@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na vice.com.

---

Davno pre nego što je postala šef najdesnije italijanske vlade od Drugog svetskog rata, Đorđa Meloni je kritikovala ono što je nazvala francuskom „kolonijalnom valutom“.

U snimku italijanske televizije iz 2019. koji je prošlog meseca postao megaviralan, Meloni je optužila Francusku da koristi CFA franak za eksploataciju resursa 14 afričkih zemalja i vrši finansijsku dominaciju nad njima. Određene stvari koje je tvrdila u videu nisu baš tačne, ali CFA franak jeste kontroverzan.

CFA franak je stvoren 1945. da bude valuta „francuskih kolonija u Africi“, a pošto Francuska kontroliše njegovo štampanje i promet, francuska vlada i dalje ima finansijsku kontrolu nad dobrim delom zapadnoafričke zemlje i više od 180 miliona ljudi. Dok su francuski zvaničnici ranije nazivali ovu valutu „činom velikodušnosti prema kolonijama“, o njenoj upotrebi se sada žestoko raspravlja.

Neke od afričkih nacija borile su se protiv valute, uključujući građane koji su razbijali prodavnice povezane sa Francuskom i osuđivali francuski jezik koji se uči u školama.

Jedna od onih 14 afričkih zemalja koja još uvek koristi CFA franak je Centralnoafrička Republika, država bez izlaza na more u kojoj živi oko 5 miliona ljudi i jedna od najsiromašnijih zemalja na svetu.

Predsednik CAR Faustin-Aršanž Touadera govori na COP27 u Egiptu ranije ove godine. Foto: Gehad Hamdi/savez za slike preko Getti Image-a

Ali dok druge afričke nacije razmatraju odbacivanje CFA franka, CAR je jedna od prvih koja je zaista uradila nešto po tom pitanju, a ranije ove godine postala je prva zemlja u Africi i tek druga u svetu koja je usvojila Bitcoin kao legalnu valutu.

„Alternativa gotovini je kriptovaluta“, rekao je predsednik Faustin-Aršanž Touadera. „Za nas formalna ekonomija više nije opcija”.

Dok su prve najave o bitkoinu izazvale konfuziju, međunarodne nesuglasice i reakcije, vlada CAR-a je nastavila sa uvođenjem. Osam meseci kasnije, mnogi ljudi širom sveta, pa čak i građani CAR-a, možda nisu ni svesni da se promena dogodila.

U CAR samo 14 odsto stanovništva ima pristup električnoj energiji, a još manje – oko 10 odsto – može da koristi internet. A konflikt i dalje tinja i negativno utiče na zemlju i njenu ekonomiju već deceniju.

Na predstavljanju bitkoina, vlada CAR-a je rekla da će usvajanje valute promeniti bogatstvo zemlje i staviti CAR „na mapu najhrabrijih i najvizionarskijih zemalja sveta“.

Bitkoin ne kontroliše nikakva moć, tehnički je univerzalno dostupan i ne može se cenzurisati – što je velika promena u odnosu na drugu valutu nacije, ali prosečnom građaninu CAR bi bilo potrebno 60 godina da kupi jedan novčić.

Žena maše francuskom zastavom uoči emitovanja polufinala Svetskog prvenstva između Francuske i Maroka u baru u Bangiju. Foto: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

U Bangiju – glavnom gradu CAR – studenti Univerziteta rekli su za VICE da se „ništa nije promenilo“ od velike najave vlade.

Studenti su želeli da ostanu anonimni jer su se plašili da negativno govore o ambicijama vlade. Pravo na slobodu izražavanja ne postoji u CAR, a građani često doživljavaju zastrašivanje i nasilje od strane provladinih milicija, oružanih grupa i snaga nacionalne bezbednosti.

„Bilo je ogromno slavlje kada je objavljen Bitcoin plan i svi smo bili ponosni na našu zemlju“, rekao je jedan 20-godišnjak, „ali ne mislim da se život ovde uopšte poboljšao od tada”.

Drugi student je dodao: „Nigde nema cena u radnjama izraženih u bitkoioni, niti iko traži od ljudi da plaćaju koristeći novu valutu. Većina trgovaca i kupaca na tržištu nemaju telefon ili internet. Posebno ljudi izvan Bangija, nemaju ništa““.

Aleks Lilaher, osnivač i izvršni direktor Rise Up Media – marketinške agencije koja radi sa bitkoin startapima – je saglasan sa studentima, rekavši za VICE koliko je „iznenađen” što je ta zemlja uopšte napravila takavpotez.

„Centralnoafrička Republika nije baš lider u tehnologiji na kontinentu, i činilo se da tamo nikada nije bilo mnogo bitkoin korisnika koji bi mogla da lobiraju za takav potez“, rekao je on.

Pobednički tim slavi posle trke kanua za proslavu Dana nezavisnosti CAR-a u decembru. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Upitan da li građani CAR-a treba da vide usvajanje bitkoina kao pozitivnu ili negativnu stvar, Lilaher je odgovorio „ni jedno ni drugo, jer jednostavno ne mogu da vidim da će usvajanje uskoro krenuti. Ali imati alternativu i poslati signal Francuskoj da CAR želi da ima više nezavisnosti od valute je pozitivno u mojim očima”.

Dodaje: „Međutim, to takođe može imati posledice jer postoje moćne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, na primer, sa kojima CAR mora da se bavi, koje nisu srećne što zemlje usvajaju bitkoin. Dakle, moglo bi doći do izazova sa kojima će vlada morati da se nosi“.

Centralnoafrička Republika je druga zemlja u svetu koja je usvojila bitkoin, a prva je El Salvador u septembru 2021. Lansiranje valute je tamo imalo različite rezultate, a nedavno je opisano kao „antiklimaktično“ i samo ga turisti zaista koriste.

Iako su ljudi možda očekivali da će druge nacije pratiti El Salvador, sigurno ne bi pomislili da će CAR odgovarati računu.

Glavna opoziciona stranka CAR-a bila je protiv tog predloga od samog početka. Banka centralnoafričkih država je takođe nazvala ovaj potez „problematičnim“ i navela da bi usvajanje valute uz CFA moglo ugroziti odnos nacije sa drugim afričkim zemljama.

Čak i kada većina ljudi u CAR-u nije mogla da investira u Bitcoin, i sve poruke upozorenja, u julu je vlada CAR-a lansirala sopstvenu kriptovalutu – „Sangocoin“. Sango je lokalni jezik koji se govori širom zemlje.

Pripadnici teritorijalnog pešadijskog bataljona CAR marširaju tokom parade povodom Dana nezavisnosti u Bangiju. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Sangocoin neki vide kao budućnost CAR-a, a zahtevao je minimalnu investiciju od 500 dolara. Zauzvrat, investitori su mogli da kupe zemljište u zemlji bogatoj dijamantima za 10.000 dolara, pa čak i da kupe državljanstvo CAR-a za oko 60.000 dolara – iako je ove ponude kasnije blokirao najviši sud zemlje. Sangocoin investitori su takođe trenutno „zaključani“ za kupovinu, bez načina da kriptovalutu prodaju ili razmene.

Bio je to hrabar potez vlade, ali izgleda da se još uvek nije isplatio.

Ovog meseca, Centralnoafrička Republika je saopštila da odlaže puštanje nacionalne kriptovalute na kripto berze – što bi olakšalo međunarodnu trgovinu. Rojters kaže da je vlada okrivila „trenutne tržišne uslove” i „tržišne razloge”, ali je novinska agencija izračunala da je Sangocoin dostigao samo „0,01%” od najnovijeg vladinog cilja prodaje.

Još jedan skeptik je Aleks Gladštajn, glavni strateški službenik Fondacije za ljudska prava. On je dugogodišnji zagovornik usvajanja bitkoina u svetu u razvoju, kao i kritičar CFA franka – ali čak i on oseća da je CAR-ova šema bila „izuzetno neosmišljena“.

„Iako imam mnogo simpatije prema ranjivoj i siromašnoj naciji koja usvaja bitkoin kao drugu valutu – posebno naciji koja je decenijama i decenijama finansijski kontrolisana od strane svoje bivše kolonijalne sile, nisam baš optimističan u pogledu toga kako je to izvedeno“, rekao je za VICE.

​Manekenka učestvuje na prvoj nedelji mode u centralnoj Africi u Bangiju u decembru. Fotografija: BARBARA DEBOUT/AFP preko Getti Images

Dodao je: „Zaista se čini da je cela ova stvar bila kao prevara da se Sangocoin promoviše. Ne mislim da je cilj bio da se bitkoin integriše na smislen način u ekonomiju zemlje. Čini se da je predsednik zainteresovan za bitkoin i da postoji mala grupa ljudi oko njega koja je iskoristila taj interes da bi mogla da donese ove zakone kako bi pokušala da pokrene Sangocoin, od kojeg su imali viziju da zarade gomilu novca. Ali izgleda da je na kraju uspela da prikupi samo malo novca.”

Gladstein kaže da bi Bitcoin mogao biti „veoma važna finansijska tehnologija za ljude Centralnoafričke Republike tokom vremena, i pametno je da vlada istraži kako to može pomoći ljudima“, ali je potrebno mnogo posla da se to postigne.

Vlada Centralnoafričke Republike i opoziciona vlada nisu odgovorile na nekoliko zahteva za intervju.

Tekst podržao Omidiar Netvork. VICE World News zadržava potpunu uređivačku autonomiju.

@ 99e7936f:d5d2197c

Wir sprechen kein Wort mehr miteinander, weil es weh tut

Viele Menschen haben in den letzten Jahren den Kontakt zu wichtigen Bezugspersonen verloren. Viele Menschen haben auch neue Leute auf der Straße oder durch Netzwerke kennen gelernt. Und manche Menschen hatten das Glück, schon vor der inszenierten Krise einen unterstützenden und stabilen Freundeskreis zu haben und haben diesen immer noch. Manchmal kommen alte Leute wieder zurück ins Leben, weil sie merken, dass man es gut mit ihnen meinte, als man vor den unglaublichen Lügen der Amtsträger warnte. Manchmal kommen alte Leute auch nicht mehr zurück, weil die Scham, auf falsche Versprechen herein gefallen zu sein, zu groß ist. Man gibt sich dann nach außen unverändert souverän und zieht es vor, still und heimlich zu leiden. Die neuen Kontakte bestehen manchmal leider auch nur temporär, sind zweckgebunden. Kaum ist die gemeinsame Aufgabe vollbracht, trennen sich die Wege wieder.

All das muss man in diesen Tagen  gehäuft aushalten. Alles verändert sich in stärkerem Maße als sonst. Viele dieser Veränderungen tun weh. Man kann sich auf Trauma nicht vorbereiten. Nie.

Ich möchte jetzt keine schlichten Alltagsbeobachtungen darüber widergeben, wie ich selbst oder Menschen in meinem Umfeld in den letzten Jahren ihre Beziehungen erlebt haben. Vielmehr geht es mir auch in diesem Artikel wieder um das Thema Trauma und um die Folgen, die jedes einzelne Trauma auch gesamtgesellschaftlich betrachtet hat. Was passiert, wenn man eine bereits durch Kriege traumatisierte Gesellschaft noch zusätzlich jahrelang unter Druck setzt, so wie dies in den letzten fünf Jahren geschehen ist? Wieviel Trauma verträgt eine Gesellschaft? Wie verändern sich Beziehungen in einer Gesellschaft, die immer wieder erneut traumatisiert wird? Ist irgendwann das Maß des Erträglichen voll? Und wenn ja, wie äußert sich solch eine Kumulation von Traumafolgen?

Meines Erachtens sehen wir gerade genau die Ergebnisse solch einer Kumulation von Traumafolgen in unserer deutschen Gesellschaft, vielleicht sogar global: Menschen reden nicht mehr (vertieft) miteinander. Und dies ist nur eine von vielen Traumafolgen.

Ich freue mich über jeden Leser, der jetzt noch weiterliest.

Durch genügend Traumatisierung kann man Menschen offensichtlich zeitweise dazu bringen, dass sie nicht mehr (vertieft) miteinander reden, weil das Reden weh tut.

Traumatisierung ist daher eine effektive Strategie der vermeintlich Herrschenden, Menschen zu separieren.

Traumatisierung setzt tiefe Verletzungen und macht Menschen vorübergehend sprachlos. Es fehlen einem die Worte. Man möchte dann nicht reden. Aber man verschließt sich auch vor den Worten anderer, weil man keine weitere Verletzung mehr erträgt.

Menschen im Alltag erachten es vielleicht mittlerweile schon als normal, wenn Beziehungen nicht gut laufen, egal, um welche Art von Beziehung es sich handelt. Sobald Probleme auftauchen, wird erst kurz gestritten, dann geschwiegen und wenn man das Schweigen nicht mehr aushält, dann gibt es entweder noch einen Versuch oder man geht gleich auf Distanz und bricht den Kontakt ganz ab. Auch meine Zündschnur ist manchmal immer noch gefühlt zu kurz. Wenn man sich Distanz nicht erlauben kann, dann frisst man das Problem in sich hinein, spült es runter, kompensiert irgendwie, wartet darauf, dass sich von allein etwas ändert oder dass sich eine bessere Gelegenheit bietet, bei der man dann die Biege machen kann. Mehrere Eisen im Feuer zu haben, beruflich wie privat, gilt als clever. Probleme nicht anzusprechen, gilt als kompetent. Das Wort Teamfähigkeit ist im Berufsleben zu einem Kampfbegriff geworden. Wer im Arbeitskontext Probleme anspricht, ist offensichtlich nicht teamfähig. Die Frage „Sind Sie teamfähig?“, erzählt meines Erachtens mehr über den Chef als über den Mitarbeiter. Die passendere Frage wäre wohl „Können Sie sich wortlos an schlechte Zustände dauerhaft adaptieren?“ In privaten Beziehungen braucht man, wenn es nicht so gut läuft, einen stilvollen Urlaub oder eine neue Wohnzimmereinrichtung, um endlich mal wieder schöne Gefühle erleben zu können. Negative Gefühle sind scheinbar das Kind, das keiner haben wollte, weshalb es die schönsten Kleider bekommt. Auch ich kenne Ablenkung von negativen Gefühlen durch Konsum und Essen. Es lohnt sich, mal den Werbeslogans von Möbelhäusern, Ferienanbietern oder Lebensmittelhändlern bewusst zuzuhören. Die Werbung kennt unsere Sehnsüchte und damit auch unsere negativen Gefühle besser als wir selbst. Und für alle, die nicht konsumieren wollen, die nicht locker lassen und steif darauf beharren, dass es aber ein Problem in der Beziehung oder am Arbeitsplatz oder zumindest eine gewisse Unzufriedenheit gäbe, für diese Menschen gibt es garantiert ein passendes Coaching- oder Weiterbildungsprogramm mit Namen wie „In 12 Modulen zur Selbstentfaltung“, welches nur deshalb meist nicht funktioniert, weil man es angeblich nicht richtig durchgeführt hat oder vorab noch das Basismodul absolvieren muss. Bildung ist mittlerweile auch ein Markt, der  Konsumgüter in Form von Coachings und Seminaren anbietet.

Auch ich bin übrigens lange zusammen gezuckt bei der Frage „Sind sie teamfähig?“ oder der Feststellung „Du bist das Problem, weil Du immer alles so genau nimmst, nicht die Fünf gerade sein lassen kannst.“ Am Ende ist man immer der Dumme, wenn man ein negatives Gefühl hat und darüber sprechen möchte. Trauma löst Scham UND Wut in einer Person aus. Scham zieht Abwertung an wie Licht die Motten anzieht. Und irgendwann platzt einem der Kragen. Man teilt selber aus. Und dann schämt man sich erneut, nicht nur für das früher oder später erlittene Trauma im Leben, sofern einem das bewusst ist, sondern auch für die unbeherrschte Reaktion, die man oft selbst nicht richtig versteht. Nicht bearbeitetes Trauma arbeitet unbewusst in uns.

Eine traumatisierte Gesellschaft wertet sich ständig gegenseitig ab und hält genau damit die Wunden offen.

Dann ist es vielleicht doch besser, das Problem in der Beziehung oder am Arbeitsplatz runter zu schlucken, auf Distanz zum anderen zu gehen, sich schon mal nach einer neuen Wohnzimmereinrichtung, einem neuen Partner oder einem neuen Job umzuschauen? Ich denke nicht, dass das eine Lösung ist.

Hinschauen und Gefühle bei sich und anderen zulassen, ist ein guter Anfang.

Wir gehen oft Beziehungen ein, gehen aber   gleichzeitig   einer echten tiefen und anhaltenden Verbindungen privat wie beruflich instinktiv aus dem Weg, weil echte tiefe Gespräche, zu denen es in solchen Verbindungen kommen kann, weh tun können, insbesondere wenn man noch unverarbeitetes Trauma mit sich herum schleppt. Und in einer traumatisierten Gesellschaft, tragen halt viele Menschen solche traumatisierten und nicht bearbeiteten Anteile mit sich herum.

Wir sind die Kinder und Kindeskinder der Menschen, die den zweiten Weltkrieg hautnah miterlebt haben. Alles, was die Eltern und Großeltern nicht besprochen, nicht verarbeitet haben, tragen wir weiter mit uns herum. Das ist den meisten Menschen, meines Erachtens, nicht bewusst. Mag sein, dass an dieser Stelle der eine oder andere widerspricht. Widersprechen Sie mir gerne. Meine Alltagserfahrung ist eine andere. Die Art, wie wir Beziehungen gestalten, spricht Bände. Aber, wenn man es nicht anders kennt und keine Kontrollgruppe hat, sagt man sich halt: „So isses. Und so isses normal. Ich kenne es nicht anders. Das machen doch alle so.“

Es ist so normal, in unserer Gesellschaft, nicht vertieft über negative (und auch positive) Gefühle zu reden. Alleine die Bezeichnung „negative Gefühle“ klingt schon wenig einladend. Und es ist auch so normal, Menschen in dem Moment, wo sie gegen jede Empfehlung nicht nur über negative Gefühle reden wollen, sondern diese sogar live und in Farbe zeigen, abzuwerten, oder noch schlimmer, zu ignorieren, weil man sich verunsichert fühlt, nicht weiß, wie man damit umgehen soll. Gefühle scheinen ansteckend zu sein. Da ist Vorsicht geboten. Ich persönlich kann mich an viele solcher Momente erinnern, wo Menschen nicht gern hören wollten, wovor ich Angst hatte, was und wer mich verletzt und wütend gemacht hatte, beruflich wie privat. Mit geäußerter Angst und Trauer macht man(n) sich ganz schnell lächerlich. Mit Wut hingegen wird ein Mann von anderen als stark bis beängstigend wahrgenommen. Ein Mann, der wütend agiert, wird eher als kraftvoll und temperamentvoll eingeschätzt. Eine Frau wird mit Wut dann akzeptiert, wenn sie bereits in einer (männlichen) Führungsrolle ist. „Sie“ muss schließlich ihren „Mann“ stehen. Hat sie keine Führungsrolle, wird sie abgewertet oder befördert. Dem wütenden Mann wird eher unterstellt, er habe schließlich einen wichtigen Auftrag zu erfüllen. Der Frau wird eher ein Mangel unterstellt, den ich hier nicht näher bezeichnen möchte. Darin spiegeln sich sehr starre Rollenvorstellungen von Mann und Frau in unserer Gesellschaft wider. Ängstliche Frauen, die bei einer Autopanne bezaubernd aussehen, erfüllen ein bestimmtes Klischee. Impulsive Männer mit Holzfällerhemd erfüllen zumindest auf einer Baustelle ein anderes Klischee. Menschen mit ausgeprägten negativen Gefühlen werden unter bestimmten Umständen glorifiziert. Der bezaubernd aussehenden Frau mit Autopanne wird schnell und gerne geholfen. Aber wenn die ängstliche Frau eine Vorgesetzte ist und der impulsive Mann mit Holzfällerhemd ein Kunde in einem Beratungsbüro ist, dann kann die Bewertung ganz anders ausfallen. Dann sind diese Gefühle vermeintlich fehlplatziert. Gefühle scheinen einen Platz zu haben. Die ängstliche Vorgesetzte hat eine Führungsschwäche und der impulsive Kunde im Beratungsbüro wird vom Sicherheitsdienst „entfernt“. Der Wunsch, über die gezeigten negativen Gefühle zu reden, wird einem mit Nachdruck verwehrt. Durch diesen vermeidenden Umgang mit negativen Gefühlen oder die Fehlinterpretation dieser Gefühle kommt es meines Erachtens oft zu bestimmten Rollenbesetzungen im Berufsleben. Eine positive Selektion von Mitarbeitern mit sehr rücksichtslosem oder überangepasstem Verhalten findet statt. In privaten Beziehungen werden negative Gefühle durch Ablenkung und Konsum vermieden. Es werden zu viele oder zu wenige Kontakte gepflegt. Beziehungen werden gar nicht mehr für die Ewigkeit antizipiert. Man hält sich alle Wege offen und lernt ständig neue Leute kennen. Oder man lebt Beziehung in sehr starren Strukturen, wo neue Informationen kaum Eingang finden, damit man sich nicht hinterfragen und mit anderen vergleichen muss. Lebensphasen mit dem weit geöffneten oder dem eher geschlossenen Muster wechseln sich auch manchmal ab. Individuelle Entwicklungen des einen oder anderen Musters in Lebensverläufen, zeichnen sich irgendwann als gesellschaftliche Strömung ab, wenn sie bei vielen Menschen gleichzeitig geschehen. Menschen wollen alles ausprobiert haben, bevor sie sich das Reihenhaus kaufen. Andere verkaufen ihr Reihenhaus nach der Scheidung, um im Wohnmobil durch die Welt zu tingeln. Man könnte denken, dass dies einfach individuelle Lebensverläufe sind, die sich zufällig so ergeben haben. Es gab Zeiten, wo Menschen zufällig viel Halt in starren Beziehungs- und Lebensstrukturen fanden. Gegenbewegungen brachen diese starren Strukturen nicht wirklich auf, weil sie Feuer mit Feuer bekämpften. Grundsätzlich gegen alles zu sein, was die Eltern vorgelebt haben, ist ja auch irgendwie rigide. Der Apfel fällt nicht zufällig neben den Stamm. Heute 80 Jahre nach Kriegsende können Menschen mit Begriffen wie Achtsamkeit und bewusster Kommunikation immer mehr anfangen, jedoch geht die weit verbreitete Bewusstheit und Selbstreflektiertheit oft zu Lasten einer wünschenswerten Verarbeitungstiefe. Zu oft  werden  wir gedacht, gefühlt und gelenkt. Um dies mit uns machen zu können, werden von vermeintlich Herrschenden wichtige Orientierungspunkte wie die eigene Geschichte, Kultur und Sprache falsch erzählt oder bis zur Unkenntlichkeit verändert. Und eigene Gefühle, die einem noch letzten Halt und Orientierung in diesem Dschungel bieten könnten, werden vom Kapitalismus ausdauernd gejagt wie ein seltenes Tier. Separierung und Orientierungslosigkeit ist gewollt.

Alles dreht sich um unsere tiefen Gefühle, insbesondere diese negativen Gefühle, die aus Trauma entstehen. Diese Gefühle wollen gesehen, gehört und bearbeitet werden. Sie machen zum Glück, solange es die Menschheit gibt, zuverlässig auf sich selbst aufmerksam. Sie sind in Wahrheit unsere Lebensversicherung. Die Zeit heilt gar nichts. Und hierfür braucht es wieder ein Bewusstsein, dass Gefühle wertvoll sind, auch solche, die aus Trauma entstehen. Ich persönlich habe dafür mehr als ein halbes Leben gebraucht, um dies zu verstehen. Als junge Frau habe ich nicht gewusst, dass viele meiner Gefühle, negativ wie positiv, Ausdruck meines Traumas waren. Heute weiß ich, dass ich mit dieser Einschätzung, die ich damals hatte, in „guter Gesellschaft“ war. Den meisten Menschen geht das so, bis sie irgendwann ihr eigenes Trauma erkennen.

Wir sind eine traumatisierte Gesellschaft, und die Arten und Ausprägungen von Trauma sind so vielfältig und den meisten Menschen unbekannt wie die Namen der Blumen auf einer Sommerwiese.

Wenn man diesen Satz wirken lässt, dann stellt sich doch die Frage:

Wie sieht denn ein gesunder Umgang mit negativen (und positiven) Gefühlen aus?

Reicht es aus, wenn man die Namen aller Wiesenblumen auswendig lernt, damit man jedes Trauma genau bestimmen kann? Oder geht es mehr um das Fühlen und weniger um das Wissen?

Den gesunden Umgang mit meinen Gefühlen habe ich nicht durch Theorie und Bücher erlernt, sondern durch den Alltag, durch die (emotionalen) Reaktionen meiner Mitmenschen und durch das bewusste Spüren und Zulassen meiner eigenen Gefühle. In Stufen lernte ich meine Gefühle immer besser kennen und mit ihnen umzugehen. Je besser ich sie kannte, umso lieber waren sie mir. Und ich lerne sie immer noch weiter und besser kennen. Das ist ein Prozess.

Traumabearbeitung ist anfangs ein anstrengender Prozess. Man sollte das langsam angehen. Aber diese Arbeit ist sehr lohnenswert, weil sie einem viele glückliche Momente, Kraft und Lebensfreude schenkt. Reden wird dadurch leichter und bringt in allen Lebensbereichen Fortschritte. Manchmal tut Reden auch weh (siehe Titel), aber zeitgleich, und auch langfristig gesehen, wird das Leben schöner durch Traumabearbeitung. Es geht nicht um Schmerzvermeidung, sondern darum, mit dem Schmerz gut umgehen zu können. Denn dadurch wird er letztlich kleiner und verwandelt sich zur Wiesenblume. Es geht um Verwandlung durch Fühlen. Die Erfahrung, dass man Trauma bearbeiten kann, erzählt mir so viel über dieses Leben, wie stark es ist, wie sehr es uns liebt und welche Blüten daraus wachsen können. Viele schöne Dinge, die wir täglich sehen, sind aus bewältigtem Trauma oder dem Wunsch, Trauma zu bewältigen, entstanden.

Der Schmerz lehrt uns Demut vor dem Leben und kreiert nebenbei die schönsten Lieder und Kunstwerke. Trauer und Verlust betonen den Wert der Dinge. Ärger und Wut bringen uns in Wallungen und stellen die Energie bereit, die man manchmal braucht, um Berge zu versetzen. Ängste sind das Tor zum Glück. Schuld und Scham lehren uns Vergebung. Neid und Eifersucht lassen unseren Selbstwert wachsen, wenn wir uns ihnen stellen. Und Freude, Glück und Ekstase machen uns dankbar, großzügig und optimistisch.

Wenn wir diese Gefühle wieder zulassen, dann können wir gar nicht anders als reden. Wir reden dann wieder vertieft miteinander, weil es gut tut, weil es entlastet, weil es Nähe zu anderen vielleicht erstmalig aufbaut und dann zu einem dicken Band verstärkt bis ein großes stabiles Netz daraus entsteht, welches Menschen, die gerade Halt benötigen, diesen bieten kann.

Wir reden dann wieder miteinander, weil es gut tut.

@ 95543309:196c540e

Lets see if this works with the blossom upload and without markdown hassle.

:cat:

https://blossom.primal.net/73a099f931366732c18dd60da82db6ef65bb368eb96756f07d9fa7a8a3644009.mp4

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na antenam.net

18.12.2024 / Autor: Ana Nives Radović

---

Ako ste makar djelić vremena proveli u svijetu digitalnog novca, vjerovatno ste naišli na termin HODL – uvijek napisan velikim slovima tako da na prvi pogled djeluje kao riječ sa slovnom greškom. Zapravo i jeste riječ o slovnoj grešci i to onoj koja je nastala na današnji dan prije 11 godina, a koja je uspjela ne samo da obezbijedi mjesto u istoriji svijeta novca, već i da postane naziv za jedan potpuno drugačiji pristup sredstvima koja posjedujemo.

Nespretno napisana riječ „hold“ (eng. držati, zadržati) u poruci na jednom forumu evoluirala je u akronim HODL – akronim za Hold On for Dear Life (doslovno – drži se za život, tj. drži se kao da ti život zavisi od toga), predstavlja poziv na akciju – ili, tačnije, „neakciju“ za vlasnike kriptovaluta da odole iskušenju prodaje tokom tržišnih padova. Riječ je o shvatanju da je ovaj oblik digitalne imovine bolje vremenski što duže imati u vlasništvu, kako bi se sačekao mnogo povoljniji trenutak za prodaju nego prodati ih u vremenu kada je situacija na tržištu loša.

Greška koja je postala pokret

Priča počinje 18. decembra 2013. godine, kada je cijena bitcoina tada počela da pada, a samo tokom toga dana se sa 682 na 522 dolara. Korisnik foruma pod imenom GameKyuubi objavio je sada već legendarni post pod naslovom „I AM HODLING“. Bila je to greška u kucanju, jer se na osnovu sadržaja poruke vidi da je krenuo da napiše „holding“ (držim), ali umjesto da se ispravi sebe, prigrlio je grešku, šaljivo govoreći o svom nedostatku vještina za trgovanje i zašto „bez obzira na sve“.

Bitcoin zajednica brzo je prihvatila ovaj izraz kao dio slenga. Pogrešno napisana riječ odjeknula je internet prostranstvima, a vremenom je prerasla u simbol šire filozofije – ne paniči, ne prodaj i ne dozvoli da kratkoročna nestabilnost poljulja tvoje uvjerenje. Od kasnonoćnog posta na forumu, HODL je postao poklič za vlasnike bitcoina (i drugih, u to vrijeme malobrojnih digitalnih valuta zanemarive vrijednosti) širom svijeta.

HODL-ovanje i HODL-eri

U suštini, HODL-ovanje je strategija zadržavanja kriptovaluta tokom tržišnih uspona i padova, zasnovana na uvjerenju da će cijene vremenom rasti. Umjesto impulsivnog reagovanja na tržišne fluktuacije, HODL-eri se posvećuju svojim investicijama na duže staze.

Ovaj pristup posebno je koristan za početnike, koji možda nemaju dovoljno stručnosti ili hrabrosti da se nose sa svakodnevnim trgovanjem (u čemu su često neuspješni i dugogodišnji vlasnici digitalnih novčića). Sam GameKyuubi u svom originalnom postu priznao je da samo najvještiji trgovci treba da pokušaju da „igraju igru“ tokom tržišnih padova. Za ostale, HODL-ovanje nije samo sigurnije, već je često i pametnije.

Filozofija HODL-ovanja zasnovana je na povjerenju – u budućnost kriptovaluta, u eventualni oporavak tržišta i u korist koju donosi strpljenje. To je odbijanje da se prodaje kada cijene naglo padnu – nepokolebljivo uvjerenje da su padovi privremeni i da nakon njih slijedi rast.

Zakon tržišta pokazuje da što drže HODL-ujete to se ova strategija više isplati, a cijena bitcoina u njegovoj šesnaestogodišnjoj istoriji je nesumnjivo najbolji dokaz za to. Trgovanje zahtijeva mnogo učenja, truda, vremena provedenog u praćenju svakog mogućeg signala, dok je kod HODL-ovanja važno samo da se „ne predate“.

Ako ste prethodnih godina nešto platili bitcoinom (a trgovci širom svijeta su to omogućili upravo da bi vas naveli da ih umjerite ka njima) vjerovatno ste zažalili, jer danas dok je njegova vrijednost i u dolarima i u eurima šestocifrena, ono na što ste ih potrošili ipak izgleda kao nešto što je trebalo platiti fizičkim novcem (kojeg je svakako „pojela inflacija“).

Pouzdane kriptovalute, a tu se prije svega misli na bitcoin, iako veoma volatilne bilježe trend rasta na duge staze, pa HODL-ovanje znači strpljenje u vremenu neizvjesnosti s idejom o koristi na duži rok, čak i kada su godine loše, kao što su bile 2014, 2017. i 2022. Na primjer, u periodu od 20. maja do 20. juna cijena bitcoina kliznula je sa 29.000 na 18.000 dolara, a upravo u tom trenutku mnogi su odlučili da količinu koju posjeduju prodaju ili je potroše plaćajući ovom digitalnom valutom (i pokajali se zbog toga).

HODL naspram drugih strategija

HODL-ovanje se razlikuje od aktivnijih strategija, poput kupovine po niskoj cijeni i prodaje po visokoj, jer dok trgovci pokušavaju da tempiraju tržište radi brze zarade, HODL-eri ostaju dosljedni svojoj odluci da se ne oslobađaju svoje imovine ni u najnoepovoljnijim trenucima. HODL-eri ne pokušavaju da predvide kretanje cijena – jednostavno čuvaju svoja sredstva, svjesni toga da će strpljenje na kraju donijeti rezultat.

Naravno, HODL-ovanje ima i svoje nedostatke. Za razliku od trgovaca koji mogu da povećaju svoj kapital kroz stratešku kupovinu i prodaju, HODL-eri zavise od vremena provedenog u čekanju na dugoročne rezultate. Pored toga, masovno HODL-ovanje može usporiti cirkulaciju kriptovaluta na tržištu, smanjujući ukupnu ekonomsku aktivnost – drugim riječima, kada bismo svi bili HODL-eri odnos ponude i tražnje bi bio veoma destimulišući i to bi oborilo cijenu.

Na sreću, trgovaca ima mnogo – dovoljno da tržište stalno bude aktivno i dinamično, no za one koji nemaju vremena, vještine ili sklonost ka riziku koji nosi trgovanje, HODL-ovanje ostaje jednostavan, ali veoma efikasan pristup.

Filozofija HODL-ovanja

HODL-ovanje je više od investicione strategije – to je način razmišljanja koji obuhvata otpornost, strpljenje i vjerovanje da su kratkotrajno suzdržavanje i nepokolebljivost u odluci da se sredstva sačuvaju vrijedna dugoročnog dobitka. Bilo da cijena bitcoina raste ili pada je, filozofija HODL-ovanja ostaje ista – ostanimo dosljedni, vjerujmo procesu i gledajmo u budućnost.

Jedan od ključnih razloga zašto većini ljudi ovakav pristup dugo nije bio razumljiv je zbog toga što su čitav sistem novca prihvatili u uvjerenju da on vremenom devalvira. Vjerovatno ste makar jednom razmatrali ponudu oročene štednje i procijenili da vam količina novca koju želite da položite neće donijeti onaj prinos koji će očuvati njegovu kupovnu moć nakon određenog broja godina, jer je kontinuirano doštampavanje novca podupiralo tu tvrdnju.

Dakle, ne treba da vas zavara sve ono što znate o novcu kao takvom, budući da bitcoin (na kojem je u ovom serijalu poseban fokus, jer mnoge druge kriptovalute ipak češće razočaraju nego što oduševe) nije novac, već samo ima neka svojstva novca. Posmatrajte ga radije kao imovinu – npr. kao nekretninu za koju sigurno želite da prodate onda kada je situacija stabilnija i kada su mnogo veće šanse da pronađete kupca kojem ćete je prodati po višoj cijeni.

