-known/lnurlp/petermuster

Copy the result into a text editor, clean it up and save it into a file named petermuster with this format:

json { "callback": "https://zeuspay.com/api/lnurl/pay/petermuster", "metadata": "[["text/plain","Self-custodial LN address powered by ZEUS. Hodl invoice will settle when user comes online within 24hrs or you'll be refunded."],["text/identifier","petermuster@zeuspay.com"]]", "tag": "payRequest", "minSendable": 1000, "maxSendable": 612000000000, "allowsNostr": true, "nostrPubkey": "3943rjfoijdlakfjo0afsdafasfasfdsadklnfaksdfjljewopqjweilj", "commentAllowed": 600, "zeusPayPlus": true }

---

📝 Nostr Profile Configuration

Make sure your Nostr profile links both your nip05 and your Lightning address like this:

json { "nip05": "petermuster@mydomain.com", lightnisadress (lud16): "petermuster@mydomain.com" }

---

⚠️ Privacy / Info Leaks

| Field | Leak? | Explanation | |-------------------|-------|-------------| | maxSendable | 🟡 Minor | Indicates the user can accept up to 6.12 BTC. This is not your balance, it shows just you use ZeusPay Plus. | | metadata | 🔵 Editable | You can remove ZEUS branding for more privacy | | nostrPubkey | 🔵 Public | This is your public key, no issue | | callback domain | 🟡 Yes | It reveals you're forwarding to zeuspay.com | | Custody | 🟢 No | You're using Zeus in non-custodial mode |

---

✅ Benefits of This Setup

| Advantage | Description | |----------------------------------------|-------------| | Unified Identity | One address for both NIP-05 and Lightning Zaps | | Less dependency on the client | No need to use or register a Lightning wallet in the Nostr client | | Direct payment to your node | Sats go directly to your Zeus wallet via Olympus LSP | | Easily switch payment backend | You can change the real LNURL backend later without changing your address | | Future-proof | You can later self-host your own LNURL backend |

@ c9badfea:610f861a

• Bitcoin Exchanges
• Bitcoin Wallets
• Bitcoin Circular Economies
• Nostr Apps
• GrapheneOS

ℹ️ To add profiles to the follow packs, please leave a comment

@ 75351222:10fddcd4

I've created an informal poll to gauge the temperature of interest of different v4v options

This poll assumes someone wants to support a small batch "kick" start program. How you say in French? demaurrer a pieces!

Each option would have a cap of 21 participants. 1 share is $21.

https://pollerama.fun/respond/f6101ba20bb309e523c3969d0e5d9764af181ad3729baec1ad9a6be08b4a29e0

PR - product rewards x 21 Each participant gets 1 jar seasoning + 1 free sample pouch. Free shippingInformal poll #ITM to gauge the temperature of interest of different v4v options

This poll assumes someone wants to support a small batch "kick" start program. How you say in French? demaurrer a pieces!

Each option would have a cap of 21 participants. 1 share is $21.

PR - product rewards x 21\ Each participant gets 1 jar seasoning + 1 free sample pouch. Free shipping

PIF - pay it forward x 21 Each participant gives a free coupon code to a random substack subscriber to use that is valid for 90 days. 90 days after launch, each participant receives 1 free coupon code to use themselves that is good for 90 days. Shipping cost $4.95PIF - pay it forward x 21\ Each participant gives a free coupon code to a random substack subscriber to use that is valid for 90 days.\ 90 days after launch, each participant receives 1 free coupon code to use themselves that is good for 90 days.\ Shipping cost $4.95

VIVO - value in, value out x 21 After run 1 initial funding sales level is met (\~40 items), each participant receives a share of value back ($21) plus a net 50% profit split, divided evenly between the number of VIVO members Members who wish to re-invest in future VIVO batches can select a different support tier or re-VIVO and receive an additional member split value.

FS - Free subscriber Spread the word and have a chance of receiving free stuff!VIVO - value in, value out x 21\ After run 1 initial funding sales level is met (\~40 items), each participant receives a share of value back ($21) plus a net 50% profit split, divided evenly between the number of VIVO members\ Members who wish to re-invest in future VIVO batches can select a different support tier or re-VIVO and receive an additional member split value.

FS - Free subscriber\ Spread the word and have a chance of receiving free stuff!

Thanks for reading, your feedback and support! -S

@ 9063ef6b:fd1e9a09

✅ Requirements

• GitHub account
• Own domain (e.g., yourdomain.com)
• Public Nostr key in hex format (not npub!)
• Basic DNS configuration knowledge

---

🛒 1. Register a Domain

Register a domain from a provider like orangewebsite, njal.la, or similar.

---

🌐 2. Configure DNS Records for GitHub Pages

Set the following A records for your domain (via your DNS provider):

| Type | Host | Value | TTL | Priority | |------|--------------|-------------------|-----|----------| | A | @ (or blank) | 185.199.108.153 | 300 | | | A | @ (or blank) | 185.199.109.153 | 300 | | | A | @ (or blank) | 185.199.110.153 | 300 | | | A | @ (or blank) | 185.199.111.153 | 300 | |

Optional:
Add a CNAME record for www → yourusername.github.io

---

📁 3. Create a GitHub Repository

1. Go to https://github.com/new
2. Repository name: e.g., nip5
3. Check "Add a README"
4. Click "Create repository"

---

🏗️ 4. Create Directory & File

a) .well-known/nostr.json

Path: .well-known/nostr.json

Put you nostrhandle (nostrname) and your nostr public key in the file. Example content:

json { "names": { "petermuster": "ldajflasjföldsjflj..." } }

IMPORTANT: Use your hex-encoded Nostr public key, not the npub1... format.

b) _config.yml in Root

Create a file named _config.yml with this content:

yml include: [".well-known"]

This ensures GitHub includes the .well-known folder in the build output.

---

⚙️ 5. Configure GitHub Pages

1. Go to Settings > Pages inside your repository
2. Under "Build and Deployment":
3. Choose: Deploy from branch
4. Branch: main or master
5. Under Custom domain:
6. Enter yourdomain.com
7. Ignore any warning
8. Enable ✅ Enforce HTTPS

It may take a few minutes for the certificate to be issued.

---

🔍 6. Configure Nostr Client

Open your Nostr client and set the NIP-05 identifier as:

nostrName@yourdomain.com e.g. petermuster@yourdomain.tech

Save – done!

---

✅ Test

In your browser or via curl:

bash curl https://yourdomain.com/.well-known/nostr.json?name=petermuster

Expected output:

json { "names": { "Nostr Benutzer": "elkajdlkajslfkjaödlkfjs..." } }

---

🛡️ Privacy Tips

| Item | Recommendation | |-----------------------------------|----------------------------------| | Public key is visible | Use pseudonyms only | | Register a KYC-free domain | e.g., orangewebsite, njal.la | | Use KYC-free email for GitHub | e.g., ProtonMail | | GitHub repository visibility | Must be public for GitHub Pages | | Commit metadata | Use a separate pseudonymous user | | Avoid tracking | Don’t include analytics scripts |

@ 9063ef6b:fd1e9a09

🎯 Goal

You want to: - Offer a self-managed Zap address using your own domain - Forward payments to your Zeus Wallet (via Olympus LSP) - Combine NIP-05 and Lightning (Zaps) under one identifier

Important: - This setup enables receiving Zaps only. - Sending Zaps still requires the built-in Lightning wallet of the Nostr client.

---

🧩 Components Used in This Example

• GitHub Pages: Hosts your .well-known files
• ZeusWallet (Olympus): Receives the payments (Zaps)
• LNURL-Pay JSON: Forwards Zap requests to zeuspay.com
• NIP-05 Identifier: Your public Nostr identity address
• lud16 (Lightning): Same address as NIP-05 for Lightning Zap receiving

The following article describes the precondition of creating a nip-05 with custom domain:

nostr:naddr1qvzqqqr4gupzpyrraa4eymelf5xndvxcwxvvs8p7qxluxy0zvrk9rxmlat73axsfqq2nxw24wge47s2ydet4ykjlxfgyc62223y5xtdzydu

---

📁 GitHub Folder Structure

The GitHub folder structure must look like this. You extend the existing NIP-05 setup by adding a folder lnurlp with one file:

.well-known/ ├── nostr.json # For NIP-05 └── lnurlp/ └── petermuster # For LNURL-Zap

*For example, if your Lightning address is petermuster@zeuspay.com, name the file petermuster (no file extension is needed).

---

📄 Content of .well-known/lnurlp/petermuster

Open the terminal on your linux/mac and run:

bash curl https://zeuspay.com/.well-known/lnurlp/petermuster

Copy the result into a text editor, clean it up and save it into a file named petermuster with this format:

json { "callback": "https://zeuspay.com/api/lnurl/pay/petermuster", "metadata": "[["text/plain","Self-custodial LN address powered by ZEUS. Hodl invoice will settle when user comes online within 24hrs or you'll be refunded."],["text/identifier","petermuster@zeuspay.com"]]", "tag": "payRequest", "minSendable": 1000, "maxSendable": 612000000000, "allowsNostr": true, "nostrPubkey": "3943rjfoijdlakfjo0afsdafasfasfdsadklnfaksdfjljewopqjweilj", "commentAllowed": 600, "zeusPayPlus": true }

---

📝 Nostr Profile Configuration

Make sure your Nostr profile links both your nip05 and your Lightning address like this:

json { "nip05": "petermuster@mydomain.com", lightnisadress (lud16): "petermuster@mydomain.com" }

---

⚠️ Privacy / Info Leaks

| Field | Leak? | Explanation | |-------------------|-------|-------------| | maxSendable | 🟡 Minor | Indicates the user can accept up to 6.12 BTC. This is not your balance, it shows just you use ZeusPay Plus. | | metadata | 🔵 Editable | You can remove ZEUS branding for more privacy | | nostrPubkey | 🔵 Public | This is your public key, no issue | | callback domain | 🟡 Yes | It reveals you're forwarding to zeuspay.com | | Custody | 🟢 No | You're using Zeus in non-custodial mode |

---

✅ Benefits of This Setup

| Advantage | Description | |----------------------------------------|-------------| | Unified Identity | One address for both NIP-05 and Lightning Zaps | | Less dependency on the client | No need to use or register a Lightning wallet in the Nostr client | | Direct payment to your node | Sats go directly to your Zeus wallet via Olympus LSP | | Easily switch payment backend | You can change the real LNURL backend later without changing your address | | Future-proof | You can later self-host your own LNURL backend |

@ 866e0139:6a9334e5

Autor: Alexa Rodrian. Dieser Beitrag wurde mit dem Pareto-Client geschrieben. Sie finden alle Texte der Friedenstaube und weitere Texte zum Thema Frieden hier. Die neuesten Pareto-Artikel finden Sie in unserem Telegram-Kanal.

---

Die neuesten Artikel der Friedenstaube gibt es jetzt auch im eigenen Friedenstaube-Telegram-Kanal.

---

Dieser Text erschien zuerst auf Manova.news

Den Frieden muss man heute fast mit der Lupe suchen. Erst recht die Menschen, die ihn noch weiter im Inneren tragen. Unbändige Wut staut sich auf, ob der unzähligen Verbrechen gegen die Menschlichkeit. Dabei noch friedlich zu bleiben, nicht selbst in die Vergeltungsspirale zu rutschen, ist dieser Tage ein wahres Kunststück in Sachen Selbstbeherrschung. In diesem Beitrag für die Friedensnote ringt die Autorin mit ihren ambivalenten Gefühlen – um sich dann letzten Endes, trotz allem, für den Frieden zu entscheiden. Alexa Rodrian setzt der geballten Grausamkeit der Welt ein „Trotzdem“ entgegen. Trotzdem für den Frieden! Ihr Gedicht verfasste sie im Rahmen der nächsten großen Friedensdemo in Berlin. Die findet am 9. Mai 2025, am Viktoria-Louise-Platz ab 16.30 Uhr zum wiederholten Male unter dem Motto #FRIEDLICHZUSAMMEN statt. Im Vorfeld wurden die Teilnehmer gebeten, ein paar Worte über den Frieden als Videobotschaft aufzunehmen, um sie als Aufruf zur Demo auf Social Media zu posten. Genau das tat Alexa Rodrian mit der nachfolgenden Friedensnote.

Da saß ich nun lange und dachte bei mir, was kann man denn über den Frieden noch sagen, was nicht schon Tausende Male zuvor gesagt und oder geschrieben wurde? Meine liebe Kollegin Sabine Winterfeld hat mir das neulich in ihrem beeindruckenden literarischen Chanson-Abend „Selig sind die Friedfertigen“ dargestellt und nochmals klar gemacht: Nichts wurde noch nicht gesagt.

So sprach und sang sie, in intensiver und gekonnter Manier, nebst kritischen und bewegenden eigenen Texten solche von Emmy Ball Hennigs, Else Laske Schüler, Hermann Hesse und Erich Mühsam.

Worte, die, wenn sie jemals verstanden worden wären, niemals zu der heutigen Kriegshetze unseres politischen Elite-Mobs und seiner Vasallen hätten führen dürfen, wahre Friedens- und Freiheitsworte von Menschen, die wussten, wovon sie sprachen.

Die Geschichte wiederholt sich, und so gedacht könnten wir das mit den Friedensworten jetzt auch einfach sein lassen, da die Erfahrung uns ja gelehrt hat, dass sie eh nichts bringen und nichts verhindern. Gott sei Dank sind wir aber nicht alle total geschichtsvergessen!

Das dringliche und tief aus dem Herzen gesprochene „Nie wieder“ meiner Mutter zum Beispiel habe ich immer zutiefst berührt zur Kenntnis genommen und als ein Mantra in mein Leben integriert.

Und das obwohl oder gerade weil ein Teil meiner Familie Nazis waren und außer vielleicht meinem sozialistischen Onkel Eugen sicherlich niemand aus meiner Familie Juden im Keller versteckt hatte.

Dafür hat sich meine Mutter ihr Leben lang geschämt. Das führte so weit, dass sie ihre/unsere deutsche Identität verleugnen wollte, indem sie wilde Geschichten, von einer ihrer Tanten tradiert, über einen armenischen Wanderer erzählte, der angeblich unser Namensgeber und Urgroßvater war; so erklärte sie sich unser „Nichtdeutsch“-Sein, wie sie immer wieder betonte, und unsere dunkle Haut und Augen.

Ich wuchs sozusagen im Glauben auf, armenisches Blut zu haben, und vielleicht erklärt sich dadurch auch mein sehr frühes Engagement für den Frieden, gegen Rassismus und besonders gegen Genozide. Meine Mutter hat mich aufgeklärt über dieses Land der Täter und Zuschauer, und gleichzeitig hat sie mir, ohne es zu wissen, gespiegelt, wie sehr auch sie als unschuldiges Kind — 1933 geboren — zum Opfer wurde.

So spüre ich ihr Trauma immer wieder in mir, und deswegen bin und möchte ich Pazifist bleiben, und das im wahrsten Sinne des Wortes:

Ich will Frieden machen, tun und handeln, „pax facere“, gemeinsam mit denen, die sich nicht spalten lassen, nicht instrumentalisieren lassen, die, die wissen, wie Frieden geht.

Bei #FRIEDLICHZUSAMMEN gibt es einige von denen, und viele schöne Worte wurden bereits veröffentlicht. Es gibt ein sehr schönes und lyrisches Spokenword-Stück von Cem-Ali Gültekin, Jens Fischer Rodrian spricht und stellt seinen tollen neuen Friedenssong „Frieden“ vor; Tina Maria Aigner erklärt, wie der Frieden in sich selbst auf andere reflektiert, und Sandra Seelig macht uns unter anderem auf den Frieden in der Natur aufmerksam.

Und dann sind da noch die beeindruckenden Worte von Oliver Elias, der unlängst auf TikTok erstmals öffentlich gemacht hat, dass er der Großcousin von Anne Frank ist.

Ich kenne Oliver Elias noch nicht persönlich, aber sich als deutscher Jude, in diesem Land, mit Entsetzen gegen das Töten in Gaza auszusprechen und deutlich zu machen, dass die israelische Regierung zu kritisieren nichts mit Antisemitismus zu tun hat — und das alles trotz seiner Biografie und des Traumas seiner Familie —, verdient in meinen Augen den allerhöchsten Respekt!

Zu guter Letzt muss ich der Ehrlichkeit halber noch etwas hinzufügen, denn

• wenn ich die Bilder aus Palästina sehe von ermordeten und entstellten Kindern, Frauen und Männern,
• wenn ich jeden Tag höre, dass 1,8 Millionen Menschen ausgehungert werden und hier zweifelsohne ein intendierter grauenhafter Genozid stattfindet,
• wenn gestern zum wiederholten Male Menschenrechtsaktivisten, diesmal auf dem Hilfsschiff Conscience, das bei Malta liegt, mit Drohnen von Israel angegriffen werden,
• wenn seit Monaten Ärzte, Krankenschwester, Journalisten und viele andere daran gehindert werden, zu helfen und Bericht zu erstatten, und sogar in großer Anzahl getötet werden,
• wenn das alles ungeahndet und offenkundig vor den Augen der internationalen Gemeinschaft stattfindet,

dann werde ich ambivalent mit meinem Pazifismus. Da brodelt es in mir, meine Wut wird immer größer, meine Verzweiflung immer tiefer — da bin ich ratlos und gebe zu, dass ich mich frage, ob „friedlich“ hier noch die richtige Lösung sein kann.

Jetzt beginnt mein Dschihad, meine innere Auseinandersetzung, und „meine ethische und religiöse Pflicht zur Selbstbeherrschung“ ist schwer herausgefordert.

Am Ende aber weiß ich nur zu gut, dass die Spirale des Tötens nur zu mehr Töten führt, und deshalb zügle ich mich und schreibe lieber ein weiteres Gedicht.

Mein Frieden

Ein Kind zärtlich in den Armen wiegen

das ist Frieden

Streiten und sich trotzdem lieben

das ist Frieden

Lusttrunken auf der Brust des Lovers liegen

das ist Frieden

Freiheit, Ausgeglichenheit und Schwesterlichkeit

das ist Frieden

Wohlwollen, Verständnis, ohne zu verstehen, mit Empathie durchs Leben gehen

das ist Frieden.

Loslassen, was einst geschah

Verzeihen, ohne gänzlich zu vergeben

auch so kann man im Frieden leben.

Lachen laut und manchmal ohne Sinn

für den Frieden immer ein Gewinn

Und auch die Wut ist für den Frieden gut

denn besser laut gesprochen

als sein Gegenüber wutlos totgeschossen.

Den Hass, den gilt es wirklich zu vermeiden, denn er hält fest,

wenn du ihn pflegst, dann wird er bleiben und dich und andere in Kriege treiben.

Nein, denn für Frieden sind wir hier

für den sind wir geblieben und stehen friedlich miteinander gegen 's Kriegen.

---

LASSEN SIE DER FRIEDENSTAUBE FLÜGEL WACHSEN!

Hier können Sie die Friedenstaube abonnieren und bekommen die Artikel zugesandt.

Schon jetzt können Sie uns unterstützen:

• Für 50 CHF/EURO bekommen Sie ein Jahresabo der Friedenstaube.
• Für 120 CHF/EURO bekommen Sie ein Jahresabo und ein T-Shirt/Hoodie mit der Friedenstaube.
• Für 500 CHF/EURO werden Sie Förderer und bekommen ein lebenslanges Abo sowie ein T-Shirt/Hoodie mit der Friedenstaube.
• Ab 1000 CHF werden Sie Genossenschafter der Friedenstaube mit Stimmrecht (und bekommen lebenslanges Abo, T-Shirt/Hoodie).

Für Einzahlungen in CHF (Betreff: Friedenstaube):

Für Einzahlungen in Euro:

Milosz Matuschek

IBAN DE 53710520500000814137

BYLADEM1TST

Sparkasse Traunstein-Trostberg

Betreff: Friedenstaube

Wenn Sie auf anderem Wege beitragen wollen, schreiben Sie die Friedenstaube an: friedenstaube@pareto.space

---

Sie sind noch nicht auf Nostr and wollen die volle Erfahrung machen (liken, kommentieren etc.)? Zappen können Sie den Autor auch ohne Nostr-Profil! Erstellen Sie sich einen Account auf Start. Weitere Onboarding-Leitfäden gibt es im Pareto-Wiki.