U svakom slučaju, ako se u vašem digitalnom novčaniku već nalazi poneki satoshi (stomilioniti djelić bitcoina), kada tržište ponovo uđe u nepovoljnu fazu i zavlada prolazna panika, sjetite se onoga što je napisao GameKyuubi. HODL nije samo izraz – to je način da se prebrode oluje i izazovi koje nestabilno tržište nosi.

@ 7459d333:f207289b

Description: Just as Bitcoin enabled sovereignty over money, a decentralized shipping protocol would enable sovereignty over trade. An LN/Bisq inspired shipping protocol could create an unstoppable free market.

---

Bitcoin gave us monetary sovereignty, freeing us from central bank manipulation, inflation, and censorship. But there's a missing link in our freedom journey: the physical world of goods.

The Problem: Even with Bitcoin, global trade remains at the mercy of: - Arbitrary tariffs and import restrictions - Political censorship of goods - Privacy invasion of shipping information - Centralized shipping carriers

The Vision: A decentralized shipping protocol with these properties:

• "Onion-routed" packages: Each carrier only knows the previous and next hop
• Bitcoin-secured multi-sig escrow: Funds locked until package delivery confirmed
• Incentive alignment: Carriers set their own fees based on risk assessment
• Privacy tiers: Options for inspected vs. sealed packages with appropriate pricing
• End-to-end sovereignty: Sender and receiver maintain control, intermediate carriers just fulfill their role

How it could work:

1. Sender creates shipping request with package details and destination
2. Protocol finds optimal route through independent carriers
3. Each hop secured by multi-sig deposits larger than package value
4. Carriers only see next hop, not ultimate destination
5. Reputation systems and economic incentives maintain integrity

This creates a free market where any individual can participate as a carrier, earning Bitcoin for facilitating trade. Just like Lightning Network nodes, anyone can open "channels" with trusted partners.

Impact: This would enable true free market principles globally, making artificial trade barriers obsolete and empowering individuals to engage in voluntary exchange regardless of geographic or political boundaries.

There are a lot of challenges. But the first question is if this is a real problem and if its worth solving it.

What components would need development first? How would you solve the physical handoff challenges?

originally posted at https://stacker.news/items/976326

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni rad

Apstrakt

Kriptovalute (engl. "cryptocurrency") su digitalne (virtualne) valute, koje iako su sredstvo razmene, još uvek nisu strogo regulisane zakonom u većini država, a u pojedinim su čak i zabranjene. Veliki broj ljudi, uključujući i IT stručnjake i programere ne znaju mnogo o ovoj temi, a šira javnost izjednačava pojmove blokčejna i bitkoina. Tržište kriptovaluta danas iznosi gotovo 770 milijardi dolara. Od pojave prvih digitalnih valuta do danas, nastalo je preko 1.300 aktivnih kriptovaluta koje se razlikuju prema svojim svojstvima i upotrebi. Pre bitkoina bilo je mnoštvo neuspelih pokušaja stvaranja digitalnih valuta (digikeš, heškeš, Fejsbuk kredit i dr.). Utopistička ideja da matematika i fizika mogu rešiti društvene probleme započela je svoj život kroz pojavu bitkoina. Genijalna ideja po kojoj funkcioniše bitkoin zasnovana je na tehnologiji blokčejna, čiji kapacitet doseže daleko iznad kripto valuta. Iako se još uvek vode polemike ko stoji iza pseudonima Satoši Nakamoto, njegova zaostavština ima potencijal da promeni svet. Uspeh bitkoina leži u prednostima koje ima u odnosu na druge slične valute, ali njegov značaj prevazilazi i pogodnosti koje je doneo. Banke nisu potrebne za čuvanje podataka o novcu, evidenciju o imovini i svakoj transakciji bitkoina čuvaju računari svih korisnika mreže u zajedničkoj bazi podataka blokčejnu. Sve transakcije su mnogo brže od bankarskih, bez taksi, uz drastično lakše plaćanje preko državnih granica. Bitkoin svojim korisnicima pruža bezbednosti bez identifikacije, iako blokčejn beleži transakciju, ne beleži ko stoji iza nje. U radu su predstavljeni osnovni principi na kojima su zasnovani bitkoin i druge kriptovalute, pojašnjen odnos između blokčejna i bitkoina.

1 UVOD

Ideal o novcu koji se ne oslanja na centralne institucije (koje mogu propasti, ali i koje vrše nadzor nad korisnicima), postojao je decenijama. U digitalnom svetu prvi ga je uobličio pisac naučne fantastike Nil Stivenson 1999. godine u svojoj noveli Kriptonomikon. On je opisao podzemni svet koji funkcioniše zahvaljujući digitalnom zlatu zasnovanom na kriptografiji, pri čijoj upotrebi korisnici ne moraju odavati ko su i šta su (Popper, 2016).

Kriptovalute (engl. cryptocurrency) su digitalne (virtualne) valute, koje iako su sredstvo razmene, još uvek nisu strogo regulisane zakonom u većini država, a u pojedinim su čak i zabranjene (Jovanović, 2014).

Da bi se razumeo nastanak i funkcionisanje kriptovaluta, neophodno je sagledati ih iz različitih uglova na kojima su one bazirane: matematici, sociologiji, ekonomiji, pravu i politici. To je verovatno i glavni razlog zbog koga veliki broj ljudi (uključujući i IT stručnjake i programere) ne znaju mnogo o ovoj temi. Takođe, šira javnost izjednačava pojmove blokčejna i bitkoina.

Sve kriptovalute su bazirane na jedinstvenom nizu brojeva za svaku jedinicu valute, koje korisnici mogu jedni drugima slati preko mreže. U prošlosti su se ti nizovi mogli lako kopirati i trošiti više puta, zbog čega nisu imali vrednost. Kriptograf Dejvid Čaum je taj problem rešio stvaranjem jedinstvene centralizovane knjige, u kojoj su se čuvale beleške o transakcijama svakog korisnika, čime ni jedna jedinica valute više nije mogla da se nalazi na dva mesta istovremeno (Bertlet, 2016).

Kriptovalute svoj nastanak duguju težnjama levo orijentisanih utopističkih posvećenika IT tehnologija koji su sanjali o univerzalnom novcu koji bi svako mogao da poseduje i troši, čija je vrednost onolika koliko su korisnici voljni da plate (na principu ponude i potražnje), ali pre svega na liniji fronta za onlajn anonimnost i slobodu, bez cenzure i nadzora. Pojavi bitkoina prethodio je Sajberpankerski manifest Done Haravej (Haraway, 1985) koji počinje rečima: „U elektronsko doba, privatnost je neophodan uslov za postojanje otvorenog društva“.

Kriptovalute su univerzalni novac koji se može koristiiti bilo gde u svetu, one su lako prenosive i teško se krivotvore.

Neki podaci pokazuju da tržište kriptovaluta danas iznosi gotovo 770 milijardi dolara. Od pojave prvih digitalnih valuta do danas, nastalo je preko 1.300 aktivnih kriptovaluta koje se razlikuju prema svojim svojstvima i upotrebi.

Prema odredbama Zakona o Narodnoj banci Srbije celokupni unutrašnji promet u Republici Srbiji izražava se u dinarima, osim ako nekim zakonom nije drukčije određeno. „Zakonom o platnom prometu propisano je da se poslovi platnog prometa obavljaju u dinarima, a Zakonom o deviznom poslovanju da se plaćanje, naplaćivanje i prenos između rezidenata i između rezidenata i nerezidenata u Republici Srbiji vrši u dinarima, a izuzetno se može vršiti i u devizama u slučajevima koji su propisani ovim zakonom“ (NBS, 2014).

Tržište kriptovaluta u Srbiji postoji, sve je veći broj rudara. Iako trgovanje kriptovalutama nije nelegalno, Narodna Banka Srbije - NBS je u više saopštenja navela da one ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji. Takođe, zbog toga što ih ne izdaje centralna banka, NBS za korišćenje virtuelnih valuta, ulaganje u njih, kao ni za njihovu vrednost. Narodna banka Srbije je više puta upozoravala javnost da virtuelne valute ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji (NBS, Politika – u vezi s bitkoinom, 2017).

Ukoliko kriptovalute promatramo kao novac onda njihove tranksakcije mogu biti upitne shodno Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, gde je propisana obaveza preduzimanja radnji i mera za sprečavanje pranja novca, kao što su identifikacija stranaka koje trguju preko tih platformi, uzimanjem kopije ličnog dokumenta. Kako poslovanje platformi na kojima se vrše transakcije kriptovalutama nije zakonom regulisano u Republici Srbiji, a uglavnom ni u uporednom pravu, a čl. 552. Zakona o obligacionim odnosima Republike Srbije ((„Sl. list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, „Sl. list SRJ“, br. 31/93 i „Sl. list SCG“, br. 1/2003 - Ustavna povelja) predviđa razmenu robe kao jedan od načina trgovine, otvara se put ka legalnoj trgovini kriptovalutama (Bubanja, 2017).

Praksa je pokazala da su se korisnici kriptovaluta kada su imali problem sa njima, obraćali vlastima i njihovim regulatornim telima, zbog čijeg su zaobilaženja i smišljeni. Nažalost, korisnici ne uživaju pravnu zaštitu čak i kada je reč o trgovini putem registrovanih privrednih subjekta.

2 BITKOIN

Prva decentralizovana kriptovaluta koja se pojavila je bitkoin (eng. „Bitcoin“). Termin bitkoin označava istoimenu organizaciju, softver i protokol, kao i jedinicu mere ove kriptovalute (skraćeno BTC) (Bertlet, 2016). Koncept na kome se zasniva bitkoin prvi put je predstavljen 2008. godine u članku "Bitcoin: A Peerto-Peer Electronic Cash System", a u januaru 2009. godine bitkoin je pušten u promet. Njegov tvorac nije poznat do danas i krije se iza pseudonima Satoši Nakomato. Novu vrstu digitalne kriptovalute formirao je tako što je stvorio distribuirani sistem verifikacije. Bitkoin nastaje u procesu koji se naziva „rudarenje“ (engl. mining). Njegova jedinstvenost je u tome što je decentralizovana valuta, iza koje ne stoji nijedna država, niti banka. Bitkoin je digitalna valuta, koja nastaje i čuva se elektronski. Kriptovalute u cilju maksimizacije bezbednosti, upotrebljavaju metod - dokaz o radu (engl. proofof-work), metod baziran na informacijama koje je teško stvoriti, ali koje ostalim učesnicima u rudarenju obezbeđuju laku proveru i verifikaciju transakcija.

Kriptovalute se čuvaju na bitkoin adresama za koje ključ predstavlja jedinstven niz slova i brojeva. Svaka transkacija bitkoinom se beleži u blokovima koji se zovu blokčejn. Transakcije se hronološki ređaju u blokove, u svakom se nalazi digitalni potpis prethodnog bloka, time se uređuje redosled i garantuje da novi blok može da se pridruži lancu samo ako počne na mestu na mestu završetka prethodnog. Jedan od osnovnih činilaca bezbednosti bitkoina je da se kopija svake izvedene transakcije beleži na svakom nalogu na kome je instaliran bitkoin softver. Blokčejnove neprekidno verifikuju računari svih korisnika softvera, tako sistem zna u bilo kom trenutku, koliko bitkoina svaki korisnik u svom novčaniku poseduje. Novčanik je program koji služi za slanje, primanje i skladištenje kriptovaluta. Digitalni novčanik sadrži prikaz količine kriptovalute koju korisnik poseduje, zapise o svim njegovim transakcijama, korisnički tajni ključ i njegove adrese (Bertlet, 2016). Novčanik je moguće instalirati na računar, mobilni telefon i tablet.

Falsifikovanje bitkoina nije moguće, jer iako vlasništvo može da se menja ono se ne može nikada duplirati (Bertlet, 2016). On je pseudoanoniman, bitkoin mreža čuva sve podatke o svakoj transakciji koja se dogodila unutar mreže. Svako ko ima bitkoin softver i adresu na bitkoin mreži, može videti koliko novca ima na mreži, ali ne i kome oni pripadaju. Za razliku od otvaranja računa u bankama, otvaranje bitkoin računa (adrese) je brzo, bez troškova i „papirologije“. Jedna od glavnih prednosti bitkoin mreže je brzina transakcija.

Svako ko snagu svog računara posveti verifikaciji transakcija u blokčejnu može biti „rudar“. To je proces dodavanja transkacija u registar svih bitkoin transkacija. Rudarenje čini rešavanje matematičkog algoritma za čije se uspešno rešavanje dobija određena količina bitkoina.

Iako bitkoin ima reputaciju nestabilnosti, velikih fluktuacija i nezakonitog poslovanja, čemu mnogi pridodaju i urušavanje tradicionalnog koncepta nacionalnih država, ipak većina se slaže u tome da je njegova pojava najvažnija nova ideja od stvaranja Interneta (Vigna & Casey, 2016).

Razloga za uspeh bitkoina ima više. Finansijska kriza povoljno je uticala na njegov razvoj, poverenje u postojeći finansijski ali i politički sistem je bilo poljuljano i brojni korisnici su u njemu prepoznali drugačije rešenje.

Anonimnost koju pruža prilikom transakcija jedan je od ključnih razloga njegovog uspeha. Prilikom digitalnog plaćanja bitkoinom u većini slučajeva nije potrebno davanje ličnih podataka. Ovakva vrsta anonimnosti, nažalost pogodovala je i usponu tamne strane upotrebe i popularnosti bitkoina u kriminalnim krugovima.

Računi u bitkoinu nisu opterećeni visokim bankarskim dažbinama.

Takođe, nije beznačajan ni potencijal plaćanja izdataka koji su manji od trenutnih ograničenja u konvencijalnim transakcijama na internetu (npr. naplata čitanja jednog novinskog članka ili preskoči reklamu, koji koštaju manje od 20 ili 30 centi kolika je najmanja transakcija) (Popper, 2016).

Kao što su svi učesnici na internetu povezani protokolima (TCP/IP, FTP, SMTP, HTTP i dr.) zahvaljujući kojima mogu međusobno da komuniciraju, bitkoin je stvorio svoje softverske protokole koji uređuju funkcionalna pravila upravljanja sistemom.

Bitkoin je omogućio novi način stvaranja, čuvanja i transfera novca.

Od svog nastanka bitkoin se unapređivao, podržan od internet zajednice, posebno od posvećenika slobodi interneta i anonimosti, mnogi od problema koji su uočeni su rešavani zajedničkim naporom internet zajednice.

3 BLOKČEJN

Blokčejn (engl. blockchain) nije samo bitkoin, on je tehnologija za koju mnogi predviđaju da će promeni svet (OECD, 2018).

Ukoliko bismo pojednostavljeno opisivali blokčejn mogli bismo da kažemo da je to nova vrsta baze podataka, iako bi to bilo pojednostavljeno objašnjenje slično kao kada bi smo imejl (email) opisali kao novi način za slanje pisama.

Iako blokčejn jeste nova vrsta baze podatka, to ne objašnjava u dovoljnoj meri genijalnost načina na koji funkcioniše.

Kada bilo gde i bilo kada položimo novac, oslanjamo se na zapis u bazi podataka treće strane, banke, firme i sl. Poverenje u banke zasnovano je na zakonu koji reguliše rad banke, poverenju u državu da će u slučaju propasti banke država nadoknaditi klijentima njihov ulog.

Kada plaćamo on line usluge ili vršimo neku drugu transakciju kreditnim karticama, poklanjamo poverenje kompanijama koje posreduju u našem plaćanju (Mastercard, VISA i dr.) koje za to uzimaju određenu materijalnu nadoknadu. Čak i prilikom tradicionalnih oblika plaćanja gotovinom u papirnom novcu, mi dajemo papir na kome je ispisana vrednost za koju prodavac veruje da će mu biti isplaćena (ili garantovana) od strane vlade koja ju je štampala. Digitalno plaćanje zbog prisustva trećih strana (banke, kreditne kompanije i dr.) uvek je bilo moguće pratiti. I kod plaćanja gotovinom klijenti veruju bankama i kreditnim kompanijama koje rukovode platnim karticama, da imaju pouzdane baze podataka. I vlade država veruju da banke i kreditne kompanije vode baze podataka koje su tačne i pouzdane.

Baze podataka sadrže mnoštvo ličnih podataka, od npr. medicinske dokumentacije u domu zdravlja koja sadrži važne informacije o nama i našem zdravstvenom stanju, kada smo i od koje bolesti bolovali, koje lekove smo koristili i sl. I druge baze podataka sadrže mnoštvo naših ličnih podataka koje su važne ne samo za nas, već i za državu, grad, privredu, druge građane itd.

Osim što omogućava anonimne i sigurne transakcije, blokčejn ima i potencijal da sačuva sve vredne informacije, od podataka o rođenim i umrlim, preko osiguranja, do katastara nepokretnosti, pa čak i glasova (Tapscott, 2018).

Sagledavši mogućnosti koji blokčejn nudi u transformaciji industrija i tržišta, povećanju transparentnosti i poverenja između građana, kao i olakšanom pristupu tržištu (uz bolju efikasnost transakcija), ali i rizicima koje sa sobom nosi, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD organizovala je od 4. do 5. septembra 2018. godine Forum politike OECD-a za blokčejn. To je bila ujedno i prva glavna međunarodna konferencija na kojoj se razmatrao uticaj blokčejna na aktivnosti vlada i javnih prioriteta. Forum se bavio prednostima i rizicima blokčejna za ekonomiju i društvo, pokušajem određivanja adekvatnog regulatornog pristupa, kao i javnih politika prema blokčejnu.

Učesnici Foruma su diskutovali o mogućnostima globalnog ekonomskog uticaja blokčejna, njegovim implikacijama na privatnost i sajber bezbednost, upotrebi blokčejn tehnologija za povećanje inkluzivnosti, njegovoj upotrebi u promovisanju zelenog rasta i održivosti, kao i jačanju kapaciteta javne uprava i primene u praksi (OECD, 2018).

4 ZAKLJUČAK

Pre bitkoina bilo je mnoštvo neuspelih pokušaja stvaranja digitalnih valuta (digikeš, heškeš, Fejsbuk kredit i dr.). Uspeh bitkoina leži u prednostima koje ima u odnosu na druge slične valute, ali njegov značaj prevazilazi i pogodnosti koje je doneo.

Svaki korisnik bitkoina ima potpunu kontrolu nad novcem na svom računu (adresi), jedino osoba sa privatnim ključem može pristupiti bitkoinima na toj adresi. Banke nisu potrebne za čuvanje podataka o novcu, evidenciju o imovini i svakoj transakciji bitkoina čuvaju računari svih korisnika mreže u zajedničkoj bazi podataka blokčejnu. Sve transakcije su mnogo brže od bankarskih, bez taksi, uz drastično lakše plaćanje preko državnih granica.

Bitkoin svojim korisnicima pruža bezbednosti bez identifikacije, iako blokčejn beleži transakciju, ne beleži ko stoji iza nje. Zahvaljujući peer-to-peer komunikaciji i kriptografiji, povezivanje bitkoin transakcija sa osobom u stvarnom životu je veoma teško. To je u ujedno možda i njegova najveća mana, jer su oporezivanje i nadzor nad korisnicima krajnje teški.

Garancija vrednosti bitkoina osmišljena je po uzoru na plamenite metale kojih ima ograničeno u prirodi. Zbog toga je Satoši u kodu bitkoina odredio da ih ima maksimalno 21 milion, te da ukoliko bitkoin protokol ostane isti, poslednji bitkoin će biti izrudaren 2140. godine.

Do sada je izrudareno oko 17 miliona bitkoina, što znači da je ostalo 4 miliona, ili oko 19%. Do sada je bitkoin uspeo da prevlada sve krize koje su ga zahvatile (u više slučajeva nestajali su iznosi koji su dostizali i 400 miliona dolara). Kakva god sudbina bitkoina bila u budućnosti, njegova uloga se neće moći zanemariti, prvenstveno zbog toga što je zahvaljujući njemu iznedren blokčejn. Bez obzira na skepticima u vezi sa kriptovalutama, teško se mogu osporiti mogućnosti koje blokčejn pruža, pre svega u zaštiti baza podatka.

@ 21335073:a244b1ad

Someone asked for my thoughts, so I’ll share them thoughtfully. I’m not here to dictate how to promote Nostr—I’m still learning about it myself. While I’m not new to Nostr, freedom tech is a newer space for me. I’m skilled at advocating for topics I deeply understand, but freedom tech isn’t my expertise, so take my words with a grain of salt. Nothing I say is set in stone.

Those who need Nostr the most are the ones most vulnerable to censorship on other platforms right now. Reaching them requires real-time awareness of global issues and the dynamic relationships between governments and tech providers, which can shift suddenly. Effective Nostr promoters must grasp this and adapt quickly.

The best messengers are people from or closely tied to these at-risk regions—those who truly understand the local political and cultural dynamics. They can connect with those in need when tensions rise. Ideal promoters are rational, trustworthy, passionate about Nostr, but above all, dedicated to amplifying people’s voices when it matters most.

Forget influencers, corporate-backed figures, or traditional online PR—it comes off as inauthentic, corny, desperate and forced. Nostr’s promotion should be grassroots and organic, driven by a few passionate individuals who believe in Nostr and the communities they serve.

The idea that “people won’t join Nostr due to lack of reach” is nonsense. Everyone knows X’s “reach” is mostly with bots. If humans want real conversations, Nostr is the place. X is great for propaganda, but Nostr is for the authentic voices of the people.

Those spreading Nostr must be so passionate they’re willing to onboard others, which is time-consuming but rewarding for the right person. They’ll need to make Nostr and onboarding a core part of who they are. I see no issue with that level of dedication. I’ve been known to get that way myself at times. It’s fun for some folks.

With love, I suggest not adding Bitcoin promotion with Nostr outreach. Zaps already integrate that element naturally. (Still promote within the Bitcoin ecosystem, but this is about reaching vulnerable voices who needed Nostr yesterday.)

To promote Nostr, forget conventional strategies. “Influencers” aren’t the answer. “Influencers” are not the future. A trusted local community member has real influence—reach them. Connect with people seeking Nostr’s benefits but lacking the technical language to express it. This means some in the Nostr community might need to step outside of the Bitcoin bubble, which is uncomfortable but necessary. Thank you in advance to those who are willing to do that.

I don’t know who is paid to promote Nostr, if anyone. This piece isn’t shade. But it’s exhausting to see innocent voices globally silenced on corporate platforms like X while Nostr exists. Last night, I wondered: how many more voices must be censored before the Nostr community gets uncomfortable and thinks creatively to reach the vulnerable?

A warning: the global need for censorship-resistant social media is undeniable. If Nostr doesn’t make itself known, something else will fill that void. Let’s start this conversation.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com.

Autor: Gigi / Prevod na srpski: Plumsky

---

Postoji sveto carstvo privatnosti za svakog čoveka gde on bira i pravi odluke – carstvo stvoreno na bazičnim pravima i slobode koje zakon, generalno, ne sme narušavati. Džefri Fišer, Arhiepiskop Canterberija (1959)

Pre ne toliko dugo, uobičajen režim interneta je bio neenkriptovan običan tekst (plain text). Svi su mogli špiunirati svakoga i mnogi nisu o tome ni razmišljali. Globalno obelodanjivanje nadzora 2013. je to promenilo i danas se koriste mnogo bezbedniji protokoli i end-to-end enkripcija postaje standard sve više. Iako bitcoin postaje tinejdžer, mi smo – metaforično govoreći – i dalje u dobu običnog teksta narandžastog novčića. Bitcoin je radikalno providljiv protokol sam po sebi, ali postoje značajni načini da korisnik zaštiti svoju privatnost. U ovom članku želimo da istaknemo neke od ovih strategija, prodiskutujemo najbolje prakse, i damo preporuke koje mogu primeniti i bitcoin novajlije i veterani.

Zašto je privatnost bitna

Privatnost je potrebna da bi otvoreno društvo moglo da funkcioniše u digitalnoj eri. Privatnost nije isto što i tajanstvenost. Privatna stvar je nešto što neko ne želi da ceo svet zna, a tajna stvar je nešto što neko ne želi bilo ko da zna. Privatnost je moć da se čovek selektivno otkriva svom okruženju.

Ovim snažnim rečima Erik Hjus je započeo svoj tekst Sajferpankov Manifesto (Cypherpunk's Manifesto) 1993. Razlika između privatnosti i tajanstvenosti je suptilna ali jako važna. Odlučiti se za privatnost ne znači da neko ima tajne koje želi sakriti. Da ovo ilustrujemo shvatite samo da ono što obavljate u svom toaletu ili u spavaćoj sobi nije niti ilegalno niti tajna (u mnogim slučajevima), ali vi svejedno odlučujete da zatvorite vrata i navučete zavese.

Slično tome, koliko para imate i gde ih trošite nije naručito tajna stvar. Ipak, to bi trebalo biti privatan slučaj. Mnogi bi se složili da vaš šef ne treba da zna gde vi trošite vašu platu. Privatnosti je čak zaštićena od strane mnogobrojnih internacionalnih nadležnih organa. Iz Američke Deklaracije Prava i Dužnosti Čoveka (American Declaration of the Rights and Duties of Man) Ujedinjenim Nacijama, napisano je da je privatnost fundamentalno prava gradjana širom sveta.

Niko ne sme biti podvrgnut smetnjama njegovoj privatnosti, porodici, rezidenciji ili komunikacijama, niti napadnuta njegova čast i reputacija. Svi imaju pravo da se štite zakonom protiv takvih smetnja ili napada. Artikal 12, Deklaracija Ljudskih Prava Ujedinjenih Nacija

Bitcoin i privatnost

Iako je bitcoin često opisivan kao anoniman način plaćanja medijima, on u stvari poseduje potpuno suprotne osobine. On je poluanoniman u najboljem slučaju i danas mnogima nije ni malo lako primeniti taktike da bi bili sigurni da njihov poluanonimni identitet na bitcoin mreži ne bude povezan sa legalnim identitetom u stvarnom svetu.

Bitcoin je otvoren sistem. On je javna baza podataka koju svako može da proučava i analizira. Znači, svaka transakcija koja je upisana u tu bazu kroz dokaz rada (proof-of-work) postojaće i biće otkrivena dokle god bitcoin postoji, što znači - zauvek. Ne primenjivati najbolje prakse privatnosti može imati štetne posledice u dalekoj budućnosti.

Privatnost, kao sigurnost, je proces koji je težak, ali nije nemoguć. Alatke nastavljaju da se razvijaju koje čuvaju privatnost kad se koristi bitcoin and srećom mnoge od tih alatki su sve lakše za korišćenje. Nažalost ne postoji panacea u ovom pristupu. Mora se biti svesan svih kompromisa i usavršavati te prakse dok se one menjaju.

Najbolje prakse privatnosti

Kao i sve u bitcoinu, kontrola privatnosti je postepena, korak po korak, procedura. Naučiti i primeniti ove najbolje prakse zahteva strpljivost i odgovornost, tako da ne budite obeshrabreni ako vam se čini da je to sve previše. Svaki korak, koliko god bio mali, je korak u dobrom pravcu.

Koje korake preduzeti da bi uvećali svoju privatnost:

• Budite u vlasništvu sami svojih novčića
• Nikad ne ponavljajte korišćenje istih adresa
• Minimizirajte korišćenje servisa koji zahtevaju identitet (Know your customer - KYC)
• Minimizirajte sve izloženosti trećim licima
• Upravljajte svojim nodom
• Koristite Lightning mrežu za male transakcije
• Nemojte koristiti javne blok pretraživače za svoje transakcije
• Koristite metodu CoinJoin često i rano pri nabavljanju svojih novčića

Budite u vlasništvu sami svojih novčića: Ako ključevi nisu tvoji, onda nije ni bitcoin. Ako neko drugo drži vaš bitcoin za vas, oni znaju sve što se može znati: količinu, istoriju transakcija pa i sve buduće transakcije, itd. Preuzimanje vlasništva bitcoina u svoje ruke je prvi i najvažniji korak.

Nikad ne kroistite istu adresu dvaput: Ponavljanje adresa poništava privatnost pošiljalca i primaoca bitcoina. Ovo se treba izbegavati pod svaku cenu.

Minimizirajte korišćenje servisa koji zahtevaju identitet (KYC): Vezivati svoj legalni identitet za svoje bitcoin adrese je zlo koje se zahteva od strane mnogih državnih nadležnosti. Dok je efektivnost ovih zakona i regulacija disputabilno, posledice njihovog primenjivanja su uglavnom štetne po korisnicima. Ovo je očigledno pošto je česta pojava da se te informacije često izlivaju iz slabo obezbeđenih digitalnih servera. Ako izaberete da koristite KYC servise da bi nabavljali bitcoin, proučite i razumite odnos između vas i tog biznisa. Vi ste poverljivi tom biznisu za sve vaše lične podatke, pa i buduće obezbeđenje tih podataka. Ako i dalje zarađujete kroz fiat novčani sistem, mi preporučujemo da koristite samo bitcoin ekskluzivne servise koji vam dozvoljavaju da autamatski kupujete bitcoin s vremena na vreme. Ako zelite da potpuno da izbegnete KYC, pregledajte https://bitcoinqna.github.io/noKYConly/.

Minimizirajte sve izloženosti trećim licima: Poverljivost trećim licima je bezbednosna rupa (https://nakamotoinstitute.org/trusted-third-parties/). Ako možete biti poverljivi samo sebi, onda bi to tako trebalo da bude.

Upravljajte svojim nodom: Ako nod nije tvoj, onda nisu ni pravila. Upravljanje svojim nodom je suštinska potreba da bi se bitcoin koristio na privatan način. Svaka interakcija sa bitcoin mrežom je posrednjena nodom. Ako vi taj nod ne upravljate, čiji god nod koristite može da vidi sve što vi radite. Ova upustva (https://bitcoiner.guide/node/) su jako korisna da bi započeli proces korišćenja svog noda.

Koristite Lightning mrežu za male transakcije: Pošto Lightning protokol ne koristi glavnu bitcoin mrežu za trasakcije onda je i samim tim povećana privatnost korišćenja bez dodatnog truda. Iako je i dalje rano, oni apsolutno bezobzirni periodi Lightning mreže su verovatno daleko iza nas. Korišćenje Lightning-a za transakcije malih i srednjih veličina će vam pomoći da uvećate privatnost a da smanjite naplate svojih pojedinačnih bitcoin transakcija.

Nemojte koristiti javne blok pretraživače za svoje transakcije: Proveravanje adresa na javnim blok pretraživačima povezuje te adrese sa vašim IP podacima, koji se onda mogu koristiti da se otkrije vaš identitet. Softveri kao Umbrel i myNode vam omogućavaju da lako koristite sami svoj blok pretraživač. Ako morate koristiti javne pretraživače, uradite to uz VPN ili Tor.

Koristite CoinJoin često i rano pri nabavljanju svojih novčića: Pošto je bitcoin večan, primenjivanje saradničkih CoinJoin praksa će vam obezbediti privatnost u budućnosti. Dok su CoinJoin transakcije svakovrsne, softveri koji su laki za korišćenje već sad postoje koji mogu automatizovati ovu vrstu transakcija. Samourai Whirlpool (https://samouraiwallet.com/whirlpool) je odličan izbor za Android korisnike. Joinmarket (https://github.com/joinmarket-webui/jam) se može koristiti na vašem nodu. A servisi postoje koji pri snabdevanju vašeg bitcoina istog trenutka obave CoinJoin tranzakciju automatski.

Zaključak

Svi bi trebalo da se potrude da koriste bitcoin na što privatniji način. Privatnost nije isto što i tajanstvenost. Privatnost je ljudsko pravo i mi svi trebamo da branimo i primenljujemo to pravo. Teško je izbrisati postojeće informacije sa interneta; a izbrisati ih sa bitcoin baze podataka je nemoguće. Iako su daleko od savršenih, alatke postoje danas koje vam omogućavaju da najbolje prakse privatnosti i vi sami primenite. Mi smo vam naglasili neke od njih i - kroz poboljšanje u bitcoin protokolu kroz Taproot i Schnorr - one će postajati sve usavršenije.

Bitcoin postupci se ne mogu lako opisati korišćenjem tradicionalnim konceptima. Pitanja kao što su "Ko je vlasnik ovog novca?" ili "Odakle taj novac potiče?" postaju sve teža da se odgovore a u nekim okolnostima postaju potpuno beznačajna.

Satoši je dizajnirao bitcoin misleći na privatnost. Na nivou protokola svaka bitcoin transakcija je proces "topljenja" koji za sobom samo ostavlja heuristične mrvice hleba. Protokolu nije bitno odakle se pojavio bilo koji bitcoin ili satoši. Niti je njega briga ko je legalan identitet vlasnika. Protokolu je samo važno da li su digitalni potpisi validni. Dokle god je govor slobodan, potpisivanje poruka - privatno ili ne - ne sme biti kriminalan postupak.

Dodatni Resursi

This Month in Bitcoin Privacy | Janine

Hodl Privacy FAQ | 6102

Digital Privacy | 6102

UseWhirlpool.com | Bitcoin Q+A

Bitcoin Privacy Guide | Bitcoin Q+A

Ovaj članak napisan je u saradnji sa Matt Odellom, nezavisnim bitcoin istraživačem. Nađite njegove preporuke za privatnost na werunbtc.com

Originalni tekst

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com.

Autor: Matt Corallo / Prevod na hrvatski: Davor

---

Bitcoineri, od programera Bitcoin Core-a preko dugogodišnjih entuzijasta Bitcoina do nedavnih pronalazača /r/Bitcoina, vole razgovarati o tome kako je decentralizacija Bitcoina njegova ultimativna značajka. Doduše, rijetko vidite da netko objašnjava zašto je decentralizacija važna. Zasigurno je to zanimljiva značajka iz perspektive računalne znanosti, no zašto bi potrošači, tvrtke ili investitori marili za to? Ova objava je pokušaj da se napiše zašto je decentralizacija temelj vrijednosti Bitcoina i što je još važnije, postavi buduće objave u kojima se govori o tome kada ona to nije.

Kada Bitcoineri govore o decentralizaciji Bitcoina, prva stvar koja se pojavljuje je često spominjani nedostatak inherentnog povjerenja u treću stranu. Dok je dobro postavljeno povjerenje preduvjet za učinkovit rad mnogih sustava, jednom kada se takvo povjerenje izgubi, sustavi mogu postati nevjerojatno krhki. Uzmimo, za primjer, povjerenje u američke banke prije uspostave FDIC-a (Federal Deposit Insurance Corporation). Dok je pristup bankovnim uslugama omogućio više pogodnosti i mnogim tvrtkama učinkovitije poslovanje, poznato je da su banke propadale, pritom upropaštavajući sa sobom sva sredstva klijenata. Dok je predstavljanje FDIC-a i sličnih programa decentraliziralo povjerenje u financijske institucije s jedne strane na dvije, transakcije u velikom dijelu svijeta ne nude takvu zaštitu. Čak i uz takve programe, pojedinci nisu univerzalno zaštićeni od gubitka preko granica i preko određene vrijednosti.

U novije vrijeme, propisi koji dopuštaju pojedinim državnim dužnosnicima jednostrano oduzimanje imovine postali su uobičajeni. Naročito u SAD-u, sada zloglasna “Operacija Choke Point” i programi oduzimanja civilne imovine, omogućili su službenicima za provođenje zakona i privatnim institucijama da zapljenjuju financijsku imovinu i uskraćuju financijske usluge uz malo ili nimalo nadzora. Uklanjanje provjerenih skrbnika i stvaranje sustava s likvidnom imovinom, koja se ne može zaplijeniti, ima potencijal pružiti pouzdanije financijske usluge mnogima koji inače ne bi mogli djelovati učinkovito ili uopće ne bi mogli djelovati. Ova mogućnost da se Bitcoin ne može zaplijeniti, omogućena je samo zbog nedostatka za centraliziranim povjerenjem. Centralizirani sustavi elektroničke gotovine i financijski sustavi su pokušali pružiti takvu pouzdanost, propisi i poslovna stvarnost su to gotovo univerzalno spriječili.

Svojstvo koje je jednako važno za sposobnost Bitcoina da pruža financijske usluge zviždačima, stranim disidentima i porno zvijezdama je njegov otpor cenzuri transakcija. Sposobnost trećih strana da zaplijene imovinu rezultira izravnim i čistim novčanim gubitkom, zamrzavanje imovine može imati sličan učinak. Kada pojedinac ili organizacija više nisu u mogućnosti obavljati transakcije za plaćanje roba i usluga, njihova financijska imovina brzo gubi vrijednost. Iako Bitcoin ima vrlo dobru priču o nemogućnosti zapljene (svaka strana u sustavu nameće nemogućnost bilo koga da potroši Bitcoin bez dodanog privatnog ključa), njegova priča o otporu cenzuri je malo utančanija.

U svijetu u kojem nijedan rudar Bitcoina nema više od 1% ukupne hash snage (ili nešto drugo što je jednako decentralizirano), trebalo bi biti lako pronaći rudara koji je ili anoniman i prihvaća sve transakcije ili je u nadležnosti koja ne pokušava cenzurirati vaše transakcije. Naravno, ovo nije svijet kakav danas imamo, a cenzura transakcija jedan je od većih razloga da se ozbiljno zabrinemo centralizacijom rudarenja (za pune čvorove). Ipak, mogućnost pojedinca da kupi hash snagu (u obliku lako dostupnog starog hardvera ili u obliku njegovog iznajmljivanja) za rudarenje svoje inače cenzurirane transakcije, opcija je sve dok je pravilo najdužeg lanca na snazi ​​kod svih rudara. Iako je znatno skuplji nego što bi bio u istinski decentraliziranom Bitcoinu, to omogućuje Bitcoinu da zadrži neka od svojih anti-cenzuriranih svojstava.

Ako ste već dovoljno dugo u priči oko Bitcoina, možda ćete prepoznati gornja svojstva kao kritična za zamjenjivost. Zamjenjivost, kao ključno svojstvo svakog monetarnog instrumenta, odnosi se na ideju da vrijednost jedne jedinice treba biti ekvivalentna svakoj drugoj jedinici. Bez mogućnosti odmrzavanja/otpora cenzuri i nemogućnosti zapljene, Bitcoin (i svaki drugi monetarni sustav) počinje gubiti zamjenjivost. Trgovci i platni procesori više ne mogu razumno prihvaćati Bitcoin bez provjere niza crnih lista i mnogo truda kako bi bili sigurni da će moći potrošiti Bitcoin koji prihvaćaju. Ako povjerenje u zamjenjivost Bitcoina deformira, njegova bi korist mogla biti značajno deformirana.

Još jedno svojstvo koje proizlazi iz decentralizacije Bitcoina, je njegov otvoreni pristup. Ulagači iz Silicijske doline često ga nazivaju jednim od najzanimljivijih svojstava Bitcoina, a mnogi ga vole nazivati ​​"bez dopuštenja". Sposobnost bilo koga, bilo gdje u svijetu, sa internetskom vezom, da prihvaća Bitcoin za robu i usluge i koristi Bitcoin za kupnju roba i usluga je vrlo uzbudljiva. Opet, ovo svojstvo ovisi o decentralizaciji Bitcoina. Iako postoje mnogi centralizirani pružatelji financijskih usluga, gdje mnogi od njih promoviraju svoju dostupnost bilo kome, sama njihova prisutnost kao centraliziranog tijela koje može proizvoljno uskratiti uslugu, čini ih podložnim budućim promjenama politike iz bilo kojeg razloga. PayPal je, na primjer, utemeljen na idealima univerzalnog pristupa elektroničkoj gotovini. Međutim, zbog svoje pozicije središnje vlasti, brzo je promijenio svoje politike, kako bi udovoljio pritiscima regulatora i politikama postojećeg financijskog sustava na koji se oslanjao. Ovih dana, PayPal je nadaleko poznat po zamrzavanju računa i oduzimanju imovine uz malo ili nimalo upozorenja. U osnovi, oslanjanje na centralizirane strane za usluge nije kompatibilno s univerzalnim otvorenim pristupom u financijskom svijetu.

Primijetit ćete da se sve gore navedene kritične značajke, one koje Bitcoin čine tako uzbudljivim za sve nas, centralizirani sistemi već neko vrijeme mogu implementirati. Zapravo to se radilo i prije, u učinkovitijim sustavima od Bitcoina. Naravno, nikada nisu potrajali, gubeći kritična svojstva nakon podešavanja kako bi se popravila ova ili ona stvar, implementirajući regulatorne sustave cenzure izravno u osnovne slojeve, ograničavajući pristup rastu dobiti i potpuno gašenje. Stvarno, decentralizacija u Bitcoinu sama po sebi nije značajka, već je umjesto toga jedini način za koji znamo da održimo značajke koje želimo u sustavima kojima upravljaju ljudi.

Originalni tekst

@ d61f3bc5:0da6ef4a

I remember the first gathering of Nostr devs two years ago in Costa Rica. We were all psyched because Nostr appeared to solve the problem of self-sovereign online identity and decentralized publishing. The protocol seemed well-suited for textual content, but it wasn't really designed to handle binary files, like images or video.

The Problem

When I publish a note that contains an image link, the note itself is resilient thanks to Nostr, but if the hosting service disappears or takes my image down, my note will be broken forever. We need a way to publish binary data without relying on a single hosting provider.

We were discussing how there really was no reliable solution to this problem even outside of Nostr. Peer-to-peer attempts like IPFS simply didn't work; they were hopelessly slow and unreliable in practice. Torrents worked for popular files like movies, but couldn't be relied on for general file hosting.

Awesome Blossom

A year later, I attended the Sovereign Engineering demo day in Madeira, organized by Pablo and Gigi. Many projects were presented over a three hour demo session that day, but one really stood out for me.

Introduced by hzrd149 and Stu Bowman, Blossom blew my mind because it showed how we can solve complex problems easily by simply relying on the fact that Nostr exists. Having an open user directory, with the corresponding social graph and web of trust is an incredible building block.

Since we can easily look up any user on Nostr and read their profile metadata, we can just get them to simply tell us where their files are stored. This, combined with hash-based addressing (borrowed from IPFS), is all we need to solve our problem.

How Blossom Works

The Blossom protocol (Blobs Stored Simply on Mediaservers) is formally defined in a series of BUDs (Blossom Upgrade Documents). Yes, Blossom is the most well-branded protocol in the history of protocols. Feel free to refer to the spec for details, but I will provide a high level explanation here.

The main idea behind Blossom can be summarized in three points:

1. Users specify which media server(s) they use via their public Blossom settings published on Nostr;
2. All files are uniquely addressable via hashes;
3. If an app fails to load a file from the original URL, it simply goes to get it from the server(s) specified in the user's Blossom settings.

Just like Nostr itself, the Blossom protocol is dead-simple and it works!

Let's use this image as an example:

If you look at the URL for this image, you will notice that it looks like this:

blossom.primal.net/c1aa63f983a44185d039092912bfb7f33adcf63ed3cae371ebe6905da5f688d0.jpg

All Blossom URLs follow this format:

[server]/[file-hash].[extension]

The file hash is important because it uniquely identifies the file in question. Apps can use it to verify that the file they received is exactly the file they requested. It also gives us the ability to reliably get the same file from a different server.

Nostr users declare which media server(s) they use by publishing their Blossom settings. If I store my files on Server A, and they get removed, I can simply upload them to Server B, update my public Blossom settings, and all Blossom-capable apps will be able to find them at the new location. All my existing notes will continue to display media content without any issues.

Blossom Mirroring

Let's face it, re-uploading files to another server after they got removed from the original server is not the best user experience. Most people wouldn't have the backups of all the files, and/or the desire to do this work.

This is where Blossom's mirroring feature comes handy. In addition to the primary media server, a Blossom user can set one one or more mirror servers. Under this setup, every time a file is uploaded to the primary server the Nostr app issues a mirror request to the primary server, directing it to copy the file to all the specified mirrors. This way there is always a copy of all content on multiple servers and in case the primary becomes unavailable, Blossom-capable apps will automatically start loading from the mirror.

Mirrors are really easy to setup (you can do it in two clicks in Primal) and this arrangement ensures robust media handling without any central points of failure. Note that you can use professional media hosting services side by side with self-hosted backup servers that anyone can run at home.

Using Blossom Within Primal

Blossom is natively integrated into the entire Primal stack and enabled by default. If you are using Primal 2.2 or later, you don't need to do anything to enable Blossom, all your media uploads are blossoming already.

To enhance user privacy, all Primal apps use the "/media" endpoint per BUD-05, which strips all metadata from uploaded files before they are saved and optionally mirrored to other Blossom servers, per user settings. You can use any Blossom server as your primary media server in Primal, as well as setup any number of mirrors:

## Conclusion

For such a simple protocol, Blossom gives us three major benefits:

1. Verifiable authenticity. All Nostr notes are always signed by the note author. With Blossom, the signed note includes a unique hash for each referenced media file, making it impossible to falsify.
2. File hosting redundancy. Having multiple live copies of referenced media files (via Blossom mirroring) greatly increases the resiliency of media content published on Nostr.
3. Censorship resistance. Blossom enables us to seamlessly switch media hosting providers in case of censorship.

Thanks for reading; and enjoy! 🌸

@ 6e64b83c:94102ee8

Nostr-static is a powerful static site generator that transforms long-form Nostr content into beautiful, standalone websites. It makes your content accessible to everyone, even those not using Nostr clients. For more information check out my previous blog post How to Create a Blog Out of Nostr Long-Form Articles

What's New in Version 0.7?

RSS and Atom Feeds

Version 0.7 brings comprehensive feed support with both RSS and Atom formats. The system automatically generates feeds for your main content, individual profiles, and tag-specific pages. These feeds are seamlessly integrated into your site's header, making them easily discoverable by feed readers and content aggregators.

This feature bridges the gap between Nostr and traditional web publishing, allowing your content to reach readers who prefer feed readers or automated content distribution systems.

Smart Content Discovery

The new tag discovery system enhances your readers' experience by automatically finding and recommending relevant articles from the Nostr network. It works by:

1. Analyzing the tags in your articles
2. Fetching popular articles from Nostr that share these tags
3. Using configurable weights to rank these articles based on:
4. Engagement metrics (reactions, reposts, replies)
5. Zap statistics (amount, unique zappers, average zap size)
6. Content quality signals (report penalties)

This creates a dynamic "Recommended Articles" section that helps readers discover more content they might be interested in, all while staying within the Nostr ecosystem.

See the new features yourself by visiting our demo at: https://blog.nostrize.me

@ 6e0ea5d6:0327f353

Amico mio, ascolta bene!

Without hesitation, the woman you attract with lies is not truly yours. Davvero, she is the temporary property of the illusion you’ve built to seduce her. And every illusion, sooner or later, crumbles.

Weak men sell inflated versions of themselves. They talk about what they don’t have, promise what they can’t sustain, adorn their empty selves with words that are nothing more than a coat of paint. And they do this thinking that, later, they’ll be able to "show who they really are." Fatal mistake, cazzo!

The truth, amico mio, is not something that appears at the end. It is what holds up the whole beginning.

The woman who approaches a lie may smile at first — but she is smiling at the theater, not at the actor. When the curtains fall, what she will see is not a man. It will be a character tired of performing, begging for love from a self-serving audience in the front row.

That’s why I always point out that lying to win a woman’s heart is the same as sabotaging your own nature. The woman who comes through an invented version of you will be the first to leave when the veil of lies tears apart. Not out of cruelty, but out of consistency with her own interest. Fine... She didn’t leave you, but rather, that version of yourself never truly existed to be left behind.

A worthy man presents himself without deceptive adornments. And those who stay, stay because they know exactly who they are choosing as a man. That’s what differentiates forged seduction from the convenience of love built on honor, loyalty, and respect.

Ah, amico mio, I remember well. It was lunch on an autumn day in Catania. Mediterranean heat, and the Nero D'Avola wine from midday clinging to the lips like dried blood. Sitting in the shade of a lemon tree planted right by my grandfather's vineyard entrance, my uncle — the oldest of my father’s brothers — spoke little, but when he called us to sit by his side, all the nephews would quiet down to listen. And in my youth, he told me something that has never left my mind.

“In Sicily, the woman who endures the silence of a man about his business is more loyal than the one who is enchanted by speeches about what he does or how much he earns. Perchè, figlio mio, the first one has seen the truth. The second one, only a false shine.”

Thank you for reading, my friend!

If this message resonated with you, consider leaving your "🥃" as a token of appreciation.

A toast to our family!

@ 266815e0:6cd408a5

Its been six long months of refactoring code and building out to the applesauce packages but the app is stable enough for another release.

This update is pretty much a full rewrite of the non-visible parts of the app. all the background services were either moved out to the applesauce packages or rewritten, the result is that noStrudel is a little faster and much more consistent with connections and publishing.

New layout

The app has a new layout now, it takes advantage of the full desktop screen and looks a little better than it did before.

Removed NIP-72 communities

The NIP-72 communities are no longer part of the app, if you want to continue using them there are still a few apps that support them ( like satellite.earth ) but noStrudel won't support them going forward.

The communities where interesting but ultimately proved too have some fundamental flaws, most notably that all posts had to be approved by a moderator. There were some good ideas on how to improve it but they would have only been patches and wouldn't have fixed the underlying issues.

I wont promise to build it into noStrudel, but NIP-29 (relay based groups) look a lot more promising and already have better moderation abilities then NIP-72 communities could ever have.

Settings view

There is now a dedicated settings view, so no more hunting around for where the relays are set or trying to find how to add another account. its all in one place now

Cleaned up lists

The list views are a little cleaner now, and they have a simple edit modal

New emoji picker

Just another small improvement that makes the app feel more complete.

Experimental Wallet

There is a new "wallet" view in the app that lets you manage your NIP-60 cashu wallet. its very experimental and probably won't work for you, but its there and I hope to finish it up so the app can support NIP-61 nutzaps.

WARNING: Don't feed the wallet your hard earned sats, it will eat them!

Smaller improvements

• Added NSFW flag for replies
• Updated NIP-48 bunker login to work with new spec
• Linkfy BIPs
• Added 404 page
• Add NIP-22 comments under badges, files, and articles
• Add max height to timeline notes
• Fix articles view freezing on load
• Add option to mirror blobs when sharing notes
• Remove "open in drawer" for notes

@ 088436cd:9d2646cc

The arrival of the coronavirus brought not only illness and death but also fear and panic. In such an environment of uncertainty, people have naturally stocked up on necessities, not knowing when things will return to normal.

Retail shelves have been cleared out, and even online suppliers like Amazon and Walmart are out of stock for some items. Independent sellers on these e-commerce platforms have had to fill the gap. With the huge increase in demand, they have found that their inventory has skyrocketed in value.

Many in need of these items (e.g. toilet paper, hand sanitizer and masks) balk at the new prices. They feel they are being taken advantage of in a time of need and call for intervention by the government to lower prices. The government has heeded that call, labeling the independent sellers as "price gougers" and threatening sanctions if they don't lower their prices. Amazon has suspended seller accounts and law enforcement at all levels have threatened to prosecute. Prices have dropped as a result and at first glance this seems like a victory for fair play. But, we will have to dig deeper to understand the unseen consequences of this intervention.

We must look at the economics of the situation, how supply and demand result in a price and how that price acts as a signal that goes out to everyone, informing them of underlying conditions in the economy and helping coordinate their actions.

It all started with a rise in demand. Given a fixed supply (e.g., the limited stock on shelves and in warehouses), an increase in demand inevitably leads to higher prices. Most people are familiar with this phenomenon, such as paying more for airline tickets during holidays or surge pricing for rides.

Higher prices discourage less critical uses of scarce resources. For example, you might not pay $1,000 for a plane ticket to visit your aunt if you can get one for $100 the following week, but someone else might pay that price to visit a dying relative. They value that plane seat more than you.

*** During the crisis, demand surged and their shelves emptied even though

However, retail outlets have not raised prices. They have kept them low, so the low-value uses of things like toilet paper, masks and hand sanitizer has continued. Often, this "use" just takes the form of hoarding. At everyday low prices, it makes sense to buy hundreds of rolls and bottles. You know you will use them eventually, so why not stock up? And, with all those extra supplies in the closet and basement, you don't need to change your behavior much. You don't have to ration your use.

At the low prices, these scarce resources got bought up faster and faster until there was simply none left. The reality of the situation became painfully clear to those who didn't panic and got to the store late: You have no toilet paper and you're not going to any time soon.

However, if prices had been allowed to rise, a number of effects would have taken place that would have coordinated the behavior of everyone so that valuable resources would not have been wasted or hoarded, and everyone could have had access to what they needed.

On the demand side, if prices had been allowed to rise, people would have begun to self-ration. You might leave those extra plies on the roll next time if you know they will cost ten times as much to replace. Or, you might choose to clean up a spill with a rag rather than disposable tissue. Most importantly, you won't hoard as much. That 50th bottle of hand sanitizer might just not be worth it at the new, high price. You'll leave it on the shelf for someone else who may have none.

On the supply side, higher prices would have incentivized people to offer up more of their stockpiles for sale. If you have a pallet full of toilet paper in your basement and all of the sudden they are worth $15 per roll, you might just list a few online. But, if it is illegal to do so, you probably won't.

Imagine you run a business installing insulation and have a few thousand respirator masks on hand for your employees. During a pandemic, it is much more important that people breathe filtered air than that insulation get installed, and that fact is reflected in higher prices. You will sell your extra masks at the higher price rather than store them for future insulation jobs, and the scarce resource will be put to its most important use.

Producers of hand sanitizer would go into overdrive if prices were allowed to rise. They would pay their employees overtime, hire new ones, and pay a premium for their supplies, making sure their raw materials don't go to less important uses.

These kinds of coordinated actions all across the economy would be impossible without real prices to guide them. How do you know if it makes sense to spend an extra $10k bringing a thousand masks to market unless you know you can get more than $10 per mask? If the price is kept artificially low, you simply can't do it. The money just isn't there.

These are the immediate effects of a price change, but incredibly, price changes also coordinate people's actions across space and time.

Across space, there are different supply and demand conditions in different places, and thus prices are not uniform. We know some places are real "hot spots" for the virus, while others are mostly unaffected. High demand in the hot spots leads to higher prices there, which attracts more of the resource to those areas. Boxes and boxes of essential items would pour in where they are needed most from where they are needed least, but only if prices were allowed to adjust freely.

This would be accomplished by individuals and businesses buying low in the unaffected areas, selling high in the hot spots and subtracting their labor and transportation costs from the difference. Producers of new supply would know exactly where it is most needed and ship to the high-demand, high-price areas first. The effect of these actions is to increase prices in the low demand areas and reduce them in the high demand areas. People in the low demand areas will start to self-ration more, reflecting the reality of their neighbors, and people in the hotspots will get some relief.

However, by artificially suppressing prices in the hot spot, people there will simply buy up the available supply and run out, and it will be cost prohibitive to bring in new supply from low-demand areas.

Prices coordinate economic actions across time as well. Just as entrepreneurs and businesses can profit by transporting scarce necessities from low-demand to high-demand areas, they can also profit by buying in low-demand times and storing their merchandise for when it is needed most.

Just as allowing prices to freely adjust in one area relative to another will send all the right signals for the optimal use of a scarce resource, allowing prices to freely adjust over time will do the same.

When an entrepreneur buys up resources during low-demand times in anticipation of a crisis, she restricts supply ahead of the crisis, which leads to a price increase. She effectively bids up the price. The change in price affects consumers and producers in all the ways mentioned above. Consumers self-ration more, and producers bring more of the resource to market.

Our entrepreneur has done a truly incredible thing. She has predicted the future, and by so doing has caused every individual in the economy to prepare for a shortage they don't even know is coming! And, by discouraging consumption and encouraging production ahead of time, she blunts the impact the crisis will have. There will be more of the resource to go around when it is needed most.

On top of this, our entrepreneur still has her stockpile she saved back when everyone else was blithely using it up. She can now further mitigate the damage of the crisis by selling her stock during the worst of it, when people are most desperate for relief. She will know when this is because the price will tell her, but only if it is allowed to adjust freely. When the price is at its highest is when people need the resource the most, and those willing to pay will not waste it or hoard it. They will put it to its highest valued use.

The economy is like a big bus we are all riding in, going down a road with many twists and turns. Just as it is difficult to see into the future, it is difficult to see out the bus windows at the road ahead.

On the dashboard, we don't have a speedometer or fuel gauge. Instead we have all the prices for everything in the economy. Prices are what tell us the condition of the bus and the road. They tell us everything. Without them, we are blind.

Good times are a smooth road. Consumer prices and interest rates are low, investment returns are steady. We hit the gas and go fast. But, the road is not always straight and smooth. Sometimes there are sharp turns and rough patches. Successful entrepreneurs are the ones who can see what is coming better than everyone else. They are our navigators.

When they buy up scarce resources ahead of a crisis, they are hitting the brakes and slowing us down. When they divert resources from one area to another, they are steering us onto a smoother path. By their actions in the market, they adjust the prices on our dashboard to reflect the conditions of the road ahead, so we can prepare for, navigate and get through the inevitable difficulties we will face.

Interfering with the dashboard by imposing price floors or price caps doesn't change the conditions of the road (the number of toilet paper rolls in existence hasn't changed). All it does is distort our perception of those conditions. We think the road is still smooth--our heavy foot stomping the gas--as we crash onto a rocky dirt road at 80 miles per hour (empty shelves at the store for weeks on end).

Supply, demand and prices are laws of nature. All of this is just how things work. It isn't right or wrong in a moral sense. Price caps lead to waste, shortages and hoarding as surely as water flows downhill. The opposite--allowing prices to adjust freely--leads to conservation of scarce resources and their being put to their highest valued use. And yes, it leads to profits for the entrepreneurs who were able to correctly predict future conditions, and losses for those who weren't.

Is it fair that they should collect these profits? On the one hand, anyone could have stocked up on toilet paper, hand sanitizer and face masks at any time before the crisis, so we all had a fair chance to get the supplies cheaply. On the other hand, it just feels wrong that some should profit so much at a time when there is so much need.

Our instinct in the moment is to see the entrepreneur as a villain, greedy "price gouger". But we don't see the long chain of economic consequences the led to the situation we feel is unfair.

If it weren't for anti-price-gouging laws, the major retailers would have raised their prices long before the crisis became acute. When they saw demand outstrip supply, they would have raised prices, not by 100 fold, but gradually and long before anyone knew how serious things would have become. Late comers would have had to pay more, but at least there would be something left on the shelf.

As an entrepreneur, why take risks trying to anticipate the future if you can't reap the reward when you are right? Instead of letting instead of letting entrepreneurs--our navigators--guide us, we are punishing and vilifying them, trying to force prices to reflect a reality that simply doesn't exist.

In a crisis, more than any other time, prices must be allowed to fluctuate. To do otherwise is to blind ourselves at a time when danger and uncertainty abound. It is economic suicide.

In a crisis, there is great need, and the way to meet that need is not by pretending it's not there, by forcing prices to reflect a world where there isn't need. They way to meet the need is the same it has always been, through charity.

If the people in government want to help, the best way for the to do so is to be charitable and reduce their taxes and fees as much as possible, ideally to zero in a time of crisis. Amazon, for example, could instantly reduce the price of all crisis related necessities by 20% if they waived their fee. This would allow for more uses by more people of these scarce supplies as hoarders release their stockpiles on to the market, knowing they can get 20% more for their stock. Governments could reduce or eliminate their tax burden on high-demand, crisis-related items and all the factors that go into their production, with the same effect: a reduction in prices and expansion of supply. All of us, including the successful entrepreneurs and the wealthy for whom high prices are not a great burden, could donate to relief efforts.

These ideas are not new or untested. This is core micro economics. It has been taught for hundreds of years in universities the world over. The fact that every crisis that comes along stirs up ire against entrepreneurs indicates not that the economics is wrong, but that we have a strong visceral reaction against what we perceive to be unfairness. This is as it should be. Unfairness is wrong and the anger it stirs in us should compel us to right the wrong. Our anger itself isn't wrong, it's just misplaced.

Entrepreneurs didn't cause the prices to rise. Our reaction to a virus did that. We saw a serious threat and an uncertain future and followed our natural impulse to hoard. Because prices at major retail suppliers didn't rise, that impulse ran rampant and we cleared the shelves until there was nothing left. We ran the bus right off the road and them blamed the entrepreneurs for showing us the reality of our situation, for shaking us out of the fantasy of low prices.

All of this is not to say that entrepreneurs are high-minded public servants. They are just doing their job. Staking your money on an uncertain future is a risky business. There are big risks and big rewards. Most entrepreneurs just scrape by or lose their capital in failed ventures.

However, the ones that get it right must be allowed to keep their profits, or else no one will try and we'll all be driving blind. We need our navigators. It doesn't even matter if they know all the positive effects they are having on the rest of us and the economy as a whole. So long as they are buying low and selling high--so long as they are doing their job--they will be guiding the rest of us through the good times and the bad, down the open road and through the rough spots.

@ 21335073:a244b1ad

Please respect Virginia Giuffre’s memory by refraining from asking about the circumstances or theories surrounding her passing.

Since Virginia Giuffre’s death, I’ve reflected on what she would want me to say or do. This piece is my attempt to honor her legacy.

When I first spoke with Virginia, I was struck by her unshakable hope. I had grown cynical after years in the anti-human trafficking movement, worn down by a broken system and a government that often seemed complicit. But Virginia’s passion, creativity, and belief that survivors could be heard reignited something in me. She reminded me of my younger, more hopeful self. Instead of warning her about the challenges ahead, I let her dream big, unburdened by my own disillusionment. That conversation changed me for the better, and following her lead led to meaningful progress.

Virginia was one of the bravest people I’ve ever known. As a survivor of Epstein, Maxwell, and their co-conspirators, she risked everything to speak out, taking on some of the world’s most powerful figures.

She loved when I said, “Epstein isn’t the only Epstein.” This wasn’t just about one man—it was a call to hold all abusers accountable and to ensure survivors find hope and healing.

The Epstein case often gets reduced to sensational details about the elite, but that misses the bigger picture. Yes, we should be holding all of the co-conspirators accountable, we must listen to the survivors’ stories. Their experiences reveal how predators exploit vulnerabilities, offering lessons to prevent future victims.

You’re not powerless in this fight. Educate yourself about trafficking and abuse—online and offline—and take steps to protect those around you. Supporting survivors starts with small, meaningful actions. Free online resources can guide you in being a safe, supportive presence.

When high-profile accusations arise, resist snap judgments. Instead of dismissing survivors as “crazy,” pause to consider the trauma they may be navigating. Speaking out or coping with abuse is never easy. You don’t have to believe every claim, but you can refrain from attacking accusers online.

Society also fails at providing aftercare for survivors. The government, often part of the problem, won’t solve this. It’s up to us. Prevention is critical, but when abuse occurs, step up for your loved ones and community. Protect the vulnerable. it’s a challenging but a rewarding journey.

If you’re contributing to Nostr, you’re helping build a censorship resistant platform where survivors can share their stories freely, no matter how powerful their abusers are. Their voices can endure here, offering strength and hope to others. This gives me great hope for the future.

Virginia Giuffre’s courage was a gift to the world. It was an honor to know and serve her. She will be deeply missed. My hope is that her story inspires others to take on the powerful.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na worldmein.com.

Autor: World Me In⚡₿itcoin Portal

---

Najčešća pitanja o bitcoinu

Što je bitcoin

Bitcoin je najstarija i najuspješnija kripto valuta na svijetu. Bitcoin svakodnevno puni naslovnice različitih medija diljem svijeta. Dok mnogi žele samo profitirati na njegovom uspjehu, drugi su ravnodušni ili čak skeptični. Nažalost malo je onih koji ga žele razumjeti. Zato svima vama koji ste sa čitanjem došli do ovog dijela želim čestitati! 😉

Danas je svatko u mogućnosti pridružiti se peer-to-peer mreži poznatoj kao Bitcoin. Mreža omogućava da bez pomoći treće strane (banka ili posrednik), sigurno sačuvate vrijednost tijekom vremena i da tu vrijednost bilo kome u bilo kojem trenutku možete poslati. Za razliku od današnjeg “normalnog” novca, bitcoin ima fiksan i transparentan raspored stvaranja i puštanja u optjecaj i taj raspored se ne može mijenjati po potrebi. Možemo ga smatrati cash-om interneta. Maksimalna količina bitcoina koji ikada može biti proizveden i pušten u optjecaj je 21 milijun (21.000.000).

Bitcoin sa velikim početnim B se koristi kada se o Bitcoinu priča u kontekstu mreže odnosno na razini protokola dok se bitcoin sa malim početnim b koristi kada se o bitcoinu priča kao o novcu ili valuti. Isto tako, u izvornom engleskom jeziku bitcoin nema množinu. Termin bitcoin se upotrebljava i kada govorimo o jednom bitcoinu i kada govorimo o više od jednog bitcoina. Nije ispravno reći „I will send you my bitcoins“ nego se kaže „I will send you my bitcoin“ i pri tome se misli na slanje više od jednog bitcoina. Kod nas ispravno je reći poslati ću ti bitcoin a ne poslati ću ti bitcoine. S obzirom da naš jezik ima svoje specifičnosti ispravno je reći 2 bitcoina a ne 2 bitcoin. Uglavnom, bitcoin nema množinu.

Bitcoin kao digitalna valuta potaknula je mnogobrojne rasprave o tehnologiji, novcu i ulaganju. Pojedinci bitcoin vide kao najobičnije sredstvo špekulacije i opisuju ga kao samo još jedan tržišni balon, dok drugi govore o tehnološkoj inovaciji, monetarnoj revoluciji ili čak sredstvu koja nas može izbaviti iz ralja postojećeg monetarnog sustava.

Razne zemlje, poput npr. Kine, bitcoin vide kao prijetnju te su mu objavile „rat“. Neke pak druge države svijeta i njihove vlade, države poput El Salvadora, priznale su bitcoin kao zakonito sredstvo plaćanja u nadi da će to potaknuti gospodarski rast.

Zašto je bitcoin važan

Sigurno ste se zapitali barem jednom u posljednjih nekoliko godina čemu sva ta pompa oko bitcoina? Gotovo je nemoguće danas otvoriti bilo koji internetski portal s vijestima ili neku aplikaciju društvenih mreža a da vas ne dočeka neki oblik informacije koji se tiče bitcoina ili ostalih kripto valuta. Jednostavno se možete zapitati zašto bi netko želio uopće želio posjedovati bitcoin? Odgovor na to pitanje je veoma jednostavan. Sve više i više ljudi shvaća da je u mogućnosti zaista posjedovati nešto što je digitalno, nešto što je nemoguće krivotvoriti i nešto što vam je nemoguće oduzeti ukoliko se sami toga dobrovoljno ne odreknete.

Bitcoin je otporan na cenzuru te omogućuje kriptografski sigurna prekogranična plaćanja. Budući da za provedbu takvih transakcija nije zadužena niti jedna osoba ili skupina (treća strana), to je prvi i jedini primjer prave deficitarne digitalne imovine. Stoga, na bitcoin ne može utjecati nijedna svjetska vlada.

Sudar svjetova

Tokom prošlosti kao sredstvo plaćanja korišteni plemeniti metali koji su kasnije zamijenjeni gotovinom u obliku kovanica i papirnih novčanica. Njihova prednost je ta da mogu biti spremljeni i trošeni neovisno o trećim stranama. Izreka “gotovina je sloboda” vrlo dobro ilustrira tu karakteristiku. Međutim, nedostatak plemenitih metala i gotovine je što ih je teško (gotovo nemoguće i potpuno nepraktično) koristiti u digitalnom internetskom prostoru. Nakon naglog rasta internetske trgovine, debitne i kreditne kartice su te koje su preuzele primat u plaćanjima u internetskom prostoru.

Danas kada velika većina ljudi koristi digitalni novac (koji se nalazi samo kao digitalni zapis na njihovim bankovnim računima) umjesto gotovine, rizici druge ugovorne strane s kojima se suočavaju rastu. Što to točno znači rizik druge strane? Ako npr. financijska institucija (banka) objavi da je postala nelikvidna, ušteđevina klijenata u tom slučaju može biti nepovratno izgubljena (bez obzira što države garantiraju da su depoziti do 100.000 eura u bankama osigurani i da će država u tako nekom slučaju namiriti taj dug svojim građanima). Ili, npr. kao što se tokom 2013. godine dogodilo na Cipru gdje je podizanje gotovine bilo ograničeno, uvedene su kapitalne kontrole i prisilno je izvlašten novac sa štednih računa građana. Jednom odlukom vlastodržaca u toj zemlji preko noći ljudi su ostali bez svoje ušteđevine. Ili, kao što je to slučaj danas u „razvijenim zapadnim demokracijama“ banka je jednostrano u mogućnosti svojem klijentu zabraniti da npr. pošalje novac svojoj obitelji na Kubu, Iran ili neku drugu zemlju. Ukoliko i uspiju svoj novac poslati kome žele, posrednička naknada (naknada treće strane za tu uslugu) će im zasigurno ostaviti gorak okus u ustima. Svi ovi i slični slučajevi predstavljaju rizik treće strane gdje su ljudi ostavljeni na milost ili nemilost sustava koji može dopustiti ali i bez objašnjenja zabraniti ovakve transakcije. Zbog sve više i više „nametnika“ poput banaka i parazitskih birokratskih institucija ljudi gube kontrolu nad svojim novcem.