@ 866e0139:6a9334e5

Autor: Peter Schmuck. Dieser Beitrag wurde mit dem Pareto-Client geschrieben. Sie finden alle Texte der Friedenstaube und weitere Texte zum Thema Frieden hier. Die neuesten Pareto-Artikel finden Sie in unserem Telegram-Kanal.

---

Die neuesten Artikel der Friedenstaube gibt es jetzt auch im eigenen Friedenstaube-Telegram-Kanal.

---

Der Text der Friedenserklärung wurde vom European Peace Project verfasst:

\ Heute, am 9. Mai 2025 – genau 80 Jahre nach dem Ende des Zweiten Weltkriegs, der 60 Millionen Menschen das Leben kostete, darunter 27 Millionen Sowjetbürgern, erheben wir, die Bürgerinnen und Bürger Europas, unsere Stimmen! Wir schämen uns für unsere Regierungen und die EU, die die Lehren des 20. Jahrhunderts nicht gelernt haben. Die EU, einst als Friedensprojekt gedacht, wurde pervertiert und hat damit den Wesenskern Europas verraten! Wir, die Bürger Europas, nehmen darum heute, am 9. Mai, unsere Geschicke und unsere Geschichte selbst in die Hand. Wir erklären die EU für gescheitert. Wir beginnen mit Bürger-Diplomatie und verweigern uns dem geplanten Krieg gegen Russland! Wir erkennen die Mitverantwortung des „Westens“, der europäischen Regierungen und der EU an diesem Konflikt an.

Wir, die Bürger Europas, treten mit dem European Peace Project der schamlosen Heuchlerei und den Lügen entgegen, die heute – am Europatag – auf offiziellen Festakten und in öffentlichen Sendern verbreitet werden.

Wir strecken den Bürgerinnen und Bürgern der Ukraine und Russlands die Hand aus. Ihr gehört zur europäischen Familie, und wir sind überzeugt, dass wir gemeinsam ein friedliches Zusammenleben auf unserem Kontinent organisieren können.

Wir haben die Bilder der Soldatenfriedhöfe vor Augen – von Wolgograd über Riga bis Lothringen. Wir sehen die frischen Gräber, die dieser sinnlose Krieg in der Ukraine und in Russland hinterlassen hat. Während die meisten EU-Regierungen und Verantwortlichen für den Krieg hetzen und verdrängen, was Krieg für die Bevölkerung bedeutet, haben wir die Lektion des letzten Jahrhunderts gelernt: Europa heißt „Nie wieder Krieg!“

Wir erinnern uns an die europäischen Aufbauleistungen des letzten Jahrhunderts und an die Versprechen von 1989 nach der friedlichen Revolution. Wir fordern ein europäisch-russisches Jugendwerk nach dem Vorbild des deutsch-französischen Jugendwerks von 1963, das die „Erbfeindschaft“ zwischen Deutschland und Frankreich beendet hat. Wir fordern ein Ende der Sanktionen und den Wiederaufbau der Nord Stream II-Pipeline. Wir weigern uns, unsere Steuergelder für Rüstung und Militarisierung zu verschwenden, auf Kosten von Sozialstandards und Infrastruktur. Im Rahmen einer OSZE-Friedenskonferenz fordern wir die Schaffung einer europäischen Sicherheitsarchitektur mit und nicht gegen Russland, wie in der Charta von Paris von 1990 festgelegt. Wir fordern ein neutrales, von den USA emanzipiertes Europa, das eine vermittelnde Rolle in einer multipolaren Welt einnimmt. Unser Europa ist post-kolonial und post-imperial.

Wir, die Bürger Europas, erklären diesen Krieg hiermit für beendet! Wir machen bei den Kriegsspielen nicht mit. Wir machen aus unseren Männern und Söhnen keine Soldaten, aus unseren Töchtern keine Schwestern im Lazarett und aus unseren Ländern keine Schlachtfelder.

Wir bieten an, sofort eine Abordnung europäischer Bürgerinnen und Bürger nach Kiew und Moskau zu entsenden, um den Dialog zu beginnen. Wir werden nicht länger zusehen, wie unsere Zukunft und die unserer Kinder auf dem Altar der Machtpolitik geopfert wird.

Es lebe Europa, es lebe der Friede, es lebe die Freiheit!

Auf der Webseite der Initiative oder in einem Gespräch mit Ulrike Guérot können Sie, liebe Leser, weitere Möglichkeiten erfahren, diese Friedensinitiative zu stärken!

https://www.youtube.com/watch?v=zECOTfeweUE&list=PLS_jddBXjdqcBKneCQcPN8NOTSqlmNqpy

Danke an die IntiatorInnen und die bislang 15.000 Menschen, die das mitgestalten werden.

---

Peter Schmuck ist Professor für Psychologie und Initiator zahlreicher nachhaltiger Projekte.

---

LASSEN SIE DER FRIEDENSTAUBE FLÜGEL WACHSEN!

Hier können Sie die Friedenstaube abonnieren und bekommen die Artikel zugesandt.

Schon jetzt können Sie uns unterstützen:

• Für 50 CHF/EURO bekommen Sie ein Jahresabo der Friedenstaube.
• Für 120 CHF/EURO bekommen Sie ein Jahresabo und ein T-Shirt/Hoodie mit der Friedenstaube.
• Für 500 CHF/EURO werden Sie Förderer und bekommen ein lebenslanges Abo sowie ein T-Shirt/Hoodie mit der Friedenstaube.
• Ab 1000 CHF werden Sie Genossenschafter der Friedenstaube mit Stimmrecht (und bekommen lebenslanges Abo, T-Shirt/Hoodie).

Für Einzahlungen in CHF (Betreff: Friedenstaube):

Für Einzahlungen in Euro:

Milosz Matuschek

IBAN DE 53710520500000814137

BYLADEM1TST

Sparkasse Traunstein-Trostberg

Betreff: Friedenstaube

Wenn Sie auf anderem Wege beitragen wollen, schreiben Sie die Friedenstaube an: friedenstaube@pareto.space

---

Sie sind noch nicht auf Nostr and wollen die volle Erfahrung machen (liken, kommentieren etc.)? Zappen können Sie den Autor auch ohne Nostr-Profil! Erstellen Sie sich einen Account auf Start. Weitere Onboarding-Leitfäden gibt es im Pareto-Wiki.

@ 502ab02a:a2860397

Zeitgeber (ออกเสียงว่า ไซท’เกเบอะ) มาจากภาษาเยอรมัน คำว่า Zeit แปลว่า “เวลา” คำว่า Geber แปลว่า “ผู้ให้” หรือ “ตัวให้” แปลรวมกันว่า “ผู้ให้เวลา” หรือ “ตัวตั้งเวลา” ในบริบทชีววิทยาหมายถึง สิ่งแวดล้อมภายนอก ที่คอย “ตั้งนาฬิกาชีวภาพ” ภายในร่างกายเราให้เดินตามจังหวะที่เหมาะสม

นักวิจัยด้านนาฬิกาชีวภาพอย่าง Jürgen Aschoff และ Franz Halberg ในปี 1960–70s ใช้คำนี้เพื่ออธิบาย สิ่งเร้าที่ช่วยรีเซ็ตนาฬิกากลาง (Suprachiasmatic Nucleus) ของเราให้ตรงกับโลกภายนอก

ตัวอย่าง Zeitgeber หลักๆเช่น 1.แสงสว่าง-ความมืด แสงแดดเช้า (Blue light) บอกสมองว่า “เช้าแล้ว ตื่นได้” ตัวตั้ง circadian ความมืดตอนกลางคืน ปล่อยให้เมลาโทนินหลั่ง ส่งสัญญาณง่วงและพักผ่อน

2.อุณหภูมิ อุณหภูมิรอบตัวที่ลดลงตอนค่ำ ช่วยกระตุ้นการหลั่งเมลาโทนิน อีกแรงให้รู้ว่า “ได้เวลาเข้านอนแล้ว”

3.มื้ออาหาร เวลากินอาหารเป็นเวลาช่วยรีเซ็ตนาฬิกา peripheral clocks ในอวัยวะอย่างตับ ลำไส้

4.กิจกรรมทางสังคม-เสียง การทำงาน-พักผ่อนตามตารางประจำวัน หรือเสียงนาฬิกาปลุก / เสียงธรรมชาติช่วงเช้า ช่วยให้สมองปรับจังหวะได้

แล้วทำไม Zeitgeber ถึงมีความสำคัญขนาดนั้น? ลองนึกถึงนาฬิกาที่ตั้งผิดเวลาครับ ถ้าไม่มี zeitgeber ร่างกายเราจะเดินนาฬิกาชีวภาพได้ไม่ตรง “อาจง่วงไม่เป็นเวลา นอนไม่ลึก หรือฮอร์โมนเพี้ยน” การใช้ zeitgeber ให้เหมาะสม (เช่น รับแสงเช้าจริง ๆ งดจ้องจอหลังกลางคืน) จะช่วยให้ circadian, ultradian และ infradian rhythms ทำงานสอดคล้องกับธรรมชาติ ลดอาการ jet-lag, นอนไม่หลับ, อารมณ์ขึ้นลง หรือแม้แต่ปรับฮอร์โมนให้สมดุล ดังนั้น Zeitgeber คือ “เครื่องตั้งเวลา” ของร่างกายเรา ที่ช่วยให้ทุกกระบวนการชีวภาพเดินจังหวะตามโลกภายนอกอย่างกลมกลืน การเข้าใจและใช้ zeitgeber ให้ถูกต้อง จึงเป็นกุญแจสำคัญของสุขภาพกาย/ใจที่แข็งแรงยืนยาว

แสงแดดคือ zeitgeber สำคัญที่สุดของมนุษย์ ที่ไม่ได้มีบทบาทแค่กับวงจรรายวัน (circadian) แต่ยัง “ตั้งเวลา” ให้กับวงจรรายสั้น (ultradian) และวงจรรายยาว (infradian) ด้วย มาดูกันว่าแดดเข้ามาปั่นจังหวะเหล่านี้อย่างไรบ้าง

1. แสงแดดกับ Circadian Rhythm Circadian Rhythm คือวงจรชีวภาพรอบ 24 ชั่วโมง ควบคุมการนอน–ตื่น การหลั่งฮอร์โมน และอุณหภูมิร่างกาย แสงแดดเช้า (blue light) สายตาจะจับแสงผ่านจอประสาทตา (retina) ซึ่งมีเซลล์รับแสงชนิดพิเศษ (ipRGCs) ที่ไม่ใช่แค่ช่วยให้เรามองเห็น แต่ตอบสนองต่อความเข้มของแสงด้วย ด้วยการหยุดหลั่งเมลาโทนิน และเพิ่มคอร์ติซอล ทำให้ร่างกาย “ตื่น” และรีเซ็ตนาฬิกาทุกวัน กระบวนการนี้เรียกว่า photoentrainment ซึ่งทำให้ circadian rhythm ไม่ลอย (drift) ออกจากรอบ 24 ชม.

2. แสงแดดกับ Ultradian Rhythm Ultradian Rhythm คือวงจรชีวภาพที่สั้นกว่า 24 ชม. (เช่น การนอนสลับ NREM–REM ทุก ~90–120 นาที, การหลั่งฮอร์โมนเป็นช่วงเวลา) แสงแดด เช้า ช่วยเริ่มการหลั่งของคอร์ติซอล และกระตุ้นสมาธิ attention cycle (โพกัส 90 นาที พัก 15–20 นาที) ทำให้ ultradian cycles เหล่านี้เดินจังหวะตามความสดชื่นของแสง หรือแม้แต่ การรับแดดอ่อนๆ ช่วงเบรก (10–15 นาที) จะช่วยรีเซ็ต ultradian attention และ nap cycles ให้รอบต่อไปสดใส ไม่ง่วงเหงาหาวนอนกลางวัน

3. แสงแดดกับ Infradian Rhythm Infradian Rhythm คือวงจรชีวภาพยาวกว่า 24 ชม. (เช่น รอบเดือนของผู้หญิง) ดูกาลและแสงวันยาว–สั้น มีอิทธิพลต่ออารมณ์และฮอร์โมนรายปี (SAD) ร่างกายขาดแสง ทำให้ Melatonin ค้างในวัน ส่งผลให้อารมณ์ตกดิ่ง, รอบเดือน แสง UVB จะช่วยสังเคราะห์วิตามิน D ให้ปรับเอสโตรเจน/โปรเจสเตอโรนให้ขึ้น–ลงเป็นวัฏจักรที่สม่ำเสมอ รอบเดือนมาแบบมีคุณภาพ, ระบบภูมิคุ้มกัน แสง UVA สร้าง photolysis ของ nitrite สารพิเศษของโลก ปล่อย nitric oxide (NO) ช่วยในการลดอักเสบเรื้อรัง

เราจะเลือกใช้ “แดด” เป็น zeitgeber อย่างไรให้ตรงจังหวะ ให้ลองมองแต่ละช่วงเวลาแบบนี้ครับ พยายามทำให้เป็นจังหวะธรรมชาติของตัวเรา ไม่ต้องไปเกร็งเวลามากนะครับ - เช้า (6:30–9:00 น.) เปิดม่านหรือเดินรับแดด 10–15 นาที เน้น blue/UV light กระตุ้น circadian & ultradian - เบรกกลางวัน เดินออกไปรับแดดอ่อนๆ 10 นาที ช่วย ultradian attention & nap cycles - บ่ายแก่ (15:30–17:00 น.) ยืนรับแดดอ่อน–แสงอินฟราเรด ช่วย photobiomodulation ซ่อมแซมเซลล์ & สนับสนุน infradian recovery - หลีกเลี่ยงจอหลัง 20:00 น. ลดแสงสีฟ้าเทียม ให้เมลาโทนินผลิตตามธรรมชาติ

การใช้ แสงแดด ให้เป็น zeitgeber ครบทั้ง Circadian, Ultradian, Infradian จะทำให้ร่างกายเราเดินจังหวะกับธรรมชาติอย่างกลมกลืน ส่งผลต่อคุณภาพการนอน สมาธิ อารมณ์ และฮอร์โมนในทุกช่วงเวลาของชีวิตครับ

#pirateketo #SundaySpecialเราจะไปเป็นหมูแดดเดียว #กูต้องรู้มั๊ย #ม้วนหางสิลูก #siamstr

@ a296b972:e5a7a2e8

Pferdeflüsterer: Wie viele Finger sehen Sie an meiner Hand?

 

Pony: Ich sage Ihnen ganz ehrlich, das kann ich im Moment nicht beantworten, und außerdem leide ich augenblicklich an Migräne.

Pferdeflüsterer: Dann stelle ich Ihnen aus Rücksicht auf Ihre Migräne die Frage gerne etwas einfacher: Glauben Sie, dass ich Finger an meiner Hand habe?

Pony: Ich bin nicht hier, um Schulabfragen zu beantworten und Spekulationen über die Anzahl der Finger an Ihrer Hand anzustellen.

Pferdeflüsterer: Ok, dann formuliere ich die Frage noch allgemeiner: Wissen Sie, was Finger sind?

Pony: Diese Frage ist übergriffig und ich bin nicht bereit, Ihnen auf diesem Niveau weiter Fragen zu beantworten.

Pferdeflüsterer: Gut, wenn Sie erlauben, kommen wir zu einer anderen Frage. Sie sagen, ich zitiere: Man muss radikal sein. Ich möchte einen „Systemwechsel“ und den Kapitalismus stürzen. Zitat Ende. Kennen Sie Beispiele aus der Geschichte, in der das jemals gelungen ist?

Pony: Ich sage Ihnen ganz ehrlich, das kann ich im Moment auch nicht beantworten, und, wie bereits schon gesagt, leide ich immer noch an Migräne.

Pferdeflüsterer: Dann stelle ich Ihnen aus Rücksicht auf Ihre immer noch vorhandene Migräne die Frage gerne etwas einfacher: Sind Sie der Ansicht, dass der sogenannte demokratische Sozialismus in der ehemaligen DDR ein Erfolgsrezept war?

Pony: Sie spielen auf die Vergangenheit der Linken als Nachfolgepartei der SED an. Ich kann mich nur wiederholen. Ich bin nicht hier, um Ihnen die geschichtliche Entwicklung der Linken darzulegen.

Pferdeflüsterer: Ok, dann formuliere ich die Frage noch allgemeiner: Kennen Sie den Unterschied zwischen Kapitalismus, Demokratie und Sozialismus?

Pony: Auch diese Frage ist übergriffig und ich bin nicht bereit, Ihnen auf diesem Niveau weitere Fragen zu beantworten.

Es soll abgekürzt werden. Dieses Frage- und Antwortspiel zog sich noch weitere 9 Stunden hin. Dem Pferdeflüsterer sei für seine Geduld gedankt, jedoch ohne sie wäre er wohl kaum ein Pferdeflüsterer geworden und sehr gut bezahlt, kann man das schon mal aushalten.

Offene Abschlussfrage: Auf die Barrikaden, (die Hütte brennt!). Ist das schon ein offener, gesichert linksextremer Aufruf, der die Demokratie gefährdet und somit ein Fall für das Bundesamt für Fassungslosigkeit, oder fällt das mehr in den Bereich des Ministeriums für Komplikationen?

https://www.youtube.com/watch?v=uywqryKWwUg

Dieser Artikel wurde mit dem Pareto-Client geschrieben

* *

(Bild von pixabay)

@ 7460b7fd:4fc4e74b

警惕：那些“帮你”保管密钥的人

—— 多签钱包中的隐形风险与逻辑陷阱

“我们可以帮您设置一个更安全的钱包。” 这句话，听上去就像是关心，其实却可能是一次有预谋的接管。

---

摘要

多签钱包被广泛视为提升数字资产安全性的“进阶方案”，尤其适用于不希望将所有信任寄托于单一点故障（如一把私钥）的人群。然而，在这些看似“民主化”、“抗单点失败”的技术结构背后，仍潜藏着极为隐秘且被低估的风险。

本文聚焦两类常见却高度隐蔽的逻辑攻击模型：

• 替换 xpub 并接管下一层级地址生成；
• 伪造 k-of-n 多签结构，在形式上给予用户参与感，实则实现单人提款。

在未引入 Taproot 的传统多签结构下，这类攻击已能轻易完成。而即便在 Taproot 和 MuSig2 合约模型下，攻击者也可以借助合成结构进一步隐藏其篡改行为。

本报告不仅梳理攻击逻辑，更强调“人性中的信任误区”——攻击者不需要主动索取密钥，只需要维持友善形象，自会有用户主动递交钥匙。更令人警惕的是，在某些极端场景下，这类“被信任的服务商”甚至可能向受害者收取“保管密钥”的费用后再实施盗窃，形成双重获利。

Taproot 虽然在结构上增强了隐私与复杂性，但也使验证逻辑失去了可直观还原的优势。随着时间推移、服务厂商退出市场乃至私有恢复流程被锁死，用户极可能落入无法恢复的“密钥黑箱”中。

阅读本文，希望你能意识到：

真正的安全，从不是托付给别人帮你“多签”，而是你真正理解你签了什么、和谁签的、签名之后将通往哪一个脚本。

---

多签钱包的逻辑攻击向量分析

以 xpub 替换与伪造 k-of-n 结构为例

---

攻击模型一：替换 xpub 实现地址劫持

场景设定

攻击者假扮为友好的钱包初始化服务者，主动提出“免费帮你生成一个更安全的多签钱包”。表面上，他为你设置了标准的 HD 多签结构，实际上却在关键的派生路径中，悄悄将本应由你或另一个可信方持有的 xpub 替换为他自己的。

在 HD 钱包结构（例如 BIP45、BIP67）中，用户通常无法直观验证每一个新地址是否仍属于原来的签名组。这种设计让“看上去很安全”的地址，可能早已成为攻击者可完全支配的提款口袋。

攻击结构（逻辑表示）

• 假设多签参与者为 P1, P2, P3
• 攻击者控制伪造者身份 P1'，实际替代掉用户的 P1
• 地址生成函数为：

Addr = f(xpub(P1'), xpub(P2), xpub(P3))

• 用户未验证 xpub 时，成立：

∃ Addr_i ∈ wallet, spendable_by(attacker)

换言之，钱包中的某些地址虽然看起来正常，但已可被攻击者花费。

人性陷阱提示

用户往往不认为“地址生成这件事”是需要人工检查的，特别是在使用 Ledger、Trezor 等硬件钱包时形成了“签名即安全”的错觉。而攻击者只需一次替换，就能悄悄监视整个钱包生命周期。