S prelaskom s papirnog na digitalni novac koji je samo zabilješka na bankovnim računima, odrekli smo se kontrole nad vlastitim novcem. Ali do sada odnosno do izuma bitcoina, ovaj nedostatak je bila cijena koja se morala platiti ukoliko se željelo sudjelovati u „digitaliziranom životu“.

Bitcoin nudi rješenje za ovaj problem. Kao digitalni novac, idealan je za korištenje u digitalnom internetskom prostoru. U isto vrijeme, bitcoin se može čuvati kao digitalno vlasništvo bez potrebe oslanjanja na treće strane (banke) koja ih za nas može čuvati. Dakle, vlasnici bitcoina isti mogu čuvati u obliku privatnih ključeva. Ti privatni ključevi mogu se smatrati kao lozinke kojima se bitcoinu pristupa a koji se uvijek nalazi na blockchainu. Te privatne ključeve pojedinac može čuvati na način na koji god želi. Baš kao i gotovinu može ih spremiti ispod madraca ali puno mudrije bi bilo tih nekoliko riječi koje služe kao lozinka naučiti i zapamtiti.

Blockchain je banka. Banka koja je u vlasništvu svih nas a istovremeno nije u ničijem vlasništvu. Banka u koju nitko nema prvenstvo pristupa bez obzira koliko novca (bitcoina) u njoj ima, bez obzira odakle dolazi, koje je boje kože ili kojih je političkih ili vjerskih uvjerenja. Blockchain je banka koja nikome nikada neće niti može onemogućiti da svoj bitcoin pošalje kome god želi i kada god to želi. Blockchain nema bankarskog službenika kojemu se danas možda radi a možda i ne, koji može raditi greške u svom poslu i koji može biti potkupljen da nešto protupravno napravi. Blockchain je banka u kojoj smo svi apsolutno jednaki. Nema jednakih i jednakijih.

Savršeni trenutak

Bitcoin je nastao usred globalne financijske krize 2008/09. U prvom bloku Bitcoin blockchaina – koji se još naziva i blok nastanka (Genesis blok) – Satoshi Nakamoto ostavio je sakrivenu snažnu poruka. U toj poruci citirao je naslov objavljen 3.siječnja 2009. godine u novinama The Times koji kaže: Premijerka samo što nije odobrila drugi paket mjera kako bi se spasile banke. („Chancellor on brink of second bailout for banks“).

Satoshi Nakamoto je ovim činom izrazio svoju kritiku prema državama i političarima koji njima upravljaju a koja je zajednička svim Cypherpunksima. Tokom financijske krize 2008. središnje državne banke u optjecaj pustile su goleme količine novo isprintanog novca kako bi spasile banke. Cijenu tog spašavanja platili su obični ljudi poput mene i vas jer je naš novac i naša ušteđevina izgubila vrijednost. Vrijednost je izgubila jer je novac koji je stvoren iz ničega i dan bankama obezvrijedio naš novac koji je zarađen radom. Puštanje novca u optjecaj na ovakav način uzrokuje inflaciju a inflaciju najlakše opisujemo kao smanjenje kupovne moći. Svima je jasno i svi na svojoj koži osjećaju da 100 eura danas može kupiti puno manje nego je tih istih 100 eura moglo kupiti prije godinu dana. To je inflacija ili skriveni porez koji svi mi zajedno plaćamo. Ali mi ga plaćamo novcem koji moramo zaraditi a države i banke ga plaćaju novcem koji si stvore prema potrebi i u količinama koje su im potrebne. To je surova realnost današnjeg svijeta i to je razlog nepovjerenja Cypherpunksa u države i njihove središnje banke te je učvrstila njihovo uvjerenje da je svima potreban novac koji je apsolutno odvojen od države koja njime upravlja.

Danas, svi oni koji su u potpunosti shvatili ovo, odnosno razumjeli bitcoin ujedinjeni su u borbi, u mirnom prosvjedu kojim se traži odvajanje države od novca.

Ista situacija, samo u obimu koji je značajno veći od onoga u 2008/2009. ponovila se nakon izbijanja Covid-19 histerije. Samo u 2020., u SAD-u količina novca u optjecaju povećana je za gotovo 50%. Europska Unija nije ništa bolja po tom pitanju. Printeri novca se ne gase kako se to popularno kaže. Posljedice toga su iznimno niske kamatne stope a lako dostupan novac diže cijene svih dobara i usluga. Povećanje cijena obezvrjeđuje novac onima koji ga štede i to je inflacija.

Kako se zaštiti od obezvrjeđivanja novca

Bitcoin je pokrenut vjerojatno u najboljem mogućem trenutku. Rijetko kada je pitanje novca bilo relevantnije nego danas. Sa svojom apsolutno ograničenom količinom od 21 milijun, bitcoin predstavlja potpunu suprotnost beskrajno rastućim bilancama stanja središnjih banaka. Njegova ograničena količina predstavlja zaštitu od obezvrjeđenja vašeg novca, kao što je to slučaj sa svim danas izdanim valutama od strane centralnih banaka koje svakodnevno gube vrijednost.

Zbog svog jedinstvenog dizajna, bitcoin je stvoren da osigurava očuvanje kupovne moći tijekom dugog vremenskog razdoblja. Budući da je bitcoin sam po sebi već rijedak, u svojstvu očuvanja vrijednosti bolji je čak i od zlata. Nova količina zlata koja dolazi u optjecaj svake godine kreće se otprilike od 1-2% godišnje u odnosu na postojeću dostupnu količinu zlata. Osim toga, troškovi pohrane i „transporta“ bitcoina u usporedbi sa zlatom znatno su niži, što također dodaje vrijednost tijekom vremena.

Zaštita imovine

Još jedan problem koji bitcoin savršeno rješava je zaštita imovine. Gotovina ili zlato da bi se zaštitili od krađe moraju se pohraniti najčešće u bankovnim sefovima a to sa sobom povlači znatne troškove (posebno u slučaju zlata). Pokušajte si samo zamisliti troškove transporta i osiguranja zlata sa jednog mjesta na drugo ili iz jedne u drugu zemlju. Bitcoin je potpuna suprotnost tako nečemu. Trošak pohrane i „transporta“ bitcoina gotovo je ravan nuli. Čak i znatne količine bitcoina koje pojedinac želi premjestiti sa jednog dijela svijeta na drugi (milijarde eura vrijednosti) imaju isti trošak kao i da želi premjestiti samo nekoliko eura vrijednosti. Svaki pojedinac to može učiniti na isti način a to je da zna svoj privatni ključ s kojim pristupa svojem bitcoina a koji se najčešće sastoji od sekvence os 12 ili 24 riječi. Jednom memorirana i nakon toga fizički uništena sekvenca riječi zauvijek osigurava da vaš bitcoin ne može biti ukraden ili oduzet. Ta riječna sekvenca osigurava vaš bitcoin na blockchainu i omogućuje vam da mu pristupite bilo kada i bilo gdje na svijetu. Osigurava vam da ukoliko to želite, svoj bitcoin sa sobom ponesete i u grob.

Kako bitcoin funkcionira

Osnovna zamisao iza Bitcoin mreže je ta da je ona decentralizirana. Pod pojmom decentralizacije prvenstveno se podrazumijeva da ni jedan sudionik mreže samostalno nema mogućnost da nameće ili mijenja pravila na temelju kojih mreža funkcionira. Upravljanje mrežom je decentralizirano i moć upravljanja raspoređena je svima koji u mreži sudjeluju. Ovo je fundamentalna osobina mreže je ni jedan pojedinac, ni jedna tvrtka niti bilo koja vlada neke države nije u mogućnosti „zauzeti“ mrežu i samostalno promijeniti pravila. Pravila se mogu izmijeniti samo zajedničkim konsenzusom svih sudionika na mreži.

Veoma pojednostavljenim jezikom, funkcioniranje Bitcoin mreže bazira se na tome da svaki sudionik mreže (tu se podrazumijevaju sudionici koji imaju pokrenut Bitcoin node ili mrežni Bitcoin čvor) u svakom trenutku na svom mrežnom čvoru ima identičnu kopiju knjige svih transakcija (tzv. Bitcoin ledger ili glavna knjiga). Kako rezultat toga, svi sudionici na mreži uvijek znaju tko posjeduje koju količinu bitcoina. Nitko ne može tvrditi da posjeduje određenu količinu bitcoina koju zapravo ne posjeduje jer se to jednostavno može provjeriti u vlastitoj kopiji knjige svih transakcija koja je pohranjena na vašem mrežnom čvoru.

Prije nastanka Bitcoina, decentralizirane mreže uvijek su se suočavale s dva velika izazova. Prvi izazov bio je kako osigurati da svaki sudionik na mreži dobije najnovija ažuriranja koja sadrže sve informacije o promjenama u vlasništvu odnosno informacije o tome koliko bitcoina promijenilo vlasnika. Drugi izazov bio je kako sudionici mreže mogu s apsolutnom sigurnošću potvrditi da su informacije koje su zaprimili o promjenama u vlasništvu apsolutno točne.

Lanac blokova (Blockchain)

Lanac blokova ili blockchain tehnologija dala je odgovor na ova pitanja. Korištenjem blockchaina informacije se pohranjuju kronološkim redom kako i nastaju. U slučaju bitcoina sve informacije od samog puštanja u rad mreže pohranjene su u stotinama tisuća blokova koji su međusobno povezani i koji zajedno čine lanac blokova odnosno blockchain. Svaki sudionik mreže ima mogućnost provjeriti tko posjeduje koju količinu bitcoina prateći povijest transakcija na blockchainu. Dakle, ako netko želi poslati bitcoin nekome drugome jednostavno je za provjeriti da li on zaista i posjeduje tu količinu bitcoina.

Sigurno se pitate pa da, ali ovaj mehanizam uopće nije revolucionaran kako je to predstavljeno. Svaka banka danas ima identičan zapis (bazu podataka) u kojoj u svakom trenutku može provjeriti koje je stanje na račun bilo kojeg korisnika ili provjeriti povijest svih njegovih transakcija. Ako npr. neki klijent banke želi poslati određenu količinu eura sa svojeg računa na neki drugi račun banka će jednostavno provjeriti da li korisnik na svom računu ima potrebnu količinu eura za slanje ili je ta količina eura već potrošena pa stoga takvo transakciju nije moguće obaviti. Jedinstvena karakteristika bitcoin blockchaina za razliku od baze podataka koju ima banka je ta da isti nije pohranjen na samo jednom centralnom mjestu (središnjem serveru banke) nego je identična kopija pohranjena na svim računalima (bitcoin mrežnim čvorovima) koji se danas nalaze u gotovo svakom kutku svijeta i kojih je danas već preko 30.000. Ova karakteristika je ujedno i razlog zašto Bitcoin mrežu nije jednostavno „napasti“, zaustaviti ili ugasiti. Da bi se tako nešto izvelo potrebno je ugasiti apsolutno svaki bitcoin čvor na svijetu istovremeno.

Međutim, blockchain se susreće s izazovom da svaki sudionik mreže s apsolutnom sigurnošću može potvrditi da li je njegova kopija lanca blokova točna i da pogrešne ili lažne transakcije ne budu unešene u njegovu kopiju glavne knjige. Budući da se novi blokovi (blokovi sadrže novonastale transakcije) dodaju u blockchain otprilike svakih 10 minuta, veličina blockchaina konstantno raste i mora se kontinuirano ažurirati na svim računalima koja su priključena na mrežu.

Svi novi blokovi koji se nadovezuju na postojeći lanac blokova moraju se moći provjeriti od strane svakog mrežnog sudionika. Ova provjera vrši se pomoću pravila koja su definirana u računalnom kodu Bitcoin mreže i koja ne mogu biti izmijenjena. Ova pravila točno definiraju koje transakcije su dopuštene, a koje nisu. Svaki korisnik koji preuzme kopiju blockchaina na svoje računalo može provjeriti jesu li sve transakcije u skladu s postavljenim pravilima. Ako neka nova transakcija nije u skladu s pravilima tj. ako je netočna ili lažna, sudionici mreže je odbijaju (sudionici mreže koji na svojim računalima imaju pohranjen cjelokupni lanac blokova) i ne uključuju je u blockchain.

Dokaz o radu (Proof-of-Work) i rudarenje

Bitcoin funkcionira na principu korištenja mehanizma dokaza o radu. Da bi netko u lanac blokova dodao novi blok mora pružiti dokaz o radu. Taj dokaz o radu je ujedno i mehanizam koji ograničava da u lanac blokova bilo tko i bilo kada može dodati novi blok. Da tog mehanizma nema mreža bi vjerojatno već odavno bila propala i zaboravljena. Kako bi netko pronašao novi blok i uključio ga u postojeći lanac blokova mora uložiti rad u njegovo pronalaženje. Kao nagradu za pronalazak bloka i njegovo uključivanje u lanac blokova nalaznik je nagrađen novim bitcoinom kao i transakcijskim naknadama sadržanim u ovom novom bloku. Nakon što je novi blok pronađen i dodan u lanac blokova ovaj proces započinje ispočetka.

Ovaj proces traženja novog bloka naziva se rudarenje. U procesu ovog digitalnog rudarenja, rudari su ti koji na svojim specijaliziranim računalima izvršavaju matematičku hash funkciju (SHA-256 algoritam) u potrazi za određenim brojevima. Hash broj prethodnog bloka, transakcije trenutnog bloka i nasumični broj (nonce) zajedno se stavljaju u hash funkciju. Ovaj nasumični broj mijenja se sve dok hash funkcija kao rezultat ne izbaci rezultat s minimalnim brojem potrebnih vodećih nula. Na primjer, blok 767700, pronađen 16. prosinca 2022. godine, imao je važeći hash broj: 00000000000000000001f923407f16129a16e0b15122f6750444b44ceff86c37.

Proces rudarenja ima dvije primarne funkcije: Prva je da blokove povezuje na matematičko-kriptografski način tako da svi koji to žele jednostavno mogu provjeriti redoslijed njihovog nastanka. Istovremeno, mehanizam dokaza rada gotovo nemogućim čini da se taj redoslijed stavljanja blokova u lanac izmjeni. Druga funkcija je ta da isti taj mehanizam dokaza rada funkcionira na način da svaki novi blok u lanac blokova dodaje otprilike svakih 10 minuta. To vrijeme između dva nova bloka dovoljno je da svi sudionici na mreži diljem svijeta imaju dovoljno vremena da svoju kopiju blockchaina ažuriraju na najnovije stanje.

Kao zaključak, rudari su ti koji održavaju Bitcoin mrežu aktivnom. Procesom rudarenja, sve nove transakcije se obrađuju i dodaju u lanac blokova. Bitcoin čvorovi (node) čuvaju kopije glavne knjige. Programski kod koji se na njima izvršava brine se da se poštuju pravila i osigurava da nijedna lažna transakcija ne bude dodana u lanac blokova.

21 milion

Ukupan broj bitcoina koji ikada može biti kreiran je 21 milion. To je definirano osnovnim programskim kodom na kojem bitcoin počiva i ta konstanta ne može biti izmijenjena. Kako se svakih desetak minuta u lanac blokova dodaje novi blok kao posljedica dokaza rada rudara, tako oni za svaki taj novi blok pripojen postojećem lancu blokova dobivaju bitcoin kao nagradu. Visina te nagrade za svaki novi blok također je definirana osnovnim programskim bitcoin kodom. Kao i u prethodnom slučaju ta konstanta također ne može biti izmijenjena. Raspored izdavanja novog bitcoina rudarima za njihov rad poštuje strogi raspored.

Kada je Bitcoin mreža tek pokrenuta, programski kod je rudarima dodjeljivao 50 novih bitcoina za svaki novi blok dodan u lanac blokova odnosno otprilike svakih desetak minuta. Četiri godine nakon pokretanja Bitcoin mreže, broj bitcoina koji se dodjeljuje rudarima za njihov rad se prepolovio i iznosio je 25 novih bitcoina za svaki novi blok odnosno svakih desetak minuta. Taj predefinirani proces naziva se prepolovljavanje (halving). Do prepolovljavanja broja bitcoina koji se dodjeljuje rudarima za njihov rad dolazi otprilike svake 4 godine odnosno nakon 220.000 novih blokova dodanih u lanac blokova. Do danas na ovakav način izdano je već preko 19 miliona bitcoina a trenutna nagrada za novi blok iznosi 6,25 bitcoina. Slijedeći ovaj predefinirani raspored dodavanja novih blokova u lanac blokova i izdavanja novog bitcoina pretpostavlja se da će zadnji bitcoin biti izdan negdje 2140. godine. Nakon toga, rudari će za svoj rad biti kompenzirani samo kroz transakcijske naknade.

Ta apsolutno ograničena količina bitcoina koji ikada može postojati jedno je od njegovih temeljnih svojstava te ga čini iznimno rijetkom te stoga i vrijednom „robom“. Ova apsolutno ograničena količina također je važan preduvjet za funkciju bitcoina kao sredstva koje služi za pohranu vrijednosti tijekom duljeg vremenskog razdoblja i to je razlog zašto se bitcoin još naziva i digitalnim zlatom.

Uzimajući u obzir sve navedene značajke Bitcoin mreže veoma je jednostavno shvatiti važnost i vrijednost ovog izuma. Prvi put u povijesti postoji digitalna „roba“ koja ne može biti kopirana ili duplicirana nego je apsolutno ograničena brojem jedinica koje ikada mogu postojati.

Ove jedinice bitcoina se doista mogu posjedovati. Samo osoba koja posjeduje odgovarajući privatni ključ (privatni ključ se može smatrati i kao lozinka) kojim se pristupa nekoj bitcoin adresi na kojoj se određena količina bitcoina nalazi, može taj bitcoin poslati nekome drugome na neku drugu bitcoin adresu. Bez ovog privatnog ključa bitcoinu u nečijem vlasništvu nije moguće pristupiti te stoga niti moguće ukrasti, zaplijeniti ili blokirati. Vlasniku tog bitcoina koji je zaštićen privatnim ključem omogućena je apsolutna kontrola nad svojim financijskim resursima, bez obzira da li je taj pojedinac bogat, siromašan ili kriminalac, bez obzira da li je politički disident ili izbjeglica, bez obzira odakle dolazi ili koja su njegova vjerska uvjerenja. Po prvi put od izuma računala, moguće je uistinu posjedovati digitalnu imovinu.

Više na ovu temu možete pročitati u ovom blogu.

Izum i nastanak Bitcoina

Kada govorimo o bitcoinu i njegovim počecima moramo se vratiti sve do početka devedesetih godina prošlog stoljeća. Davne 1992. godine grupa računalnih stručnjaka, istomišljenika iz Kaliforniji okupila se na jednoj email listi putem koje su razmjenjivali ideje o kriptografiji, matematici, politici i filozofiji. Nazivali su se „Cypherpunks“. – igra riječima koji dolazi od cyberpunka (osoba iz sci-fi, znanstveno-fantastične literature koja je skeptična prema društvu općenito) i riječi cipher koja znači nešto šifrirati.

Cypherpunksi su ubrzo postali veoma šarolika ekipa koja je dolazila iz svih krajeva svijeta. Unatoč svojim različitim uvjerenjima oko svega i svačega, zajedničko uvjerenje im je bilo da da će internet uskoro postati jedno od najspornijih područja ljudske slobode. Kako bi se zaštitili od rastućih mehanizama kontrole, nadzora i cenzure na internetu te kako bi očuvali slobodan i otvoren internet, Cypherpunksi su upotrijebili moćno „oružje“: kriptografiju. Informacije koje su međusobno dijelili uspješno su šifrirali tako da nisu mogle biti vidljive onima kojima te informacije nisu bile namijenjene.

Cypherpunksi su u svom manifestu iz 1993. izjavili: “Cypherpunksi pišu [računalni] kod. Znamo da netko mora napisati softver za obranu privatnosti, a budući da ne možemo dobiti privatnost ako to ne učinimo svi, mi ćemo ga napisati.“

Kriptografija sama po sebi nije dovoljna za slobodan internet. Cypherpunksi su bili svjesni da Internet ne može biti uistinu slobodan ako nema svoj vlastiti novac odnosno valutu. Novac koji je neovisan o državama, središnjim bankama i tvrtkama; kripto valuta koja je pravedna i decentralizirana baš kao i sam Internet.

Put do bitcoina

Put do funkcionalnog i neovisnog digitalnog novca isprepleten je mnogobrojnim tehničkim izazovima. Davne 1990. godine kriptograf David Chaum stvorio je eCash koja se smatra prvom kripto valutom. Iako nije bila decentralizirana, zahvaljujući tada već poznatim metodama kriptografije osiguravala je dovoljnu razinu anonimnosti. Usprkos tome, eCash se nije uspio nametnuti kao dovoljno jak igrač te je izgubio tržišnu utakmicu u srazu sa ostalim kompanijama koje su razvijale sustave plaćanja koji bi se koristili na mreži odnosno na Internetu. Tvrtka koja stoji iza eCash projekta nakon nekoliko godina postojanja podnijela je zahtjev za stečaj te je eCash kao projekt ugašen.

Bilo je i dosta drugih pokušaja stvaranja sustava plaćanja koji bi nativno služili za plaćanja na mreži a među njima se ponajviše istaknuo projekt E-Gold. E-Gold je bila kripto valuta koja je svoje pokriće imala u zlatu i bila je otvorena svima koji su ju željeli koristiti. E-Gold projekt pokrenut je tijekom dot-com ere 1996. godine. Na svom vrhuncu putem kripto valute procesuirano je transakcija ukupne vrijednosti gotovo 2 milijarde američkih dolara.

Problem E-gold projekta je bio taj što je bio kontroliran od strane jedne središnje institucije i stoga je bio osjetljiv na napade (eng. single point of failure). Kada je E-Gold postao poznato ime na tržištu uslijedili su problemi pravne prirode. Američka vlada poduzela je pravne korake kako bi zaustavila daljnji razvoj projekta i njegovo širenje na tržištu. Američki sud 2008. godine proglasio je E-Gold krivim pod optužbom za pranje novca i kršenje Patriot Acta. Iz tog razloga projekt E-Gold moramo je biti ugašen te je sva imovina zamrznuta i oduzeta.

Ova dva i još nekoliko sličnih propalih projekata ukazali su na dvije jako bitne činjenice. Prvo, i eCash i E-Gold imali su kolateral koji je na neki način bio garancija i odraz njihove vrijednosti. Upravo ti kolaterali pokazali su se kao slaba točka jer su ga vlade država jednostavno mogle zaplijeniti. Iz tog razloga, kripto valuta kojoj su težili Cypherpunksi nije smjela imati jednu slabu odnosno centralnu točku napada kao npr.: da iza nje stoji neka kompanija sa bankovnim računom, da ima pohranjen kolateral (zlato) u nekoj od banaka ili da se nalazi smještena na nekom centraliziranom web serveru. Drugo, da vlade i regulatori nemaju interesa oko digitalnog novca koji je neovisan o državi.

Nakon ovakvih slučajeva i dalje je postojalo pitanje na koje odgovora još uvijek nije bilo. Kako uspostaviti nezavisan digitalni novac koji neće imati entitet koji će iza njega stajati i koji će voditi evidenciju o svim transakcijama i osiguravati da jedan iznos ne može biti dva puta potrošen (double spend problem). Uostalom, kada bi i bilo moguće riješiti problem dvostrukog trošenja bez oslanjanja na jedan centralni entitet, moguće bi bilo stvoriti „besplatni“ digitalni novac koji je komplementaran i prirodan dodatak Internetu.

Besprijekoran i mističan čin nastanka

Svi ovi prethodno navedeni razlozi tjerali su Cypherpunkse da razmišljaju o načinu kako dizajnirati kripto valutu koja neće imati jedan centralni entitet koji će iza nje stajati te koja neće imati kolateral. Dva najpoznatija koncepta koji nikada nisu zaživjeli bili su b-money (1998) i BitGold (2005). Ta dva teoretska koncepta svojim dizajnom najviše su se približili bitcoinu. Par javnog i privatnog ključa bio je osnova za enkripciju, dok je dokaz rada (Proof-of-Work) trebao poslužiti kao sredstvo koje će se koristiti za izdavanje novih količina digitalne valute koina (Coins). U svom „manifestu“ u tzv. bijeloj knjizi (Whitepaper), tvorac bitcoina je potvrdio da je prije objave svog rješenja bio upoznat s konceptima b-money i Bit Gold.

Međutim, ova dva koncepta oslanjala su se na sistem glasovanja kojim se upravlja temeljnim konsenzusom protokola („dogovor“ oko toga tko je vlasnik koje količine monetarne vrijednosti u datom trenutku). Taj sustav glasovanja je bio slaba točka oba konceptualna rješenja. Predstavljao je potencijalni vektor napada zlonamjernih strana putem kojeg se moglo utjecati na izbore prilikom glasanja o izmjenama temeljnog konsenzusa i na taj način se moglo utjecati na količinu izdanog digitalnog novca te ograničavanje prava vlasništva.

Rješenje za ovaj posljednji problem, koji je još nije bio riješen na putu stvaranja novog internetskog novca, predstavljeno u petak, 31. listopada. 2008 godine. Toga je dana Cypherpunksima na njihov email poslan Bitcoin Whitepaper, u kojem Satoshi Nakamoto objašnjava svoj koncept decentralizirane mreže za plaćanja na internetu. Dva mjeseca kasnije, 3. siječnja 2009., Bitcoin mreža puštena je u rad i do dan danas nikada nije imala niti jednu sekundu da nije bila aktivna.

Prve reakcije na ovu novu mrežu nisu bile previše zapažene. Nekoliko entuzijasta sa email liste Cypherpunksa počelo je mrežu testirati i prijavljivati pogreške. U početku je, međutim, uglavnom sam Satoshi Nakamoto održavao mrežu. Ali vijesti o novom Internetskom novcu polako su se počele širiti računalnim i tehničkim forumima što je dovelo do toga da je i interes za korištenjem mreže rastao iz dana u dan. Nakon godinu funkcioniranja Bitcoin mreža već bilježi znatan broj korisnika ali ipak, sam bitcoin još uvijek nije imao monetarnu vrijednost.

Satoshi Nakamoto

Ime Satoshi Nakamoto pojavilo se i na Bitcoin Whitepaperu i u potpisu emaila poslanog na prethodno spomenutu email listu. Stvarni identitet tvorca Bitcoina i dan danas je još uvijek nepoznat. Iz svih dostupnih podataka i mnogobrojnih istraživanja na tu temu daje se zaključiti da je ime Satoshi Nakamoto ipak samo nadimak a ne pravo ime stvarne osobe. Satoshi Nakamoto za svoju korespondenciju koristio je tri različite email adrese koja je jako dobro kriptirao tako da se stvarnom pošiljatelju tih mailova nikada nije uspjelo ući u trag.

Do danas, mnogi pojedinci pokušali su uz svoje ime vezati genijalnost koja stoji iza izuma bitcoin i sebe proglasiti Satoshi Nakamotom. No ipak, do sada nitko od njih nije uspio pružiti definitivne dokaze za to. Nitko od svih ovih lažnih pretendenata na tron nije dokazao da kontrolira adrese za koje se pretpostavlja da se na njima nalazi bitcoin koji pripada Satoshi Nakamotu. Da bi netko dokazao da je tvorac bitcoina mora biti u mogućnosti sa tih adresa poslati bitcoin na neku drugu bitcoin adresu. To može jedino ako posjeduju privatne ključeve za te adresu s kojima može potpisati transakciju s kojom bi bitcoin bio poslan na neku drugu adresu. Do danas, nitko nije pružio dokaz za to.

Danas postoji relativno mali broj ljudi koji su „osobno” (putem interneta) komunicirali sa Satoshi Nakamotom. Dana 12. prosinca 2010., Satoshi Nakamoto je poslao svoju posljednju poruku široj Bitcoin zajednici. Nakamoto je nastavio komunicirati sa užim krugom programera i nastavio ih informirati o stanju Bitcoin mreže. Tokom travnja 2011. godine Satoshi Nakamoto poslao je svoju zadnju poruku i ovom najužem krugu programera. Nakamoto se nakon ovoga do danas više nikada nikome nije javio. Kako se misteriozne pojavio 2008. tako je i misteriozno nestao 2011. godine.

Genesis address ili prva adresa ikad na koju je poslan bitcoin je A1zP1eP5QGefi2DMPTfTL5SLmv7DivfNa. Za tu adresu se smatra da je u vlasništvu Satoshi Nakamota koji je osobno na nju poslao bitcoin koji je inicijalno izrudaren. Ukoliko upotrijebite bitcoin block explorer (pretraživač bitcoin blokova) na web stranici www.mempool.space možete vidjeti da je ta adresa primila bitcoin u više od 3,500 transakcija dok ne postoji niti jedna transakcija koja pokazuje da je sa te adrese bitcoin poslan na neku drugu adresu. Zasigurno se pitate zašto je u više od 3,500 transakcija bitcoin poslan na prvu ikad stvorenu bitcoin adresu. Sve te transakcije sadrže neki mali, simboličan iznos bitcoina ali se mogu shvatiti kao čin odavanja počasti tvorcu bitcoina Satoshi Nakamotu.

Bitcoin Pizza

Kako je Bitcoin u početku zapravo stekao svoju vrijednost? Bitcoin se u početku mogao „rudariti“ i slati među korisnicima mreže ali sam po sebi nije imao nikakvu monetarnu vrijednost. Pored toga, jako mali broj ljudi je uopće znao za bitcoin i kako ga koristiti.

Prva događaj koji je bitcoinu ikad dodijelio neku monetarna vrijednost dogodio se 22.svibnja.2010. godine kada se na bitcointalk.org forumu pojavio neobičan oglas. Tada 28-godišnji muškarac po imenu Laszlo Hanyecz s Floride ponudio je 10.000 bitcoina u zamjenu za dvije pizze koje će biti dostavljene na njegovu adresu. Tu ponudu je prihvatio jedan student iz Californije koji je na njegovu adresu poslao dvije pizze u vrijednosti od 41$. Za uzvrat, Laszlo Hanyecz poslao mu je 10.000 bitcoina. Od tog dana, 22. svibanj u bitcoin zajednici slavi se kao bitcoin Pizza dan. Taj dan postao je bitan jer je definirao 3 stvari:

• bitcoin je od tada imao vrijednost,
• bitcoin je prikladan kao sredstvo razmjene i plaćanja i
• bitcoin kao valuta je deflatoran (broj bitcoina koji tokom vremena ulaze u cirkulaciju je sve manji i manji te je to pretpostavka za povećanje njegove vrijednosti)

Te dvije pizze bit će zapamćene kao dvije najskuplje na svijetu ikada. Ukoliko se u obzir uzme najveća do sada ikad zabilježena cijena bitcoina od otprilike 69.000 dolara te dvije pizze plaćene su 690 miliona dolara. Isto tako, primatelj tih 10.000 bitcoina iste je također nedugo nakon što ih je dobio prodao te je s tim novcem financirao privatno putovanje. Primjenjujući istu logiku najviše cijene bitcoina može se zaključiti da je to putovanje vjerojatno najskuplje ikad plaćeno putovanje.

Ovaj primjer s pizzom najbolje ilustrira veoma popularan izraz među ljudima koji bitcoin drže na duge staze. Izraz HODLing izvedenica je iz engleske riječi holding što znači držati. Držanje bitcoina u ovom smislu podrazumijeva držanje bitcoina „zauvijek“. Zašto bi netko uopće prodao svoj bitcoin ako je gotovo izvjesno (što i povijesni podaci pokazuju) da će vrijednost bitcoina s protekom vremena samo rasti.

Što bitcoinu daje vrijednost

Najveću vrijednost bitcoinu daje njegova iznimna rijetkost. Maksimalna količina bitcoina koja ikada može postojati je 21 milijun (21.000.000). Svatko tko ima pristup najobičnijem računalu može jednostavno sam za sebe provjeriti tu osobinu bitcoina. Ogromna računalna snaga dedicirana je konstantno kako bi se osiguravala točnost i ispravnost decentralizirane glavne knjige bitcoina. Glavna knjiga (Ledger) je zapis svih transakcija koje su se ikada na Bitcoin mreži desile. Mreža doslovno plaća ljudima da održavaju taj integritet (u obliku nagrada za rudarenje) i da djeluju u dobroj vjeri. Cijena bitcoina jednostavno je određena ponudom i potražnjom za njim na burzi.

Isto tako, bitcoin se može promatrati sa stajališta evolucije novca. Koristeći modernu terminologiju, novac se uvijek razvija u sljedeće četiri faze:

1. Kolekcionarski predmeti: U prvoj fazi svoje evolucije, novac će se tražiti isključivo na temelju njegovih osebujnih svojstava. Predmeti u ovom stadiju najčešće su strast kolekcionara ili manjeg kruga posjednika. Školjke, perle i zlato bili su kolekcionarski predmeti prije nego što su prerasli u više kategorije oblika novca.
2. Pohrana vrijednosti: Nakon što ga bude tražen od dovoljnog broja ljudi zbog svojih osobitosti, novac će biti prepoznat kao sredstvo očuvanja i pohranjivanja vrijednosti tijekom vremena. Kako neko dobro sve više poprima značajke skladišta vrijednosti, njegova će kupovna moć rasti jer ga sve više ljudi želi koristiti za ovu svrhu. Kupovna moć pohranjene vrijednosti naposljetku će doći do svog maksimuma kada to dobro bude široko zastupljeno i smanji se priljev novih ljudi koji ga žele koristiti kao skladište vrijednosti.
3. Sredstvo razmjene: Kada se novac u potpunosti ustoliči kao sredstvo očuvanja vrijednosti, njegova će se kupovna moć stabilizirati. Nakon stabilizacije kupovne moći, oportunitetni trošak korištenja novca za obavljanje poslova smanjit će se do razine na kojoj je prikladan za korištenje kao sredstvo razmjene. U najranijim danima bitcoina, mnogi ljudi nisu cijenili ogromne oportunitetne troškove korištenja bitcoina kao sredstva razmjene, a ne kao početke ere u kojem je dobro služilo u svrhu pohrane vrijednosti. Široko je poznata priča o čovjeku koji je zamijenio 10.000 bitcoina (vrijednih otprilike 225 milijuna dolara u vrijeme pisanja ovog teksta ili 690 milijuna dolara na vrhuncu vrijednosti tokom 2021. godine) za dvije pizze ilustrira ovu situacija. U svijetu bitcoina 22.svibanj svake godine obilježava se kao bitcoin pizza day. Mnogo manje poznata situacija dolazi sa naših prostora, a tiče se identične situacije kada je dotični gospodin za 20.000 kuna prodao 120 bitcoina koji bi trenutno vrijedili 2 ,7 milijuna dolara ili na vrhuncu vrijednosti 2021. godine oko 8,3 milijuna dolara.
4. Obračunska jedinica: Kada se novac naširoko koristi kao sredstvo razmjene, roba će se na tržištu cijeniti u odnosu prema njemu. Uobičajena je zabluda da su danas cijene izražene u bitcoinu dostupne za mnoge robe i usluge. Na primjer, iako bi se šalica kave mogla platiti bitcoinom, navedena cijena nije prava cijena bitcoina; nego je to cijena u dolarima koju ugostitelj traži za tu šalicu kave koja je samo prevedena u bitcoin termine po trenutnom tržišnom tečaju dolara za bitcoin. Ako bi cijena bitcoina pala izraženo u dolarima, broj bitcoina koje ugostitelj traži bi se proporcionalno povećao. Tek kada su ugostitelji (pa tako i svi ostali trgovci) voljni prihvatiti bitcoin za plaćanje bez obzira na tečaj bitcoina u odnosu na fiat valute, možemo doista misliti da je bitcoin postao obračunska jedinica.

Bitcoin se trenutno nalazi u drugoj fazi (pohrana vrijednosti). Vjerojatno će proći još nekoliko godina prije nego što bitcoin prijeđe u treću fazu gdje će postati sredstvo razmjene. Iako se kao sredstvo razmjene danas već koristi to još uvijek nije toliko rasprostranjeno da bi se moglo smatrati da je već u ovoj fazi. Kao sredstvo razmjene bitcoin se najviše koristi putem Lightning mreže. Zanimljivo je za primijetiti da je za isti prijelaz zlatu trebalo mnogo stoljeća.

Tko kontrolira mrežu

Jednostavan odgovor je i svi i nitko. Mreža je projektirana tako da se zlonamjerni akteri ne mogu okoristiti, a svatko ima kontrolu nad svojim sudjelovanjem u njoj. Nijedan programer samostalno ne može izvršiti nikakve promjene bitcoin koda. Nijedan rudar nije u mogućnosti filtrirati bilo koju određenu transakciju. Niti jedan korisnik bitcoin mreže ne može iskoristiti mrežu na način da potroši bitcoin koji mu ne pripada ili koji nema.

Da li je korištenje bitcoina anonimno

Bitcoin na razini mreže nije “povezan” ni s jednim javnim identitetom. Protokol prepoznaje adrese samo kao zbirku slova i cijelih brojeva. Međutim, poslovni subjekti koji svoje poslovanje temelje na Bitcoinu, poput KYC (know your customer) burzi na kojima je moguće kupiti bitcoin, mogu povezati bitcoin koji tamo kupite s vašim identitetom u stvarnom svijetu. Budući da je glavna knjiga bitcoina (bitcoin ledger) u potpunosti vidljiva svima, može doći di situacije da je zbog toga moguće pratiti nečije bitcoin transakcije.

Što je to blockchain

Zapis o svakoj bitcoin transakciji ikad napravljenoj čuva se na blockchainu u tzv. javnoj knjizi odnosno bitcoin ledgeru. U zamjenu za transakcijske naknade i subvenciju za blok, rudari se natječu u „proizvodnji“ blokova. Svaki uspješno zapisani novi blok kriptografski je povezan sa blokom koji mu prethodi te se na taj način stvara lanac blokova ili blockchain. Za potpuno razumijevanje kako blockchain funkcionira pročitajte blog na ovom linku.

Može li država ili vlada zaustaviti bitcoin

Nema sumnje da bi vlade mogle zabraniti bitcoin unutar svojih granica. U stvarnosti, Kina je to već učinila nekoliko puta, a ekosustav još uvijek napreduje. Zbog disperzirane arhitekture bitcoina, zaustavljanje njegove ekspanzije zapravo bi zahtijevalo goleme koordinirane napore mnogih velikih svjetskih zemalja. Takvi napori da se uništi mreža zahtijevalo bi izrazito velike financijske resurse a s time se zapravo ništa ne bi dobilo. Priključiti se i koristiti bitcoin mreže jednostavno može svatko sa najjednostavnijeg osobnog računala tako da je malo vjerojatno da bi se vlade ozbiljnih država upustile u tako nešto jer bi vjerojatno došlo do potpuno suprotnog efekta.

Da li ga koriste kriminalci

Budući da je Bitcoin oblik valute, kriminalci ga mogu koristiti identično kao i što koriste svaku drugu valutu. Ilegalno tržište drogama danas se pretpostavlja da vrijedi više od 500 milijardi dolara godišnje. Ako se to usporedi s današnjom cijenom bitcoina od oko 20.000 dolara i ukupnom tržišnom kapitalizacijom od nešto više od 400 milijardi dolara može se reći da bitcoina zapravo nema dovoljno da pokrije sve potrebe ilegalnog tržišta drogama. Zasigurno je točnije utvrditi da se fiat valute (poput dolara ili eura) koriste za financiranje velike većine ilegalnih aktivnosti na tom tržištu. Isto tako, s obzirom da znamo da su bitcoin transakcije u potpunosti transparentne i vidljive svima, jedna od najglupljih stvari koje kriminalne organizacije povezane s drogama mogu napraviti je da svoje tragove odnosno izvršene transakcije ostave na blockchainu koji nije moguće izmijeniti a u svakom trenutku se mogu pregledati.

Isto tako, prema istraživanju tvrtke Chainalysis, tvrtka za analizu blockchaina, izvjestila je da je pranje novca činilo samo 0,05% ukupnog volumena kripto transakcija u 2021. To bi značilo da je od 2017. do danas oprano 33 milijarde dolara putem kripto imovine. Za usporedbu, UN-ov Ured za droge i kriminal procjenjuje da se 800 milijardi do 2 trilijuna dolara svake godine opere korištenjem klasičnih fiat valuta (dolar, euro itd.), što je oko 5% globalnog BDP-a.

S obziron na navedeno, argument da se bitcoin i ostale kripto valute koriste za ilegalne aktivnosti je u potpunosti promašen i lažan narativ institucija koje danas imaju kontrolu nad fiat novcem samo iz razloga kako bi opravdali svoje postojanje.

Može li se bitcoin jednostavno kopirati

Da, na razini mreže je to moguće napraviti i mnogi pojedinci su to zapravo i napravili. Danas postoje doslovno stotine Bitcoin klonova, svaki s malom izmjenom izvornog koda čija je namjena da bi se Bitcoin malo “poboljšao”. Ova “poboljšanja” gotovo uvijek uključuju značajne kompromise, sprječavajući ih da iskoriste moćne mrežne učinke Bitcoina. U stvarnosti bitcoin je jedan i jedini i nije moguće kopirati. Bitcoin je jedno a sve ostale kriptovalute su nešto sasvim drugo.

Zar bitcoin ne troši energiju

Istina je da Bitcoin mreža koristi puno energije ali ta se energija koristi za funkcioniranje i osiguranje danas najsigurnije globalne kompjuterske mreže za plaćanja a to je bitcoin mreža. Ta mreža za direktna plaćanja i pohranu vrijednosti pojedincima nudi ogromnu vrijednost te se energija utrošena za tu svrhu nikako ne može smatrati bespotrebno potrošenom. Vlasnici bitcoin farmi (pogona za rudarenje bitcoina) već su odavno započeli s inovacijama u korištenju alternativnih izvora energije kao što su obnovljivi izvori energije ili korištenje plinova koji se inače spaljuju prilikom vađenja nafte.

Koliko bitcoina postoji

U trenutku pisanja ovog teksta u opticaju je nešto više od 19 milijuna bitcoina. Samo 21 milijun bitcoina će ikada postojati, a posljednji bitcoin bit će pušten u optjecaj negdje otprilike oko 2140. godine. To se možda čini jako malo za jednu globalnu mrežu za plaćanja ali isto tako mora se imati na umu da se svaki bitcoin može podijeliti na 100 milijuna manjih jedinica koje se zovu Satoshi ili sats.

Kako nastaje bitcoin

Globalno raspršenim i iznimno konkurentnim procesom rudarenja proizvodi se novi bitcoin. Rudari koji pronađu novi blok dobivaju subvenciju ili nagradu za svoj rad u obliku novo stvorenog bitcoina. Ova subvencija danas je na 6,25 bitcoina za svaki novi blok. Ove subvencije se otprilike svakih 4 godine ili 210.000 blokova prepolovljuju. Slijedeće prepolovljavanje će biti otprilike u travnju 2024. godine i tada će se za svaki novi blok dobivati nagrada od 3,125 bitcoina.

Što je rudarenje

Rudarenje je metoda kojom rudari alociraju značajne računalne resurse kako bi procesuirali transakcije na mreži u blokove. Nakon prikupljanja svih transakcija, rudari izvode ponavljajuće računske operaciju kako bi pronašli odgovor koji odgovara prethodno postavljenom kriteriju. Nakon što pronađu odgovor te transakcije se zapisuju u blok a rudar za to dobije nagradu u obliku naknada za obradu transakcija i nagradu za novostvoreni blok. Za svaki novi blok ponavlja se ovaj postupak. Više o ovoj temi pročitajte u ovom blogu.

Kako mogu kupiti bitcoin

Postoje mnoge online mjenjačnice na kojima možete kupiti bitcoin, ali prije nego što to učinite, trebali biste provesti vlastito istraživanje. Najjednostavniji način da dobijete svoj prvi bitcoin (ili samo dio bitcoina) je da kupite nešto od pouzdanog prijatelja ili vama poznate osobe. Važno je imati na umu da svaki bitcoin ima 100 milijuna Satoshia, tako da možete kupiti i manje od jednog bitcoina. Više o mjenjačnicama možete pročitati ovdje.

Što je još potrebno znati o bitcoinu

bitcoin.org vs bitcoin.com

Potrebno je naglasiti da je web stranica pravog i jedinog bitcoina bitcoin.org. S obzirom da iza pravog bitcoina ne stoji niti jedna individua, niti jedna kompanija pa tako niti jedna država morate znati da iza stranice bitcoin.com stoji privatna kompanija Saint Bitts LLC. koja na tržištu nudi komercijalne usluge koje se temelje na blockchain tehnologiji koje su najčešće vezane za neke druge kripto valute a ne bitcoin.

Digitalno zlato

Star nešto više od deset godina, bitcoin je još uvijek relativno nova tehnologija. Još uvijek nije potpuno spreman za široku upotrebu u smislu novca koji se svakodnevno koristi za razmjenu dobara i usluga. Iako je danas moguće kupovati i prodavati proizvode i usluge s bitcoinom, trenutno je njegova primarna namjena pohrana vrijednosti na duže vrijeme ili kao oblik digitalnog zlata. Danas, mnogi ljudi kupuju bitcoin i koriste ga kao spremište vrijednosti tijekom vremena zbog njegove fiksne i ograničene maksimalne količine koja ikada može postojati. Sve što može zadržati svoju vrijednost ili kupovnu moć tijekom vremena je skladište vrijednosti. Budući da sve vlade diljem svijeta printaju beskonačne količine novca (fiat novac koji svi danas koristimo), dovodi do inflacije tih fiat valuta pa posljedično tome i do inflacije cijena odnosno porasta cijena svih dobara i usluga. Zbog toga su tradicionalne valute loše „skladište vrijednosti“. U usporedbi s tim valutama i drugom imovinom, bitcoin s vremenom bolje zadržava svoju vrijednost zbog svoje fiksne ponude.

Ljudi bitcoin iz tog razloga drže kao vrstu digitalnog zlata kao zaštitu od inflacije. Bitcoin također ima brojne prednosti u odnosu na pravo zlato, uključujući mogućnost slanja gotovo odmah i za vrlo male transakcijske troškove bilo gdje u svijetu. Osim toga, pohranjivanje bitcoina je puno jednostavnije od pohranjivanja zlata. Bitcoin se može čuvati na hardverskom novčaniku, računalu, pametnom telefonu, online bitcoin mjenjačnici ili u svemu navedenom. Da biste spremili svoj bitcoin, ne morate kupovati sef ili mjesto u trezoru neke banke. Bitcoin se, za razliku od zlata, također može lako prenijeti preko međunarodnih granica, kao što je već spomenuto.

Cijena može imati velike oscilacije

Cijena bitcoina je znatno porasla jer ga koristi sve više i više ljudi širom svijeta. Vrijednost bitcoina kada je prvi put predstavljen bila je manja od jednog penija. Do danas, najveća zabilježena cijena bitcoina bila je preko 69.000 američkih dolara. Međutim, kako bitcoin prolazi kroz proces prihvaćanja, može doći do značajnih kretanja cijena na gore i dolje u kratkom vremenskom periodu. Kao rezultat toga, ulaganje u bitcoin je još uvijek rizično, a ljudi bi trebali ulagati samo ono što si mogu priuštiti izgubiti. Možda je praktičnije reći da je u bitcoin najbolje uložiti onaj novac koji vam nije potreban za esencijalne životne potrebe te da ulaganje u bitcoin treba biti dugoročnog karaktera. Svi koji su u bitcoin uložili novac i nisu ga dirali barem 4 godine nisu nikada izgubili. Oni koji su npr. uložili u bitcoin kada je bio na svom vrhu na otprilike 69.000 američkih dolara i žele ili moraju do svog novca doći sada zasigurno bi imali ostvarene gubitke jer je cijena bitcoina trenutno manja od navedenog iznosa.

Bitcoin je dugoročna investicija i s vremenom vjerojatnost je velika da će postići cijene koje su mnogostruko veće i od trenutno najveće zabilježene od 69.000 američkih dolara. Cijenom bitcoina na burzama se trguje i manipulira isto kao i sa svim ostalim cijenama dionica a s obzirom da je bitcoin veoma mlada klasa imovine podložna je većim oscilacijama u kratkom vremenskom periodu od za razliku velikih svjetskih kompanija čije dionice na burzi kotiraju desetljećima.

Volatilnost cijene bitcoina je funkcija njegovog nastajanja. U prvih nekoliko godina svog postojanja, bitcoin se ponašao kao tzv „penny-stock“, i svaki veliki kupac koji bi se eventualno pojavio uzrokovao je nagli porast cijene. Kako su usvajanje i likvidnost rasli tijekom godina, volatilnost bitcoina se proporcionalno smanjila. Kada bitcoin postigne tržišnu kapitalizaciju zlata, pokazat će sličnu razinu volatilnosti. Kada bitcoin premaši tržišnu kapitalizaciju zlata, njegova volatilnost smanjit će se na razinu koja će ga učiniti prikladnim kao široko korišteno sredstvo razmjene.

Transakcije se mogu pratiti

U „javnoj knjizi“ bitcoina (bitcoin ledger) svaka transakcija bitcoinom je zabilježena. Svatko na svijetu može pregledati sve transakcije pretraživanjem Block Explorera na mreži i unošenjem određene transakcije ili adrese novčanika. Koristeći kriptografsku metodu s javnim ključem, privatnim se ključem čuvaju identitet vlasnika bitcoin novčanika i adresa bitcoin novčanika. Identitet korisnika ipak može biti otkriven ako se prilikom korištenja bitcoina samoinicijativno pružaju dodatne informacije o identitetu vlasnika bitcoina. Stoga je korištenje adresa bitcoin novčanika samo jednom solidna operativna sigurnosna praksa. Danas već postoje mnoge tvrtke na tržištu koje se fokusiraju na praćenje entiteta na blockchainu. Jedna od najpoznatiji je zasigurno Chainanlysis. Tvrtka surađuje s poduzećima i vladama država kako bi „povećali transparentnost“ blockchaina, kako bi lakše identificirali određene korisnike te pružili podatke i usluge analize podataka velikim tvrtkama.

Porezi i regulativa

Korištenjem bitcoina potrebno je upoznati se i sa poreznim obvezama koje iz toga proizlaze. Velika većina država na svijetu za trgovanje bitcoinom podrazumijeva da je na takve transakcije potrebno platiti i određena davanja državi. Bitcoin se tretira kao vlasništvo te se u Hrvatskoj plaća porez na kapitalnu dobit koju ste eventualno ostvarili kao razliku između nabavne i prodajne cijene. Ako kupujete i prodajete bitcoin, trebali biste se adekvatno pripremiti za rješavanje poreznih obveza. Ipak jedna dobra vijest je ta da ukoliko bitcoin držite više od dvije godine od datuma kupovine te ga tada odlučite prodati više nemate poreznu obvezu na temelju te transakcije. Kako smo već ranije spomenuli da je bitcoin primarno dugoročno spremište vrijednosti svakako bi ga trebali držati više od dvije godine. Mišljenje porezne uprave pročitajte u ovom dokumentu.

Sigurnosni savjeti za korištenje bitcoina

Enkripcija novčanika

Ukoliko ste se već odlučili da će te dio svoje imovine ipak pretvoriti u bitcoin morate biti svjesni činjenice da je bitcoin moguće i veoma lako izgubiti ako ga ne osigurate na pravi način. To ga su svjesni i hakeri čija česta meta napada postaju vlasnici bitcoina. Vaš pošteno stečen novac koji ste odlučili pretvoriti u bitcoin zaslužuje da bude sigurno pohranjen te je potrebno poduzeti nekoliko jednostavnih mjera opreza kako bi ga što sigurnije pohranili. Možda i jedna od najsigurnijih metoda zaštite je ta da informaciju o tome da ste vlasnik bitcoina jednostavno zadržite sami za sebe i to nikada ne spominjete u online svijetu.

Što se bitcoin novčanika tiče i njegove zaštite apsolutni minimum koji morate osigurati je vaš novčanik osiguran lozinkom bez obzira da li se radi o vašem osobnom novčaniku kojeg imate na računalu ili mobitelu ili novčaniku koji imate na nekoj od online mjenjačnica. Lozinke poput „123456“ ili „ivan30051980“ nisu lozinke i to ste već odavno trebali naučiti. Lozinke trebaju biti mnogo kompleksnije od ovih primjera pa ovome svakako dajte na važnosti. Lozinka bi svakako trebala sadržavati velika i mala slova kao i brojeve te specijalne simbole. Primjer jedne dobre lozinke izgledao bi ovako: „uS7Dj@85V14ez$7C“. Ukoliko se pitate kako je takvu lozinku uopće moguće zapamtiti tada možete razmisliti o korištenju password manager alata.

Ukoliko ste se odlučili za najsigurniju varijantu čuvanja vašeg bitcoina korištenjem Ledger ili Trezor hardverskih novčanika kroz proces zaštite istih biti će te vođeni prilikom njihove inicijalizacije.

Ukoliko koristite novčanike nekih od online mjenjačnica svakako je potrebno aktivirati 2FA ili dvo-faktorsku autentifikaciju. Ako ste se registrirali na mjenjačnicu koja ne pruža takvu mogućnost savjetujem vam da račun na toj mjenjačnici odmah zatvorite. Ocjenu i sigurnost pojedinih mjenjačnica možete pogledati na slijedećem linku. Dvo-faktorska autentifikacija predstavlja dodatnu razinu zaštite od neovlaštenih upada u vaš korisnički račun.

Na mjenjačnicama koje nude ovaj oblik zaštite nju je moguće aktivirati na slijedeći način: (mjenjačnice možda korite različitu terminologiju kroz izbornike ali princip je kod svih isti)

• Potrebno je preuzeti besplatnu Google Authenticator ili Authy aplikaciju putem vašeg mobilnog telefona
• Ulogirati se u vaš račun na mjenjačnici
• Otići na stranicu sa sigurnosnim postavkama i odabrati Two-Factor Authentication.
• Tada bi vam se trebao prikazati QR kod koji je potrebno skenirati sa aplikacijom koju ste preuzeli u prvom koraku
• Kada je kod uspješno skeniran aplikacija na mobitelu će vam početi prikazivati broj od 6 znamenki koji će se svakih 30 sekundi izmjenjivati
• Ovo je vaš kod za verifikaciju koji uz lozinku sada morate upisivati svaki put kada se ponovo budete pristupali svom korisničkom računu
• Mjenjačnica će vas sada zatražiti da potvrdite aktivaciju 2FA sa kodom koji se prikazuje u vašoj mobilnoj aplikaciji

Nikada ne dijeli svoje privatne ključeve

Privatni ključ je kod koji vam omogućuje prijenos bitcoina, odobravanje transakcija i općenito za kontrolu vašeg bitcoin novčanika. OD APSOLUTNE JE VAŽNOSTI DA SVOJE PRIVATNE KLJUČEVE ZADRŽITE SAMO ZA SEBE. Čuvajte ih na sigurnom mjestu kojem samo vi možete pristupiti. UKOLIKO NETKO DOĐE DO VAŠIH PRIVATNIH KLJUČEVA ON TADA IMA PRISTUP VAŠEM BITCOIN NOVČANIKU TE SA VAŠIM BITCOINOM SPREMLJENIM NA NJEGA MOŽE UČITI ŠTO GOD ŽELI.

Svoje privatne ključeve čuvajte. Privatne ključeve nikada ne čuvajte na računalu ili mobitelu ili bilo kojem drugom uređaju koji se može spojiti na Internet. Jer ako se može spojiti na Internet tada tom uređaju mogu isto tako pristupiti i hakeri ili zloćudni softver a vaši privatni ključevi tada mogu biti kompromitirani.

Poznata je uzrečica koja glasi „Not your keys not your coins“. Vašim bitcoinom upravljate samo ako imate kontrolu nad vašim privatnim ključevima. Ako nemate kontrolu nad vašim privatnim ključevima tada nemate ni kontrolu nad vašim bitcoinom.

Jednostavno kreiranje i osiguranje pohrane vlastitih privatnih ključeva moguće je pomoću vodećih hardverskih novčanika kao što su Ledger i Trezor.

Sigurnosna pohrana novčanika

Prilikom inicijalizacije Ledger ili Trezor hardverskih novčanika morate zapisati frazu za oporavak. Fraza za oporavak se sastoji od 12 ili 24 riječi koje je potrebno zapisati na zasebni komad papira koji dolazi u pakiranju sa ovim tipom novčanika. Ovo je IZNIMNO VAŽNO jer ukoliko se desi da vaš novčanik bude oštećen, izgubljen ili ukraden, koristeći frazu za oporavak, svojim sredstvima na novom novčaniku uvijek možete pristupiti koristeći frazu za oporavak.

Jednom kada ste frazu za oporavak zapisali potrebno ju je sigurno pospremiti isto kako ste pospremili i svoj privatni ključ. Dakle offline, nikako na računalu ili u mobitelu niti u bilo kojem drugom digitalnom obliku. Frazu za oporavak možete čuvati u vašem domu ili na drugom sigurnom mjestu. Svakako osigurajte da je mjesto sigurno i vama lako dostupno kako biste svom bitcoinu mogli lako i brzo pristupiti u slučaju da izgubite vaš novčanik ili da se isti jednostavno pokvari.

Detaljno o privatnim ključevima, i frazama za oporavak pročitajte u dijelu o bitcoin novčanicima.

Ažuriranje softvera novčanika

Kako biste bili sigurni da je vaš bitcoin novčanik siguran, potrebno je redovito ažuriranje softwarea novčanika kako biste bili sigurni da software ne sadrži eventualne propuste koji mogu ugroziti sigurnost vašeg novčanika. Tvrtke koje svoja programska rješenja za bitcoin novčanike pružaju na upotrebu redovito ažuriraju svoj software kako bi ga unaprijedile korisnim izmjenama i dodacima i učinile još sigurnijim u odnosu na prethodnu verziju koja je korištena. Ako redovito ažurirate software vašeg bitcoin novčanika, na taj način osigurati će te da vaš novčanik ima najnovije značajke i najbolju funkcionalnost.

Kako kupiti bitcoin

Online mjenjačnice

Najlakši i najsigurniji način za kupnju Bitcoina je kupnja putem online mjenjačnica. Neke od najpopularnijih mjenjačnica danas su Binance, FTX, Coinbase, Kraken, KuCoin, Gemini, Gate.io, Bitfinex, Bitstamp, Bybit itd. Manje, odnosno manje poznate mjenjačnice nose veći rizik prilikom korištenja istih. Uz rizik da nisu u potpunosti sigurne postoji i mogućnost da nisu u potpunosti ni usklađene sa svim zakonskim regulativama. Imajte na umu da postoji i jako puno različitih mjenjačnica koje su apsolutne prevare. Ukoliko vam se putem telegrama, twittera, discorda i ostalih online aplikacija javljaju nepoznati ljudi i promoviraju vam mjenjačnice na kojima možete sigurno trgovati i dobivati jako velike povrate na svoje uloge savjetujem vam da te ljude odmah blokirate i ni slučajno ne otvarate linkove koje su vam poslali da se na tim mjenjačnicama registrirate. Ukoliko se registrirate i pošaljete svoja sredstva na njih budite sigurni da ste ta sredstva zauvijek izgubili.

Stoga se preporuča da svoj prvi bitcoin (ili samo dio bitcoina) kupite na nekoj od najvećih mjenjačnica, dobro etabliranih imena koja su prethodno navedena. Mjenjačnicama tih tvrtki možete pristupiti putem računala ili mobitela koristeći aplikacije koje možete preuzeti u Google Play Storeu ili Apple Storeu. Iako su to najveći igrači u kripto svijetu savjetujem vam da kada kupite svoj prvi bitcoin da ga svakako pošaljete na svoj novčanik. Kako smo već spomenuli frazu „Not your keys not your coins“ znate da ako svoj bitcoin ostavite na mjenjačnici da ne posjedujete privatni ključ za bitcoin adresu na kojoj se vaš bitcoin nalazi te samim time vi nemate apsolutnu kontrolu na njim.

Da biste kupili bitcoin, prvo morate uplatiti sredstva na račun mjenjačnice, nakon čega ta sredstva možete zamijeniti za bitcoin. Mnoge mjenjačnice nude vam opciju da novac putem bankovne transakcije prebacite na njihov bankovni račun ili da bitcoin kupite koristeći vašu debitnu ili kreditnu karticu. Ukoliko se odlučite novac prebaciti bankovnom transakcijom morate znati da će se vaš novac na mjenjačnici pojaviti u roku najčešće od 1-3 radna dana. Ukoliko želite koristiti vašu karticu novac na vašem računu bit će dostupan odmah. Ali pritom imajte na umu ukoliko koristite karticu da su provizije poprilično velike i znaju biti u rasponu od najčešće 3-5% što je zaista previše. Prilikom slanja novca na svoj račun na online mjenjačnici putem bankovne transakcije najčešće nema provizije koju će vam mjenjačnica naplatiti za polog sredstava. Neki manji trošak transakcije može se pojaviti prilikom slanja novca sa vašeg računa i to ovisi o vašoj banci.

Bitcoin bankomati (ATM)

Danas postoje i bitcoin bankomati identični onim običnim bankomatima banaka koje svakodnevno koristite za podizanje gotovine. Bitcoin bankomati pružaju diskretnu opciju za kupnju i prodaju bitcoina. Ako postoji neki blizu mjesta gdje živite, oni su također praktičan način da dođete do bitcoina. Svakako imajte na umu na su troškovi transakcije na njima u najboljem slučaju na razini onih kada koristite svoju debitnu ili kreditnu karticu za kupnju bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama.

Danas je bitcoin moguće kupiti i u poštanskim uredima ili u klasičnim mjenjačnicama koje se nalaze na svakom koraku tipa Western Union. Transakcijske naknade kod njih su također velike tako da dvaput razmilite prije nego ih koristite.

Lokacije bitcoin bankomata možete pretraživati na slijedećem linku:

https://coinatmradar.com/

Osobno od nekoga

Bitcoin možete kupiti i osobno od nekoga tko ga želi prodati. To može biti vama neka bliska ili barem poznata osoba. Isto tako, danas online možete pronaći mnogo stranica i aplikacija na kojima ljudi oglašavaju kupnju i prodaju bitcoina. U ovom slučaju budite jako oprezni jer prevaranata ima na svakom koraku. Ukoliko se odlučite na ovaj način kupovine ili prodaje bitcoina, kod osobe s kojom dogovorite transakciju inzistirajte na tome da se nađete na nekom javnom mjestu umjesto nekog parkirališta, male mračne uličice ili lokalne birtije. Nikako nije uputno ići sam na takve „sastanke“.

Bitcoin novčanici

Što je bitcoin novčanik

Poput vašeg običnog novčanika, bitcoin novčanik je način za pohranjivanje novca odnosno vašeg bitcoina. Osnovna stvar koju morate razumjeti a koja se tiče bitcoin novčanika je da bitcoin zapravo ne postoji unutar njega. Bitcoin postoji samo na distribuiranoj bitcoin knjizi (bitcoin blockchain ledger). Privatni ključevi odnosno ključevi koji su potrebni za slanje i primanje bitcoina preko te distribuirane bitcoin infrastrukture na kojoj bitcoin zapravo funkcionira čuvaju se u bitcoin novčaniku.

Što je bitcoin adresa

Niz brojeva i slova koji je specifičan samo za vaš novčanik je bitcoin adresa. Da biste primili bitcoin, morate tu adresu podijeliti s osobom koja vam želi poslati bitcoin. Preporučljivo je da nikada 2 puta ne koristite istu adresu iz sigurnosnih razloga. Bitcoin novčanici imaju mogućnost generirati beskonačan broj bitcoin adresa pa je ovu mogućnost uputno koristiti. Većina novčanika brine o tome automatski umjesto vas i generira novu adresu svaki put kada želite primiti bitcoin. Pritom uvijek znate stanje bitcoina u vašem novčaniku koji prikazuje saldo bitcoina na svim bitcoin adresama koje su za vas u njemu generirane.

Što je to fraza za oporavak

Kada inicijalizirate novi novčanik, stvara se niz od 12 ili 24 nasumično generirane riječi poznate kao “seed words” ili “mnemonic“ odnosno fraza za oporavak. Ovaj set riječi služi za otključavanje cjelokupnog vašeg novčanika i njega nikada ni u kojem slučaju ne smijete s nikim podjeliti. Isto tako, dužni ste ovaj set riječi pohraniti na sigurno i vama lako dostupno mjesto da u slučaju potrebe isti možete upotrijebiti. Ako itko dođe u posjed ovog seta riječi bez problema može isprazniti vaš bitcoin novčanik.

Što je pristupna fraza

Pristupna fraza, passphrase ili zaporka, često je poznata kao dodatna 13. ili 25. riječ u setu od 12 ili 24 riječi koje se inače zapisuju kod inicijalizacije novog bitcoin novčanika. To je korisnički definirana dopunska riječ ili izraz namijenjen za jačanje sigurnosti. Da bi pristupio vašem novčaniku napadaču je potrebna i ta vaša dodatna riječ uz cjelokupnu frazu od 12 ili 24 riječi koje ste zapisali. Tu jednu dodatnu riječ nikada ne držite u blizini ili zajedno sa vašom frazom za oporavak od 12 ili 24 riječi.

Što je privatni ključ

Privatni ključ predstavlja dokaz da entitet koji ga posjeduje ima ovlaštenje za trošenje bitcoina s odgovarajuće bitcoin adrese. Privatni ključ kreira se iz vaše pristupne fraze. Za svaku adresu koja je otvorena u vašem novčaniku generira se privatni ključ. Danas, velika većina korisnika bitcoina nikada se neće izravno koristiti s privatnim ključem; umjesto toga, softver novčanika to odrađuje automatski za vas prilikom korištenja.

Što je javni ključ

Javni ključ za bitcoin je isto ono što je IBAN za vaš bankovni račun. To je bitcoin adresa na koju možete primati novac na blockchainu odnosno primati bitcoin na vašu bitcoin adresu.

Što je prošireni javni ključ

O proširenom javnom ključu ili Xpub možete razmišljati kao o glavnom ključu vašeg bitcoin novčanika. Isto kao i kod privatnih ključeva ili fraza za oporavak ovaj ključ nitko osim vas ne smije znati. Pomoću Xpub ključa moguće je generirati i vidjeti svaku adresu koja je prethodno generirana u vašem novčaniku. Ypub i Zpub su Xpub varijacije koje zapravo imaju istu funkciju.

Koji bitcoin novčanik je najbolji za vaše potrebe

Potpunu kontrolu nad svojim bitcoinom imate korištenjem hardverskih novčanika. Ali s tom potpunom kontrolom dolazi i potpuna individualna (vaša) odgovornost. Vi i samo vi ste odgovorni za sigurnost vašeg bitcoina. Vi sami morate osigurati fizičku zaštitu vašeg bitcoin novčanika kako ga ne biste izgubili ili da vam ne bude ukraden. Isto tako, morate zapamtiti lozinku vašeg bitcoin novčanika kako bi mogli pristupiti svojem bitcoinu.

S druge pak strane, čuvanje bitcoina na raznim bitcoin mjenjačnicama je mnogo jednostavnije ali morate biti svjesni da u tom slučaju ne posjedujete privatne ključeve koji vam garantiraju da sa svojim bitcoinom možete raditi što god želite, kada god to želite i u odnosu s kim god to želite.

Mjenjačnice koliko god velike bile ipak mogu biti hakirane. Najpoznatiji primjer takvog slučaja datira još iz 2014. godine kada je tada najveća mjenjačnica Mt.Gox napadnuta te je ukradeno oko 850.000 bitcoina. Dan danas velika većina tog ukradenog bitcoina još uvijek nije pronađena niti vraćena vlasnicima.

Danas je sigurnost na velikim mjenjačnicama znatno veća. Tvrtke kao što su Binance, Coinbase, Kraken itd., na primjer, drže veliku većinu svojih Bitcoina u tzv. cold storage novčanicima koji nisu povezani na Internet te su tako zaštićeni od cyber napada. Bez obzira na sve moguće oblike zaštite, mjenjačnice su uvijek izložene velikoj količini pokušaja upada u njihove sustave.

Idealan odabir novčanika ovisi od pojedinca do pojedinca. Radi se o preferencijama svakog ponaosob a faktori koji na to utječu mogu biti npr. iznos bitcoina koji se želi spremiti ili koliko brzo i jednostavno se tom bitcoinu želi moći pristupati. Slično kao i kod bilo koje druge vrste valuta, manje količine bitcoina možete držati u manje sigurnom novčaniku (u novčanicima na računalu ili mobitelu) do kojeg je jednostavno doći za svakodnevnu upotrebu, dok veće količine bitcoina svakako trebate držite skrivene na sigurnijem mjestu u hardverskim novčanicima tipa Ledger ili Trezor. Isto tako, ukoliko posjedujete veće količine bitcoina uputno ga je držati na više hardverskih novčanika koji se nikada ne bi trebali nalaziti na istom mjestu.

Hardverski novčanici

Postoje mnoge različite opcije za pohranu bitcoina, svaka sa svojim prednostima i nedostacima i po kojima se međusobno razlikuju. Kako biste spriječili krađu ili gubitak, ključno je da ste svoj bitcoin sigurno pohranili. Ako se dovedete u situaciju da je bitcoin izgubljen ili ukraden, velika je vjerojatnost da ga više nikada nećete pronaći i da je izgubljen trajno i nenadoknadivo. Iz tog razloga, trebali biste paziti da uvijek pohranite svoj bitcoin na sigurno. Najsigurnija opcija pohrane bitcoina je na hardverske (offline) novčanike.