更重要的是，攻击者不需要向你“索取密钥”，他只需维持友善、专业甚至略带“为你好”的姿态。在 100 个用户中，总会有一部分人，在受到“信任感”与“他人看起来更专业”的影响下，主动提出将某个密钥托管给对方，甚至支付一定“密钥保管费”作为安全保障。这类行为并非愚蠢，而是人性的一部分。

这种松懈与依赖，背后深植着心理学上著名的「责任分散效应（diffusion of responsibility）」。当责任从“自己一人持有私钥”转变为“我们多人共同掌控”时，大脑会自动削弱“必须百分百保护密钥”的紧迫感；一旦密钥有三份或五份，人就会默认“即使我丢了一份也无所谓”，由此降低警惕，弱化加密习惯的执行力度。

尤其是在多签结构下，密钥不再是“唯一真理”。你开始认为：“我只是 n-of-m 的一员”，进而产生 安全责任稀释（safety dilution）。举个例子：如果你的 seed words 是唯一的，你很可能将其写在一张专用纸上，藏入防火袋，存放于密封保险箱中；但一旦你拥有的是 3-of-5 多签中的一份，你可能就只是把它存在 Evernote、存图于手机相册，或者发给自己 Telegram 备份——并自我安慰说：“这只是其中一把钥匙，又不怕。”

这正是攻击者渗透的最佳入口。他无需破解密码学算法，仅凭理解人性中的懒惰、依赖与责任下沉机制，就足以发起极具杀伤力的社会工程攻击。

提醒：没有人例外。你的安全不是由数学公式决定，而是由你是否对它持续保持敬畏与冷静判断所决定的。

---

Taproot 下的隐蔽性升级

在 Taproot + MuSig2 合约结构中：

• 合成公钥如：P = H(P1 + P2 + P3)
• 用户无法从地址推导出其组成
• 所有 pubkey 被掩盖，无任何可读性结构泄露

结果：攻击者替换某个 xpub 之后，哪怕是资深用户，也无法通过比对地址结构来发现任何异常。

---

攻击模型二：伪造 k-of-n 多签脚本结构

场景设定

攻击者承诺为你部署一个“非常安全”的 2-of-3 多签钱包。然而他实际创建的却是一个 1-of-3 结构，并诱导你保留或交出其中一个密钥。

用户一旦信任其脚本不可见性（或 UI 模糊性），资金注入该地址之后，攻击者即可单独提款。

攻击结构（逻辑描述）

• 正确脚本应为：

OP_2 <pk1> <pk2> <pk3> OP_3 OP_CHECKMULTISIG

• 实际被构造为：

OP_1 <pk1> <pk2> <pk3> OP_3 OP_CHECKMULTISIG

• 用户错误地相信：

user_believes(k=2) ∧ attacker_has(sk1) → safe

• 但实际上：

real_k = 1 ∧ attacker_has(sk1) → attacker_can_spend

成立条件

• 用户未能验证 redeem script
• 钱包界面（UI 或 PSBT）未明确标识 k 值与脚本结构
• 攻击者拥有脚本定义权，或 UI 权限

人性陷阱提示

这类攻击往往并非“高技术”，而是利用用户对脚本结构的无感。尤其是当攻击者扮演“技术专家”时，用户往往不具备审查 redeem script 的能力或意识。攻击者甚至可以用“给你设置一个冷备密钥”作为幌子，骗取部分 key，并收取额外费用。

---

多签攻击模型对比分析（无表格）

• 攻击类型一：xpub 替换
• 本质：公钥注入
• 隐蔽性：极高（生成地址完全正常）
• 关键条件：用户未验证每个 xpub

• Taproot 是否能规避：否，反而更难发现

• 攻击类型二：伪造 k-of-n

• 本质：脚本结构欺骗
• 隐蔽性：中等（需查看 redeem script 才能识别）
• 关键条件：用户不懂脚本，UI 不展示结构
• Taproot 是否能规避：否，合约结构反而隐藏了更多细节

---

安全建议（基于当前攻击模型）

1. 强制在 UI 中完整展示所有 xpub、合成地址派生路径与对应签名人列表
2. 如 Coldcard 的二维码验证机制
3. 用户必须自行保存每个 xpub，并可验证任一地址确实源自该集合派生
4. 多签钱包必须提供可见 redeem script 的界面与 k 值校验提示
5. 不接受“帮你配置好了”的 UI 黑箱
6. Taproot 虽增强隐私，但也加剧验证障碍
7. 若使用合签结构，应避免依赖第三方界面进行签名决策
8. 始终优先使用硬件钱包本地签名流程，避免通过 Web 或中间服务生成交易

---

真实案例分析

1. Coldcard 硬件钱包的 xpub 替换漏洞

2021 年，安全研究员 benma 发现 Coldcard 硬件钱包在注册多签钱包时，未验证自身是否为多签钱包的一部分。这使得恶意计算机钱包可以用攻击者控制的 xpub 替换多签 xpub，同时仍通过所有用户验证。所有接收到此多签钱包的币随后可以随时转移到攻击者的钱包。
来源：benma.github.io

2. Bybit 交易所的多签钱包被黑事件

2025 年 2 月，Bybit 交易所的多签冷钱包在一次例行转账中被黑，损失约 14.6 亿美元。该钱包使用 2-of-3 多签设置，意味着需要三位授权签名人中的两位批准交易。用户界面显示了合法的目标地址，并且 URL 与受信任的多签提供商 Safe 相关联。但这是一种欺骗。黑客利用硬件钱包中的“盲签名”漏洞，使设备只能显示交易的哈希，从而掩盖了一个更改，使攻击者控制了钱包的智能合约。
来源：certora.com

3. Parity 多签钱包漏洞

2017 年，Parity 多签钱包版本 1.5+ 中发现了一个漏洞，允许攻击者窃取超过 150,000 ETH（约 3000 万美元）。攻击者向受影响的合约发送两个交易：第一个获取多签的独占所有权，第二个移动其所有资金。
来源：blog.openzeppelin.com

---

攻击流程图解

1. 建立信任：攻击者以技术专家或受信任的服务提供商身份接近受害者，提出帮助设置多签钱包。
2. 替换 xpub：在设置过程中，攻击者用自己控制的 xpub 替换原本应由用户或第三方控制的 xpub。
3. 生成地址：攻击者生成看似正常的多签地址，并展示给用户，用户未进行验证。
4. 资金注入：用户将资金转入这些地址，认为资金安全。
5. 资金转移：攻击者利用控制的私钥，单方面将资金转出，用户无法察觉。

---

参考文献

• benma.github.io — Coldcard 多签攻击漏洞
• certora.com — Bybit 多签合约欺诈分析
• OpenZeppelin Blog — Parity 多签历史漏洞复盘

---

结语：
记住，多签并不是让别人“帮你保管密钥”，而是你对每一层结构都心中有数。真正的“抗失误”结构，是你能自己验证它、重建它、拆解它——而不是让某个“专家”说它安全，你就信了。

@ 4fe14ef2:f51992ec

Let's support Bitcoin merchants! I'd love to hear some of your latest Lightning purchases and interesting products you bought. Feel free to include links to the shops or businesses you bought from.

Who else has a recent purchase they’re excited about? Bonus sats if you found a killer deal! ⚡

If you missed our last thread, here are some of the items stackers recently spent and zap on.

Share & Repost

N: X:

originally posted at https://stacker.news/items/977228

@ 99982b27:f5d86450

7Ball đã nhanh chóng trở thành một nền tảng giải trí trực tuyến được yêu thích, thu hút đông đảo người dùng nhờ vào sự sáng tạo và không ngừng đổi mới trong cách cung cấp dịch vụ. Giao diện của 7Ball được thiết kế tinh tế, dễ sử dụng, giúp người tham gia có thể dễ dàng tìm thấy các tính năng mà mình mong muốn chỉ trong vài cú nhấp chuột. Với nền tảng công nghệ vững chắc, 7Ball đảm bảo trải nghiệm mượt mà và nhanh chóng, dù bạn đang sử dụng bất kỳ thiết bị nào, từ điện thoại di động đến máy tính cá nhân. Điểm mạnh của 7Ball là khả năng cung cấp một không gian giải trí đa dạng, nơi người dùng có thể tham gia vào nhiều hoạt động khác nhau, từ các sự kiện hấp dẫn đến các trò chơi đầy thử thách. Mỗi tính năng trên nền tảng này đều được tối ưu hóa để mang lại trải nghiệm người dùng tuyệt vời, không gặp phải sự gián đoạn hay chậm trễ. Chính sự kết hợp giữa công nghệ hiện đại và thiết kế tối ưu đã giúp 7Ball nhanh chóng chiếm được lòng tin và sự yêu mến của cộng đồng người dùng.

Một yếu tố quan trọng giúp 7BALL giữ vững vị thế của mình trên thị trường giải trí trực tuyến chính là sự chú trọng đặc biệt đến bảo mật và an toàn của người dùng. Nền tảng này đã áp dụng các biện pháp bảo mật tiên tiến để bảo vệ thông tin cá nhân và các giao dịch trực tuyến của người tham gia. Điều này giúp người dùng an tâm khi tham gia vào các hoạt động trên nền tảng mà không lo ngại về sự xâm nhập hay rủi ro từ các mối đe dọa trên mạng. Với hệ thống mã hóa dữ liệu cao cấp và đội ngũ giám sát luôn theo dõi mọi hoạt động, 7Ball đã tạo ra một môi trường giải trí trực tuyến an toàn, bảo vệ quyền lợi tối đa cho người dùng. Ngoài việc đảm bảo tính bảo mật, 7Ball còn không ngừng cải thiện chất lượng dịch vụ và giao diện, giúp người tham gia có được những trải nghiệm tốt nhất mỗi khi truy cập. Các chương trình khuyến mãi, sự kiện và trò chơi luôn được cập nhật mới mẻ, mang lại cho người dùng những phút giây giải trí không thể quên.

Với sự chuyên nghiệp trong dịch vụ và cam kết không ngừng nâng cao chất lượng, 7Ball đã xây dựng được một cộng đồng người dùng mạnh mẽ và thân thiện. Đội ngũ hỗ trợ khách hàng của 7Ball luôn sẵn sàng giải đáp mọi thắc mắc của người dùng, cung cấp các dịch vụ tư vấn và hỗ trợ kỹ thuật một cách nhanh chóng và hiệu quả. Điều này không chỉ giúp giải quyết vấn đề của người tham gia mà còn tạo dựng niềm tin vững chắc từ phía cộng đồng. Hơn nữa, 7Ball còn tạo ra một không gian giao lưu, chia sẻ giữa các thành viên, giúp mọi người kết nối và học hỏi từ nhau. Các sự kiện tương tác và thử thách thường xuyên được tổ chức, giúp người tham gia không chỉ có cơ hội giải trí mà còn có thể phát triển các kỹ năng và chiến lược cá nhân. Với tất cả những yếu tố này, 7Ball không chỉ đơn thuần là một nền tảng giải trí trực tuyến, mà còn là một cộng đồng, nơi người tham gia có thể giao lưu, kết nối và cùng nhau chia sẻ niềm vui.

@ 044da344:073a8a0e

Alles neu macht der Oktober. Sorry für das Sprachspiel. Wenn Sie so etwas mögen, dann kommen Sie in ein paar Monaten zu uns in die Oberpfalz –

• entweder zum Journalismus-Retreat für den Nachwuchs der Gegenöffentlichkeit oder
• eine Woche später zum Kurs Intellektuelle Selbstverteidigung.

Wenn man den Unterschied auf den Punkt bringen müsste: Für Kurs eins sollten sie schon öffentlich sichtbar sein mit Texten, Podcasts und Videos, auf diesem Pfad weitermachen wollen und dafür nach Aufmunterung, Bestärkung, Weggefährten suchen. Kurs zwei verlangt all das nicht. Keine Schranke, nicht einmal in Sachen Alter. Während uns bisher wichtig war, dass die Teilnehmer wenigstens eventuell und im Fall der Fälle in Richtung Medienpräsenz schielen, steht bei diesem neuen Angebot Medienkompetenz im Mittelpunkt, journalistisches Handwerk inklusive.

Infos zur Anmeldung, zur Organisation und zu allem, was Sie sonst noch wissen wollen, finden Sie unter den Links oben.

Freie Akademie für Medien & Journalismus

Unterstützen

@ 8671a6e5:f88194d1

Even bitcoiners don’t value hard money enough (yet)

Bitcoiners love to talk about hard money and how bitcoin will change the world. They even claim to fix the world, by fixing “the money”.Yet many talk the talk, but don’t make the efforts, nor sacrifices.Walking the walk, is usually no further than the nearest bitcoin meetup, or the occasional trip to a tax-haven.Other than that. They’re chained to their fiat-past. Their kids, their house, their hobbies, their spouse and job.They serve the local bank branch (beg them to have a bit of their own money like everyone else), they watch TV, hold bitcoin and have this mindset where they truly think that bitcoin will grow, despite them doing jack all. They think they can reap the benefits in silence, while others do the heavy lifting, they smirk.They delude themselves however, thinking their sly passive stance is a risk-free act of brilliance.However, they’re scared, and have bitcoin in a fiat cage.Their existence is just a wallet waiting to be drained by force or pressure. By the same monstrous forces that keep our heads down.Whether discussing its digital scarcity or its fiat price, the focus invariably circles back to Bitcoin as a driver for a product or service.Do you want bitcoin, do you like bitcoin? Want to work with bitcoin? Here’s a service or wallet you can buy for a few hundred dollars, here’s my link. Want to participate in the network?Buy our pre-made and plug-and-play “solution”? Want to know more, or do you know wealthy people that want in” “Call me…”They’re selling.Don’t get me wrong,I also believe bitcoin is changing that world right now.And earning a living is good, be it with art, writing, selling a service or moving a box from A to B.But they don’t get it. Because it’s damned near impossible to escape the cage

Disproof Escapism

The bitcoin genie is out of the bottle. We DO have digitally scarce, hard money!

The core of the message most bitcoiners promote (including the author of this article) revolves around the prevalent “debt-and-war” fiat system and the harm it inflicts on society in general. Bitcoiners explain how it enslaves us, impoverishes us, and fosters a short-term perspective, empty consumerism, and a disregard for skills, all while leaving entire generations in debt and modern forms of servitude.

That reality alone will change many mechanisms within society. That should be the core of bitcoiners and their way of living. Not promoting a referral link to get a few sats or putting a sticker on a bathroom wall at a bar. We discuss open source theories and personality traits, not how to win the race. We don’t scheme, infiltrate or sabotage; we step onto the stage humbly, like nervous kids reciting poetry for a king. We only face our own audiences. Not the audience of followers of the monsters. We might as well do a leaflet campaign in the desert while we’re at it.We often hear terms like "sound money" and the assertion "there's no second best," with some even calling it "digital gold." This latter term is particularly misleading. Gold, despite its past significance, was subject to confiscation, serving the ambitions of nations and the wealthy. Bitcoin, in contrast, is not simply a digital iteration of gold; that label is a fiat construct that fails to capture its distinct nature.

However, the question remains: why is it that, when push comes to shove, we as Bitcoiners don’t truly live, think, and breathe this “thing” called Bitcoin as the hardest money in existence? Because we don’t. I’ve visited a fair share of meetups and conferences (though not many, as conferences are largely a sham anyway) to observe the ethos in practice. And it’s not always a pretty sight.

Assholes and grifters remain assholes and grifters, regardless of whether they hold BTC or not.

Thinking in fiat terms is still rampant (including for myself, by the way, to some extent). We were born into fiat, shaped by fiat, and have worked, traded, saved, and lost within its confines.

The fiat mindset, I dare say, is even more detrimental when Bitcoiners adopt it, as it amplifies the negative consequences even beyond those of the fiat world itself.

After all, at the very least, those within the fiat system are all equally screwed in their flawed monetary reality by a system that is a true circus Maximus of greed and debt. Consider those burdened by immense student loan debt, individuals with unrecognized talent, and others denied opportunities because less skilled people from higher financial echelons secure “proof of stake” jobs. Even if they lack the necessary abilities. There are fiat denizens sent to war, subjected to bombings, and relentlessly exploited for profit throughout their lives to sustain a parasitic, rent-seeking system… all under the false promise of security in their later years… when in reality, they are chewed up and spit out.When these fiat slaves wield a fiat mentality toward one another, it’s considered normal; no one can bat an eye if one fiat rent-seeker bleeds another dry, then tosses them aside for a new victim once the yield or short-term gain is realized. That’s simply how the fiat hamster wheel has been turning generations on end, while the proof-of-stake lords benefit across multiple generations.

The exploitation, the focus on short-term gains, the inherent stupidity of the system—it’s ingrained in the people themselves. Their greed and fiat/shitcoin mentality is "the norm." Some even dare to call it "capitalism" or democracy.

They can’t be offended by anyone screwing them over or getting ahead to gain a few fiat tokens, be it dollars or the Euro Mickey Mouse coin. They just carry on, shrug their shoulders, and crawl over each other like the basket full of crabs they inhabit day to day. Being among the few crabs that can touch the rim of the basket before being pulled down again by the other crabs, is what’s called success.

However, witnessing such behaviors and ways of living among individuals who identify as Bitcoiners evokes not only profound ethical sadness but also reveals consequences far more damaging to Bitcoin than if those same individuals had remained solely within the fiat system. Therefore, a fiat mentality within the Bitcoin space is even more repugnant than the mindset of some shitcoiners. At least with shitcoiners, you understand they are peddling a token, coin, or some fabricated service to offload onto unsuspecting individuals to make ends meet (and fund their cheap hotel rooms in exotic looking places while projecting an image of success (and the Modern Ottoman beard look) on Instagram). Consider a scenario: if someone at a vegetable market (assuming such places still exist in the fiat world) suggests to another vendor a way to conduct more business off the books, it’s met with indifference. That’s considered normal.But when a Bitcoiner at a meetup — an event where for three years you've been trying to dissociate Bitcoin from the tired narrative of it being solely "for fraudsters and criminals" — and you overhear "Bitcoiners" discussing methods for laundering illicit funds, then it becomes a significant problem. As if they can’t make ends meet without doing “the fiat thing”. Such individuals, as a Bitcoiner, disgust me. They clearly "don't get it." They fail to grasp the fundamental values of Bitcoin. They resemble the stereotypical used car salesmen who prioritize nothing beyond their immediate needs, like avoiding having to have a cheap dinner of dog food and tomato sauce that evening if they bag another customer by whatever lies they’ll have to tell. I would go so far as to assert that Bitcoiners with a fiat mentality are more detrimental to Bitcoin's growth than both those enslaved by the fiat system and shitcoiners themselves. A fiat drone will simply save, invest, and adhere to the established rules of banks and central banks.

They don’t question these norms; it’s their accepted reality. They’re labeled “normies” for a reason—they find satisfaction in conforming, believing the deception and theft, even perceiving it as beneficial because that’s what they’ve been told on television. They place their trust in numbers and statistics while diligently paying off their mortgages and investing in whatever financial products the TV shows spoon-feed them. Shitcoiners (closely related to fiat slaves) will merely promote their scams and worthless projects to generate short-term gains (in fiat, naturally) to sustain their shallow lifestyles of loneliness, prostitutes, and grocery bills paid with bank cards from the Seychelles.

But Bitcoiners with a fiat mentality? They actively undermine Bitcoin. They are toxic, and the sooner they revert to pure fiat, the better for the Bitcoin ecosystem. They offer no positive contribution whatsoever to Bitcoin’s progress.

More bitcoiners need to grow a spine

I've started to label these individuals as “cosplay bitcoiners.” They are typically nothing more than bitcoin holders (definitely not HODLers). These are people who act as though Bitcoin is merely another speculative asset (alongside a plethora of garbage coins and scams) instead of the monetary revolution it truly embodies. Most bitcoiners engage in this cosplay, reciting the talking points without actually changing their lives. Or… they view it simply as a means to generate income by uttering the right phrases and selling various items and merchandise. If Bitcoin were to cease to exist (a highly improbable scenario), they would likely be selling counterfeit Pokémon merchandise, fake Rolexes, or working as box movers in retail (sporting a perm). This might upset some who have dedicated significant portions of their lives to the Bitcoin ecosystem. However, what should be far more infuriating is the realization that your dreams, hope, and hard work are ultimately benefiting these cosplayers.