Hardverski novčanici fizički su uređaji koji sliče najobičnijim USB stickovima a koji vam omogućuju sigurnu pohranu Bitcoina na njih. Da biste bitcoin poslali na svoj hardverski novčanik morate ga baš popust USB sticka spojiti na računalo. Istovremeno je potrebno instalirati i pokrenuti nativni programski paket koji ide uz novčanik te u njemu izvršiti sve potrebne operacije za prijenos bitcoina u vaš novčanik sa recimo online mjenjačnice na kojoj ste prethodno bitcoin kupili. Nakon prijenosa bitcoina u vaš hardverski novčanik, novčanik je potrebno pospremiti na sigurno. Hardverski novčanici zaštićeni su lozinkom, pa čak i ako je vaš hardverski novčanik izgubljen ili ukraden, netko i dalje treba lozinku za pristup vašem bitcoinu. Imajte na umu da svoju lozinku ne smijete držati zajedno sa novčanikom kao što npr. neki ljudi u svojim normalnim novčanicima drže pinove za kartice koje se nalaze u istom tom novčaniku. Ne moram vam objašnjavati koliko je to neodgovorno ponašanje.

Primjeri hardverskih novčanika:

Ledger

Ledger je vjerojatno najpoznatiji hardverski novčanik na tržištu. Ledger novčanici imaju visoku reputaciju za sigurnost i pouzdanost pohranjivanja bitcoina. Osim toga, izrađeni su od čvrstih materijala poput nehrđajućeg čelika, što povećava njihovu otpornost na oštećenja tokom vremena. Ovu dodatnu karakteristiku mnogi vide kao veliku prednost nad ostalim novčanicima.

!!VAŽNO!!

Prvi put kada koristite Ledger novčanik, biti će vam prikazana fraza za oporavak koju morate zapisati na papir koji je priložen u pakiranju samog novčanika. Ako izgubite svoj Ledger novčanik ili ako se jednostavno pokvari, korištenjem fraze za oporavak možete povratiti svoj bitcoin novčanik na novom uređaju.

!!POSEBNO VAŽNO!!

Svoj Ledger novčanik uvijek kupujte direktno od proizvođača ili od ovlaštenih distributera. Ako kupujete od nepoznatih trgovaca ili pojedinaca nemate garanciju da novčanik nije prethodno kompromitiran. Događali su se slučajevi da su ljudi novčanike kupovali preko ebay platforme. Novčanici su im dostavljeni na kućnu adresu ali su ti novčanici već u samom pakiranju imali ispunjene kartice sa frazom za oporavak. Poruka koju su novi vlasnici novčanika od prodavatelja dobili da su oni to već za vas napravili kako bi vam maksimalno olakšali upotrebu. Neiskusni korisnici su im na tome bili jako zahvali i nisu znali da ako netko drugi već zna tu frazu za oporavak da isto tako može pristupiti njihovom bitcoinu. Naravno, ti korisnici ostali su bez bitcoina koji su stavili na tako kompromitiran uređaj. Dakle, kada Ledger uređaj stigne na vašu adresu mora biti tvornički zatvoren. Kartica za zapis fraze za oporavak mora biti prazna i Ledger uređaj kada ga prvi put spojite na računalo mora vas provesti kroz proces generiranja fraze za oporavak koja se sastoji od 12 ili 24 riječi koje morate zapisati na karticu koja je s uređajem stigla.

Ledger ima više različitih uređaja a to su Ledger Nano S, Ledger Nano S Plus i Ledger Nano X. Detalje o svakom uređaju posebno i narudžbu možete napraviti klikom na naziv svakog od uređaja.

Trezor

Trezor novčanik je također veoma popularan hardverski novčanik vlasnicima bitcoina. Trezor novčanik nudi korisničko sučelje koje je jednostavno za korištenje te također ima visoku razinu sigurnosti i reputaciju na tržištu. Osim toga, Trezor ima izvrsnu podršku korisnicima, što je ključno s obzirom na to da mnogi kupci koji kupuju Trezor novčanike nikada prije nisu koristili hardverski novčanik pa im je za prvu upotrebu potrebna pomoć.

Kao i kod Ledger novčanika na početku korištenja morati će te zapisati frazu za oporavak koja se sastoji od 12 ili 24 riječi. U slučaju da izgubite ili oštetite svoj Trezor novčanik, ovu frazu za oporavak možete upotrijebiti za dohvat vašeg bitcoina na novom uređaju. Nakon što Trezor uređaj baš kao i Leger odspojite sa računala znači da putem interneta njemu više nitko ne može pristupiti. Kao i kod Ledger uređaja, Trezor morate pospremiti na sigurno mjesto kojem vi u svakom trenutku imate pristup.

NGRAVE

NGRAVE novčanik pogledajte ovdje.

Novčanici na računalu ili mobitelu

Novčanik koji kao aplikaciju možete instalirati na vašem računalu zove se još i desktop wallet ili desktop novčanik. Desktop novčanici općenito dolaze s više funkcionalnosti od mobilnih novčanika, ali mogu biti i kompliciraniji. Budući da su računala povezana na internet i podložna su zlonamjernom ili malicioznom softveru, trebate biti jako oprezni sa softverom koji instalirate.

Mobilni novčanik je onaj koji radi na vašem mobilnom telefonu. Ti novčanici omogućuju brz pristup vašem bitcoinu, ali isto tako nose sa sobom veliki rizik. Ako izgubite ili razbijete telefon, možete izgubiti i svoj bitcoin. Ako se to i desi to ne bi trebao biti problem pod uvjetom da je vaša „seed fraza“ sigurno pohranjena tako da možete svoj novčanik aktivirati na drugom uređaju.

Novčanici kojima upravljaju treće strane

Novčanici kod trećih strana su novčanici kod kojih vi ne kontrolirate privatne ključeve. Ovakvi novčanici često mogu olakšati potencijalne složenosti koje dolaze sa korištenjem bitcoin novčanika, ali to dolazi s rizikom da vi nemate kontrolu nad vašim privatnim ključevima pa tako ni nad vašim bitcoinom. Ovakvim novčanicima uglavnom upravljaju burze i korisnicima se savjetuje da na njima ne drže velike količine bitcoina. Neke od najpoznatijih online mjenjačnica su Binance, FTX (tokom 2022. godine ispostavilo se da je ova mjenjačnica jedna od največih prijevara u povijesti kripta), Coinbase, Kraken, KuCoin, Gemini, Gate.io, Bitfinex, Bitstamp, Bybit itd. Kao što je već rečeno ti novčanici su jednostavniji i praktičniji za korištenje ali vi ne posjedujete vaše privatne ključeve.

Često ove online mjenjačnice osiguravaju svoje kripto novčanike metodama kao što su identifikacija s 2 ili 3 faktorskom autentifikacijom i vremenskim odmakom za transakcije. Na primjer, online mjenjačnica Coinbase ima sigurnosnu opciju koja se zove “pohrana u trezoru” koja vam omogućuje prijenos Bitcoina s običnog novčanika u novčanik koji ima razdoblje čekanja od 48 sati za povlačenje vašeg bitcoina i zahtijeva provjeru telefonskim putem i sa dvije različite email adrese. Dodatne usluge ovog tipa značajno pridonose povećanju sigurnosti.

Skrbnička rješenja

Skrbnička rješenja su obično namijenjena institucijama ili pojedincima koji žele zaštititi velike količine kripto valuta. Takvi novčanici obično su osigurani od gubitka ili krađe do određenih iznosa. Danas postoje brojne usluge čuvanja bitcoina visoke razine sigurnosti za institucionalne ulagače. Tvrtke kao što su Coinbase, Gemini, Fidelity ili BitGo nude skrbništvo nad Bitcoinom. Ukoliko ste ste pojedinac s velikom neto vrijednošću u bitcoinu ili ako predstavljate instituciju, tada bi jedno od ovakvih rješenja mogla biti prava opcija za vas.

Novčanik s više potpisa

Novčanik koji treba više od jednog privatnog ključa za potpisivanje transakcije poznat je kao novčanik s više potpisa ili multi-sig wallet. Prilikom izrade novčanika, korisnik može odabrati hoće li upotrijebiti 2 od moguća 3 ključa za potpisivanje ili 15 od mogućih 20. Iako je multi-sig novčanik puno kompliciraniji za kreirati od novčanika sa samo jednim privatnim ključem on je zato sigurniji od novčanika sa samo jednim privatnim ključem.

Novčanici samo za pregled

Vaš prošireni javni ključ (Xpub), koji vam omogućuje pregled stanja novčanika, koristi se za izradu novčanika koji omogućavaju samo uvid u stanje novčanika (view only) bez mogućnosti potpisivanja transakcija odnosno slanja bitcoina iz njega. Ovakvi novčanici ne mogu se koristiti niti za kupnju jer nemaju privatne ključeve.

Transakcijske naknade

Ovisno o brzini kojom želite da se transakcija obavi imate mogućnost da odaberete visinu transakcijske naknade. Što je naknada viša vaša transakcija će prije biti obrađena. Uz to morate biti svjesni da vrijeme obrade transakcije ovisi i o zauzetosti mreže u datom trenutku. Prilikom transakcije u vašem novčaniku vidjet će te procjenu kolika je transakcijska naknada te će te imati mogućnost povećati ili smanjiti taj parametar.

Što je to QR kod

Podaci o adresama i iznosima vizualno mogu biti predstavljeni i putem QR koda. QR kodovi se najčešće koriste kako bi se dugačke i komplicirane za zapamtiti bitcoin adrese jednostavno mogle skenirati vašim mobilnim uređajem. Na ovaj način eliminira se potreba za ručnim upisivanjem adrese, što može rezultirati pogreškama prilikom prepisivanja i slanjem bitcoina na nepostojeću adresu. Ukoliko se to desi nažalost vaš bitcoin je nepovratno izgubljen.

Uobičajene pogreške

Bitcoin alternative

Odmah na početku moramo reći da bitcoin nema alternativu. Alternativne kripto valute kojih danas ima gotovo 20.000 u više od 99.99% slučajeva su čiste prevare koje se temelje na privlačenju korisnika putem različitih marketinških trikova i buzzworda poput izraza „decentralizirano financiranje“. Korištenjem razno raznih aplikacija koje nude velike prinose možda zvuči primamljivo ali morate biti svjesni da takvi prinosi nisu komercijalno održivi i da će zasigurno doći trenutak kada će se ti sistemi urušiti. Ukoliko ste svoj bitcoin deponirali na platforme ovog tipa savjetujem vas da ga što prije povučete na svoj novčanik za koji posjedujete svoje privatne ključeve.

Kupnja bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama

Kupnja KYC (Know-Your-Customer) bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama (CEX) brz je i jednostavan način. No ipak morate biti svjesni kompromisa i posljedica koje iz toga proizlaze. Kako bi ste se uspješno registrirali na centraliziranim mjenjačnicama minimalno što će te morati napraviti je ostaviti vaš osobni dokument sa slikom. Na temelju toga, budući da je bitcoin transakcije moguće pratiti uvijek vas se može povezati sa adresom na kojoj je vaš bitcoin pohranjen. Isto tako, sve vaše buduće transakcije mogu biti praćene. Ukoliko je ovo nešto što vam nije o značaja bitcoin slobodno kupite na online mjenjačnicama ali ga svakako prebacite na vaš novčanik tako da ga ne ostavljate u novčaniku mjenjačnice.

Ne istražiti druge opcije kupnje

Koja alternativna rješenja na tržištu postoje ako vam se ne sviđa prizvuk kupovine bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama gdje ste dužni ostaviti svoje podatke. Iako postoje peer-to-peer platforme za razmjenu kao što su Bisq i HodlHodl koje koriste escrow usluge kako bi vam omogućile stjecanje bitcoina od bilo koga u cijelom svijetu, one obično nisu tako jednostavne za korištenje kao KYC alternative. Najjednostavniji način za početak je kupnja od prijatelja, osoba od povjerenja ili pak članova obitelji. Mnogi korisnici su odavno shvatili koliko je anonimnost zapravo važna. Ako se raspitate malo oko sebe zasigurno će te naići na nekoga tko bitcoin već posjeduje a za koga to možda nikada ne bi rekli. To su ljudi koji ne oglašavaju na sva zvona da posjeduju bitcoin i to bi zapravo svatko trebao tako raditi. Raspitajte se oko sebe, netko sigurno ima bitcoina koji je spreman prodati.

Druga dobra alternativa za anonimno stjecanje bitcoina je rudarenje ali to je zasebna i tehnološki malo zahtjevnija edukacija o kojoj će biti govora na ovoj stranici. Svakako morate biti upoznati i s poreznim aspektom ovakvog načina stjecanja bitcoina.

Ne imati svoj vlastiti „node“

Korištenje vlastitog noda vam daje sigurnost da su informacije prikazane u vašem novčaniku točne i u skladu s “Bitcoin propisima” vašeg čvora. Jednostavno rečeno, ako ne koristite vlastiti node, znači da koristite nečiji tuđi bez obzira da li znate tu osobu ili ne. Bitcoin tako jednostavno funkcionira. Korištenjem vlastitog noda ne morate se oslanjati ni na koga drugoga za provođenje transakcija kada imate novčanik povezan s vlastitim nodom, što daje ogromne prednosti u pogledu privatnosti.

Ostavljati bitcoin na mjenjačnicama

Nakon što ste kupili bitcoin na nekoj od mjenjačnica (KYC) i ostavili sve svoje osobne podatke, ostavili ste ga na burzi jer niste znali kako se koristit bitcoin novčanik ili kako se bitcoin sa mjenjačnice šalje u vaš novčanik. Morate biti svjesni da vi ne posjedujete privatne ključeve novčanika u kojima se bitcoin nalazi na mjenjačnicama na kojoj ste ga kupili bez obzira što ga vidite nakon što ste se na mjenjačnicu ulogirali. Vaš korisnički račun na mjenjačnici nije isto što i bitcoin novčanik. Bitcoin koji vam stoji na mjenjačnici što prije pospremite u novčanik za koji vi i samo vi posjedujete privatne ključeve. Ne dopustite da vam se dogodi situacija u kojoj će neka mjenjačnica biti meta hakerskog napada i sa koje je ukraden bitcoin među kojima se nalazi i vaš. Bilo je mnogo ovakvih slučajeva posljednjih godina. Isto tako, nisu ni sve mjenjačnice u potpunosti legitimne te je bilo slučajeva da su vlasnici istih jednostavno nestali i sa sobom uzeli ogromne količine tuđeg novca (bitcoina i ostalih kripto valuta).

Također, u zadnje vrijeme otkako je tržište kripto valuta dosta potonulo (isto kao i sva ostala tržišta) došlo je do situacija da su pojedine firme (mjenjačnice ali i firme koje se bave pružanjem drugačijih usluga na kripto tržištu) zbog krize koja ih je pogodila jednostavno postale insolventne. Jedna od stvari koje su prvo napravile bilo je to da su onemogućili korisnicima da sa tih platformi povuku svoja sredstva. Najznačajniji primjeri ovakvih događaja su vezani za Celsius i BlockFi. Nemojte se dovoditi u ovakve situacije i obavezno svoj bitcoin nakon kupovine prebacite na svoj novčanik u kojem vi upravljate sa svojim privatnim ključevima.

Slati nekome svoje privatne ključeve

Prevaranti se često predstavljaju kao članovi bitcoin zajednice kako bi ponudili podršku nekome tko možda traži pomoć putem chat aplikacija kao što su Telegram, Discord i sl. Te osobe se će vam najčešće poslati linkove na kojima trebate upisati svoje privatne ključeve ili frazu za oporavak kako bi oni tobože provjerili da ste vi stvarno vlasnik tog novčanika i kako bi vam onda mogli pružiti pomoć. To je naravno jedna velika laž. Nikada, ali baš nikada, nikome (ni policiji, ni poreznim vlastima, ni državnim institucijama) ne dajte svoje privatne ključeve ili frazu za oporavak a posebno ne online.

Nesigurna pohrana vaše „fraze za oporavak“

Ključ do vašeg bitcoina je vaša fraza za oporavak i svatko tko joj ima pristup ima i pristup vašem bitcoinu. Treba ju čuvati na sigurnom mjestu, ali pripazite da ne bude „toliko sigurna“ da i vi zaboravite gdje je ili kako glasi. Jedna veoma loša ideja je držati ju na računalu ili u mobitelu. Vjerojatno najsigurnija metoda je da ju „jednostavno“ zapamtite i da ne postoji druga kopija. Ali naravno morate biti sigurni da će te ju moći reproducirati kada za to dođe vrijeme.

Slanje bitcoina na netočnu adresu

Ovih dana sve je teže to učiniti jer novčanici sada imaju značajke otkrivanja pogrešaka i QR kodove koji se mogu skenirati kamerom na vašem mobilnom telefonu. Kada nekome šaljete bitcoin, uvijek je najbolje koristiti QR kodove ili copy/paste bitcoin adrese jer dugi nizovi brojeva i slova nisu jednostavni za prepisivanje i lako može doći do pogreške. Prije finalnog slanja uputno je još jednom ipak provjeriti adresu prije slanja.

Pretjerana euforija

Što više budete učili o bitcoinu i kako budete sve dublje i dublje shvaćali što je to zapravo bitcoin i kako funkcionira nemoguće je da vas neće uhvatiti euforija. Još ako vrijeme počnete provoditi recimo na Twitteru i YouTube-u gdje se vjerojatno najviše sadržaja generira o bitcoinu možete doći u iskušenje da na bitcoin potrošite više novca nego si to zaista i možete priuštiti. Bitcoin je još uvijek mlada i veoma cjenovno osjetljiva klasa imovine. Nemojte se dovesti u situaciju da kada dođe do većih padova cijene da razmišljate hoćete li sutra imati za stanarinu ili još gore za osnovne životne namirnice. Ne ulažite u bitcoin novac koji si ne možete priuštiti da ga u potpunosti izgubite. Ovo vrijedi za sve klase imovine pa tako i za bitcoin.

Trgovanje na burzama

Trgovanje bitcoinom na burzama može biti jako primamljiva stvar ako znate da dnevne fluktuacije cijene bitcoina znaju biti i 20%. Kripto tržište je još uvijek mlado i neregulirano pa tako i mjenjačnice na kojima se trguje. Vi kao mali igrač nemate nikakve šanse protiv velikih igrača koji još uvijek sa relativno „malo novca“ mogu manipulirati cijenom bitcoina a to znači da će te vi biti „likvidirani“. Ostavite trgovanje nekome drugome a vi online mjenjačnice koristite samo za kupovanje bitcoina i slanje istoga na svoj privatni novčanik.

Ne radite od sebe metu

Bitcoin živi na internetu koji je, slično kao i stvarni svijet, pun prevaranata koji su spremni otići daleko kako bi se domogli vašeg bitcoina. Razgovorom o posjedovanju bitcoina na internetu ili u stvarnom svijetu doslovno stavljate metu na vaša leđa za lopove ili prevarante. Uobičajeni pristup za ljude koji komuniciraju online s bitcoin zajednicom je stvaranje online persone koja je potpuno odvojena od vašeg stvarnog identiteta.

Ne koristiti 2FA

Danas je vaša email adresa povezana s računom za sve što radite online. Prevaranti relativno jednostavno mogu dobiti pristup vašim privatnim podacima ako ne vodite dovoljnu pažnju oko zaštite te vaše email adrese. Dodatni sigurnosni mehanizam, dvostruka autentifikacija ili 2FA, štiti vas od nepoželjnih upada u korisničke račune. Najpoznatije dvije 2FA aplikacije su Google Authenticator i Authy koje možete preuzeti putem vašeg mobilnog telefona kao i svaku drugu aplikaciju. Svakako koristite ove mogućnosti dodatne zaštite za sve vaše online korisničke račune i izbjegavajte oblik ovakve 2FA autentifikacije putem SMS poruka.

Ne tražiti pomoć ako nešto ne znate

Bitcoin zajednica je danas izrazito rasprostranjena i korisna. Postoje stotine različitih telegram grupa, GitHub ili reddit stranica, profila na Twitteru koji su voljni pomoći u svako doba. Ako imate bilo kakvo pitanje slobodno se i nama obratite i postavite pitanje. Zapamtite, ako niste sigurni, pitajte.

Mitovi o bitcoinu

Bitcoin nema intrinzičnu vrijednost

Kao i svakog novca, vrijednost bitcoina proizlazi iz kredibiliteta njegovih monetarnih svojstava. Vrijednost bitcoina proizlazi iz toga što se njegova rijetkost, njegov postojeći i konačan broj lagano i neovisno može provjeriti u bilo kojem trenutku. Distribuirano rudarenje bitcoina i mehanizam konsenzusa iza kojeg stoje stotine milijuna dolara vrijedne računalne opreme koja osigurava mrežu 24/7/365 čine ga iznimno vrijednim. Budući da se danas svatko s internetskom vezom može uključiti u mrežu, bitcoin je jedini pravi oblik novca. Bitcoin ne cenzurira niti diskriminira za razliku od svih ostalih oblika novca u optjecaju.

Bitcoin je anoniman

Ovo nije istina. Na razini Bitcoin mreže novčanik ili adresa nisu izravno povezani s identitetom neke osobe u stvarnom svijetu. Kao rezultat toga, tvrtke koje se bave analizom podataka na mreži mogu pratiti transakcije s adrese na adresu ali ne znaju tko je vlasnik tih adresa. Kupovinom bitcoina na centraliziranim mjenjačnicama gdje ste dužni ostaviti osobne podatke omogućavate da vas se prati odnosno da se adrese koje ste koristili na mjenjačnicama budu direktno povezane s vašim imenom i prezimenom. Razmislite da li ovo želite prije nego bitcoin kupite na centraliziranim mjenjačnicama.

Bitcoin programski kod jednostavno može biti izmijenjen

Ovo također nije istina. Bitcoin je poznat po tome da je za svaku i najmanju promjenu u programskom kodu potrebno jako puno vremena. To je ujedno i stavka zbog koje je i dosta kritiziran ali samo od strane ljudi koji bitcoin ne razumiju dovoljno ili koji imaju vlastite osobne interese u želji za promjenom bitcoin koda. Ne učestale promjene programskog koda bitcoina su jedan od temeljnih postulata na kojima se gradi sigurnost bitcoina odnosno Bitcoin mreže. Sve značajne izmjene Bitcoin koda moraju proći rigorozan postupak recenzije. Proces postaje znatno sporiji i rigorozniji ako predložena izmjena koda može utjecati na kompatibilnost sa prethodnim verzijama softvera (što znači da raniji softver možda nije kompatibilan).

Bitcoin može biti kopiran

Da, to je istina. Bitcoin se može kopirati i tisuće ljudi su to već napravili na razini mreže. Doslovno gdje god da se okrenete imate neku kripto valutu koja je nastala kopiranjem Bitcoin programskog koda koji je samo „malo“ u nekim dijelovima izmijenjen kako bi se taj „novi“ Bitcoin „poboljšao“ u odnosu na jedan jedini i pravi Bitcoin. Ovakva “poboljšanja” gotovo uvijek uključuju značajne kompromise koji su u većini slučajeva iz domene sigurnosti mreže na kojoj te „poboljšane“ verzije Bitcoina egzistiraju. Svi takvi pokušaji kopiranja su najobičniji klonovi koji obično imaju tzv. nepošteno pokretanje nove kripto valute koje se uvijek radi samo u korist onoga tko takvu novu kripto valutu pokreće.

Ti projekti su izrazito centralizirani i često je sva upravljačka moć oko takvih projekata u rukama samo nekoliko ljudi. Prethodno je već spomenuto da bitcoin nema alternativu i to je tako. Preporuka je da se držite samo pravog bitcoina i ne petljate se sa lažnim projektima koji ga potkopavaju razno raznim marketinškim trikovima. Bitcoin funkcionira već 13 godina bez ijednog sigurnosnog propusta na razini mreže odnosno programskog koda. Razmislite o ovome prije nego počnete trošiti vrijeme na neki od tisuća besmislenih bitcoin klonova.

Nema dovoljno bitcoina za sve na svijetu

Samo 21 milijun bitcoina ikada može postojati. Jedan bitcoin podijeljen je na 100 milijuna satoshija. To znači da će ukupno u optjecaju biti 2,1 kvadrilijun satoshija (2.100.000.000.000.000) dostupno za transakcije na Bitcoin mreži. Ako recimo broj stanovnika na zemlji zaokružimo na 8 milijardi, svakom stanovniku pripalo bi 262.500 satoshija. Ima li dovoljno bitcoina za sve ljude na zemlji? Ne nasjedajte na ovakva pitanja neznalica.

Transakcijske naknade će bitcoin u budućnosti učiniti neupotrebljivim

Bitcoin mreža ima vrlo učinkovito tržište naknada. Tokom povijesti bilo je nekih kratkotrajnih eksponencijalnih skokova broja transakcija na mreži što je uzrokovalo porast naknada. Prosječna transakcijska naknada u dolarima u proteklih 12 mjeseci iznosila je oko 80 centi. Transakcijske naknade na mreži potrebno je razlikovati od transakcijskih naknada koje će vam naplatiti online mjenjačnice i drugi servisi kada ih koristite za povlačenje bitcoina u vlastiti novčanik. Naknade za bitcoin transakcije će zasigurno tokom vremena porasti ali zasigurno nikada neće biti na razini naknada koje vam naplaćuju ako si naprimjer novac sa računa u jednoj zemlji želite poslati na račun u drugoj zemlji. Ili npr. ako neki radnik u zapadnoj Europi svojoj obitelji u istočnoj Europi želi poslati novac. Pitajte ih koliku naknadu im naplaćuje banka na takve transfere ili neki od servisa poput Western Uniona.

Ovo se odnosi na transakcije koje se dešavaju baš na bitcoin mreži. Danas je već u punoj primjeni Lightning mreža koja je rješenje za skaliranje na bitcoinu i koja omogućuje transakcije s naknadama koje iznose samo nekoliko satoshija. Više o Lightningu možete pročitati ovdje.

Rudari kontroliraju bitcoin

Iako je istina da su rudari ključni za funkcioniranje Bitcoin mreže, nije istina da oni kontroliraju mrežu. Mreža kako bi nastavila sa funkcioniranjem treba samo malo više od 50% rudara da se ponašaju kao „pošteni igrači“. Rudari su financijski motivirani da budu pošteni igrači na mreži. U manje vjerojatnom ili besmislenom scenariju zlonamjerni rudari koji bi preuzeli kontrolu nad mrežom, održavanje iste procjenjuje se da bi ih koštalo između 300-500 tisuća dolara po satu. Osim što je to veoma skupa operacija, ako bi i uspjeli, cijena bitcoina bi u tom slučaju na tržištu pala, pa tako svaki novi bitcoin koji bi nepošteni rudari dobili zapravo ne bi pokrio troškove koje moraju uložiti za napad na Bitcoin mrežu.

Rudari će prestati s rudarenjem kada subvencije za blokove padnu

Budući da će se subvencije za nove blokove u budućnosti smanjiti, nitko sa sigurnošću ne može reći da će do toga zaista i doći. Međutim, većinsko i zajedničko mišljenje je da će rudari i dalje biti plaćeni za svoj rad na obradi transakcija i zaštiti mreže. Naknade će se povećavati kako se blok subvencije budu smanjivale. Kada do toga i dođe, vjerojatnost široke rasprostranjenosti korištenja Lightning rješenja za skaliranje je velika jer to tehnološko rješenje i prihvaćanje od strane korisnika doslovno napreduje brzinom svjetlosti. Zbog mrežne “prilagodbe kompleksnosti izračuna”, čak i da neki rudari prestanu rudariti, mreža bi i dalje normalno funkcionirala jer je programskim kodom zacrtano stvaranje novih blokova svakih 10 minuta.

Rudarenje je štetno za okoliš

Istina je da proces rudarenja temeljen na proof of work konceptu koristi značajne količine energije ali isto tako istina je da je velika većina te energije dolazi iz obnovljivih izvora. Bitcoin rudari unaprjeđuju tehnologiju „hvatanja“ energije iz izvora koji bi inače bili bačeni a to se prvenstveno odnosi na spaljivanje prirodnih plinova prilikom vađenja nafte. Bitcoin koristi energije samo onoliko koliko je potrebno da zadovolji potražnju tržišta. Sva energija koja se potroši, potroši se na očuvanje najsigurnije računalne mreže na svijetu. Trošenje energije povezano s bitcoinom uvijek se namjerno predstavlja u negativnom kontekstu koji je sponzoriran uvijek iz istih izvora. Taj izvor su uvijek pojedinci i organizacije povezane sa lažnom premisom djelovanja u smislu zaštite okoliša.

Bitcoin je jako spor

Ako bi ste koristili bitcoin za recimo svakodnevno plaćanje u trgovinama i da pri tome trebate na blagajni čekati desetak minuta da transakcija bude verificirana to naravno nije prihvatljiva solucija za nikoga. Ali ovaj problem već ima svoje rješenje i zove se Lightning mreža koja se unaprjeđuje svakodnevno. Možda još uvijek nije na razini mnogobrojnih CashApp aplikacija ali to i nije više tako daleko kada će biti. Ako pak npr. želite veću količinu novca (recimo 500.000 kuna) prebaciti sa svog bitcoin novčanika na tuđi bitcoin novčanik pri tome ne trebate nekoga u banci da vam prebroji krvna zrnca, udari pečat i naplati pečat tintu par stotina ili tisuća kuna. U tom slučaju, čekanje desetak minuta da se transakcija na mreži verificira i nije tako loša opcija.

Bitcoin je pretežak za korištenje

Težina korištenja je vrlo individualna i subjektivna kategorija. Ipak, danas je jednostavnije prisloniti karticu na POS terminalu u trgovini nego izvaditi telefon, skenirati QR kod i čekati potvrdu transakcije. Ali isto tako, ta dva dodatne koraka potrebna za provođenje bitcoin transakcije mala su cijena za prednosti koje mreža pruža. Brojni bitcoin programeri danonoćno rade kako bi poboljšali svakodnevno korisničko iskustvo korištenja bitcoin rješenja a da pri tome često za svoj rad nisu niti plaćeni. Kako i svaka druga tehnologija, potrebno je vrijeme kako bi se tehnologija razvila i usavršila kako bi postala praktična za korištenje u svakodnevnom životu.

Pojmovnik

Pojmovnik

Adresa (address) Bip (Bitcoin improvement proposal) Bitcoin ili bitcoin Blok (block) Lanac blokova (Blockchain) Centralizirana mjenjačnica (CEX) Decentralizirana mjenjačnica (DEX) Cold storage Escrow Peer-to-peer Pravila konsenzusa (Consensus Rules) Kompleksnost (Difficulty) Naknade (Fees) Hardverski novčanik Hash Hash Rate HODL Bitcoin pizza day KYC Lightning network Mempool Rudar Multisig Node Paper wallet Private key Public key Proof of Work Nagrada (Reward) Satoshi ili sat Satoshi Nakamoto SegWit Subsidy Testnet Tor Txid UTXO

@ a008def1:57a3564d

A Vision for #GitViaNostr

Git has long been the standard for version control in software development, but over time, we has lost its distributed nature. Originally, Git used open, permissionless email for collaboration, which worked well at scale. However, the rise of GitHub and its centralized pull request (PR) model has shifted the landscape.

Now, we have the opportunity to revive Git's permissionless and distributed nature through Nostr!

We’ve developed tools to facilitate Git collaboration via Nostr, but there are still significant friction that prevents widespread adoption. This article outlines a vision for how we can reduce those barriers and encourage more repositories to embrace this approach.

First, we’ll review our progress so far. Then, we’ll propose a guiding philosophy for our next steps. Finally, we’ll discuss a vision to tackle specific challenges, mainly relating to the role of the Git server and CI/CD.

I am the lead maintainer of ngit and gitworkshop.dev, and I’ve been fortunate to work full-time on this initiative for the past two years, thanks to an OpenSats grant.

How Far We’ve Come

The aim of #GitViaNostr is to liberate discussions around code collaboration from permissioned walled gardens. At the core of this collaboration is the process of proposing and applying changes. That's what we focused on first.

Since Nostr shares characteristics with email, and with NIP34, we’ve adopted similar primitives to those used in the patches-over-email workflow. This is because of their simplicity and that they don’t require contributors to host anything, which adds reliability and makes participation more accessible.

However, the fork-branch-PR-merge workflow is the only model many developers have known, and changing established workflows can be challenging. To address this, we developed a new workflow that balances familiarity, user experience, and alignment with the Nostr protocol: the branch-PR-merge model.

This model is implemented in ngit, which includes a Git plugin that allows users to engage without needing to learn new commands. Additionally, gitworkshop.dev offers a GitHub-like interface for interacting with PRs and issues. We encourage you to try them out using the quick start guide and share your feedback. You can also explore PRs and issues with gitplaza.

For those who prefer the patches-over-email workflow, you can still use that approach with Nostr through gitstr or the ngit send and ngit list commands, and explore patches with patch34.

The tools are now available to support the core collaboration challenge, but we are still at the beginning of the adoption curve.

Before we dive into the challenges—such as why the Git server setup can be jarring and the possibilities surrounding CI/CD—let’s take a moment to reflect on how we should approach the challenges ahead of us.

Philosophy

Here are some foundational principles I shared a few years ago:

• Let Git be Git
• Let Nostr be Nostr
• Learn from the successes of others

I’d like to add one more:

• Embrace anarchy and resist monolithic development.

Micro Clients FTW

Nostr celebrates simplicity, and we should strive to maintain that. Monolithic developments often lead to unnecessary complexity. Projects like gitworkshop.dev, which aim to cover various aspects of the code collaboration experience, should not stifle innovation.

Just yesterday, the launch of following.space demonstrated how vibe-coded micro clients can make a significant impact. They can be valuable on their own, shape the ecosystem, and help push large and widely used clients to implement features and ideas.

The primitives in NIP34 are straightforward, and if there are any barriers preventing the vibe-coding of a #GitViaNostr app in an afternoon, we should work to eliminate them.

Micro clients should lead the way and explore new workflows, experiences, and models of thinking.

Take kanbanstr.com. It provides excellent project management and organization features that work seamlessly with NIP34 primitives.

From kanban to code snippets, from CI/CD runners to SatShoot—may a thousand flowers bloom, and a thousand more after them.

Friction and Challenges

The Git Server

In #GitViaNostr, maintainers' branches (e.g., master) are hosted on a Git server. Here’s why this approach is beneficial:

• Follows the original Git vision and the "let Git be Git" philosophy.
• Super efficient, battle-tested, and compatible with all the ways people use Git (e.g., LFS, shallow cloning).
• Maintains compatibility with related systems without the need for plugins (e.g., for build and deployment).
• Only repository maintainers need write access.