These individuals also say things like “You could consider moving to Solana for a while…” or “I have a referral link for insert flavor-of-the-week scam.” This genuine effort to cultivate a Bitcoin ethos is often undermined by people lacking activism, backbone, or conviction. Typically, these are the same individuals who inquire about price action during minor dips in Bitcoin's fiat value. They exhibit “scared money” behavior, just like in the fiat world. Consider that: they are scared (of) money. That’s right,… people that lived, and were raised in fiat are in fact scared… of money. This ingrained perspective, though varying in its impact, can act as a distraction or even a negative influence on Bitcoin's overall growth. I know the genuine contributors are out there. Rest assured, I am acutely aware of what it means to dedicate your time and energy to the betterment of Bitcoin; I've done it before and continue to do so years later. I respect that immensely. But the moment you recognize your efforts are primarily benefiting these parasites, you should immediately cease and let them wither.

They are not there for Bitcoin at all. I believe a fundamental aspect of being a Bitcoiner is calling out such behavior — to embody a form of activism, a vetting process aimed at fostering greater freedom. This might seem paradoxical, but it’s not; it’s akin to broadcasting a double-spent transaction onto mempool and having it rejected by the nodes. In my opinion, Bitcoin's primary essence is freedom. This freedom is underpinned by consensus and proof of work. However, this doesn't imply that we should be a universally accommodating resource for individuals who merely hold Bitcoin and seek to profit off our efforts while contributing nothing of substance to the space beyond their own marketing nonsense. They say the lines, but don’t save lives.

But why not?

If Bitcoin is truly the hardest money, the scarcest asset humanity has ever encountered, then why would we willingly trade it for a demonstrably inferior, inflationary, and state-controlled currency? This holds true even if that fiat is disguised as a modern "coin" or a cheap imitation of Bitcoin.

The uncomfortable truth is that many Bitcoiners, whether consciously or subconsciously, remain tethered to the legacy financial system. We espouse the principle of "don't trust, verify," yet we often evaluate Bitcoin through the distorted lens of its fiat exchange rate. Furthermore, many local meetups are infiltrated by individuals whose motives, schemes, and outright nonsense we fail to scrutinize or verify.

We neglect even the most fundamental forms of verification (such as accepting a function purported to be around 40 KB in data size when it's bundled within a > 50 MB software program). We profess belief in absolute scarcity, yet we shy away from adopting Bitcoin as our genuine unit of account, nor do we accurately measure our purchasing power (as devising a truly precise method might necessitate an invention worthy of a Nobel Prize in Economics).

Armed with the hardest money, ample liquidity, and considerable intellect, we still find ourselves waiting for Presidents, Philosophers, and various Personalities to artificially inflate Bitcoin's price, behaving like apprehensive investors in a newly listed startup.

“But with bitcoin”

These Philosophers, Personalities, and Presidents (PPPs) often represent a mere "follow-the-leader" phenomenon among many who identify as Bitcoiners. Philosophers delve into the intricacies of Bitcoin: its support for local social structures, its international applications, the underlying mathematics, the time-based mechanisms… It's all incredibly fascinating and has been explained countless times in various tones and for diverse audiences. Yet, much like in Bitcoin software development, there's often a lack of curation or editing; people simply produce without rigorous testing or questioning the necessity or widespread adoption of their contributions. Some even mistakenly believe these philosophers will somehow influence the "price." However, their role is primarily to explain, analyze, and provide understanding. That, of course, is valuable as it stimulates thought (even this very writing serves that purpose). However, Bitcoiners deeply entrenched in the philosophical aspects can often be blind to their own contradictory circumstances.

It can be jarring, even alienating, to listen to a podcast dissecting the profound intricacies of time and Bitcoin's blockchain while simultaneously enduring the mundane reality of your fiat job, with a coworker loudly handling customer calls nearby. The core issue is that this mentality increasingly mirrors the practices of the fiat (and shitcoin) world: passively holding onto "your bag" or "your stake" and promoting that position while vaguely advising others that "education is important" or "spreading the word is good." Ultimately, many of those dispensing this advice do little more than appear on their YouTube channels, take the stage at their own conferences, or write (or commission) their paid newsletters. Some diligently court wealthy individuals to explain Bitcoin, aiming to earn a few dollars, but they might as well be selling Tupperware if it paid the bills. Genuine care is often absent; it's their Bitcoin-flavored version of a fiat job. They are simply holding onto sats, much like one would hold onto ETFs or stocks in the traditional financial world. Michael Saylor, at a conference in Madeira, once stated: “You are here because Bitcoin needs you… and when you leave, I sincerely hope you will go out there and do good for Bitcoin.”

That's a commendable call to action. However, it also inadvertently highlights a form of servitude, a call that, regrettably, many have not heeded. Right now, Bitcoin's treated more like digital real estate than actual cash – something to hodl and hope it moons, while others do the promoting. Activism, at least here in Belgium, is a ghost town.

Elsewhere, it's often just small-time stuff, easily corrupted by book-writers, shitcoin promoters, ego-trippers, or even creeps hitting on vulnerable women in new-age scenes. This passive vibe has helped a bit, sure, but it shows we're still scared to call Bitcoin real money. It's the hardest money ever, yet we act like fiat's the boss, when Bitcoin's the true store of value. The circular economy crawls along. Instead of waiting for "hyperbitcoinization," we need to act like it's already here: support Bitcoin-only businesses, demand salaries in sats, and actually think in sats, not fiat. But become organized, more to the point: set up systems so you can build and rely on one another.To make Bitcoin truly hard money, we gotta stop pricing it and thinking in fiat, actually use it to pay and get paid, teach people it's a monetary system not just an investment, and directly challenge fiat by building Bitcoin-native economies, not just begging institutions to buy in. The more we act like Bitcoin is money, the faster the world will have to agree.

Bitcoin’s success is not inevitable.

Because it is maintained by people, and people are inherently flawed. However, it is also governed by mathematics, a perfect framework that categorizes chaos into order and back into incomprehensible chaos. There, within the crucible of math, language, cryptography, and time, lies Bitcoin: our creation, our potential salvation, and perhaps our sole remaining hope.

It demands action from Bitcoiners. If we genuinely believe in Bitcoin as the hardest money, we must begin to utilize it as such, rather than posturing on stages like immature, attention-seeking individuals vying for personal recognition and petty power struggles.

The future is not forged by those idly waiting for a magical price point; it is built by those who actively transact, develop, work, and live on Bitcoin today. Hard money transcends mere scarcity; it embodies utility, intrinsic value, and the tangible construction of liberty. Bitcoin's purpose is not simply to replace the existing decay of fiat with a superficial rebranding of the same fundamental rot. Bitcoin is not intended to supplant the old fiat corruption with an identical corruption merely bearing a Bitcoin label or logo.

The divergence is stark: one grey-colored path leads us to a state of ambiguity and ineffectiveness, the other to a vibrant, focused purpose. This ambiguity manifests as excessive accommodation, an unwarranted stubbornness where adaptability is needed. We tend towards being overly compliant and even subservient, exhibiting exaggerated politeness and empathy, even as our advancements inevitably dismantle the obsolete systems. That path has a Dixie orange color.

This is because many Bitcoiners now crave external validation, leading to inconsistent and muddled messaging, belonging authentically to neither the stagnant grey nor the purposeful orange.

We, and our true Bitcoiners—our intellectual offspring—represent an inherently incompatible lineage, incapable of either peaceful coexistence ("protest") or productive integration ("procreate") with these outdated methodologies and their swarm of futile endeavors. The cosplay bitcoiners and their lukewarm followers and creations aspire to be part of a fintech reality that is not their own, and a fiat world that has relegated them to the roles of insignificant footnotes and background commentators.

Despite our core differences, we persist in engaging with the stake-people, the frail-minded powerhouses that let us participate in their arenas, gathering under the harsh glare of moral decay and corruption. We mine Bitcoin from the future, but it’s tethered to the present. They hamper our progress with outdated tools and (re)distribution systems rooted in the 18th century.We can invent so much better systems, bulldoze the old and rebuild our cities and reclaim our value.

It’s time…

The moment has arrived to begin valuing Bitcoin for what it has always been destined to be and will forever remain: hard money. Let us consign the parasites to their rightful place – the gutter of fiat. Reader, dear reader, you who have invested the time and effort to cease scrolling through the endless torrent of filth, garbage, and attention-seeking displays on your phone, do you grasp the unique historical opportunity presented to your vulnerable digital soul to reclaim your life, to transcend mere survival and truly flourish? Do you comprehend this? Do you even realize that digitally scarce, digitally verifiable hard money awaits your mining, purchase, holding, and personal safekeeping? Or do you still cling to the illusions projected onto the wall of Plato's cave, telling you every lie under the sun for their short gains and diatribes? Do you live in the corridor of greyness? Probably.

Observing the vapid semantic debates onstage, the performative security measures, and the blatant power struggles, I am reminded of the early Christian disciples and the challenges they must have faced in spreading the word of their Lord, relying solely on their individual conviction while constantly encountering those driven purely by the pursuit of power. Bitcoiners are no different, despite never having known their own guiding figures. The distinction lies in our approach: we do not expel the transgressors and the disreputable from the market; nor do we seek to cure the afflicted or nourish the starving. We are not torn apart by lions, for we operate in the shadows, our influence primarily through written works, lacking the support that stems from personal charisma. Fiat bleeds people dry, fueling the vile machinery of passive rent-seeking yield and perpetual servitude.

In Bitcoin, we possess the potential to be their undoing, but only if we can match their ruthlessness, their multi-generational cunning, and their inherent malice. That’s not in our nature, so we’ll need to change and adapt. To truly prevail, we must outmaneuver their evil, win their long-term game. To win, we must out-evil evil. Win their multi-generational ongoing long-term game.That’s not easy, because you’re being poisoned day in day out.

So… here goes.

You must choose your path: gray or orange.

Decide how you’ll navigate the clutter: hardware wallets you don’t need, unscalable orange-pilling that’s more about ego than Bitcoin, books that hardly anyone reads, redundant artwork you’ll never buy, searching for a place in the unreachable oasis of bitcoin jobs, the mirage of funding,the naïveté of Value4Value, the Saylor-worshipping instinct, stickers slapped on poles, rushed and untested software, apps that repel users, conference circuses filled with grifters, posers and some half-gods, The pump-my-bags philosophers. The fork in the road lies ahead

Will you keep micro-dosing the corruption of the fiat world, day by day? Or will you don your armor and sacrifice for future generations?\ You ‘ll be part of an army of cyber Jesuït knights, or part of a gang of ad hoc grifters smelling like patchouli and fear.

npub1sec6degc3ae7warveuxaz6dlffnc2sutwtqjr7pmll7sf7ypjngsd4p0l7

Let centuries of hate and destruction be channeled like unbreakable equations, their tax collecting vultures, their redistribution to the weak.We can be in harnesses, economically cause their bellies gorged on our produce, sliced virtually apart, ending their predatory exploitation and theater politics. Let that hate flow block by block, so our wait for a revolution, promised peace, and security, finally ends. We don’t need to wait, We have all we need - right - friggin - now! All we need is here to start as the first generation of the ones that turn the table. We can strike from here onwards.

You can’t do that just by standing there, we need to rally behind something. So … we need to…

## Slay the Monsters ( A Bitcoin manifesto )

The race against fiat’s totalitarian grip isn’t coming — it’s already here.

And we’re late.

We’re not facing some bureaucratic mess or sleepy institution. We’re facing monsters. Real monsters. The kind that don’t blink, don’t break, and don’t stop.

These creatures don’t rule from parliaments. They rule from shadows. From bloodlines. From vaults built on centuries of power—and centuries of control.

And while we argue over memes, While we nitpick sound quality on a free podcast, While we debate how orange our sunglasses should be— They’re already building the next cage.

You want to know the core of the battle?

It’s this: They built a system designed to enslave you. And it works. Because it’s not just code or money—it’s a mindset. And they’ve trained you for generations to stay small. Stay busy. Stay broke.

They don’t care about trending topics, the fashion they make you wear, the rent seeking and mind numbing media garbage. They don’t care about today’s startup scene. They don’t need to. They freeze technology until their factories are ready. They script the narrative until their puppet politicians can sell it. They control enough markets to play with your life like a cat with a mouse.

And no, they’re not thinking in 5-year business plans. They’re thinking in bloodlines. They’re thinking in centuries.

They are bloodsuckers.

They take the rights of the gifted, Take the skills of the builders and make them into jesters They crush the dreams of the brave, weaken strong sons, and turn bright daughters into obedient servants.They make you lose time;Steal your effortSlap a price on anyone.

But here’s the good news:

We are Bitcoiners. We don’t need their permission. We don’t need to play their game. We hold a sword they can’t lift — an indestructible blockchain. And we have “forever coins”. We have the heaviest hammer

We can build faster. Stack hard money. Deliver proof of work and become the worst multi-generational pests they’ve ever seen. And take everything from them in about four generations:

One generation to build and adapt. One or two to take over, and One glorious one to finish the job and chop their virtual heads off to end the corruptionTheir heads on a stake, is the only proof-of-stake’ism that will be universally liked.

Because in their world, people are the fuel — drained for passive yield. But in our world?

We, the Bitcoin people who underwrite its value, represent the negative yield on fiat. We ARE your negative yield in human form \ We are their weakness — if we become as relentless and evil as they are.We can be methodical and calculated, generations of poison for their systemWe infiltrate, poison, outpace them.Like they did centuries ago with the commons, the tribes and kings. As focused. As strategic. As ruthless.

Then—only then—can we clean ourselves.

Only then, with the deed done, can we rebuild humanity. Burn the bloodlines that buried us.The old bloodlines—those leeches—will be caged, stripped, and left to wither in poverty, and as history proves… they never survive poverty\ While we’ve been bathing in it by choice.

From their ashes, we’ll purge our own darkness and thrive through innovation, not tyranny We will work, We will thrive through innovation, not colonization. Through consensus, not decree. Through quality not administrative control. And talent and skills will rise on merit, not aristocratic last names. We verify without grandeur.

In that world, our temples will exalt beauty — not control.In that world, Their goons and servants will be our jesters, dancing like harlots, their princesses will be sobbing on dirt, they’ll all eat their own industrial drab

The power is already ours; we don’t need to pray, we don’t need hope nor luck. We need raw, unrelenting will.

We need power.

And evil, focused, unshakable determination.

You can’t slay monsters with flyers. You don’t take down empires with stickers. You don’t bring bloodlines to their knees with polite debates on their stages.You slay monsters with the sharpest sword in history — Bitcoin.

They’re gutted with the sharpest blade—our blockchain—plunged into their stone cold hearts, until their black blood flows over the marble floors of their castles and their next of kin. Then, we feast and build anew on the ruins of their depravity.

Their next of kin witnessing our determination while their funding falls dry in promises of continuity they hide or perish.

Then we slay the rest.We drink their blood, their wine, their milkshake. We burn their paper promises and their repeating cycles of social unrest and greed.

We build something new. Something real. On the ruins of everything they corrupted.Bitcoiners need to be more than politeBe more evil, to do more good.Show monsters no mercy nor empathy. Don’t give them hard money, but wreck their legacy, faceless organizations and companies.

We are the debt collectors of last resort. We are the negative yield that spins and twists.We are the final rotation of the hamster wheel of pointless energy.We save ourselves with math..

Bitcoiners,Do thy proof of work, or become a whore for their next generation of silver spoon fed monster kids...\ You’ll have to be polite doing the deeds if you doOr take the smile off their face.Sacrifice.WorkDefy

Slay monsters like a knight building a legacy, freeing the world.

Or serve the monsters like the bitch you are.

Our consensus and your choice.

By AVB

If you like my writings: tip me here

@ 57d1a264:69f1fee1

Past week summary

From a Self Custody for Organizations perspective, after analyzing the existing protocols (Cerberus, 10xSecurityBTCguide and Glacier) and reading a bunch of relates articles and guides, have wrapped to the conclusion that this format it is good to have as reference. However, something else is needed. For example, a summary or a map of the whole process to provide an overview, plus a way to deliver all the information and the multy-process in a more enjoyable way. Not a job for this hackathon, but with the right collaborations I assume it's possible to: - build something that might introduce a bit more quests and gamification - provide a learning environment (with testnet funds) could also be crucial on educating those unfamiliar with bitcoin onchain dynamics.

Have been learning more and playing around practicing best accessibility practices and how it could be applied to a desktop software like Bitcoin Safe. Thanks to @johnjherzog for providing a screen recording of his first experience and @jasonb for suggesting the tools to be used. (in this case tested/testing on Windows with the Accessibility Insights app). Some insight shared have been also applied to the website, running a full accessibility check (under WCAG 2.2 ADA, and Section 508 standards) with 4 different plugins and two online tools. I recognize that not all of them works and analyze the same parameters, indeed they complement each other providing a more accurate review.

For Bitcoin Safe interface improvements, many suggestions have been shared with @andreasgriffin , including: - a new iconset, including a micro-set to display the number of confirmed blocs for each transaction - a redesigned History/Dashboard - small refinements like adding missing columns on the tables - allow the user to select which columns to be displayed - sorting of unconfirmed transactions - Defining a new style for design elements like mempool blocks and quick receive boxes You can find below some screenshots with my proposals that hopefully will be included in the next release.

Last achievement this week was to prepare the website https://Safe.BTC.pub, the container where all the outcomes f this experiment will be published. You can have a look, just consider it still WIP. Branding for the project has also been finalized and available in this penpot file https://design.penpot.app/#/workspace?team-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd6&project-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd8&file-id=95aea877-d515-80ac-8006-23a251886db3&page-id=132f519a-39f4-80db-8006-2a41c364a545

What's for next week

After spending most of the time learning and reading material, this coming week will be focused on deliverables. The goal as planned will be to provide: - Finalized Safe₿its brand and improve overall desktop app experience, including categorization of transactions and addresses - An accessibility report or guide for Bitcoin Safe and support to implement best practices - A first draft of the Self-Custody for Organizations guide/framework/protocol, ideally delivered through the website http://Safe.BTC.pub in written format, but also as FlowChart to help have an overview of the whole resources needed and the process itself. This will clearly define preparations and tools/hardwares needed to successfully complete the process.

To learn more about the project, you can visit: Designathon website: https://event.bitcoin.design/#project-recj4SVNLLkuWHpKq Discord channel: https://discord.com/channels/903125802726596648/1369200271632236574 Previous SN posts: https://stacker.news/items/974489/r/DeSign_r and https://stacker.news/items/974488/r/DeSign_r

Stay tuned, more will be happening this coming week

originally posted at https://stacker.news/items/977190

@ 0a425f12:c4dc49ff

Planting new sod sounds simple. Lay it down, water it, done. Nah. That’s just half the story. Mess up the basics, and your lawn turns patchy or yellow within days. Below are some key mistakes folks make – most don’t even realise it till the grass starts dying. Avoid these, or all that Bermuda grass, Zoysia, or St. Augustine sod you paid for? Wasted.

Not Watering Enough (Or Too Much)

Watering is weirdly tricky. Some think you flood it, some sprinkle it once and call it good. Both? Wrong.

New sod needs moisture constantly for the first few weeks. Not just surface wet, but soaked down to where roots gonna grow. If it dries out, even a day or two, them roots shrink back. That leads to shrinkage gaps, brown edges, even whole squares drying up.

Now the flip side? Overwatering. It ain’t about turning your lawn into a swamp. Too much water drowns roots, they rot, and fungus loves soggy grass. Mushrooms pop up, blades turn pale. And once fungus spreads, getting it out’s a pain. Set a timer. Early morning’s best. Avoid watering at night unless you wanna feed mold.

Also, different sod types need different water levels. Zoysia sod ain’t thirsty like St. Augustine. Use your hand – if it feels squishy, back off. If dry and crumbly, bump it up.

Installing Sod On Bad Soil

Throwing new sod on junk dirt is asking for trouble. Sod’s just skin. If the body (soil) under it’s trash, it won’t stick.

First off, you gotta check the soil pH. Anything too acidic or way too alkaline? Sod roots won’t even grow. You can get soil test kits at garden stores or online, pretty cheap. If the pH ain’t right, use lime or sulfur depending what side you need to fix.

Second, compacted soil is death for sod. If the ground’s hard like a sidewalk, roots can’t go down. You need to aerate or till the soil before laying sod. Mix in some compost or sand depending on drainage needs. Make it loose but not fluffy.

Last part? Level the area. Don’t leave holes or slopes. Uneven spots collect water, or the sod don’t touch dirt properly. When air pockets form under the sod, roots dry out fast.

Skipping Starter Fertilizer

You ever tried starting a car with no fuel? That’s your sod without a starter fertilizer. It’s gotta eat.

New sod needs phosphorus-heavy fertilizer to encourage root growth. Problem is, most people either skip it, or throw on the wrong one. A high-nitrogen fertilizer will just make it look green for a week, but the roots? Weak and lazy.

Use something like 10-10-10 or 15-15-15 starter blends. Look for one that’s labeled for new sod or turf establishment. Apply it right before or during laying the sod. Water it in so it doesn’t just sit there on top.

Also, don’t keep feeding every few days thinking more is better. Too much burns the grass. After first application, wait at least 3–4 weeks before reapplying anything. Stick to what the sod variety needs – Bermuda feeds different than Fescue.

If you’re in Texas or southern regions, the soil’s usually nutrient-poor, especially in clay zones. Don’t ignore that. Local extension offices often got free guides for your area.

Mowing Too Soon (or Way Too Late)

Mowing sounds harmless. Grass too tall? Cut it. Simple, right? Not really.

Cut too early? You slice off the tops before roots even grab the soil. That’ll rip the sod clean out. Like tearing bandages off fresh scabs. Usually, wait 10–14 days after laying sod before mowing. Always check if the sod’s rooted. Tug on a corner. If it lifts? Wait.

Other side of the coin – waiting forever. If your new sod grows tall and thick, it blocks sunlight from reaching the base. That leads to thinning, disease, even weeds moving in. Keep it under control.

Big tip – never cut more than one-third of the grass height in one mow. It shocks the sod, stunts growth. And dull mower blades? Slice and tear instead of clean cuts. That opens wounds for pests and fungal infections.

If it’s St. Augustine grass, you’ll mow it higher – around 3.5 inches. Zoysia or Bermuda grass? Lower, closer to 1.5 or 2 inches. Know your grass type or risk killing it one mow at a time.

Not Rolling the Sod After Install

This one? Almost always skipped. And it kills your sod quietly.

When sod’s not rolled, air gaps stay between the grass and dirt. You won’t see it, but the roots? They ain't touching soil good. No contact = no growth. That’s how sod turns yellow even when you watering perfect.

A lawn roller, filled with water, presses sod down evenly. It pushes the roots into soil and gets rid of air pockets. Do it once right after laying sod. If you miss this step, that nice new lawn can turn patchy in under a week.

Don’t worry about crushing it – the roller’s weight is perfect. You ain't smashing it like concrete. Just a good firm press. If you don't have a roller? Rent one from local garden centers, or even Home Depot. Cheap insurance for hundreds of bucks worth of new sod.

Another problem from not rolling: uneven lawn. It looks bumpy, grows uneven, and mowing becomes a chore. Roller fixes that early. Less headache later.

@ 84b0c46a:417782f5

• Lumilumi The Nostr Web Client.

Lightweight modes are available, such as not displaying icon images, not loading images automatically, etc.

• Long Form Content Editor A lightweight Long Form Content Editor with editing functionality for your articles. It supports embedding Nostr IDs via NIP-19 and custom emoji integration.

• Nostr Share Component Demo A simple web component for sharing content to Nostr. Create customizable share buttons that let users easily post to Nostr clients with pre-filled content. Perfect for blogs, websites, or any content you want shared on the Nostr network. Try the interactive demo to see how seamlessly it integrates with your website.

  Only clients that support receiving shared text via URL parameters can be added to the client list. If your preferred client meets this requirement, feel free to submit a pull request.

• Nostr Follow Organizer A practical tool for managing your Nostr follows(kind3) with ease.

• NAKE NAKE is a powerful utility for Nostr developers and users that simplifies working with NIP-19 and NIP-49 formats. This versatile tool allows you to easily encode and decode Nostr identifiers and encrypted data according to these protocol specifications.

• chrome extension
• firefox add-on

• Nostviewstr A versatile Nostr tool that specializes in creating and editing addressable or replaceable events on the Nostr network. This comprehensive editor allows you to manage various types of lists and structured content within the Nostr ecosystem.

• Luminostr Luminostr is a recovery tool for Nostr that helps you retrieve and restore Addressable or Replaceable events (such as kind: 0, 3, 10002, 10000, etc.) from relays. It allows you to search for these events across multiple relays and optionally re-publish them to ensure their persistence.

• Nostr Bookmark Recovery Tool Nostr Bookmark Recovery Tool is a utility for retrieving and re-publishing past bookmark events ( kind:10003,30001,30003 ) from public relays. Rather than automatically selecting the latest version, it allows users to pick any previous version and overwrite the current one with it. This is useful for restoring a preferred snapshot of your bookmark list.

• Profile Editor Profile Editor is a simple tool for editing and publishing your Nostr profile (kind: 0 event). It allows you to update fields such as name, display name, picture, and about text, and then publish the updated profile to selected relays.

• Nostr bookmark viewer Nostr Bookmark Viewer is a tool for viewing and editing Nostr bookmark events (kind: 10003, 30001, 30003). It allows users to load bookmark data from relays, browse saved posts, and optionally edit and publish their own bookmark lists.

• Nostr Note Duplicater Nostr Note Duplicater is a tool that rebroadcasts an existing Nostr event from a relay to other selected relays.

• もの画像サイト

• いろいろbotサイト

@ 57d1a264:69f1fee1

Past week summary

From a Self Custody for Organizations perspective, after analyzing the existing protocols (Cerberus, 10xSecurityBTCguide and Glacier) and reading a bunch of relates articles and guides, have wrapped to the conclusion that this format it is good to have as reference. However, something else is needed. For example, a summary or a map of the whole process to provide an overview, plus a way to deliver all the information and the multy-process in a more enjoyable way. Not a job for this hackathon, but with the right collaborations I assume it's possible to: - build something that might introduce a bit more quests and gamification - provide a learning environment (with testnet funds) could also be crucial on educating those unfamiliar with bitcoin onchain dynamics.

Have been learning more and playing around practicing best accessibility practices and how it could be applied to a desktop software like Bitcoin Safe. Thanks to @johnjherzog for providing a screen recording of his first experience and @jasonbohio for suggesting the tools to be used. (in this case tested/testing on Windows with the Accessibility Insights app). Some insight shared have been also applied to the website, running a full accessibility check (under WCAG 2.2 ADA, and Section 508 standards) with 4 different plugins and two online tools. I recognize that not all of them works and analyze the same parameters, indeed they complement each other providing a more accurate review.

For Bitcoin Safe interface improvements, many suggestions have been shared with @andreasgriffin , including: - a new iconset, including a micro-set to display the number of confirmed blocs for each transaction - a redesigned History/Dashboard - small refinements like adding missing columns on the tables - allow the user to select which columns to be displayed - sorting of unconfirmed transactions - Defining a new style for design elements like mempool blocks and quick receive boxes You can find below some screenshots with my proposals that hopefully will be included in the next release.

Last achievement this week was to prepare the website https://Safe.BTC.pub, the container where all the outcomes f this experiment will be published. You can have a look, just consider it still WIP. Branding for the project has also been finalized and available in this penpot file https://design.penpot.app/#/workspace?team-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd6&project-id=cec80257-5021-8137-8005-eab60c043dd8&file-id=95aea877-d515-80ac-8006-23a251886db3&page-id=132f519a-39f4-80db-8006-2a41c364a545

What's for next week

After spending most of the time learning and reading material, this coming week will be focused on deliverables. The goal as planned will be to provide: - Finalized Safe₿its brand and improve overall desktop app experience, including categorization of transactions and addresses - An accessibility report or guide for Bitcoin Safe and support to implement best practices - A first draft of the Self-Custody for Organizations guide/framework/protocol, ideally delivered through the website http://Safe.BTC.pub in written format, but also as FlowChart to help have an overview of the whole resources needed and the process itself. This will clearly define preparations and tools/hardwares needed to successfully complete the process.

To learn more about the project, you can visit: Designathon website: https://event.bitcoin.design/#project-recj4SVNLLkuWHpKq Discord channel: https://discord.com/channels/903125802726596648/1369200271632236574 Previous SN posts: https://stacker.news/items/974489/r/DeSign_r and https://stacker.news/items/974488/r/DeSign_r

Stay tuned, more will be happening this coming week

originally posted at https://stacker.news/items/977180

@ b99efe77:f3de3616

asfadfadsf draft 333446666

afasdfasdfsadf

petrinet ;startDay () -> working ;stopDay working -> () ;startPause working -> paused ;endPause paused -> working ;goSmoke working -> smoking ;endSmoke smoking -> working ;startEating working -> eating ;stopEating eating -> working ;startCall working -> onCall ;endCall onCall -> working ;startMeeting working -> inMeetinga ;endMeeting inMeeting -> working ;logTask working -> working

@ 4180da63:7b3c147e

By John "Potato Jack" LeFebvre

The cold, cold air of the morning tickled the nose of Christmas Goat as he lay quietly in bed, just waking up.

The cold air of the morning whispered in the ear of Christmas Goat; it whispered:- icicle secrets!

The moon, round and white, with swirling breezes, made Christmas Goat’s bedroom look like milk.

That reminded Christmas Goat – "It’s time to milk my cows!"

Christmas Goat peeled away the bed sheet and four blankets which kept him warm at night, and sitting on the edge of the bed he put on his gumboots.

He walked out of his bedroom and bumped into a wall because he was still a bit tired. He stood out on his front verandah and looked at the farm. "Come on you cows! It’s time for milking!!" he yelled.

The cows made a quiet line and walked, one behind the other, off to the milking sheds…

..all except for two cows who Christmas Goat had to throw a few potatoes at: then they got moving.

In the shed, the moos filled the air. Christmas Goat made his way past steaming cow flops carrying a bucket and a small stool.

He sat down next to Harry the cow.

"Ready for milking?", he asked.

"Yes, but you should have given me a girls name," said the cow.

"Oh well", said Christmas Goat, "here we go".

"Okay" said the cow, so Christmas Goat grabbed her teats with both hands and made the squirty milk goosh into the bucket.

"How are the kids?" asked Christmas Goat.

"Oh not bad," said Harry. "Bruce is in school and Terry’s just learning to moo."

"Yes, they’re good cows," said Christmas Goat.

"They are" said Harry. "I just wish you hadn’t given them boy’s names."

"Oh well," said Christmas Goat.

Christmas Goat milked all the cows one by one, and then he said to himself, "I think I’ll make myself a hot coffee". Back inside, he turned on the radio, and stirred the coffee powder into the hot water. Yum, he thought, pouring the cow’s milk on top. "Yum Yum Yum".

Christmas Goat drank all of this hot coffee and then made toast. A bird landed on his window sill and said "tweet tweet, tweet tweet ¯ ".

"Tweet tweet " said Christmas Goat".

The telephone rang four times and Christmas Goat picked it up.

"Hello, this is Christmas Goat?"

"Hello Christmas Goat? I’ve been a good goat all year and can you tell me what I’m getting for Christmas?"

"Christmas is tomorrow," said Christmas Goat.

"I know, but … - please tell me, just this once ..!"

"All right little goatgirl, what’s your name?"

"My name is Brenda," said the little girlgoat.

"Let me look at my list here…" said Christmas Goat. "

"Hmmm…" He moved his papers around.

"Are you still there?" asked the little goatgirl.

"Aha!! Yes I’m still here. I’ve just found your name on the list Brenda, here it is. Let’s see, oooh!"

"What is it! Wot is it!"

"It’s a …." But then Christmas Goat stopped talking.

"Why have you stopped talking?" said Brenda, panicking.

"Now, now," said Christmas Goat, "I just remembered it’s a secret."

"A secret!" said Brenda.

"Yes," said ChristmasGoat. "It has to be a surprise."

"No! Tell me now!" said Brenda.

Christmas Goat made a whistling sound with his lips. And then he hung up the phone.

By hanging up the phone like that, Christmas Goat felt a bit rude. But Brenda was rude first, he thought. Meanwhile, Brenda was at home, crying.

Christmas Goat thought , " I better go to see Brenda and explain to her why Christmas has to be a surprise." He went to the garage, oiled the wheels of his cart, and tied up a couple of humans.

"Good humans!" he said as they pulled him out of the garage down the street. The two people pulled the cart steadily along, steam pluming their foreheads.

It was a cold morning, and yet ChristmasGoat knew the earth was a round huge ball that spun on it’s axis while being invisibly dragged around a gigantic non stop fire- "the sun" – and that soon, because of this axis-spin, his part of the world would be receiving increasingly direct sun rays and it would get warm, so he didn’t worry . He explained this to the two men pulling his cart as it rolled through the suburbs, but they just blinked.

After a while, they arrived at Brenda’s house, and Christmas Goat tied the two men to a post and gave them a bottle of beer. Christmas Goat walked up the driveway, up the stairs, and went "knock kn0ck knock". A goat came to the door.

"Hallo Brenda?"

"No I’m Brenda’s brother. Brenda’s in her room, crying."

"Rats," said Christmas Goat.

There was Brenda, covered in tears, sitting on her carpet. Christmas Goat came in and sat down.

"Why did you make me sad?" said the little goatgirl.

"Well," said Christmas Goat, "I really didn’t want to do that. Every year, thousands of little goats ask me ‘what am I getting for Christmas,’ and every time I have to say to them, ‘you’ll see on Christmas day.’ And I Have to say this, I can’t say anything else, that’s just the way Christmas is."

"Come on, you must be able to tell me something a little deeper than (sniff) that."

Oh," said Christmas Goat, "you want the Big Reality explanation.."

"Yes," said Brenda, pouting and looking up from hurt eyes.

"Well," said Christmas Goat, "think what the world would be like with no surprise."

"Why? What would the world be like without surprise?" asked Brenda.

"Utterly predicable, " said Christmas Goat.

"What does predickable mean?" asked Brenda.

"In this case, it means ‘always knowing what’s going to happen’," said Christmas Goat.

"That sounds great!" said Brenda.

"Not really," said ChristmasGoat. "Think about it. Every day you wake up, you know what to wear, you know what’s going to be for breakfast, you know what job you have to go to, you know when it starts, you know how to get there, you know what you will see on the way, you know when you will stop for lunch, you know when you will finish, you know what’s for dinner, by looking at the program, you know what’s on T.V that night, they tell you what the weather will be like tomorrow, you know that if you …"

"That sounds Great!!" butted in Brenda.

"Yeah it sounded great to humans once, too, when they ruled the world. Woops."

"What was that?" said Brenda.

"What was what?" asked Christmas Goat.

"That thing you said, " said Brenda.

"I can’t remember, " said Christmas Goat, although now the shoe was on the other hoof.

"Well I remember, " said Brenda. "It just shocked me, that’s all. You said ‘when humans ruled the world.’"

"You’re right," sighed Christmas Goat. "That’s what I said..

Maybe we can forget about it though?"

Tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell me tell… "

"ALL-RIGHT" said Christmas Goat, giving in. "Are you sure you want this dark knowledge?"

"Yes, I’m sure," said Brenda dribbling with excitement.

"Right, well once upon a time, the humans, like those two hitched up to the post outside drinking beer, were our masters. What they said, went."

"Boy," said Brenda.

"That’s right," continued Christmas Goat. "In fact they were the kings of the world. Us goats were treated horribly at times."

"What happened?" asked Brenda the little goatgirl.

"Those people became so set in their ways that they became stale. Nearly every effort at becoming the rulers made them and their lives boring. They thought they knew everything."

"People don’t know anything!" said Brenda.

"Not now they don’t," said Christmas Goat. "But they did in a distant past. Unfortunately they made the mistake of killing most surprises, and that’s when we snuck up them."

"Us goats?"

"Yep."

"And now we’re the kings and queens!" said Brenda gleefully.

"Of course," said Christmas Goat. "But we mustn’t let ourselves get trapped by prediction. That’s why I’m Christmas Goat. It’s my job to make sure surprise is still big in our lives, especially at this time of the year, Christmas." "Thankyou for telling me that true story," said Brenda. "I look forward to my surprise present tomorrow morning."

"That’s a good boy," said Christmas Goat.

"I’m a girl," said Brenda.

That night, Christmas Goat tied up his strongest humans who hauled and heaved his sleigh-cart all over the world through beautiful bright darkness. Kind Mummy and Daddy goats left a snack for Christmas Goat, and beer for the sweaty humans.

Christmas Goat and his team finished delivering the presents just in time.

"Good humans," he said, patting his helpers and switching on the T.V for them.

When Brenda woke up, there was a terrific colourful ping pong ball under her Christmas Tree.

"That is a surprise," smiled Brenda. "I’m a netballer!"

@ b99efe77:f3de3616

asfadfadsf draft 333

afasdfasdfsadf

petrinet ;startDay () -> working ;stopDay working -> () ;startPause working -> paused ;endPause paused -> working ;goSmoke working -> smoking ;endSmoke smoking -> working ;startEating working -> eating ;stopEating eating -> working ;startCall working -> onCall ;endCall onCall -> working ;startMeeting working -> inMeetinga ;endMeeting inMeeting -> working ;logTask working -> working

@ 8d34bd24:414be32b

What does it say about us that believers don’t listen as well as unbelievers? Let’s investigate some scripture verses and see what we can discover.

An Object Lesson:

Jesus warned His disciples several times that He would be killed and rise from the dead on the third day. Right after Jesus asked them who they thought He was and Peter replied that He was the Christ (Messiah), Jesus told them what would happen.

From that time Jesus began to show His disciples that He must go to Jerusalem, and suffer many things from the elders and chief priests and scribes, and be killed, and be raised up on the third day. (Matthew 16:21)

We know the disciples heard and understood what Jesus was saying because Peter immediately rebuked Jesus.

Peter took Him aside and began to rebuke Him, saying, “God forbid it, Lord! This shall never happen to You.” But He turned and said to Peter, “Get behind Me, Satan! You are a stumbling block to Me; for you are not setting your mind on God’s interests, but man’s.” (Matthew 16:22-23)

You’d think that Peter would have this moment locked in his mind after being rebuked so harshly for questioning Jesus’s prediction of what would happen.

A while later, Jesus again told His disciples what was about to happen.

And while they were gathering together in Galilee, Jesus said to them, “The Son of Man is going to be delivered into the hands of men; and they will kill Him, and He will be raised on the third day.” And they were deeply grieved. (Matthew 17:22-23)

They again heard what was said because they were “deeply grieved.” They didn’t like what they heard.

Then a third time, as they were approaching Jerusalem, He made certain they knew what was coming:

As Jesus was about to go up to Jerusalem, He took the twelve disciples aside by themselves, and on the way He said to them, “Behold, we are going up to Jerusalem; and the Son of Man will be delivered to the chief priests and scribes, and they will condemn Him to death, and will hand Him over to the Gentiles to mock and scourge and crucify Him, and on the third day He will be raised up.” (Matthew 20:17-19)

The disciples should have known that Jesus’s crucifixion and death were not the end. He told them repeatedly that He would die and be raised from the dead on the third day. They should have been diligently waiting with expectation, but instead they immediately hid, gave up, and headed back to their old lives.

His female followers still cared enough to try to prepare Jesus’s body for burial, but even they did not expect Him to rise as He said.

The angel said to the women, “Do not be afraid; for I know that you are looking for Jesus who has been crucified. He is not here, for He has risen, just as He said. Come, see the place where He was lying. Go quickly and tell His disciples that He has risen from the dead; and behold, He is going ahead of you into Galilee, there you will see Him; behold, I have told you.” (Matthew 28:5-7) {emphasis mine}

Even when the woman came and told the disciples that they had seen Jesus as He had said, none believed them, although Peter and John did have a glimmer of hope and went to look for themselves.

In contrast, the Pharisees, the very people who hated Jesus so much that they fought to have Him crucified, remembered Jesus’s statements.

Now on the next day, the day after the preparation, the chief priests and the Pharisees gathered together with Pilate, and said, “Sir, we remember that when He was still alive that deceiver said, ‘After three days I am to rise again.’ Therefore, give orders for the grave to be made secure until the third day, otherwise His disciples may come and steal Him away and say to the people, ‘He has risen from the dead,’ and the last deception will be worse than the first.” Pilate said to them, “You have a guard; go, make it as secure as you know how.” And they went and made the grave secure, and along with the guard they set a seal on the stone. (Matthew 27:62-66) {emphasis mine}

The Pharisees acted in response to Jesus’s claims. The disciples ignored or forgot Jesus’s claims.