In the original Git model, all users would need to add the Git server as a 'git remote.' However, with ngit, the Git server is hidden behind a Nostr remote, which enables:

• Hiding complexity from contributors and users, so that only maintainers need to know about the Git server component to start using #GitViaNostr.
• Maintainers can easily swap Git servers by updating their announcement event, allowing contributors/users using ngit to automatically switch to the new one.

Challenges with the Git Server

While the Git server model has its advantages, it also presents several challenges:

1. Initial Setup: When creating a new repository, maintainers must select a Git server, which can be a jarring experience. Most options come with bloated social collaboration features tied to a centralized PR model, often difficult or impossible to disable.

2. Manual Configuration: New repositories require manual configuration, including adding new maintainers through a browser UI, which can be cumbersome and time-consuming.

3. User Onboarding: Many Git servers require email sign-up or KYC (Know Your Customer) processes, which can be a significant turn-off for new users exploring a decentralized and permissionless alternative to GitHub.

Once the initial setup is complete, the system works well if a reliable Git server is chosen. However, this is a significant "if," as we have become accustomed to the excellent uptime and reliability of GitHub. Even professionally run alternatives like Codeberg can experience downtime, which is frustrating when CI/CD and deployment processes are affected. This problem is exacerbated when self-hosting.

Currently, most repositories on Nostr rely on GitHub as the Git server. While maintainers can change servers without disrupting their contributors, this reliance on a centralized service is not the decentralized dream we aspire to achieve.

Vision for the Git Server

The goal is to transform the Git server from a single point of truth and failure into a component similar to a Nostr relay.

Functionality Already in ngit to Support This

1. State on Nostr: Store the state of branches and tags in a Nostr event, removing reliance on a single server. This validates that the data received has been signed by the maintainer, significantly reducing the trust requirement.

2. Proxy to Multiple Git Servers: Proxy requests to all servers listed in the announcement event, adding redundancy and eliminating the need for any one server to match GitHub's reliability.

Implementation Requirements

To achieve this vision, the Nostr Git server implementation should:

1. Implement the Git Smart HTTP Protocol without authentication (no SSH) and only accept pushes if the reference tip matches the latest state event.

2. Avoid Bloat: There should be no user authentication, no database, no web UI, and no unnecessary features.

3. Automatic Repository Management: Accept or reject new repositories automatically upon the first push based on the content of the repository announcement event referenced in the URL path and its author.

Just as there are many free, paid, and self-hosted relays, there will be a variety of free, zero-step signup options, as well as self-hosted and paid solutions.

Some servers may use a Web of Trust (WoT) to filter out spam, while others might impose bandwidth or repository size limits for free tiers or whitelist specific npubs.

Additionally, some implementations could bundle relay and blossom server functionalities to unify the provision of repository data into a single service. These would likely only accept content related to the stored repositories rather than general social nostr content.

The potential role of CI / CD via nostr DVMs could create the incentives for a market of highly reliable free at the point of use git servers.

This could make onboarding #GitViaNostr repositories as easy as entering a name and selecting from a multi-select list of Git server providers that announce via NIP89.

!(image)[https://image.nostr.build/badedc822995eb18b6d3c4bff0743b12b2e5ac018845ba498ce4aab0727caf6c.jpg]

Git Client in the Browser

Currently, many tasks are performed on a Git server web UI, such as:

• Browsing code, commits, branches, tags, etc.
• Creating and displaying permalinks to specific lines in commits.
• Merging PRs.
• Making small commits and PRs on-the-fly.

Just as nobody goes to the web UI of a relay (e.g., nos.lol) to interact with notes, nobody should need to go to a Git server to interact with repositories. We use the Nostr protocol to interact with Nostr relays, and we should use the Git protocol to interact with Git servers. This situation has evolved due to the centralization of Git servers. Instead of being restricted to the view and experience designed by the server operator, users should be able to choose the user experience that works best for them from a range of clients. To facilitate this, we need a library that lowers the barrier to entry for creating these experiences. This library should not require a full clone of every repository and should not depend on proprietary APIs. As a starting point, I propose wrapping the WASM-compiled gitlib2 library for the web and creating useful functions, such as showing a file, which utilizes clever flags to minimize bandwidth usage (e.g., shallow clone, noblob, etc.).

This approach would not only enhance clients like gitworkshop.dev but also bring forth a vision where Git servers simply run the Git protocol, making vibe coding Git experiences even better.

song

nostr:npub180cvv07tjdrrgpa0j7j7tmnyl2yr6yr7l8j4s3evf6u64th6gkwsyjh6w6 created song with a complementary vision that has shaped how I see the role of the git server. Its a self-hosted, nostr-permissioned git server with a relay baked in. Its currently a WIP and there are some compatability with ngit that we need to work out.

We collaborated on the nostr-permissioning approach now reflected in nip34.

I'm really excited to see how this space evolves.

CI/CD

Most projects require CI/CD, and while this is often bundled with Git hosting solutions, it is currently not smoothly integrated into #GitViaNostr yet. There are many loosely coupled options, such as Jenkins, Travis, CircleCI, etc., that could be integrated with Nostr.

However, the more exciting prospect is to use DVMs (Data Vending Machines).

DVMs for CI/CD

Nostr Data Vending Machines (DVMs) can provide a marketplace of CI/CD task runners with Cashu for micro payments.

There are various trust levels in CI/CD tasks:

• Tasks with no secrets eg. tests.
• Tasks using updatable secrets eg. API keys.
• Unverifiable builds and steps that sign with Android, Nostr, or PGP keys.

DVMs allow tasks to be kicked off with specific providers using a Cashu token as payment.

It might be suitable for some high-compute and easily verifiable tasks to be run by the cheapest available providers. Medium trust tasks could be run by providers with a good reputation, while high trust tasks could be run on self-hosted runners.

Job requests, status, and results all get published to Nostr for display in Git-focused Nostr clients.

Jobs could be triggered manually, or self-hosted runners could be configured to watch a Nostr repository and kick off jobs using their own runners without payment.

But I'm most excited about the prospect of Watcher Agents.

CI/CD Watcher Agents

AI agents empowered with a NIP60 Cashu wallet can run tasks based on activity, such as a push to master or a new PR, using the most suitable available DVM runner that meets the user's criteria. To keep them running, anyone could top up their NIP60 Cashu wallet; otherwise, the watcher turns off when the funds run out. It could be users, maintainers, or anyone interested in helping the project who could top up the Watcher Agent's balance.

As aluded to earlier, part of building a reputation as a CI/CD provider could involve running reliable hosting (Git server, relay, and blossom server) for all FOSS Nostr Git repositories.

This provides a sustainable revenue model for hosting providers and creates incentives for many free-at-the-point-of-use hosting providers. This, in turn, would allow one-click Nostr repository creation workflows, instantly hosted by many different providers.

Progress to Date

nostr:npub1hw6amg8p24ne08c9gdq8hhpqx0t0pwanpae9z25crn7m9uy7yarse465gr and nostr:npub16ux4qzg4qjue95vr3q327fzata4n594c9kgh4jmeyn80v8k54nhqg6lra7 have been working on a runner that uses GitHub Actions YAML syntax (using act) for the dvm-cicd-runner and takes Cashu payment. You can see example runs on GitWorkshop. It currently takes testnuts, doesn't give any change, and the schema will likely change.

Note: The actions tab on GitWorkshop is currently available on all repositories if you turn on experimental mode (under settings in the user menu).

It's a work in progress, and we expect the format and schema to evolve.

Easy Web App Deployment

For those disapointed not to find a 'Nostr' button to import a git repository to Vercel menu: take heart, they made it easy. vercel.com_import_options.png there is a vercel cli that can be easily called in CI / CD jobs to kick of deployments. Not all managed solutions for web app deployment (eg. netlify) make it that easy.

Many More Opportunities

Large Patches via Blossom

I would be remiss not to mention the large patch problem. Some patches are too big to fit into Nostr events. Blossom is perfect for this, as it allows these larger patches to be included in a blossom file and referenced in a new patch kind.

Enhancing the #GitViaNostr Experience

Beyond the large patch issue, there are numerous opportunities to enhance the #GitViaNostr ecosystem. We can focus on improving browsing, discovery, social and notifications. Receiving notifications on daily driver Nostr apps is one of the killer features of Nostr. However, we must ensure that Git-related notifications are easily reviewable, so we don’t miss any critical updates.

We need to develop tools that cater to our curiosity—tools that enable us to discover and follow projects, engage in discussions that pique our interest, and stay informed about developments relevant to our work.

Additionally, we should not overlook the importance of robust search capabilities and tools that facilitate migrations.

Concluding Thoughts

The design space is vast. Its an exciting time to be working on freedom tech. I encourage everyone to contribute their ideas and creativity and get vibe-coding!

I welcome your honest feedback on this vision and any suggestions you might have. Your insights are invaluable as we collaborate to shape the future of #GitViaNostr. Onward.

Contributions

To conclude, I want to acknowledge some the individuals who have made recent code contributions related to #GitViaNostr:

nostr:npub180cvv07tjdrrgpa0j7j7tmnyl2yr6yr7l8j4s3evf6u64th6gkwsyjh6w6 (gitstr, song, patch34), nostr:npub1useke4f9maul5nf67dj0m9sq6jcsmnjzzk4ycvldwl4qss35fvgqjdk5ks (gitplaza)

nostr:npub1elta7cneng3w8p9y4dw633qzdjr4kyvaparuyuttyrx6e8xp7xnq32cume (ngit contributions, git-remote-blossom),nostr:npub16p8v7varqwjes5hak6q7mz6pygqm4pwc6gve4mrned3xs8tz42gq7kfhdw (SatShoot, Flotilla-Budabit), nostr:npub1ehhfg09mr8z34wz85ek46a6rww4f7c7jsujxhdvmpqnl5hnrwsqq2szjqv (Flotilla-Budabit, Nostr Git Extension), nostr:npub1ahaz04ya9tehace3uy39hdhdryfvdkve9qdndkqp3tvehs6h8s5slq45hy (gnostr and experiments), and others.

nostr:npub1uplxcy63up7gx7cladkrvfqh834n7ylyp46l3e8t660l7peec8rsd2sfek (git-remote-nostr)

Project Management nostr:npub1ltx67888tz7lqnxlrg06x234vjnq349tcfyp52r0lstclp548mcqnuz40t (kanbanstr) Code Snippets nostr:npub1ygzj9skr9val9yqxkf67yf9jshtyhvvl0x76jp5er09nsc0p3j6qr260k2 (nodebin.io) nostr:npub1r0rs5q2gk0e3dk3nlc7gnu378ec6cnlenqp8a3cjhyzu6f8k5sgs4sq9ac (snipsnip.dev)

CI / CD nostr:npub16ux4qzg4qjue95vr3q327fzata4n594c9kgh4jmeyn80v8k54nhqg6lra7 nostr:npub1hw6amg8p24ne08c9gdq8hhpqx0t0pwanpae9z25crn7m9uy7yarse465gr

and for their nostr:npub1c03rad0r6q833vh57kyd3ndu2jry30nkr0wepqfpsm05vq7he25slryrnw nostr:npub1qqqqqq2stely3ynsgm5mh2nj3v0nk5gjyl3zqrzh34hxhvx806usxmln03 and nostr:npub1l5sga6xg72phsz5422ykujprejwud075ggrr3z2hwyrfgr7eylqstegx9z for their testing, feedback, ideas and encouragement.

Thank you for your support and collaboration! Let me know if I've missed you.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na net.hr

05.12.2024 / Autor: Katarina Plantak

---

Vrijednost Bitcoina po prvi put je premašila 100.000 dolara. Ova kriptovaluta svoj masovni rast može na neki način zahvaliti reizboru Donalda Trumpa za američkog predsjednika. On je najavio blaži regulatorni pristup kripto industriji.

Što je Bitcoin?

Bitcoin (BTC) je kriptovaluta (virtualna valuta) dizajnirana da djeluje kao novac i oblik plaćanja izvan kontrole bilo koje osobe, grupe ili entiteta. Time nema potrebe za sudjelovanjem pouzdane treće strane npr. kovnice novca ili banke u financijskim transakcijama. Osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto 31. listopada 2008. objavila je tehnički dokument pod nazivom "Bitcoin: Peer-to-Peer Electronic Cash System". Taj je dokument distribuiran na kriptografsku mailing listu, samo mjesec dana nakon što je investicijska banka Lehman Brothers podnijela zahtjev za najveći bankrot u povijesti SAD-a, a vlada odobrila financijsku pomoć od 700 milijardi dolara.

Nekoliko mjeseci kasnije, 3. siječnja 2009., Bitcoin mreža pokrenula se, uvodeći novi sustav decentralizirane digitalne valute bez središnjeg posrednika.

Tko su osnivači Bitcoina?

Bitcoin je rezultat desetljeća razvoja kriptografije i ideja Cypherpunka iz 1970-ih, s projektima poput B-money, Bit Gold, eCash i HashCash.

Godine 2006., osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto započela je rad na Bitcoinu. Iako su kriptografi poput Hal Finneya, Nicka Szaba, Weija Daija i Adama Backa povezivani sa Satoshijem, svi su to negirali.

Satoshi je surađivao s programerima do 2010., kada je predao kontrolu nad izvornim kodom i 2011. nestao iz javnosti. Danas stotine programera razvijaju Bitcoin, koji ima zajednicu od milijun korisnika.

Kako funkcionira Bitcoin?

Bitcoin se može brzo i sigurno prenijeti na svakoga s Bitcoin adresom poput računa bilo gdje u svijetu, bez potrebe za dopuštenjem ili plaćanjem nepotrebnih naknada. BTC je jedinica valute u Bitcoin sustavu za koju postoji ograničena količina od 21 milijun. Svaki je Bitcoin djeljiv na 100 milijuna "satoshis" ili "sats" – najmanja jedinica Bitcoina, poput centa u dolaru. Bitcoini djeluju kao elektronički novac, omogućujući vam da izvršite plaćanje s univerzalnom valutom bilo gdje. Nalazi se u tzv. novčanicima u digitalnoj verziji. On funkcionira slično kao bankovni račun. Transakcije su moguće zahvaljujući peer-to-peer mreži. Osigurane su sustavom kriptografije javnog i privatnog ključa, objašnjava Kriptomat.

Bitcoin koristi kriptografiju javnog i privatnog ključa za sigurne transakcije. Javna adresa, izvedena iz "hasha" javnog ključa, koristi se za primanje sredstava. Privatni ključ služi kao digitalni potpis odnosno svojevrsna lozinka za autorizaciju transakcija i omogućava pristup sredstvima, pa ga treba čuvati u tajnosti.

Korisnik pokreće transakciju unosom javne adrese primatelja u svoj novčanik. Novčanik koristi privatni ključ za stvaranje digitalnog potpisa, čime se transakcija ovjerava i šalje na Bitcoin mrežu. Transakcija prvo ulazi u "mempool", gdje čeka potvrdu. Svakih desetak minuta, transakcije se grupiraju u blokove, koji se dodaju na blockchain, stvarajući neprekinuti lanac sigurnih zapisa.

Sigurnost sustava je toliko snažna da bi hakiranje jedne adrese trajalo milijardama godina.

Blockchain

Bitcoin je revolucionarno riješio problem dvostruke potrošnje, omogućujući prijenos sredstava izravno između korisnika bez posrednika. Zamislite mrežu stranaca, gdje svaki vodi vlastitu knjigu računa. Kada netko prenese 1 BTC, svi zapisuju transakciju i uspoređuju bilješke. Ako se sve podudaraju, transakcija se potvrđuje. Ako netko pokuša prevariti, njegova bilješka se odbacuje.

Ovaj sustav knjiga računa, distribuiran na globalnoj mreži, čini osnovu Bitcoin blockchaina. Svaki čvor ima identičnu kopiju koja javno i pseudonimno bilježi sve transakcije, osiguravajući točnost i sigurnost bez potrebe za skupim posrednicima.

Zašto je Bitcoin jedinstven i što mu daje vrijednost?

Bitcoin je revolucionirao digitalni novac stvaranjem decentraliziranog, sigurnog i otpornog sustava bez potrebe za posrednicima. Njegov kod omogućuje daljnje inovacije, a povremeno dolazi do "račvanja" koje stvara nove kriptovalute temeljene na Bitcoinu, iako one nikada ne mogu biti isti Bitcoin.

Njegova ključna snaga leži u decentralizaciji – nema središnje figure niti točke neuspjeha. Bitcoin se pokazao kao otporan na izazove, uključujući državne zabrane i snažna račvanja, što dodatno učvršćuje njegovu dugovječnost prema Lindyjevom efektu. Mrežni učinak potiče sve više korisnika da ga prihvate kao sredstvo za pohranu vrijednosti i razmjenu.

Njegova ograničena ponuda od 21 milijun BTC-a stvara oskudicu, čime se suprotstavlja inflacijskim valutama. Bitcoin je zamjenjiv, djeljiv na 100 milijuna dijelova, izdržljiv i prenosiv, što ga čini praktičnijim od zlata. S rastućim prihvaćanjem od strane tvrtki diljem svijeta, njegova vrijednost i korisnost nastavljaju rasti.

Blokovi, rudarenje i nagrade

Prvi Bitcoinblock izrudiran je 3. siječnja 2009. godine. Nazvan je Blok 0. Rudarenje Bitcoina je utrka između rudara za raspršivanje specifičnih vrijednosti i drugih informacija o bloku kako bi se pronašlo rješenje za problem raspršivanja i dodalo blok u blockchain. Pobjednički rudar nagrađen je Bitcoinima. Bitcoin nagrade se prepolovljuju svakih 210.000 blokova. Na primjer, nagrada za blok bila je 50 novih bitcoina u 2009. godini, a 11. svibnja 2020. kad se dogodilo treće prepolovljenje nagrada za svaki blok smanjena je na 6.25 bitcoina. Četvrto prepolovljenje dogodilo se u travnju 2024. i smanjilo je nagradu na 3.125 Bitcoina. Sljedeće prepolovljavanje trebalo bi se dogoditi sredinom 2028. i smanjiti nagradu na 1.5625 BTC.

Do 2140. godine, nakon 32. prepolovljenja, nagrada za rudarenje Bitcoina smanjit će se na nulu, dosegnuvši ukupnu ponudu od 21 milijun BTC-a. Tada će se rudari oslanjati isključivo na naknade za transakcije kako bi pokrili svoje troškove.

Svako prepolovljenje smanjuje količinu novih BTC-a, što povijesno dovodi do porasta cijene zbog smanjene ponude i povećane potražnje. Iako će se učinak budućih prepolovljenja možda smanjivati zbog sve manjih količina nove ponude, do sada su ta prepolovljenja bila ključni pokretači triju glavnih tržišnih ciklusa Bitcoina.

@ 6be5cc06:5259daf0

Eu reconheço que Deus, e somente Deus, é o soberano legítimo sobre todas as coisas. Nenhum homem, nenhuma instituição, nenhum parlamento tem autoridade para usurpar aquilo que pertence ao Rei dos reis. O Estado moderno, com sua pretensão totalizante, é uma farsa blasfema diante do trono de Cristo. Não aceito outro senhor.

A Lei que me guia não é a ditada por burocratas, mas a gravada por Deus na própria natureza humana. A razão, quando iluminada pela fé, é suficiente para discernir o que é justo. Rejeito as leis arbitrárias que pretendem legitimar o roubo, o assassinato ou a escravidão em nome da ordem. A justiça não nasce do decreto, mas da verdade.

Acredito firmemente na propriedade privada como extensão da própria pessoa. Aquilo que é fruto do meu trabalho, da minha criatividade, da minha dedicação, dos dons a mim concedidos por Deus, pertence a mim por direito natural. Ninguém pode legitimamente tomar o que é meu sem meu consentimento. Todo imposto é uma agressão; toda expropriação, um roubo. Defendo a liberdade econômica não por idolatria ao mercado, mas porque a liberdade é condição necessária para a virtude.

Assumo o Princípio da Não Agressão como o mínimo ético que devo respeitar. Não iniciarei o uso da força contra ninguém, nem contra sua propriedade. Exijo o mesmo de todos. Mas sei que isso não basta. O PNA delimita o que não devo fazer — ele não me ensina o que devo ser. A liberdade exterior só é boa se houver liberdade interior. O mercado pode ser livre, mas se a alma estiver escravizada pelo vício, o colapso será inevitável.

Por isso, não me basta a ética negativa. Creio que uma sociedade justa precisa de valores positivos: honra, responsabilidade, compaixão, respeito, fidelidade à verdade. Sem isso, mesmo uma sociedade que respeite formalmente os direitos individuais apodrecerá por dentro. Um povo que ama o lucro, mas despreza a verdade, que celebra a liberdade mas esquece a justiça, está se preparando para ser dominado. Trocará um déspota visível por mil tiranias invisíveis — o hedonismo, o consumismo, a mentira, o medo.

Não aceito a falsa caridade feita com o dinheiro tomado à força. A verdadeira generosidade nasce do coração livre, não da coerção institucional. Obrigar alguém a ajudar o próximo destrói tanto a liberdade quanto a virtude. Só há mérito onde há escolha. A caridade que nasce do amor é redentora; a que nasce do fisco é propaganda.

O Estado moderno é um ídolo. Ele promete segurança, mas entrega servidão. Promete justiça, mas entrega privilégios. Disfarça a opressão com linguagem técnica, legal e democrática. Mas por trás de suas máscaras, vejo apenas a velha serpente. Um parasita que se alimenta do trabalho alheio e manipula consciências para se perpetuar.

Resistir não é apenas um direito, é um dever. Obedecer a Deus antes que aos homens — essa é a minha regra. O poder se volta contra a verdade, mas minha lealdade pertence a quem criou o céu e a terra. A tirania não se combate com outro tirano, mas com a desobediência firme e pacífica dos que amam a justiça.

Não acredito em utopias. Desejo uma ordem natural, orgânica, enraizada no voluntarismo. Uma sociedade que se construa de baixo para cima: a partir da família, da comunidade local, da tradição e da fé. Não quero uma máquina que planeje a vida alheia, mas um tecido de relações voluntárias onde a liberdade floresça à sombra da cruz.

Desejo, sim, o reinado social de Cristo. Não por imposição, mas por convicção. Que Ele reine nos corações, nas famílias, nas ruas e nos contratos. Que a fé guie a razão e a razão ilumine a vida. Que a liberdade seja meio para a santidade — não um fim em si. E que, livres do jugo do Leviatã, sejamos servos apenas do Senhor.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na antenam.net

31.10.2024 / Autor: Ana Nives Radović

---

Godišnjica objavljivanja revolucionarnog dokumenta nije samo podsjetnik na nastanak Bitcoina, već i na značajnu promjenu koju je donio u načinu na koji razmišljamo o novcu i ekonomskom suverenitetu. Njegov značaj premašuje ideju o zaradi na promjeni njegove vrijednosti, jer otvara vrata širem razumijevanju digitalne imovine i decentralizovanih finansija koje inspirišu moderno bankarstvo i platne sisteme da se razvijaju u drugačijem smjeru, povećavajući svijest o sigurnosti i dostupnosti.

Šesnaest je godina od objavljivanja dokumenta naslovljenog kao "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System", poznatog i kao „biijeli papir“ (white paper) u kojem su izloženi koncept i svrha novog sistema digitalne valute – sistema koji bi funkcionisao nezavisno od bilo koje vlade ili finansijske institucije. Bijeli papir, kojeg je 31. oktobra 2008. objavio pojedinac ili tim ljudi pod imenom Satoši Nakamoto ponudio je smjelo rješenje za sve veći problem – kontrolu valute centralnih banaka i sve veće poteškoće u prenošenju vrijednosti preko interneta bez posrednika. Ovaj trenutak označio je nastanak Bitcoina, revolucionarne digitalne valute i prve kriptovalute na svijetu koja je kasnije lansirana 3. januara 2009. godine.

Bitcoin je nastao u vrijeme finansijske krize 2008. godine, u periodu kada je povjerenje u tradicionalne finansijske sisteme bilo na izuzetno niskom nivou. Ljudi su počeli da se pitaju da li postoji način za upravljanje novcem koji ne zavisi od banaka, koje, kao što su tadašnji događaji pokazali, mogu propasti ili djelovati na načine koji nijesu u najboljem interesu javnosti. Nakamotova inovacija, Bitcoin, bila je zamišljena kao sistem u kojem korisnici mogu direktno slati i primati novac, zaobilazeći potrebu za bankama. U tom procesu, Nakamoto je svijetu predstavio novu tehnologiju kojoj je kasnije američki naučnik i programer Harold Fini dao naziv blockchain – decentralizovan i otporan na manipulacije način za evidentiranje transakcija.

Šta je Bitcoin?

Bitcoin je vrsta digitalne valute koja omogućava ljudima da direktno jedni drugima šalju i primaju vrijednost putem interneta. Za razliku od tradicionalnih valuta, kao što je euro ili dolar, koje kontrolišu vlade i banke, Bitcoin funkcioniše bez centralne vlasti. To znači da nema nikoga ko je zadužen za njega i nema banke koja odlučuje kako se može koristiti. Umjesto toga, Bitcoin se oslanja na veliku mrežu računara širom svijeta koja ga održava i bilježi njegove transakcije. Ova mreža je poznata kao „Bitcoin mreža“.

Kako Bitcoin funkcioniše?

U suštini, Bitcoin funkcioniše kao „decentralizovana digitalna valuta“. Kada kažemo decentralizovana, mislimo da nijedna osoba, kompanija ili vlada ne kontroliše Bitcoin. Umjesto toga, svaka transakcija se bilježi na zajedničkoj knjizi, nazvanoj blockchain, koju održava mreža računara širom svijeta. Svaki put kada neko pošalje ili primi Bitcoin, transakcija se grupiše sa drugima i dodaje u ovaj lanac blokova. Budući da je ovaj lanac kopiran i dijeljen među brojnim računarima, gotovo je neizvodljivo izmijeniti ili hakovati ga, čime se osigurava da Bitcoin transakcije budu bezbjedne i pouzdane.

Još jedan interesantan aspekt je da Bitcoin ima ograničenu ponudu. Kreiran je samo 21 milion bitcoina, što ga čini rijetkom imovinom i sprečava inflaciju na način na koji to može biti slučaj sa tradicionalnim valutama koje se „doštampavaju“. Bitcoin transakcije su omogućene kroz skup kriptografskih pravila, koja ljudima omogućavaju da potvrde svaku transakciju kao legitimnu bez potrebe da vjeruju trećoj strani. Ovaj skup pravila je poznat kao kriptografija, zbog čega se Bitcoin naziva kriptovalutom – prvom koja je ikada stvorena i jedinom koja u potpunosti ima sve karakteristike onoga što je istinska ideja i svrha postojanja kriptovaluta.

Razumijevanje finansijske revolucije Bitcoina

Bitcoin, predstavljen 2008. godine, privukao je globalnu pažnju kao decentralizovana digitalna valuta koja funkcioniše nezavisno od banaka i vlada, ali pored svoje peer-to-peer arhitekture i decentralizovane infrastrukture, on ima jedinstvenu finansijsku karakteristiku – inherentno je deflatoran. Za razliku od fiat valuta poput dolara ili eura, koje centralne banke mogu štampati kada procijene da je to potrebno, ponuda Bitcoina je ograničena, fiksirana i ne povećava se. Ova deflatorna osobina navela je mnoge da ga vide kao revolucionarni finansijski instrument, „digitalno zlato“ koje bi moglo da preoblikuje koncepte vrijednosti, očuvanja bogatstva i monetarne politike.

Fiksna ponuda – limit od 21 miliona

Najkarakterističnija odlika Bitcoina je njegova ograničena ponuda. Kada je Satoši Nakamoto kreirao Bitcoin, postavio je ograničenje na ukupan broj bitcoina koji će ikada postojati – 21 milion. Ovo ograničenje se oštro razlikuje od tradicionalnih fiat valuta, gdje centralne banke mogu povećavati ponudu novca štampanjem dodatne količine. Postavljanjem ovog ograničenja, Nakamoto je osigurao da Bitcoin postane sve rjeđi vremenom, karakteristika koja je dizajnirana za očuvanje vrijednosti kako potražnja raste.

U tradicionalnim finansijama, valute mogu izgubiti vrijednost kada se previše štampaju, što se može vidjeti u slučajevima inflacije. Bitcoinov dizajn, međutim, znači da, kada se posljednji Bitcoin izrudari (što se predviđa oko 2140. godine), novi novčići neće ulaziti u cirkulaciju, što ga efektivno čini prvom deflatornom valutom u velikom obimu.

Mehanizam smanjenje ponude tokom vremena

Oskudica Bitcoina dodatno se pojačava procesom nazvanim „halving“ (prepolovljenje), koji smanjuje stopu stvaranja novih bitcoina. Približno svake četiri godine nagrada koju „rudari“ dobijaju za dodavanje novih blokova u blockchain se prepolovi. Ovaj mehanizam smanjuje mogućnost inflacije Bitcoina tokom vremena, stvarajući predvidivo, postepeno smanjenje ponude.

U početku su rudari dobijali 50 bitcoina po bloku. Nakon prvog halvinga 2012. godine, nagrada je pala na 25, a do 2020. smanjila se na 6,25 bitcoina po bloku. Ovaj proces halvinga će se nastaviti sve do približno 2140. godine, kada će svih 21 milion bitcoina biti u cirkulaciji, a rudari će biti podstaknuti isključivo transakcionim naknadama, umjesto novim novčićima. Halving ima dva osnovna učinka – usporava rast ponude Bitcoina i stvara predvidivu oskudicu koja može podstaći tražnju, jer učesnici na tržištu znaju da će sa svakim ciklusom biti sve manje dostupnih bitcoina.

Zašto je Bitcoin važan?

Većina tradicionalnih valuta je inflaciona po dizajnu. Centralne banke teže kontrolisanoj stopi inflacije, često oko 2%, kako bi podstakle ekonomski rast, ohrabrile potrošnju i pružile fleksibilnost u odgovoru na ekonomske krize. Međutim, ova inflacija može potkopati kupovnu moć fiat valuta vremenom, što je zabrinjavajuće tokom perioda prekomjernog štampanja novca, kao što su mjere i programi kvantitativnog popuštanja viđene posljednjih godina.

Bitcoinov deflatorni dizajn je revolucionaran u ovom kontekstu jer nudi potencijalnu zaštitu od inflacije. Sa fiksnom ponudom, Bitcoin može da dobija na vrijednosti tokom vremena, posebno ako potražnja raste jer postaje rjeđi. Za mnoge, deflatorni model Bitcoina čini ga privlačnim sredstvom za očuvanje bogatstva na način koji tradicionalne valute i imovina ne mogu da ponude.

Pored toga, ovaj model izazvao je promjenu čitave filozofije u načinu na koji ljudi razmišljaju o novcu, investiranju i štednji. Dok tradicionalne finansije podstiču potrošnju i investicije kroz inflaciju, deflatorna priroda Bitcoina može podstaći štednju, jer bi njegova vrijednost mogla da raste u budućnosti. Ovaj kvalitet „čuvara vrijednosti“ naveo je mnoge da Bitcoinu daju naziv „digitalno zlato“.

Ekonomija oskudice – ono što Bitcoinu daje vrijednost

U ekonomiji, oskudica obično povećava vrijednost, jer tražnja za ograničenim resursom može povećati njegovu cijenu. Zlato je, na primjer, dugo bilo čuvar vrijednosti zbog svoje oskudice i poteškoća u vađenju. Bitcoin odražava ovaj koncept u digitalnom svijetu. Inherentno je rijedak zbog ograničenja od 21 milion, i, kao zlato, zahtijeva trud (kroz digitalno rudarenje) da bi ušao u cirkulaciju.

Pored toga, oskudica Bitcoina postaje sve izraženija kako raste interesovanje institucija i pojedinaca. Mnogi investitori privučeni su Bitcoinom kao dugoročnom imovinom upravo zbog ove fiksne ponude, oslanjajući se na to da će rastuća tražnja naspram ograničene ponude povećati njegovu vrijednost tokom vremena. Ova privlačnost je pojačana u regionima sa brzom inflacijom ili ekonomskom nestabilnošću, gdje rizik od devalvacije čini Bitcoin privlačnom alternativom za očuvanje bogatstva.

Bitcoin kao globalni čuvar vrijednosti

Osim što je sredstvo razmjene, deflatorna priroda Bitcoina pozicionira ga kao potencijalni globalni čuvar vrijednosti. Zlato je istorijski imalo ovu ulogu, jer su ga koristili pojedinci, institucije i vlade kao zaštitu od ekonomske nestabilnosti i inflacije. Bitcoin postaje moderni pandan tome, posebno privlačan mlađim generacijama i investitorima sklonim tehnologiji, koji ga vide kao superiornu alternativu.

Deflatorni dizajn takođe omogućava Bitcoinu da prelazi međunarodne granice i nadilazi lokalne ekonomske uslove. U zemljama koje prolaze kroz valutne krize, Bitcoin nudi alternativu koja je bez granica i nezavisna od politika centralne banke. Ova sposobnost da djeluje kao čuvar vrijednosti posebno je značajna na tržištima i ekonomijama u razvoju, gdje je valutna nestabilnost učestalija.

Može li oskudica Bitcoina predstavljati rizik?

Iako deflatorni model Bitcoina ima svoje prednosti, nije bez kritika. Jedna od zabrinutosti je da ekstremna deflacija može obeshrabriti potrošnju. U sistemu gdje vrijednost valute raste tokom vremena, ljudi mogu preferirati štednju umjesto potrošnje ili investiranja, što može dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti. Ekonomisti brinu da bi, ako Bitcoin postane široko prihvaćena valuta, njegova deflatorna priroda mogla ugroziti ekonomski rast podsticanjem „gomilanja“ umesto cirkulacije.

Još jedna kritika se odnosi na fiksnu ponudu Bitcoina u ekonomiji koja stalno raste. Tradicionalne valute su inflatorne kako bi pratile rast populacije, ekonomije i produktivnosti. Sa ograničenom ponudom, Bitcoin ne može da raste u skladu sa ekonomskim razvojem, što bi u teoriji moglo izazvati probleme sa likvidnošću u ekonomiji zasnovanoj na Bitcoinu. Ipak, kako ideja nije da Bitcoin bude jedino sredstvo plaćanja, strah od takvog scenarija je neutemeljen, budući da ekosistem u kojem funkcioniše koegzistira sa nizom drugih platnih sistemna koji su na raspolaganju širom svijeta.

Eliminiše problem dvostrukog trošenja

U svijetu novca postoji veliki problem koji se naziva „dvostruko trošenje“. Zamislite da možete potrošiti iste eure dvaput – platite jedan proizvod ili uslugu, a zatim, nekako, uspijete da ga ponovo potrošite na nešto drugo. U fizičkom svijetu ovo nije problem, ali u računovodstvenom jeste. Ako kao fizičku valutu u gotovini platite nešto, ta količina novca odlazi iz vašeg novčanika, ali u bankovnim transakcijama stvari funkcionišu drugačije.