KNOW:

How often do we ignore or forget Jesus’s promises? How often do we despair when we should hold tightly to the promises given to us in the Bible? Are there times that our opponents, unbelievers, are better at quoting the Bible back at us than we are at using the Bible to defend the truth and our faith?

but sanctify Christ as Lord in your hearts, always being ready to make a defense to everyone who asks you to give an account for the hope that is in you, yet with gentleness and reverence (1 Peter 3:15)

We need to know God’s word so we can “give an account for the hope that is in” us. First we need to read the whole Bible. We can’t know who God is, what He has done, and what He commands for us without knowing God’s word.

After we have gotten the big picture by reading through the Bible once, we need to really get to know it well. This not only includes reading the Bible continually, but also include memorizing key verses, so we can bring them to remembrance when we need them.

Some people can repeat a verse multiple times and just know it. Some of us have trouble memorizing things. We have to go to extraordinary measures to memorize God’s word. Some techniques I have used:

• WHITEBOARD APPROACH:

• Write the verse on the white board.

• Read out loud.

• Erase one word. (You can underline where the word is if that helps you remember that a word goes there)

• Read out loud saying verse including missing word.

• Continue erasing words, one at a time, saying the verse until all of the words are gone.

• I haven’t used it personally, but Verse Locker was recommended by another substacker and seems to use a similar technique.

• MUSICAL VERSES:

• Make up a tune and sing the verse or put the verse to a tune you already know.

• If you aren’t good at making up songs, there are sites that have verses to songs, but I haven’t used them personally other than a few from Awana years ago.

• FIRST LETTER:

• Write down the first letter of each word of the verse you want to memorize This gives hints and helps you not accidentally miss words.

• I’ve also made a necklace (it was supposed to be a bracelet, but the verse, 1 Peter 3:15 above, I picked was too long) made of beads with the letters of the words of the verse. By wearing it, you have a reminder to memorize and rememorize the verse till it sticks stronger.

• This is my version of 1 Peter 3:15

  

• APPS:

• There are multiple apps that can help you memorize verses. 5 Best Bible Memory Apps for 2025

We are all different and have different learning styles. Pick the version that works best for you, but be intentional. For so long I wasn’t. Having a child with Down Syndrome in Awana who needed help led me to finding ways to help him and me to memorize the hundreds (or thousands) of verses that are required to finish the program. Keep in mind that you need to keep reviewing them or the memories will fade. The more times you memorize the verse, the longer it will stick with you. You just never know when you will need a Scripture verse and you may not have your Bible or phone (with Bible app) handy.

APPLY:

Knowing the Bible is critical for the Christian life, but knowing the Bible and God’s commands is not enough. We have to live according to this knowledge. We have to apply it in our lives. It needs to change the way we view the world and change the way we live our lives and interact with others.

for it is not the hearers of the Law who are just before God, but the doers of the Law will be justified. (Romans 2:13) {emphasis mine}

Our faith needs to be exhibited through action.

But someone may well say, “You have faith and I have works; show me your faith without the works, and I will show you my faith by my works.” (James 2:18) {emphasis mine}

There is nothing we need to do to be saved besides believe, but if we have saving faith, we should desire God’s word like the author of Psalm 119. Our lives should also change to be conformed to Jesus.

And do not be conformed to this world, but be transformed by the renewing of your mind, so that you may prove what the will of God is, that which is good and acceptable and perfect. (Romans 12:12) {emphasis mine}

There must be works as evidence of our faith.

You believe that God is one. You do well; the demons also believe, and shudder. But are you willing to recognize, you foolish fellow, that faith without works is useless? Was not Abraham our father justified by works when he offered up Isaac his son on the altar? You see that faith was working with his works, and as a result of the works, faith was perfected; (James 2:19-22) {emphasis mine}

The disciples heard Jesus tell them what was going to happen to Him. They knew what He had said because they reacted to it negatively. The problem was they didn’t believe it and didn’t live according to Jesus’s plain words. As important as it is to read and understand the Bible, none of that matters if we don’t believe it and live it.

But I Can’t Do It Myself:

Jesus knew that we could not know and do what we were commanded to know and do, at least not in our own power.

Then He opened their minds to understand the Scriptures, and He said to them, “Thus it is written, that the Christ would suffer and rise again from the dead the third day, and that repentance for forgiveness of sins would be proclaimed in His name to all the nations, beginning from Jerusalem. You are witnesses of these things. And behold, I am sending forth the promise of My Father upon you; but you are to stay in the city until you are clothed with power from on high.” (Luke 24:45-49)

Jesus not only sent the disciples (and all believers) out into the world to tell of what He has done for us, but He told the disciples to “stay in the city until you are clothed with power from on high.” Jesus told them to wait until they had received the Holy Spirit to guide and empower them in the work He had designed them to complete. We also have the Holy Spirit to change our hearts and minds, so we can fulfill the commandments and plans He has for us.

I’m sorry if this post had a little too much overlap with my last post, but knowing God’s word has become a passion of mine and it is where I felt led to go.

May the God of Heaven give you a hunger for His word, help you to understand His word, believe His word, and live His word. May your understanding of the word of God guide you in everything you think, speak, and do. May you never doubt God’s word or discount God’s word because it isn’t according to your preference. God bless you and keep you.

Trust Jesus.

@ c9badfea:610f861a

1. Install Helio (it's free and open source)
2. Download SoundFont files from various sources (see links below)
3. Launch the app and follow these steps to import SoundFonts:
   1. Tap Studio in the top bar, then select Orchestra Pit
   2. Tap Scan Common Plugin Folders, select SoundFont Player from the plugins found
   3. Tap SoundFont Player in the top bar, then Create New Instrument
   4. Select the new SoundFont Player instrument
   5. Tap SoundFont Player in the top bar, then Show UI
   6. Tap the folder icon and choose a downloaded SoundFont file
   7. Rename the instrument by tapping the first SoundFont Player in the top bar, then Rename
4. Tap Studio twice in the top bar, then Start A New Project
5. Choose a file location for the project and Save
6. Tap Track 1, choose Set Instrument, and select an instrument
7. Double-tap in the arranger to add a new note
8. Explore the interface and start composing

Some SoundFont Sources

• Musical Artifacts
• TriSamples

ℹ️ The Helio interface is unique and may require some time to get accustomed to

ℹ️ A SoundFont file (.sf2) contains a collection of audio samples

@ c9badfea:610f861a

1. Install EtchDroid (it's free and open source)
2. Launch the app, then tap What's Supported? to check compatibility with devices and disk images
3. Insert the USB drive
4. Tap Write An Image, then select the desired image file
5. Tap Grant Access, confirm, and then tap Write image
6. Optionally, allow notifications to be notified when the process is complete
7. Your bootable USB drive is now ready

⚠️ This app has telemetry enabled by default. Make sure to turn it off in the app menu. If you trust F-Droid, you can get a telemetry-free version from there

⚠️ Avoid moving the phone during the image writing process

@ 3d073b19:4ae60f39

Markdown test:

1. italic
2. bold in openletter
3. Link: Nostr's current site

@ 3d073b19:4ae60f39

This is a test openletter

@ f4a890ce:af88c4aa

執行摘要

上週市場總市值進一步上升至2.96兆美元，顯示資金持續淨流入，加密資產整體維持多頭氣氛。儘管成交量自高點回落至868.3億美元，但市場流動性仍處於健康水準。恐懼與貪婪指數下滑至60，情緒從過度樂觀回落至中性偏樂觀區間，短期可能出現技術性整理。 衍生性商品方面，永續合約持倉再創新高至1,200億美元，顯示槓桿資金依然積極參與。不過，空單爆倉規模高達5.17億美元，顯示空頭遭遇大幅擠壓，需留意市場過熱風險。期權市場仍聚焦高價位行權價，反映中期上行預期不變。 ETF方面，本週BTC與ETH皆出現資金淨流入，分別為4.225億與650萬美元，顯示機構資金還是更喜歡BTC。 本週需持續關注市場情緒，資金是否重新進場?穩定幣市值變化，是否有新增資金流入?永續合約持倉量和期權市場看漲部位集中在高價區，是否引發誘多行情?ETF 是流入或流出?投資人信心是否進一步下滑?

---

加密市場

本週加密市場總市值上升至 3.23 兆美元，較上週略有增長，顯示市場仍維持穩定向上的趨勢。與此同時，成交量提升至 163.1 億美元，代表市場交易活躍度有所回升，資金流動性改善。

https://coinmarketcap.com/charts/

投資者情緒方面，恐懼與貪婪指數攀升至 73，顯示市場情緒轉向「貪婪」，投資人信心增強，買盤意願更為積極。

https://www.coinglass.com/zh-TW/pro/i/FearGreedIndex

而相對強弱指標進入強勢區間，表明短線上漲動能依然存在。

https://www.coinglass.com/zh-TW/pro/i/RsiHeatMap

山寨幣季節指數為 27，顯示市場資金仍偏向比特幣，對中小型代幣的風險偏好仍較為保守，尚未出現明顯的資金輪動情形。

https://www.blockchaincenter.net/en/altcoin-season-index/

此外，穩定幣市值增長至 2,422.26 億美元，可能反映部分資金正在準備籌碼，等待更具吸引力的市場機會。

https://defillama.com/stablecoins

小結

本週加密市場總市值持續上漲，而成交量同步回溫，顯示交易活動回升，市場信心增強。恐懼與貪婪指數進一步攀升至貪婪區間，暗示市場風險偏好提升，但仍須關注市場過熱風險。相對強弱指標顯示市場仍具上升動能，但山寨幣季節指數低迷，顯示資金仍主要集中於比特幣。穩定幣市值增長，反映投資者仍保持一定的謹慎態度。未來需密切關注宏觀經濟環境及市場資金流向，以判斷趨勢是否能夠持續。

---

衍生性商品

本週永續合約市場的持倉規模較上週進一步攀升，從 116.9B 增至 132.2B，顯示市場對槓桿交易的需求依舊強勁。

https://www.coinglass.com/zh-TW/pro/futures/Cryptofutures

資金費率方面，當前整體市場呈 正費率，主要交易所的資金費率保持在 0.01% 左右，反映出市場偏向多頭。

https://www.coinglass.com/zh-TW/FundingRate

然而，市場波動仍然導致大規模的強制清算。根據最新數據，5月8日 出現大量爆倉事件，空單爆倉金額達 835.998M，而多單爆倉金額則達 131.779M。

https://www.coinglass.com/zh-TW/LiquidationData

清算熱力圖顯示，$93,000 附近 的清算金額達 188.95M，這一價位區間成為近期市場的重要風險區域。

https://www.coinglass.com/zh-TW/pro/futures/LiquidationHeatMap

期權市場的數據顯示投資者對不同價格區間的配置策略仍有明顯差異。在 $85,000 行權價的看跌期權合約數量維持在 9.82K，但總金額增加至$15.42M，顯示市場對該區間的下行防禦仍然較強；而 $100,000 行權價的看漲期權合約數量則由 15.67K 增至 17.8K，總金額大幅提升至 $177.43M，顯示投資者對市場上行的預期正逐步增強。

https://www.coinglass.com/zh-TW/pro/options/OIStrike

此外，最大痛點仍然維持在 $90,000，但時間點有所調整，分別落在 2025/05/30 與 2025/06/27，顯示市場對長期風險的調整。

https://www.coinglass.com/zh-TW/pro/options/max-pain

小結

本週衍生性商品市場展現出更高的槓桿操作與波動風險，特別是在清算金額與爆倉數據方面。期權市場的配置策略分歧仍然明顯，投資者對短期與長期的行情預期有所不同。在市場波動區域，資金流向與槓桿操作需更加謹慎，以避免因價格劇烈變動導致強制清算。建議投資者持續關注關鍵價格區間的變化，並根據市場動向調整交易策略，以應對可能出現的市場風險。

---

ETF

在本週的加密貨幣ETF市場中，比特幣（BTC）與以太坊（ETH）皆呈現資金流入的狀態。比特幣ETF吸引了4.225億美元的資金流入，顯示出市場對BTC的信心。 而ETH ETF則流入650萬美元，雖然相較比特幣規模較小，仍然顯示資金回流跡象。

https://coinmarketcap.com/zh-tw/etf/

小結

整體而言，本週加密貨幣ETF市場出現資金回流，尤其BTC的流入幅度相當亮眼。市場投資情緒似乎有所回溫，但仍需留意後續可能的波動因素，例如宏觀經濟變數及技術面調整。若資金流入趨勢能夠持續，將進一步確認市場情緒的轉變，為後續行情提供更多參考依據。

---

鏈上分析 | BTC

從本週的鏈上數據來看，BTC 持續自交易所流出，持續創出新低，表明持有者更偏向於自我持幣。

https://cryptoquant.com/asset/btc/chart/exchange-flows/exchange-reserve?exchange=all_exchange&window=DAY&sma=0&ema=0&priceScale=log&metricScale=linear&chartStyle=line

地址分布方面，中小持倉(10-100)的地址數量持續下滑；而其餘的地址數量則呈現小幅上升，代表市場對後市仍保有一定信心。值得關注的是10k以上的超級鯨魚地址開始出現買入的動作，而近期仍持續上升中。

https://cryptoquant.com/community/dashboard/67e2481ba2a7203afd437b31

近期鯨魚活躍地址呈現明顯上升趨勢，無論是新進鯨魚還是長期未動的大型地址皆出現甦醒跡象，反映市場中大型資金正逐步活躍並積極參與。這種現象往往代表對未來市場走勢的樂觀看法，有助於市場底部籌碼的穩定與後續動能的蓄積，值得持續關注其資金動向與潛在布局。

https://cryptoquant.com/community/dashboard/67e2481ba2a7203afd437b31

近期觀察到「1+ Year HODL Wave」指標持續下降，顯示過去一年未曾移動 BTC 的長期持有者開始活躍。這通常代表部分長期投資人選擇獲利了結。

https://www.bitcoinmagazinepro.com/charts/1-year-hodl-wave/

目前比特幣的 NUPL（Net Unrealized Profit/Loss）指標已進入「樂觀/焦慮（Optimism/Anxiety）」區間，此區間歷史上曾多次出現在牛市中後段，並伴隨著市場高點的反轉風險。

https://www.bitcoinmagazinepro.com/charts/relative-unrealized-profit--loss/

從「短期持有者實現價格（Short-Term Holder Realized Price）」圖表觀察，目前市場價格已明確站上該指標，代表短期持有者的籌碼壓力已基本完成消化。此現象顯示市場獲得良好支撐，且買盤力量逐步強化，推動價格持續上行。若能維持在該實現價格之上，將有助於鞏固多頭趨勢，為後續行情打下上漲基礎。

https://www.bitcoinmagazinepro.com/charts/short-term-holder-realized-price/

小結

從地址分布來看，大戶（鯨魚級地址）持續進行比特幣的累積，而中小型持倉地址則出現持續拋售現象，顯示市場籌碼正在向強手集中。NUPL 指標目前位於「樂觀／焦慮（Optimism/Anxiety）」區間，雖然歷史上部分牛市高點也曾出現在此階段，但仍有機會延伸至「信念／否認（Belief/Denial）」階段，帶來進一步上漲動能。此外，短期持有者實現價格已被市場價格突破，顯示籌碼壓力已基本消化，支撐當前上行趨勢。後續仍觀察大戶行為與情緒變化將是判斷行情延續與否的關鍵。

---

總體經濟

本週總體經濟數據與上週保持一致，聯邦基金有效利率維持在 4.33%，顯示市場仍處於高利率環境。

https://fred.stlouisfed.org/series/FEDFUNDS

隨著 6 月 18 日即將召開的聯邦公開市場委員會 (FOMC) 會議，市場普遍預期利率將維持不變，反映出決策者對當前經濟形勢的謹慎態度。

https://www.cmegroup.com/cn-t/markets/interest-rates/cme-fedwatch-tool.html

和上週一致，消費者物價指數 (CPI) 為 2.41%，仍處於聯準會通膨目標的範圍內。另一方面，失業率穩定在 4.2%，企業對於人力需求依然穩固。這樣的情況使得貨幣政策決策者在調整利率時需更加謹慎，以避免過度收緊或過度寬鬆對經濟帶來的衝擊。

https://www.macromicro.me/series/37/unemployment-rate

https://www.macromicro.me/series/128/consumer-price-index-sa-yoy

小結

現階段總體經濟環境維持穩定，貨幣政策仍以觀望為主。在市場流動性尚未顯著提升的情況下，投資人仍需密切關注即將公佈的經濟數據，以尋找可能影響資產價格的關鍵因素。

---

新聞

VanEck 提交在美國推出首個 BNB ETF 的提案

https://www.coindesk.com/policy/2025/05/06/vaneck-submits-proposal-to-launch-first-bnb-etf-in-the-u-s

比特幣支付應用程式 Strike 將提供 BTC 借貸服務，協助新興產業發展

https://www.coindesk.com/business/2025/05/07/bitcoin-payments-app-strike-to-offer-btc-lending-in-boost-to-reemergent-sector

Revolut 將透過 Lightspark 為歐洲用戶推出比特幣閃電支付

https://www.coindesk.com/business/2025/05/07/revolut-to-roll-out-bitcoin-lightning-payments-for-europe-users-through-lightspark

富途證券開通比特幣、以太坊、USDT儲值：香港券商挾著加密走

https://www.blocktempo.com/futu-securities-launches-bitcoin-ethereum-and-usdt-top-up/

@ 6c05c73e:c4356f17

Descrição da Embraer (EMBR3)

A Embraer é uma empresa brasileira que nasceu de uma iniciativa do governo brasileiro de implementar uma indústria aeronáutica no país. Após a iniciativa do oficial de aviação do exército, Casimiro Montenegro em convidar o engenheiro Focke-Wulf e seus engenheiros para que atuassem no CTA(Centro Técnico de Aeronáutica). Em, 1953. A empresa surgiu para substituir a importação de jatos para o país.

Mais tarde, sobre a direção de Ozires Silva. Nasce a Embraer SA, em 1969. Em uma sociedade de economia mista vinculada ao ministério da aeronáutica. Mas, em 1992 a empresa foi colocada na lista de empresas a serem privatizadas e em 1994, sob a tutela de Itamar Franco a empresa foi leiloada.

Portanto, os novos majoritários da empresa eram dois fundos de pensão; Previ(20%) e Sistel (20%) e a Cia Bozano, Simonsen(20%) e alguns minoritários tinham algo em torno de (20%) . Vale entender que antes de ser privatizada a empresa estava a passos fortes rumo à falência. E, teve que passar por renovações após se tornar privada.

Contudo, vale lembrar também que alguns anos após a privatização, a empresa passou a figurar como a terceira maior fabricante de jatos comerciais do mundo. E, uma das empresas mais valiosas da Bovespa.

Visão geral

Primordialmente, a Embraer é uma empresa que atua projetando, fabricando e vendendo suas próprias aeronaves. Nesse segmento, ela conta com algumas classes de aviões: Defesa e segurança, comercial e agro. Ademais, estende- se também a serviços e suportes prestados.

A Embraer também atua no desenvolvimento de softwares para a indústria aeronáutica e conta com um dos centros de realidade virtual mais avançados e tecnológicos do mundo.

Desde sua fundação a Embraer já entregou mais de 8.000 aeronaves mundo afora. Ela é a maior fabricante de jatos de até 150 lugares e a maior exportadora de bens de alto valor agregado. Ela detém escritórios, centros de serviços e distribuição na África, Ásia e Europa.

Mercado

Com um mundo cada vez mais rápido e mais globalizado. A frase: "tempo é dinheiro". Nunca antes na história fez mais sentido. A demanda por voos domésticos e internacionais segue cada vez maior e com demanda para muito mais.

Entretanto, as maiores vendas da empresa não vieram do setor comercial. Mas, sim em defesa e segurança. Com um aumento de 12% (-14% em 1T24 vs -2% 1 T 25) nas vendas por aeronaves de defesa. Esse segmento foi o que mais cresceu nos últimos meses. Em partes pelas tensões geopolíticas e em partes pelo reconhecimento do KC-390.

A demanda por aviões militares só aumenta e segundo pesquisas é um mercado que pode alcançar $29bi até 2034.

Oportunidades

1 - Pedidos aumentaram

Olhando esses cenários. Eu enxergo 3 grandes oportunidades dentro da Embraer. A primeira e mais óbvia é sobre as vendas de aeronaves de defesa e também a parte executiva.

Apesar de ter entregado 30 jatos no 1T25. A empresa reportou que tem pedidos na casa dos $26bi, o que representa um aumento de 25% em relação ao período similar do último ano. Isso é enorme para os acionistas!

Seguindo a lógica, quanto maiores as vendas de aeronaves. Mais demanda você terá por serviços e suportes. Essa jogada é muito esperta, você vende a solução e detém a ferramenta para manter ela. Apesar da empresa ter reportado prejuízo -R$429mi.

Estou otimista pois a empresa tem uma grande leva de pedidos para entregar, que vai ocasionar o nosso segundo item…

2 - Ativos em caixa

Para contextualizar, a empresa está sentada sobre um capital de giro de R$2.7bi em 1T25. Em função da sazonalidade. Seus ativos aumentaram, em razão de um estoque de R$1,9Bi. Que são respectivos a entrega de aeronaves para os próximos trimestres.

Isso elevou o fluxo de caixa livre para R$2.3bi em 1T2025. Soma se todo esse caixa a redução da dívida que saiu de 1,8 x para 0,5 x no mesmo período. Reduzindo a alavancagem da empresa.

3 - Aviões de defesa e segurança

Aqui é onde está o “pulo do gato”. A demanda por aeronaves desse tipo aumentou muito, como dito anteriormente. E, a Embraer está muito bem posicionada e consolidada como uma marca de prestígio global. Colômbia, clientes Africanos, Áustria e Holanda. São clientes confirmados que já encomendaram para a Embraer.

Riscos

Na minha visão, o maior risco hoje em se investir em Embraer. São as chamadas "golden shares” do governo. Esse é de longe o fator que mais me preocupa. Mesmo, não sendo majoritário. Mas, sabemos como as coisas por aqui funcionam.

Ademais, um risco menor que percebo. É justamente pelas ações estarem no "hype". Isso pode fazer com que o pequeno investidor embarque de cara nessa jornada e veja o preço de suas ações derreterem sistematicamente. Contudo, toda cautela deve ser tomada.

Catalisadores

Vários pontos me chamam a atenção na empresa, tais como:

• O aumento da demanda por aeronaves de defesa e segurança.
• Bom fluxo de vendas para aeronaves executivas.
• O bom fluxo de caixa da empresa.
• A redução de alavancagem.
• A premissa de entrega de várias unidades ao longo dos próximos trimestres.
• E, consequentemente, a variação cambial também pode contribuir e muito para aumentar as margens da empresa.

Concluindo quero destacar que a empresa tem muito estoque para entregar (R$1.9BI). Lembre-se, a empresa já vendeu as aeronaves. Por sazonalidade, ela não entregou ainda. E, quando isso ocorrer, vamos ver um volume de dinheiro cada vez maior dentro da empresa. Por isso, não me surpreende que a empresa tenha performado 97% vs 2% do IBOV no mesmo período. Eu olharia com bastante carinho para a empresa nos próximos meses.

FAQ

Quem é o maior acionista da Embraer?

O maior acionista individual da Embraer é a Brandes Investment Partners, LP. A Brandes possui 14,4% das ações da companhia.

Qual a participação do governo na Embraer RI?

O governo, apesar da privatização, detém uma participação acionária especial, conhecida como "golden share", que lhe concede direito de veto em decisões estratégicas da empresa.

Quem é o proprietário da Embraer?

Seus principais acionistas individuais são os fundos estrangeiros Brandes e Mondrian. Qual é o capital social da Embraer RI?

Bio

Investir não precisa ser um bicho de sete cabeças! Na Threedolar, democratizamos o acesso ao mundo dos investimentos, oferecendo conteúdo claro e prático. Comece hoje mesmo a construir seu futuro financeiro!

Disclaimer

Lembre-se: este não é um conselho de investimento. Faça sua própria pesquisa antes de investir. Resultados passados não garantem lucros futuros. Cuide do seu dinheiro!

Referências:

• https://www.fundamentus.com.br/detalhes.php?papel=EMBR3&h=1
• https://pt.wikipedia.org/wiki/Embraer#/media/Ficheiro:EMB-countries.png
• https://pt.wikipedia.org/wiki/Embraer
• https://embraer.com/media/tour/
• https://www.youtube.com/watch?v=pJFnHOYq6h4
• https://www.iata.org/en/pressroom/2025-releases/2025-01-30-01/
• https://www.precedenceresearch.com/military-aircraft-market
• https://www.edrotacultural.com.br/vendas-da-embraer-para-forcas-armadas-registram-alta/
• https://www.poder360.com.br/poder-economia/embraer-anuncia-venda-de-4-aeronaves-para-novo-cliente-africano/
• https://aeroin.net/colombia-deve-comprar-tres-jatos-kc-390-da-embraer-afirma-ministro/#google_vignette
• https://api.mziq.com/mzfilemanager/v2/d/12a56b3a-7b37-4dba-b80a-f3358bf66b71/64eb0439-65bb-2e7f-dd61-ac017ad03886?origin=1 *

@ 6c05c73e:c4356f17

Porque investir R$100

Um guia politicamente diferente de investimento

Você já certamente se pegou na seguinte situação. Paguei tudo o que devia. E, agora me sobrou cem reais para investir.

Principalmente, se você é novo e está no seu primeiro emprego. Isso é muito comum. Contudo, mesmo os mais experimentados passam por isso.

No entanto, vem aquela pergunta na cabeça. Será que eu realmente preciso investir esses cem reais? Afinal, é uma quantia pequena e qual seria o retorno disso?

Contudo, para responder sua dúvida. A resposta é sempre sim. Se, algum dia na sua vida. Você quiser acumular recursos e escapar desse círculo vicioso. Precisa acumular e investir.

Todavia, vamos analisar nesse artigo alguns outros aspectos que podem elevar x10 esse valor investido.

Quando investir R$100?

Agora, amanhã ou ano que vem?

Muitos pensam que todo dinheiro ganho precisa IMEDIATAMENTE ser investido. E, na verdade isso não precisa ser assim.

Portanto, todo o dinheiro ganho deve ser aplicado com diligência. Decidir quando investir o dinheiro é uma tarefa crucial. Mas, antes disso acontecer. Você precisa definir seus objetivos.

Sobretudo, aonde você vai colocar seu dinheiro. Vai determinar o ritmo como investe. E, isso é crucial em uma jornada de investimentos.

Aonde?

“Para manter uma fogueira, tem que botar mais lenha”

Espera um pouco. O que essa frase quer dizer? Vamos criar uma situação hipotética aqui e analisar três formas de investimento:

Investir em ações na bolsa de valores (renda variável) Investir em si mesmo (aumentar capacidade)

Primeira hipótese:

Você investiu R$100 o ano todo. Todos os meses. Isso gerou um bruto de R$1.200. Você estudo e se dedicou. Analisou ações, assistiu a vários vídeos e análises. E fez 15% de retorno no ano.

Nessa primeira hipótese, você acumulou R$1.200 + 15% de retorno (R$180). O que te rendeu R$1380 brutos. Com essa quantia a incidência de impostos não existe. Então, sem DARFS por aqui.

Compensou investir 2 horas por dia * 200 dias no ano =1.752.000 min. Para poder ganhar R$180?

Dahhhh, não. Você ficou mais experiente e aprendeu. Mas, a quantia é muito pequena e não faz cócegas. Tampouco te faz sorrir. E te tira dessa situação.

Segunda hipótese:

Eu não sei qual o seu ofício nesse momento. Mas, eu sei de duas coisas. Ou você gosta e quer se especializar. Ou você quer trocar de ofício logo logo. Então, meu consagrado(a). Você já sabe…

Agora, vamos pegar esses R$100 mensais e investir em um curso técnico. Pois, é mais rápido que uma faculdade. Será seu primeiro diploma oficial, te torna alguém e te dá um ofício.

Assim sendo, você tem grandes chances de trocar de trabalho. Ter aumento salarial é certamente no prazo de um ano. Você vai ganhar muitos mais que os R$180 brutos de rentabilidade do primeiro caso.

Agora, quer saber a real porque ninguém te fala isso no YouTube, Instagram e TikTok?

Meu consagrado, as pessoas só te recomendam o que é bom para elas. Não há nada de errado com isso. O que quero te fazer enxergar aqui. É que você está sozinho (ou tem que estar, para refletir) e precisa escolher o que é melhor para você.

Contudo, é importante para para pensar por um tempo e entender o que vai ser melhor para você. Qual melhor caminho seguir. E ponto, só você sabe o que é melhor para você.

Como?

Para fechar nosso raciocínio de hoje. Vamos a pergunta de um milhão de dólares. Mas, como eu faço isso? Meu querido(a), você vai fazer um exercício comigo logo menos.

Você vai deixar seu celular no silencioso. Colocar um timer de 15 minutos. Pegar um papel e caneta e anotar em uma folha o que você gosta + o que você você gostaria de fazer da sua vida.

Logo, essa lista tem que conter o SEU gosto. Não do seu amigo, do influenciador, da celebridade ou do atleta. Essas pessoas tem influência sobre sua vida? Claro! Mas, cabe a você refletir sobre o que realmente quer.

Naturalmente, você não vai colocar lá na sua lista; quero uma Ferrari esse ano. Porque não é assim que funciona. Na real, você pode querer a Ferrari. Sem problema algum.

Mas, saiba que antes da Ferrari. Vai ter que vir o Gol, o Civic, a 325, o 911 e daí a Ferrari. Tudo na vida é passo meu caro(a). Ou você acha que vai dar saltos quânticos na vida sem estar preparado? Não é assim que a vida funciona.

Em suma,

para concluir esse texto. Vamos fazer o resumão prático do que fazer com cem reais mensais:

*** Tire um tempo para entender o que quer e o que tu gosta. * Visualize e anote seus objetivos que quer em uma folha. * Invista em você incansavelmente. * Você vai chegar ao topo da montanha. Mas, tem que subir um nível por vez.**

Bio

Se chegou até aqui é porque gostou e quer mudar de vida. Manda pro teu colega que tá precisando desse tapa de luva. Obrigado pelo seu tempo.

@ 3c7dc2c5:805642a8

🧠Quote(s) of the week:

'Bitcoin is a high-IQ, low-time-preference asset in a world addicted to DoorDash, dopamine, and debt. Holding Bitcoin requires patience, conviction, and the ability to not panic when CNBC tells you it’s dead for the 47th time. That rules out, oh, I don’t know - 95% of the population? This isn’t some egalitarian revolution. This is a cognitive filter disguised as a monetary network. The rich, the strategic, the elite - those who understand volatility as an opportunity - will stack the hardest asset on Earth while the masses beg for interest rate cuts and $600 stimmies to buy groceries they can't afford.

It's not a level playing field. It's a time-preference war, and Bitcoin is the scoreboard. And every cycle, we watch it happen again. The media ridicules it, the politicians fear it, and the smart money buys more. While fiat punishes savers and rewards financial nihilism, Bitcoin inverts the whole structure. It’s a vault for those who can delay gratification, think generationally, and understand that true wealth is preserved rather than printed. The game isn’t rigged. It’s just calibrated for adults.' - Adam Livingston

'Bitcoin is an extremely simple thesis. If you think governments will stop debasing and debanking: number go down. If you think they won’t stop debasing and debanking: number go up'- Alex Gladstein

Something to ponder on.

🧡Bitcoin news🧡

On the 28th of April:

➡️Hunter Horsley: 'Bitcoin at $94k, yet — Google searches for "Bitcoin" near long-term lows. This hasn't been retail-driven. Institutions, advisors, corporations, and nations have come into the space. The types of investors buying Bitcoin are expanding.'

➡️Daniel Batten: 'Cambridge has just released their updated report on Bitcoin mining. For the first time, their report shows that most (52.4%) of the Bitcoin network is now powered by zero-emission energy sources (up from 37% in their last report).

Here's a summary of their findings:

https://x.com/DSBatten/status/1916903476610650202

You can read the full report here

➡️Arizona’s Bitcoin Reserve bill (SB 1025) just passed the House and now heads to the desk of Governor Katie Hobbs. However, Governor Hobbs has vowed to veto any legislation until a budget impasse over funding for disability services is resolved.

On the 29th of April:

➡️Bitcoin Archive: 'South Korea's ruling party to approve spot Bitcoin ETFs, scrap restrictive banking crypto rules, and introduce crypto-friendly framework THIS YEAR, if it wins the June election.'

➡️President Trump's Executive Director says there is a "space race" amongst countries to accumulate Bitcoin: "We view Bitcoin as digital gold."

➡️U.S. to "turbo-charge" Bitcoin mining growth by allowing Bitcoin miners to build power plants and data centres near natural gas fields - Howard Lutnick, Commerce Secretary

➡️Japanese clothing company ANAP Holdings Inc. bought 35 Bitcoins worth $3.3 million. ANAP now holds 51.7 BTC, joining Japan’s growing corporate Bitcoin treasury movement.

➡️Semler Scientific adds 165 BTC for $15.7M, bringing total holdings to 3,467 BTC. The company reports a 23.8% BTC yield year-to-date.

➡️The Bitcoin hashrate has already surged over 17% since the start of the year.

➡️'This shattered a major myth for me: gold production isn’t slowing down—it’s accelerating. According to NYDIG, annual gold mining has been steadily increasing over time, about 1.6% per year, thanks to better extraction technology. In fact, 2024 saw a 1% year-over-year increase, setting an all-time high in gold output (World Gold Council). So why do so many still believe the outdated narrative that gold is becoming harder to find? The truth is: gold is effectively unlimited in supply—we just get better at digging it up. If that surprises you, you're probably not nearly bullish enough on Bitcoin.' - Robert Hefner https://i.ibb.co/JWCHndQk/Gpu-W9-R1-Xw-AAiy-Cv.jpg

On the 30th of April:

➡️The Bank of Italy identifies Bitcoin as an emerging risk factor with concerns for the financial system.

"The strong growth of Bitcoin and other crypto-assets with high price volatility means risks not only for investors but also potentially for financial stability, given the growing interconnections between the digital asset ecosystem, the traditional financial sector, and the real economy,”

Tell me you are scared of Bitcoin without telling me you are scared of Bitcoin.

➡️4 major wirehouses managing $10 TRILLION to start offering Bitcoin ETFs to clients this year, says BitWise CIO Matt Hougan. Merrill Lynch, Morgan Stanley, Wells Fargo, and UBS are coming to the party.

➡️Roswell, New Mexico, becomes the 1st United States city to launch a strategic Bitcoin reserve.

➡️BlackRock’s Bitcoin ETF IBIT has hit 600,000 BTC!

➡️Semler Scientific bought 165 Bitcoins worth $15.7m. They now hold 3,467 BTC on their balance sheet.

➡️Bitcoin News: 'El Salvador is still buying Bitcoin despite an IMF loan deal that required it to stop. Economy Minister Maria Luisa Hayem confirmed ongoing accumulation, calling Bitcoin “an important project” and a key asset for both the government and private sector.'

➡️New whales are buying Bitcoin faster than ever before!

➡️'ZachXBT says the $330M Bitcoin theft involved an elderly U.S. victim targeted by social engineering. The stolen 3,520 BTC were laundered through six exchanges and swapped into Monero, triggering a 50% price spike due to thin liquidity.' -Bitcoin News

On the 1st of May:

➡️North Carolina Bitcoin Reserve Bill has passed the House! This bill enables state retirement funds to invest up to $ 13 B.

➡️Tether’s latest attestation states the company holds $7.6 billion in Bitcoin.

➡️Europe's largest Bitcoin treasury company, The Blockchain Group, aspires to hold 1% of the total Bitcoin supply by 2033.

➡️FiatHawk: 'Central banks create fake money to buy real gold, and we’re supposed to pretend this isn’t theft. The game is rigged. Their paper is trash. Gold knows it. Bitcoin ends it. Stop believing the lie.

https://i.ibb.co/mrBZtY5P/Gpl4kl-ak-AA-xv-D.png

When the debt bubble collapses, only sound money with zero counterparty risk matters. Currently, sound money is less than 5% of debt money, and Bitcoin is so tiny it is barely visible on the chart. Stay humble and keep stacking.' https://i.ibb.co/QF0Vf9k8/Gpu-CCIWa-YAAng1-U.png

On the 2nd of May:

➡️ Regarding the whole OP_Return debate.

Grok: ++Key Points: ++ * The OP_RETURN debate in Bitcoin centers on whether its blockchain should store data beyond financial transactions, with ongoing controversy. * It began in 2010 with concerns about blockchain bloat, intensified in 2014 with the "OP_Return Wars," and continues today. * Research suggests the debate reflects a balance between Bitcoin's monetary purpose and potential for broader applications like Dapps. * Compromises, like setting a 40-byte limit in 2014, aimed to address concerns but didn't fully resolve tensions, influencing platforms like Ethereum.

++Background++ OP_RETURN is a Bitcoin script opcode allowing small data storage in transactions, useful for timestamping or Dapps, but raising concerns about blockchain bloat.

++Historical Context++

The debate started in 2010 with the BitDNS proposal, where Satoshi Nakamoto worried about scalability, leading to Namecoin. It peaked in 2014 with Counterparty's use, leading to a 40-byte limit compromise, later adjusted to 83 bytes by 2016.

++Recent Developments++ By 2018-2019, high OP_RETURN usage (20% of transactions) sparked fee debates, but usage has since declined, though data remains, with recent 2023 controversies over size limits.

If you are interested in Bitcoin, then you should check out the following video.

Great video from @GrassFedBitcoin explaining the current OP_RETURN situation. The choice isn’t between bloating the UTXO set or increasing OP_RETURN, it’s whether we normalize spam or we reject it. Is Bitcoin for data storage or financial transactions? https://www.youtube.com/watch?v=15biQH1H140 Every Bitcoiner needs to see this! Vires in Numeris.

A great counterargument by Seth for Privacy:

https://x.com/sethforprivacy/status/1919003009880616976

Personally, I tend to agree with Seth.

To sum it up:

If you are running a node, you should switch from Core to Knots immediately. It's very straightforward, and you don't need to redo the initial block download.

If you arent running a node you are a leech and need to get your shit together.

➡️Tether CEO defends skipping MiCA, calling EU stablecoin rules “very dangerous.” Ardoino: “The European Central Bank is more interested in pushing the digital euro to control people and how they spend their money.”

On the 3rd of May:

➡️Arizona Governor Katie Hobbs has vetoed the state’s Strategic Bitcoin Reserve legislation after it was passed by the House and Senate. She states: “Arizonans’ retirement funds are not the place for the state to try untested investments like virtual currency.”

Apparently, the Arizona State Retirement System already holds 53,097 shares of MSTR. You can’t make this shit up.

➡️Vitalik Buterin: 'One of the best things about Bitcoin is how simple it is. This simplicity has lots of benefits. Let's bring those benefits to Ethereum.' Almost like Bitcoin is eh......(checks notes)......better tech. Just use Bitcoin, dumbfuck! 'It's only taken a decade, but Ethereum's creator is having an inkling that he never should have created Ethereum, which destroyed billions of precious capital and instead focused on Bitcoin.' - Vijay Boyapati

There is no second best!

On the 4th of May:

➡️Eli Nagar:

Heads up, Bitcoin holders: The EU will ban anonymous crypto accounts by July 2027. Every transaction above €1,000 will need your ID. Privacy is becoming extinct. Every new restriction is a marketing campaign for Bitcoin. “Hi, we’re the EU. We’ll surveil you, control your money, and criminalise privacy.” By doing that, they have decided to help promote the black market...great work, EU! Oh, and remember, the EU can't ban what it has no control over: hold your own private keys.

➡️Cumulative inflows into the Bitcoin ETFs have hit a fresh ATH of $ 40.62 B.

On the 5th of May:

➡️Brown University invested $4.9M in Bitcoin via BlackRock's IBIT, as disclosed in a recent SEC filing. The university owns 105K IBIT shares ($5.8M), 2.3% of Brown's reported $216M equity holdings.

➡️Strategy acquires 1,895 BTC for $180.3 million at an average price of $95,167 per bitcoin. As of May 4, 2025, they hold 555,450 BTC acquired for $38.08 billion at an average price of $68,550 per bitcoin.

💸Traditional Finance / Macro:

On the 3rd of May:

👉🏽Berkshire Hathaway cash pile hits record $347.7bn in 1Q as Warren Buffett sells stocks for 10th quarter in a row. Buffett is still raising cash. https://i.ibb.co/1GK6Dvzx/Gq-Bp6q-BW4-AAKKlm.jpg

🏦Banks:

👉🏽 No news

🌎Macro/Geopolitics:

On the 27th of April:

👉🏽World central banks are diversifying their reserves: Foreign holdings of Treasuries as % of US government debt have fallen to ~23%, the lowest in 22 years. The percentage is down ~11 percentage points over the last 9 years. At the same time, gold holdings as a % of global international reserves have hit ~18%, the highest in 26 years. The share has risen by ~8 percentage points since 2015. China has been one of the biggest buyers of gold over the last few years. Since the beginning of 2023, China’s gold reserves as a % of total foreign reserves have doubled to 7.1%.

Everyone wants gold. https://i.ibb.co/NgX11DZh/Gp4-GKc-HWMAAa-FYu.jpg

On the 28th of April:

👉🏽TKL: 'Tariffs are hitting American meat exports.

China's cancellations of US pork shipments are skyrocketing: China cancelled shipments of ~12,000 metric tons of US pork last week, the most since the 2020 pandemic, when global supply chains were halted. As a result, overall US pork export sales dropped to their lowest level since October, according to Bloomberg. This comes as American pork imports to China now face a massive 172% tariff. This includes the duties first imposed during the 2018 trade war.'

On the 29th of April:

👉🏽The U.S. Treasury will now need to borrow $514 billion this quarter, an increase of 320% from its previous estimate.

On the 30th of April:

👉🏽'Bad news for electricity consumers: despite 84 hours of negative pricing (2024: 62 hours), the average electricity price in the Netherlands in April was €75/MWh — nearly 30% higher than a year ago.' - Martien Visser

https://i.ibb.co/VsrFdKy/Gps0l-Au-Xs-AA20-OA.png

👉🏽Tax cuts for the rich lead to higher income inequality. However, they do not have any significant effect on economic growth or unemployment. Empirical evidence for advanced economies over 1965-2015:

https://academic.oup.com/ser/article/20/2/539/6500315?login=false

Trickle down never worked.

👉🏽"Since February 2020, home prices have increased 45%," according to Zillow So has the broad money supply. Not your house is getting more expensive; The money is getting devalued.

Money supply= +40%

Median home= +40%

Experts: "What could have ever caused this????"

And some freaking guru on Instagram or Tiktok is trying to convince you to get his/her 'buying/renting a house' course. https://i.ibb.co/bMXfW3vp/Gp0-CXg-Ka-YAAIhq-J.jpg

👉🏽SUMMARY OF US Q1 GDP REPORT: 1. The U.S. economy contracted at an annual rate of -0.3% in the first quarter, compared to expectations for an increase of 0.2%. That’s down from the growth of 2.4% in Q4. 2. Real consumer spending rose by 1.8% Y/Y, after increasing 4.0% in Q4. 3. The GDP Price Index rose 3.7%, above estimates of 3.1%. 4. Core PCE Prices rose 3.5%, after increasing 2.6% in Q4.

• Key Takeaway: Fears of stagflation are growing as the economy grinds to a halt and inflation ticks higher. - Jesse Cohen

👉🏽World debt has now officially crossed $300 TRILLION, and still continues to climb aggressively. This will not end well…

https://i.ibb.co/Kxm2bJs6/Gpyi-Ouwa-YAEDg-Pq.jpg

👉🏽'March PCE inflation, the Fed's preferred inflation measure, FALLS to 2.3%, above expectations of 2.2%. Core PCE inflation FALLS to 2.6%, in line with expectations of 2.6%. February Core PCE inflation was revised up to 3.0%. All eyes are on the Fed next week.' - TKL

🎁If you have made it this far, I would like to give you a little gift, well, in this case, two gifts:

Smitty's Bitcoin Retirement Guide:

"Helping you develop a better Bitcoin stacking target for life planning." - Sminston With This is a fantastic tool. Very, very useful. I will keep mentioning it. Bitcoin is a savings vehicle. Period!

https://x.com/sminston_with/status/1917605539279954391

The best kind of retirement starts in diapers and ends in diapers, so start now. https://i.ibb.co/4RwFxR0W/Gpys-GQga-YAIxm-MX.jpg

nofinancialadvice

Credit: I have used multiple sources!

My savings account: Bitcoin The tool I recommend for setting up a Bitcoin savings plan: PocketBitcoin especially suited for beginners or people who want to invest in Bitcoin with an automated investment plan once a week or monthly.

Use the code SE3997

Get your Bitcoin out of exchanges. Save them on a hardware wallet, run your own node...be your own bank. Not your keys, not your coins. It's that simple. ⠀ ⠀

⠀⠀ ⠀ ⠀⠀⠀

Do you think this post is helpful to you?

If so, please share it and support my work with a zap.

▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃

⭐ Many thanks⭐

Felipe - Bitcoin Friday!

▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃▃

@ eb5f61d0:24cdd490

Com o avanço da tecnologia e a popularização dos jogos online, os brasileiros têm buscado plataformas modernas, seguras e completas para se divertir e tentar a sorte. Entre as opções que vêm ganhando destaque no cenário nacional, a 9993Bet se consolida como uma das principais escolhas. Reunindo inovação, variedade de jogos e uma experiência de usuário diferenciada, a plataforma é ideal para quem busca entretenimento de alta qualidade, sem complicações.

Plataforma moderna e acessível Um dos grandes diferenciais da 9993Bet é sua interface intuitiva e responsiva, pensada para oferecer uma navegação fluida tanto em computadores quanto em dispositivos móveis. O site conta com um design moderno e bem estruturado, que facilita o acesso às diferentes seções e jogos disponíveis. Desde o primeiro acesso, é possível perceber o cuidado da plataforma em proporcionar uma experiência agradável, mesmo para os iniciantes.

Além disso, o processo de cadastro é rápido e descomplicado. Com apenas alguns cliques, o jogador já pode criar sua conta e começar a explorar o universo de possibilidades que a 9993betoferece. A segurança dos dados também é levada a sério, utilizando criptografia de ponta e sistemas de proteção avançados.

Variedade de jogos para todos os gostos Outro ponto forte da 9993Bet é a ampla seleção de jogos. A plataforma conta com centenas de títulos das principais desenvolvedoras do mercado, garantindo qualidade gráfica, jogabilidade envolvente e mecânicas inovadoras. Entre os jogos mais populares, destacam-se:

Slots (Caça-níqueis): com temas variados, bônus emocionantes e recursos especiais, os slots são uma das atrações preferidas dos usuários. Há opções clássicas com 3 rolos e também versões modernas com animações incríveis.

Jogos de cartas: para os fãs de estratégia e emoção, a 9993Bet oferece versões virtuais de jogos consagrados como pôquer, blackjack e bacará.

Roleta online: com diferentes variações e estilos, é ideal para quem busca adrenalina e sorte em cada giro.

Jogos ao vivo com crupiês reais: proporcionando uma experiência imersiva e interativa, esses jogos permitem que o jogador se conecte com apresentadores reais e jogue em tempo real, como se estivesse em uma sala física.

Uma experiência pensada no jogador A 9993Bet investe constantemente em tecnologia e atendimento ao cliente para garantir a melhor experiência possível aos seus usuários. O suporte funciona 24 horas por dia, 7 dias por semana, com uma equipe preparada para responder dúvidas, resolver problemas e orientar os jogadores em qualquer situação.

Os métodos de pagamento também são variados e seguros. A plataforma aceita PIX, boletos bancários e carteiras digitais, proporcionando rapidez nas transações e total comodidade. Os saques são processados com agilidade, permitindo que os jogadores aproveitem seus ganhos sem longas esperas.

Além disso, a 9993Bet oferece promoções regulares, bônus de boas-vindas e recompensas exclusivas para usuários fiéis. Tudo isso contribui para um ambiente envolvente, competitivo e, acima de tudo, divertido.

Conclusão A 9993Bet chega ao mercado brasileiro como uma plataforma completa de entretenimento digital, aliando inovação, segurança e uma vasta gama de jogos que agradam desde os iniciantes até os jogadores mais experientes. Com foco no usuário e um compromisso com a excelência, a 9993Bet se firma como uma das principais opções para quem busca diversão de qualidade e oportunidades reais de ganhar.

Se você está em busca de emoção, variedade e confiabilidade, a 9993Bet é a escolha certa. Cadastre-se, explore os jogos e descubra um novo nível de entretenimento online.

@ eb5f61d0:24cdd490

No cenário atual do entretenimento online, o Brasil tem visto um crescimento notável de plataformas que oferecem experiências envolventes e seguras para os jogadores. Entre elas, a 59BRL se destaca como uma opção moderna, confiável e completa, proporcionando diversão, praticidade e uma ampla variedade de jogos para todos os perfis de usuários. Com uma interface amigável e suporte dedicado, a 59BRL se tornou referência no segmento de apostas e jogos virtuais.

Conheça a Plataforma 59BRL Desde o primeiro acesso, a plataforma 59BRL impressiona pela sua estrutura bem organizada e visual atraente. Desenvolvida para atender tanto iniciantes quanto jogadores experientes, ela oferece navegação rápida, menus intuitivos e total compatibilidade com dispositivos móveis e computadores. Isso significa que o usuário pode jogar de onde estiver, com total liberdade.

A segurança é outro ponto forte. A 59brlutiliza tecnologias avançadas de criptografia para garantir a proteção dos dados dos usuários, além de contar com um sistema de verificação para evitar fraudes e atividades suspeitas. O ambiente é totalmente transparente, com termos claros e atendimento eficiente.

Diversidade de Jogos para Todos os Gostos Um dos maiores diferenciais da 59BRL é a variedade de jogos disponíveis. A plataforma oferece opções que vão desde os clássicos jogos de mesa até experiências modernas com gráficos 3D e interatividade ao vivo. Entre os jogos mais populares estão:

Roleta Virtual: Uma experiência dinâmica e cheia de emoção, com várias versões para agradar desde os mais conservadores até os mais ousados.

Slots Interativos: Jogos com temas variados, desde aventura e fantasia até cultura pop, que oferecem rodadas bônus e grandes chances de premiação.

Jogos de Cartas: Modalidades como pôquer, blackjack e baccarat ganham espaço com versões modernas e fáceis de jogar, tanto em modo automático quanto com interações ao vivo.

Raspadinhas Digitais: Uma opção prática e divertida para quem quer testar a sorte rapidamente, com prêmios instantâneos e animações envolventes.

Experiência do Jogador: Praticidade e Suporte Total A 59BRL valoriza a experiência de seus usuários em todos os aspectos. O processo de cadastro é simples, pedindo apenas dados básicos e uma confirmação rápida por e-mail ou telefone. Já o sistema de depósito e saque é outro destaque: a plataforma aceita os principais métodos de pagamento, incluindo PIX, boleto bancário e carteiras digitais, com transações ágeis e seguras.

Outro ponto bastante elogiado pelos usuários é o suporte ao cliente. A equipe da 59BRL está disponível 24 horas por dia, todos os dias da semana, através de chat ao vivo e e-mail. As respostas são rápidas, claras e resolutivas, o que proporciona tranquilidade mesmo em situações de dúvida ou dificuldade.

Além disso, a plataforma costuma oferecer promoções e bônus para novos usuários e jogadores frequentes, como rodadas grátis, cashback e programas de fidelidade. Tudo isso é pensado para manter a diversão em alta e recompensar os jogadores mais engajados.

Conclusão A 59BRL é mais do que uma simples plataforma de jogos: é um verdadeiro ambiente de entretenimento digital, pensado para oferecer praticidade, segurança e diversão sem limites. Com uma interface moderna, grande variedade de jogos e suporte de qualidade, ela tem conquistado cada vez mais brasileiros que buscam uma alternativa confiável e empolgante para seu lazer online. Se você ainda não conhece, vale a pena explorar o que a 59BRL tem a oferecer.

@ c9badfea:610f861a

1. Install Squircle (it's free and open source)
2. Launch the app, tap the ⁞ icon and select Settings
   • Configure your Git credentials as needed
   • Add any remote servers under Cloud & Servers
3. Return to the editor view and enjoy your mobile IDE

ℹ️ To clone a Git repository, tap ☰, long-press a directory in the file tree, and choose Clone

ℹ️ You may want to use it alongside Termux, a terminal emulator and Linux environment

@ 6830c409:ff17c655

Disclaimer: I used Grammarly AI to correct my poor English to look polished. **

Preface: The motivation behind this note stems from a personal curiosity sparked by a few interactions with someone I know. After watching a YouTube video by Salvaveritate on Narcissistic Personality Disorder, I realized that what I was observing wasn’t purely NPD-it seemed to be intertwined with something else. I wanted to better understand this person’s thought process and what might be driving their behavior. At the end of this note, I’ve included the references I consulted to explore this phenomenon further.

We’ve all encountered that person who walks into a room like they own it-dismissing every idea but their own and expecting the world to revolve around them. There’s confidence, and then there’s a level of self-importance so exaggerated it becomes something darker. That, in a nutshell, is megalomania.

Though it’s no longer a formal psychological diagnosis (now categorized under narcissistic personality disorder), the term “megalomania” still resonates when we describe someone with delusional beliefs about their power, brilliance, or importance. It’s not just arrogance-it’s a complete departure from reality, where self-worth is inflated to cartoonish proportions.

The Many Faces of Megalomania

Megalomaniacs aren’t always easy to spot at first. They can be charismatic, persuasive, and even inspiring-until you begin to notice the patterns. Here are some of the archetypes you might recognize:

• The Political Power Player: From infamous historical figures to the neighborhood HOA president who rules like a tyrant, these individuals believe only they can save the day.

• The Corporate Climber: Ambition isn’t the issue here-it’s the willingness to trample anyone in their path. These folks take credit for others' work and treat colleagues like pawns.

• The Self-Proclaimed Guru: Think of that person who reads one book and suddenly thinks they’ve unlocked the secrets of the universe. They believe they alone hold the truth and must share it with the “less enlightened.”

• The Everyday Ego: Perhaps the most common. They're the friend who always turns the conversation back to themselves or the family member who demands special treatment at every gathering.

Warning Signs to Watch For

If you suspect someone in your orbit might be leaning into megalomaniac territory, here are some red flags:

• They crave admiration but rarely offer it in return.
• Criticism-even the gentle kind - triggers rage or defensiveness.
• They exaggerate achievements or name-drop to elevate their image.
• Rules are for everyone else - they believe they’re exempt.
• People are merely tools to further their personal agenda.

Often, the charm and confidence they exude can blind you to these signs until you're in too deep. Many learn this lesson through tough workplace dynamics, toxic relationships, or manipulative friendships.

How to Protect Yourself

If you're dealing with a megalomaniac, remember: you’re not powerless. Strategies that actually help include:

• Don't feed the ego - Respectful neutrality works better than flattery.
• Set firm boundaries - Be clear about what is and isn’t acceptable.
• Keep records - Especially in professional settings, documentation is crucial.
• Know when to walk away - Some relationships or environments can’t be fixed.
• Seek support - Therapy can equip you with the tools to cope and recover.

Trying to “change” a megalomaniac rarely works-focus instead on preserving your own mental health and emotional well-being.

A Look Through History-and the Mirror

From Hitler and Stalin’s destructive delusions of grandeur to modern business figures like Elizabeth Holmes, history is packed with cautionary tales of unchecked ego. Even pop culture gives us glimpses: Tony Montana in Scarface, Miranda Priestly in The Devil Wears Prada. These characters aren’t just dramatic-they’re psychological case studies in what happens when ego eclipses empathy.

But let’s be honest-none of us are immune to moments of inflated self-worth. The difference lies in self-awareness. True confidence coexists with humility. It laughs at karaoke fails and learns from criticism. Megalomania, by contrast, builds walls around insecurity and calls it a fortress.

Have you ever dealt with someone whose ego became their identity? Or maybe caught yourself slipping into that territory? Let’s unpack it together-your insights could help someone else recognize the signs early.

Here is what I read: 1. https://ebeni.wordpress.com/unethical-leaders/megalomania-and-narcissism-grandiose-vulnerable-clarke/ 2. https://keghart.org/demirdjian-megalomaniac-dictator/ 3. https://fastercapital.com/content/Megalomania--The-Ultimate-Form-of-Hubris.html 4. https://taylorandfrancis.com/knowledge/Medicine_and_healthcare/Psychiatry/Megalomania/ 5. https://www.encyclopedia.com/medicine/psychology/psychology-and-psychiatry/grandiosity 6. Salva Veritate's video: https://www.youtube.com/watch?v=RtUFB3tf1lA&pp=ygUOc2FsdmEgdmVyaXRhdGU%3D

@ c066aac5:6a41a034

This is an article I wrote which originally appeared in the Pamphleteer, a publication run by a friend in Nashville. It has been edited from the published version, which I will link here for everyone to go check out the website and subscribe.

Step back fifty years in time with me if you will. A simpler time. You wake up in the house you could afford on a single income. Instead of blinding yourself with the light of your cell phone first thing in the morning, you wake up to make breakfast and coffee, your mind unencumbered by the stimulus of a thousand notifications. You can’t doom scroll (nor can you conceptualize what that even means).

You breathe in the moment, smelling your coffee with a deliberate, meditative inhale… As this brief moment of Nirvana passes, you decide to pick up the newspaper. You turn to page nine and see that Andy Kaufman, a comedian/performance artist you’ve seen on Taxi and Saturday Night Live, has declared himself “The Inter-Gender Wrestling Champion of the World.”

You are tempted to think this may be a joke, but suddenly you remember that you stepped back in time from the 21st century. You’re a modern person with evolved values. You ask yourself: is this an elaborate bit from Andy Kaufman, or was he simply ahead of his time? After all, you’re from the modern world where Imane Khelif is celebrated for his stunning and brave foray into women’s boxing (and where strangely, most news sources seem to deny that he’s a man).

All of a sudden, you abandon the bigotry of the past and invite Kaufman to come back with you to our present-day society. As you return to social media, endless notifications, a world full of stimulus, you ponder if Andy’s wrestling foray will be accepted for the beautiful thing that it is, rather than taken, without scrutiny, as a joke.

Exiting my narrative device now to speak to you directly: in the not-too-distant past, Andy Kaufman stepped into the ring and goaded women to wrestle with him. Back then, it was a bit. If such an act were to be replicated today, it would likely be celebrated and defended.

Inter-Gender sports pioneering aside, Kaufman's antics made Tennessee history; wrestling legend Jerry Lawler of Memphis went into the ring with Kaufman to relieve a female contestant and treated him to a Tennessee takedown.

Jerry invited the comedian to bring his act to Memphis. Leading up to the match, Kaufman relentlessly mocked his Southern audience, with jokes flexing his intelligence as "someone from Hollywood" and teaching Tennesseans how to use soap. After challenging a few women to wrestle, he was met with a famous Jerry Lawler Pilediver. This led to a staged feud between the two of them. The pair even reached the Letterman Show, with Kaufman in a neck brace.

As far as I know, Kaufman never identified as a woman. I don’t think he (or others from this period) could have fathomed the trans-sports drama occurring now. That said, there is something to be learned from his elaborate inter-gender wrestling bit: we’re watching the absurd unfold on the public stage. We should refuse to be gaslit and adopt Andy’s terminology and call this what it is: inter-gender sports. Whenever a biological man competes against a woman in any sporting event, we should all insist on letting everyone know that it is officially an inter-gender competition.

Maybe this modern dilemma could be solved if everyone surrounding these events treated the whole thing for what it was: an elaborate joke. Imagine if we treated it like WWE. The whole audience already knows it’s rigged anyway. Such rules of engagement would leave true biological women’s sports alone; it would keep their pride intact and be an assurance of physical protection.

That's the end of my original article. Just for fun, I wanted to add a response comment from my sister-in-law. She read the article and shared her thoughts with me, so I figured why not include them here.

I honestly believe mixed sports should be something that is encouraged more in our society—not because we should ignore biological differences and risks, especially in high-impact sports, but because normalizing this collaboration despite our different skill sets can strengthen women’s inclusivity not only as athletes, but in society as a whole. When I played mixed doubles in tennis and joined coed volleyball teams, I was pushed to improve and often held my own, even when the guys hit harder. And there are many sports like shooting, equestrian, archery, ect... that have nothing to do with “physical strength”. Training alongside men, whether in tennis, boxing, or volleyball, never has diminished my ability—it sharpened it, and that kind of mutual growth reflects a deeper value of inclusivity and respect that extends far beyond the sport. Thats my take! :)