Da bi se osiguralo da Bitcoin ne može biti kopiran ili potrošen dvaput, koristi se tehnologija zvana blockchain. Nakamotov Bijeli papir još nije pomenuo taj izraz, jer mu je naziv dat nekoliko dana kasnije, no umjesto toga, opisao je koncept „lanca blokova“, postavljajući sistem za evidentiranje transakcija u blokovima koji su međusobno povezani. Ovaj koncept je kasnije postao poznat kao blockchain, termin koji je nastao nakon izdavanja Bitcoina dok su ljudi pokušavali da imenuju osnovnu tehnologiju. Fokus Bijelog papira bio je na tome kako Bitcoin može bezbjedno pratiti i potvrđivati transakcije, koristeći ovaj povezani lanac blokova kao neku vrstu digitalne knjige.

Pristup iz Bijelog papira uveo je revolucionarnu ideju – zajedničku, otpornu na manipulacije evidenciju koja se nije oslanjala na centralnu vlast za ažuriranje ili verifikaciju. Ovaj sistem povezanih blokova (ono što sada nazivamo blockchain) postao je osnova Bitcoina i, kasnije, bezbroj drugih primjena u finansijama, tehnologiji i brojnim drugim oblastima.

Ova baza je poput ogromne digitalne knjige, ili evidencije, u kojoj je svaka Bitcoin transakcija (prenosa novca od jednog do drugog korisnika) zabilježena. Ono što ovu digitalnu evidenciju čini posebnom jeste to što nije smještena na jednom mjestu, niti je pod kontrolom jedne osobe ili institucije – ona je u potpunosti decentralizovana, što znači da se kopije ove knjige čuvaju na hiljadama računara širom svijeta, a svi oni moraju da se saglase oko toga koje transakcije su validne.

Svaki put kada neko pošalje Bitcoin drugoj osobi, ova transakcija se dodaje u blockchain. Da bi se dodala, grupa računara (nazvana „rudari“) mora da verifikuje da je ova transakcija stvarna, što znači da Bitcoin koji se troši već nije korišćen drugdje. Ovi rudari rade zajedno, koristeći složene matematičke operacije, kako bi potvrdili transakcije. Kada se verifikuje, transakcija se dodaje u blockchain, a cijela mreža se ažurira kako bi prepoznala ovu transakciju kao legitimnu. Ovaj proces osigurava da nijedan Bitcoin ne može biti potrošen dvaput, rješavajući problem dvostrukog trošenja.

Peer-to-Peer transakcije bez posrednika

Još jedan veliki razlog zašto je Bitcoin važan je taj što omogućava ljudima da šalju novac direktno jedni drugima bez potrebe za posrednikom. Recimo da želite da pošaljete novac prijatelju koji živi u drugoj zemlji. Obično biste otišli u svoju banku, koja bi se povezala s drugom bankom u toj zemlji, što može trajati danima i uključivati različite naknade.

Međutim, Bitcoin je omogućio da se direktno pošalju sredstva, bez obzira na to gdje se nalazite u svijetu. Pošto je u pitanju peer-to-peer (P2P) način razmjene, nema potrebe za posrednikom da upravlja transakcijom. To može učiniti transakcije bržim i ponekad jeftinijim, posebno kada se sredstva šalju međunarodno. Ova P2P struktura je jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi se na ovaj oblik imovine gleda kao na alternativu složenim transakcijama, posebno važnim za društva i sredine u kojima je dostupnost finansijskih usluga niska.

Transparentnost i sigurnost

U svijetu tradicionalnog bankarstva, ljudi se oslanjaju na banke koje drže novac sigurnim i omogućavaju da transakcije budu poštene i sigurne. Međutim, s Bitcoinom, povjerenje nije smešteno u centralnu banku ili kompaniju, već u samu Bitcoin mrežu, koju održavaju svi računari koji prate blockchain. Pošto je blockchain javan i može ga provjeriti bilo ko, on je veoma transparentan. Svaka transakcija koja je ikada obavljena Bitcoinom zabilježena je u ovoj javnoj knjizi, tako da ako neko pokuša da prevari sistem, to bi bilo očigledno svima.

Transparentnost Bitcoina takođe ga čini veoma sigurnim. Pošto svi u mreži imaju kopiju blockchaina, bilo bi gotovo nemoguće da jedna osoba ili čak grupa ljudi izmijeni ili preuzme kontrolu nad njim. Da biste promijenili blockchain, morali biste kontrolisati više od polovine svih računara širom svijeta u Bitcoin mreži, što je izuzetno teško. Ovaj nivo sigurnosti, u kombinaciji s transparentnošću, pomaže ljudima da se osjećaju sigurno koristeći Bitcoin.

Značaj za razvoj finansija

Tokom godina, Bitcoin je postao više od eksperimenta u digitalnom novcu. Inspirisao je hiljade drugih kreatora latnih rješenja i pokrenuo važne razgovore o budućnosti novca, povjerenja i tehnologije. Kako sve više ljudi počinje da preispituje kako tradicionalne banke funkcionišu i traži nove načine za upravljanje svojim finansijama, Bitcoin ostaje snažna opcija ne samo u smislu alternative, već mogućnosti povezivanja njegove funkcionalnosti sa onim što već postoji u finansijskoj tehnologiji. Njegov značaj je u tome što predstavlja potpuno novi način razmišljanja o novcu i njegovom korišćenju i što rješava neke od ključnih problema koji su karakteristični finansijske sisteme.

Ideja decentralizacije

U mnogim sistemima koje danas koristimo postoji centralna vlast – banka, vlada ili kompanija – koja ima kontrolu i koja donosi pravila, odlučuje ko ima pristup i odobrava aktivnosti, što je prilično spor i skup proces u cjelini. Koncept Bitcoina je drugačiji jer je decentralizovan, a to znači da ne postoji jedna osoba, banka ili organizacija koja donosi odluke, već je to prepušteno mreži koju čine milioni korisničkih uređaja na mreži koji održavaju sistem u funkciji.

Pored toga, decentralizacija onemogućava cenzurisanje, jer niko ne može da interveniše i blokira nečiji pristup ili transakcije. To čini sistem demokratskijim, omogućavajući ljudima širom svijeta da se pridruže bez traženja dozvole.

Kriptografski dokazi – vjerovanje u matematiku, a ne u ljude

Kada nešto kupite koristeći Bitcoin, ne morate se oslanjati na posrednika da verifikuje vašu transakciju. Umjesto toga, Bitcoin koristi nešto što se naziva „kriptografskim dokazom. Kriptografski dokazi su poput digitalnog ključa i brave koji čuvaju informacije sigurnima, jer se oslanjaju na složenu matematiku koja osigurava da se samo validne transakcije dodaju u blockchain, onemogućavajući falsifikovanje ili prevaru.

Kriptografski dokazi funkcionišu tako što kreiraju heš (hash) – dug i jedinstven broj, za svaki blok transakcija. Svaki heš je povezan s prethodnim, što pomaže u obezbjeđivanju cijelog lanca. Matematika iza ovog procesa je toliko složena da bi zahtijevala ogromnu računarsku moć kada bi i pokušala da je razbije. Koristeći kriptografske dokaze, Bitcoin ne zahtijeva povjerenje u ljude, već se umjesto toga, oslanja na neprobojne matematičke algoritme da osigura svaku transakciju.

Proof of Work – digitalna zagonetka koja štiti Bitcoin

Bitcoinova mreža je osigurana procesom koji se naziva Proof of Work (dokaz o radu), koji je najjednostavnije razumjeti ako ga zamislite kao izazovnu zagonetku koju računari, poznati kao „rudari“, moraju da riješe da bi dodali novi blok u blockchain. Prvi računar koji riješi zagonetku dobija priliku da doda blok i dobija nagradu u bitcoinima. Ova zagonetka je izuzetno složena i zahtijeva od rudara da koristi veliku količinu mnogo računarske snage, što je skupo u smislu vremena i energije.

U tom smislu Proof of Work čuva mrežu sigurnom, jer kad bi neko pokušao da prevari sistem ponovnim pisanjem blockchaina, morao ponovo da uradi svako izračunavanja dokaza o radu za svaki blok koji želi da izmijeni, što je praktično nemoguće. Na ovaj način Bitcoin kreira mrežni sistem u kojem je prevara previše skupa i previše složena da bi se bilo kome isplatila.

Šesnaest godina kasnije...

Bitcoin je za ovo vrijeme postao mnogo više od digitalne valute – on je simbol finansijske nezavisnosti i pokretačka snaga nove finansijske tehnologije i ekonomskih koncepata. Pokrenuo je diskusije o budućnosti novca, a inspirisao je brojne pružaoce platnih usluga, uključujući brojne banke širom svijeta i FinTech kompanije, da unapređuju poslovni model.

Zbog količine koja je u opticaju njegova upotreba kao valute ostaje ograničena u poređenju s tradicionalnim novcem, dok njegova cijena nastavlja da fluktuira u zavisnosti od tržišnih okolnosti. U tom smislu uticaj Bitcoina na finansije, tehnologiju i društvo u cjelini već je dubok, navodeći promišljenije i kreativnije istraživanje kako se vrednostima može upravljati i razmenjivati u savremenom svijetu, podstičući značaj decentralizacije i svijest o zaštiti podataka.

Iako često predstavljan kao sredstvo za „brzo bogaćenje“ ili sresdstvo za obavljanje anonimnih transakcija, motivi za njegovo kreiranje, kao i njegova uloga u finansijskom i tehnološkom svijetu potpuno se razlikuju od toga. Bitcoin je prva, najstarija, najvrednija i – u najširem smislu – po svim parametrima jedina prava, potpuno decenztralizovana kriptovaluta koja je transformisala način na koji razmišljamo o novcu, povjerenju i bezbednosti u digitalnoj eri.

@ 52b4a076:e7fad8bd

I have been recently building NFDB, a new relay DB. This post is meant as a short overview.

Regular relays have challenges

Current relay software have significant challenges, which I have experienced when hosting Nostr.land: - Scalability is only supported by adding full replicas, which does not scale to large relays. - Most relays use slow databases and are not optimized for large scale usage. - Search is near-impossible to implement on standard relays. - Privacy features such as NIP-42 are lacking. - Regular DB maintenance tasks on normal relays require extended downtime. - Fault-tolerance is implemented, if any, using a load balancer, which is limited. - Personalization and advanced filtering is not possible. - Local caching is not supported.

NFDB: A scalable database for large relays

NFDB is a new database meant for medium-large scale relays, built on FoundationDB that provides: - Near-unlimited scalability - Extended fault tolerance - Instant loading - Better search - Better personalization - and more.

Search

NFDB has extended search capabilities including: - Semantic search: Search for meaning, not words. - Interest-based search: Highlight content you care about. - Multi-faceted queries: Easily filter by topic, author group, keywords, and more at the same time. - Wide support for event kinds, including users, articles, etc.

Personalization

NFDB allows significant personalization: - Customized algorithms: Be your own algorithm. - Spam filtering: Filter content to your WoT, and use advanced spam filters. - Topic mutes: Mute topics, not keywords. - Media filtering: With Nostr.build, you will be able to filter NSFW and other content - Low data mode: Block notes that use high amounts of cellular data. - and more

Other

NFDB has support for many other features such as: - NIP-42: Protect your privacy with private drafts and DMs - Microrelays: Easily deploy your own personal microrelay - Containers: Dedicated, fast storage for discoverability events such as relay lists

Calcite: A local microrelay database

Calcite is a lightweight, local version of NFDB that is meant for microrelays and caching, meant for thousands of personal microrelays.

Calcite HA is an additional layer that allows live migration and relay failover in under 30 seconds, providing higher availability compared to current relays with greater simplicity. Calcite HA is enabled in all Calcite deployments.

For zero-downtime, NFDB is recommended.

Noswhere SmartCache

Relays are fixed in one location, but users can be anywhere.

Noswhere SmartCache is a CDN for relays that dynamically caches data on edge servers closest to you, allowing: - Multiple regions around the world - Improved throughput and performance - Faster loading times

routerd

routerd is a custom load-balancer optimized for Nostr relays, integrated with SmartCache.

routerd is specifically integrated with NFDB and Calcite HA to provide fast failover and high performance.

Ending notes

NFDB is planned to be deployed to Nostr.land in the coming weeks.

A lot more is to come. 👀️️️️️️

@ 30ceb64e:7f08bdf5

Status: Draft
Author: TheWildHustle

Abstract

This NIP defines a framework for storing and sharing health and fitness profile data on Nostr. It establishes a set of standardized event kinds for individual health metrics, allowing applications to selectively access specific health information while preserving user control and privacy.

In this framework exists - NIP-101h.1 Weight using kind 1351 - NIP-101h.2 Height using kind 1352 - NIP-101h.3 Age using kind 1353 - NIP-101h.4 Gender using kind 1354 - NIP-101h.5 Fitness Level using kind 1355

Motivation

I want to build and support an ecosystem of health and fitness related nostr clients that have the ability to share and utilize a bunch of specific interoperable health metrics.

• Selective access - Applications can access only the data they need
• User control - Users can choose which metrics to share
• Interoperability - Different health applications can share data
• Privacy - Sensitive health information can be managed independently

Specification

Kind Number Range

Health profile metrics use the kind number range 1351-1399:

| Kind | Metric | | --------- | ---------------------------------- | | 1351 | Weight | | 1352 | Height | | 1353 | Age | | 1354 | Gender | | 1355 | Fitness Level | | 1356-1399 | Reserved for future health metrics |

Common Structure

All health metric events SHOULD follow these guidelines:

• The content field contains the primary value of the metric
• Required tags:
• ['t', 'health'] - For categorizing as health data
• ['t', metric-specific-tag] - For identifying the specific metric
• ['unit', unit-of-measurement] - When applicable
• Optional tags:
• ['converted_value', value, unit] - For providing alternative unit measurements
• ['timestamp', ISO8601-date] - When the metric was measured
• ['source', application-name] - The source of the measurement

Unit Handling

Health metrics often have multiple ways to be measured. To ensure interoperability:

• Where multiple units are possible, one standard unit SHOULD be chosen as canonical
• When using non-standard units, a converted_value tag SHOULD be included with the canonical unit
• Both the original and converted values should be provided for maximum compatibility

Client Implementation Guidelines

Clients implementing this NIP SHOULD:

• Allow users to explicitly choose which metrics to publish
• Support reading health metrics from other users when appropriate permissions exist
• Support updating metrics with new values over time
• Preserve tags they don't understand for future compatibility
• Support at least the canonical unit for each metric

Extensions

New health metrics can be proposed as extensions to this NIP using the format:

• NIP-101h.X where X is the metric number

Each extension MUST specify: - A unique kind number in the range 1351-1399 - The content format and meaning - Required and optional tags - Examples of valid events

Privacy Considerations

Health data is sensitive personal information. Clients implementing this NIP SHOULD:

• Make it clear to users when health data is being published
• Consider incorporating NIP-44 encryption for sensitive metrics
• Allow users to selectively share metrics with specific individuals
• Provide easy ways to delete previously published health data

---

NIP-101h.1: Weight

Description

This NIP defines the format for storing and sharing weight data on Nostr.

Event Kind: 1351

Content

The content field MUST contain the numeric weight value as a string.

Required Tags

• ['unit', 'kg' or 'lb'] - Unit of measurement
• ['t', 'health'] - Categorization tag
• ['t', 'weight'] - Specific metric tag

Optional Tags

• ['converted_value', value, unit] - Provides the weight in alternative units for interoperability
• ['timestamp', ISO8601 date] - When the weight was measured

Examples

json { "kind": 1351, "content": "70", "tags": [ ["unit", "kg"], ["t", "health"], ["t", "weight"] ] }

json { "kind": 1351, "content": "154", "tags": [ ["unit", "lb"], ["t", "health"], ["t", "weight"], ["converted_value", "69.85", "kg"] ] }

NIP-101h.2: Height

Status: Draft

Description

This NIP defines the format for storing and sharing height data on Nostr.

Event Kind: 1352

Content

The content field can use two formats: - For metric height: A string containing the numeric height value in centimeters (cm) - For imperial height: A JSON string with feet and inches properties

Required Tags

• ['t', 'health'] - Categorization tag
• ['t', 'height'] - Specific metric tag
• ['unit', 'cm' or 'imperial'] - Unit of measurement

Optional Tags

• ['converted_value', value, 'cm'] - Provides height in centimeters for interoperability when imperial is used
• ['timestamp', ISO8601-date] - When the height was measured

Examples

```jsx // Example 1: Metric height Apply to App.jsx

// Example 2: Imperial height with conversion Apply to App.jsx ```

Implementation Notes

• Centimeters (cm) is the canonical unit for height interoperability
• When using imperial units, a conversion to centimeters SHOULD be provided
• Height values SHOULD be positive integers
• For maximum compatibility, clients SHOULD support both formats

---

NIP-101h.3: Age

Status: Draft

Description

This NIP defines the format for storing and sharing age data on Nostr.

Event Kind: 1353

Content

The content field MUST contain the numeric age value as a string.

Required Tags

• ['unit', 'years'] - Unit of measurement
• ['t', 'health'] - Categorization tag
• ['t', 'age'] - Specific metric tag

Optional Tags

• ['timestamp', ISO8601-date] - When the age was recorded
• ['dob', ISO8601-date] - Date of birth (if the user chooses to share it)

Examples

```jsx // Example 1: Basic age Apply to App.jsx

// Example 2: Age with DOB Apply to App.jsx ```

Implementation Notes

• Age SHOULD be represented as a positive integer
• For privacy reasons, date of birth (dob) is optional
• Clients SHOULD consider updating age automatically if date of birth is known
• Age can be a sensitive metric and clients may want to consider encrypting this data

---

NIP-101h.4: Gender

Status: Draft

Description

This NIP defines the format for storing and sharing gender data on Nostr.

Event Kind: 1354

Content

The content field contains a string representing the user's gender.

Required Tags

• ['t', 'health'] - Categorization tag
• ['t', 'gender'] - Specific metric tag

Optional Tags

• ['timestamp', ISO8601-date] - When the gender was recorded
• ['preferred_pronouns', string] - User's preferred pronouns

Common Values

While any string value is permitted, the following common values are recommended for interoperability: - male - female - non-binary - other - prefer-not-to-say

Examples

```jsx // Example 1: Basic gender Apply to App.jsx

// Example 2: Gender with pronouns Apply to App.jsx ```

Implementation Notes

• Clients SHOULD allow free-form input for gender
• For maximum compatibility, clients SHOULD support the common values
• Gender is a sensitive personal attribute and clients SHOULD consider appropriate privacy controls
• Applications focusing on health metrics should be respectful of gender diversity

---

NIP-101h.5: Fitness Level

Status: Draft

Description

This NIP defines the format for storing and sharing fitness level data on Nostr.

Event Kind: 1355

Content

The content field contains a string representing the user's fitness level.

Required Tags

• ['t', 'health'] - Categorization tag
• ['t', 'fitness'] - Fitness category tag
• ['t', 'level'] - Specific metric tag

Optional Tags

• ['timestamp', ISO8601-date] - When the fitness level was recorded
• ['activity', activity-type] - Specific activity the fitness level relates to
• ['metrics', JSON-string] - Quantifiable fitness metrics used to determine level

Common Values

While any string value is permitted, the following common values are recommended for interoperability: - beginner - intermediate - advanced - elite - professional

Examples

```jsx // Example 1: Basic fitness level Apply to App.jsx

// Example 2: Activity-specific fitness level with metrics Apply to App.jsx ```

Implementation Notes

• Fitness level is subjective and may vary by activity
• The activity tag can be used to specify fitness level for different activities
• The metrics tag can provide objective measurements to support the fitness level
• Clients can extend this format to include activity-specific fitness assessments
• For general fitness apps, the simple beginner/intermediate/advanced scale is recommended

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalan tekst na linkedin.com

12.04.2024 / Autor: Aleksandar Matanović

---

60/40 portfolio je dugo važio za idealan izbor nekome ko ima umerenu sklonost ka riziku, a nema vremena da prati berzu. Dakle, ubaciš 60% u akcije, 40% u obveznice i pustiš vreme da radi svoje.

Malo sam se igrao sa brojkama i računao šta bi bilo da je neko u taj portfolio ubacio malo Bitkoina. Period koji je obrađen je januar 2014 - januar 2024. Ovde napominjem da nikako nisam radio "cherry picking", to jest nisam birao period u kome se Bitkoin pokazao u najboljem mogućem svetlu. Maltene sam uradio suprotno. Da sam izabrao bilo koji januar pre 2014-te, prinosi na BTC bi bili neuporedivo veći. Čak i da sam izabrao januar 2015-te ili 2016-te, takođe bi prinosi bili veći jer je cena tada bila niža nego u januaru 2014-te. Izbor datuma je bio posledica želje da zaokružim jednu celu deceniju, period nakon kojeg su strpljivi investitori nagrađeni time što ne plaćaju porez na kapitalnu dobit.

Obradio sam 3 realna scenarija:

1. Klasičan 60/40 portfolio. Na uloženih $10.000 u januaru 2014. godine, 10 godina kasnije bismo imali tačno $17.434. Prosečan godišnji prinos je 5,72%.
2. 99% uloženo u 60/40 portfolio, 1% uloženo u Bitkoin. Na uloženih $10.000, imali bismo $22.505 ili 8,45% godišnje. Samo 1% u BTC, a skoro 3% veći godišnji prinos. (narandžasta linija)
3. 90% uloženo u 60/40 portfolio, 10% uloženo u Bitkoin. Sad već postaje zabavno... od $10.000 do $68.145, što bi bilo 21,16% godišnje - jače od proseka Vorena Bafeta. (zelena linija)

Uzeo sam u obzir i rizike i zamislio da je u ovom periodu cena Bitkoina polako padala i na kraju pala na 0. Dakle naredna 2 scenarija su hipotetička.

1. 99% uloženo u 60/40 portfolio, 1% uloženo u Bitkoin, Bitkoin propao. Investirano $10.000, dobijeno $17.259 ili 5.61% godišnje. Minimalni gubitak u odnosu na čist 60/40 portfolio iz prvog scenarija. Zbog toga se na grafiku vide 4 linije iako ih ima 5, toliko je mala razlika.
2. 90% uloženo u 60/40 portfolio, 10% uloženo u Bitkoin, Bitkoin propao. Investirano $10.000, dobijeno $15.690 ili 4.61% godišnje. To je ona donja. ljubičasta linija na grafikonu. Nije neki prinos, ali nije ni katastrofa.

Mogao sam da idem i sa preko 10%, naravno završili bismo na preko $100.000. Međutim, hteo sam da budem konzervativan i stvari gledam iz ugla investitora koji ipak ima nešto manji apetit ka riziku i nedovljno poznaje Bitkoin. Mogao sam i da uzmem drugačiji period. Na primer, za jan 2012 - jan 2022 bi narandžasta linija završila na preko milion dolara, a zelena na preko 10 miliona. Da, nije greška u računici... zaista biste za 10 godina, počev od januara 2012-te imali preko milion dolara da ste uložili ukupno $10.000, 99% u akcije i obveznice, a 1% u Bitkoin. Sa 90% u akcijama i obveznicama i 10% u Bitkoinu, već ste na 8 cifara.

Istorijske performanse nisu garancija budućih prinosa. Investiranje u Bitkoin je rizično. Ignorisanje Bitkoina je rizično. Svako bira svoj rizik. Ovo nije investicioni savet, ovo je prijateljski savet.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni članak na politika.rs.

06.12.2014 / Autor: Istok Pavlović

---

Pre nekoliko godina, pojavila se digitalna valuta – bitkoin. Isprva, delovalo je kao utopija šačice sanjara ideja da ova valuta jednog dana postane glavno sredstvo plaćanja među ljudima, i da se potpuno ukine bankarski sistem i posrednici u finansijskim transakcijama. Međutim, san polako postaje realnost. Sve više ozbiljnih kompanija prima bitkoin kao sredstvo plaćanja, i njegovo usvajanje se povećava iz meseca u mesec.

Kako zapravo radi bitkoin? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, pođimo od jednog starijeg problema u matematici, koji se zove „problem vizantijskih generala”.

Vizantijski generali opkolili su neprijateljski grad. Svaki od generala nalazi se sa svojom vojskom negde oko grada, i generali su geografski razdvojeni. Komunikacija među generalima ide preko kurira, koji prenose poruke. Da bi napad uspeo, generali moraju da se dogovore oko zajedničkog nastupa – da krenu svi odjednom u dogovoreno vreme. Međutim, problem je što među generalima, pa i među kuririma mogu da postoje izdajnici – ljudi koji rade za neprijatelja i koji će namerno preneti pogrešnu poruku kako bi sabotirali napad. Kako organizovati prenošenje poruka među generalima tako da akcija uspe, bez obzira na izdajnike?

Rešenje ovog problema postoji, i u pitanju je veoma kompleksan matematički algoritam koji se razvio početkom 21. veka. Pojavom bržih kompjutera, ovaj problem postao je rešiv za kraće vreme. U praksi, ovo je značilo da smo dobili način da se uspostavi potpuno poverenje između dve osobe na internetu koje se uopšte ne poznaju. To je otvorilo čitav novi spektar mogućnosti – a jedna od tih mogućnosti je digitalni novac.

Bitkoin sistem je zapravo kao jedna velika finansijska knjiga na internetu. Vi kupujete prostor u toj knjizi, u zamenu za klasičan novac ili prodajom neke robe ili usluga, i tada postajete vlasnik određene sume bitkoina. Taj svoj prostor zatim možete prodati nekom drugom ko hoće da ga kupi. Sve transakcije su potpuno sigurne i niko na svetu ne može da ospori da su se desile.Transakcije automatski beleži mreža kompjutera širom sveta prema „algoritmu vizantijskih generala”, bez ikakvog upliva živih ljudi, i tako dobijamo maksimalno poverenje. S obzirom na to da su ljudi eliminisani iz jednačine, najvažnija posledica ovog sistema je to što sada sve transakcije mogu da budu bez posrednika, bez banaka i nema provizije.

Ova poslednja činjenica je jedan od ključnih razloga što je bitkoin uveden kao sredstvo plaćanja u mnogim prodavnicama. Koliko god opskurno delovao, bitkoin je zapravo mnogo povoljniji za prodavce od klasičnog novca. Recimo da prodajete elektronske uređaje, gde je uobičajena margina profita oko pet procenata. Banke za procesiranje kartice uzimaju 2,5 odsto. Vi, dakle dajete polovinu svog profita banci, samo zato što banke kao sistem imaju monopol nad plaćanjem i nemate izbora. Tačnije, niste imali izbora do pojave bitkoina.

Za velike kompanije, kojima ne smetaju bankarske provizije, bitkoin je više stvar prestiža i mode. „Hej, pogledajte kako smo mi moderna kompanija, primamo bitkoine.” Međutim, za male porodične biznise bitkoini bukvalno mogu da znače opstanak.

Postavlja se logično pitanje, šta je to što bitkoinima daje vrednost? Odgovor na ovo pitanje zapravo leži u pitanju „šta je to što daje vrednost klasičnom novcu”. Ako pogledamo istoriju novca, u početnom trenutku za ljude je to bilo neko parče papira, ali su uvedene zlatne rezerve kao garancija da taj papir vredi. Ova garancija stvorila je kod ljudi veru u novac, i ta vera čini njegovu vrednost. Kasnije, ove zlatne rezerve su davno prevaziđene i nemaju veze s količinom novca u opticaju, ali ono što je ostalo jeste vera u novac, i samo zahvaljujući toj veri novac ima vrednost.

Ista stvar je i sa bitkoinima. Njegovu vrednost zapravo čini vera. Milionima ljudi širom sveta krv uzavri od sreće kada čuju za ideju da se konačno iskoreni bankarski sistem. Oni vide bankare kao „krvopije koji žive na tuđoj grbači”, i podržaće svaku ideju u tom pravcu. Počeće pasionirano da koriste bitkoine kao sredstvo plaćanja gde god je to moguće, sanjajući da dožive tokom svog života naslov u novinama „Bankari ostali bez posla”, da bi tog dana mogli da kažu: „I ja sam u ovome učestvovao, ja sam jedan od oslobodilaca čovečanstva.”

Naravno, kao i svaka tehnologija u svojoj ranoj fazi, bitkoin ima svoje propuste koji se sređuju. Ako pogledate internet komentare, ima ljudi koji će naći sto mana bitkoinima. Ipak, da smo slušali kritizere koji kritikuju tehnologije u ranoj fazi, nikada ne bismo imali avione, električnu struju, ili bilo koje inovacije koje su u početku delovale nesigurno, a bez kojih nam je današnji život nezamisliv.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

06.10.2014 / Autor: Slaviša Tasić

---

Od kako je bitcoin postao popularan vodi se rasprava među zagovornicima slobodnog tržišta oko njegovo gpravog statusa: da li je to budući novac, efikasan sistem zaobilaženja državne kontrole i garant slobode pojedinca, ili pak fikcija i pomodarstvo iza koje nema ničeg stvarnog?

Teorijski centar debate je pitanje da li je bitcoin "zapravo" novac ili ne. Jedna grupa tvrdi da jeste, pozivajući se na to da je nastao hiljadama dobrovoljnih akata potrošača na tržištu i time uspostavljen kao konvencija. Ko ste vi, teoretičari iz fotelje, da u ime naroda koji prihvata bitcoin definišete šte je "pravi" novac a šta nije? Druga škola tvrdi da je to irelevantno, da je takozvana vrednost bitcoina fiktivna i naduvana, i da će uskoro pući, jer nema nikakve realne pozadine: svaki novac kroz istoriju je uvek morao da ima podlogu nećeg realnog, najčešće plemenitog metala neke vrste, novac nikad ne nastaje nečijom naredbom ili proizvoljnom odlukom.

Vrlo često se u ovom kontekstu pominje Misesova čuena "teorema regresije". Ona kaže da je novac univerzalno razmensko sredstvo koje svoju vrednost crpe iz prethodne upotrebne vrednosti materijala od kojeg je sačinjeno. Recimo, zlato i srebro imaju vrednost kao nakit i luksuzna roba koju ljudi traže iz ne-monetarnih razloga, a njihova vrednost kao novca se onda izvodi iz te prethodne evaluacije njegove ne monetarne upotrebne "vrednosti". Tehnički rečeno, tražnja za zlatom kao monetarnim dobrom izvedena je iz tražnje za zlatom kao nemonetarnim dobrom.

Problem sa bitcoinom je što na prvi pogled on nema nikakvu ne-monetarnu vrednost. Nije zasnovan ni na kakvom fizičkom materijalu ili robi, već predstavlja kompjuterski algoritam. Bitcoin je beskoristan za bilo šta drugo osim kao sredstvo plaćanja. Ako je tome tako, onda postoje samo dve mogućnosti: ili bitcoin ne može da bude novac, ili je teorija o realnoj, nemonetarnoj osnovi novca netačna.

Izgleda da ni jedno ni drugo nije slučaj. Bitcoin jeste sredstvo razmene, iako još uvek nije novac, budući da nije univerzalno prihvaćen (što ne znači da ne može ili da neće biti prihvaćen), ali bitcoin istovremeno JESTE zasnovan na nečem realnom, tj ima vrednost i mimo svoje uloge kao novca. Ta prethodna vrednost bitcoina je njegova uloga kao efikasnog sistema plaćanja. Kao što Jeffrey Tucker naglašava u svom novom tekstu, Bitcoin je 2008 uveden kao sistem plaćanja koji bi omogućio efikasni transfer resursa između pojedinaca u raznim delovima sveta uz potpuno zaobilaženje zvaničnog finansijskog sistema. Programski dokument osnivača Bitcoina nije uopšte spominjao novac nego samo sistem plaćanja koji omogućava pouzdanost, anonimonst i operisanje izvan zvaničnih finansijkih tokova. Tehnički detalji su ovde.

Bitcoin kao sistem je lansiran 9 januara 2009, ali u tom trenutku njegova vrednost je bila nula! Sve do oktobra 2009 potenicjalni klijenti su mogli da dobiju besplatno koliko god hoće bitcoina da eksperimentišu. Ljudi su vršili prve transakcije, proveravali da li je sistem pouzdan, da li radi onako kako je obećano itd. Taj proces eksperminetisanja je trajao oko deset meseci. U tom periodu Bitcoin kao novac nije imao nikakvu tržišnu vrednost. Pre tačno pet godina, 5 oktobra 2009 postavljena je prva tržišna cena. Ona je bila 1390 bitcoina za jedan američki dolar, odnosno jedan bitcoin je vredeo manje od desetog dela penija. U tom trenutku publika je bila još uvek skeptična, što se pokazalo u vrlo niskoj ceni, ali kako je vreme prolazilo cena je rasla jer je evaluacija sistema, sa protokom vremena i daljim potvrđivanjem njegove vrednosti i pouzdanosti, kao i ulaskom mnogo šireg kurga ljudi u igru, postajala sve viša. Međutim, to je sve sa teorijske tačke gledišta irelevantno; ključna stvar je da je početna evaluacija bitcoina, prva tržišna cena objavljena 5 oktobra 2009 bila zapravo izraz evaluacije sistema plaćanja koja je vršena mesecima nezavisno od samog novca (tj njegove potencijalne vrednosti). Bitcoin kao novac "regresira" u mizesovskom smislu na bitcoin kao sistem plaćanja.

Dakle, bitcoin nije fiat novac. On predstavlja potencijalnu valutu koja je izvedena iz tržišne vrednosti specifičnog sistema plaćanja koji klijentima omogućava značajne prednosti koje drugi sistemi ne pružaju. I stoga oza njega stoji "realna vrednost" u istom smislu u kome nešto "realno" stoji iza zlata i srebra kao novca, ili iza modernih fiat valuta izvedenih iz zlata i srebra. Ja ne verujem da bi bitcoin imao velike šanse protiv zlata i srebra na slobodnom tržištu valuta, ali u ovom trenutku ne postoji slobodno tržište valuta, tj onaj ko pokuša da trguje u zlatu završiće u zatvoru. U takvim okolnostima, virtuelnost bitcoina predstavlja komparativnu prednost u odnosu na svaku vrstu robnog novca uključujući i zlato: vlasnik ne poseduje nikakvu fizičku supstancu koju vlada može da mu konfiskuje. Naravno, to bi moglo da se promeni ukoliko vlade ocene da je bitcoin značajna opasnost i krene u tehnološki rat protiv njega. U tom slučaju bi i cena verovatno pala.

@ 91bea5cd:1df4451c

O Contexto Legal Brasileiro e o Consentimento

No ordenamento jurídico brasileiro, o consentimento do ofendido pode, em certas circunstâncias, afastar a ilicitude de um ato que, sem ele, configuraria crime (como lesão corporal leve, prevista no Art. 129 do Código Penal). Contudo, o consentimento tem limites claros: não é válido para bens jurídicos indisponíveis, como a vida, e sua eficácia é questionável em casos de lesões corporais graves ou gravíssimas.

A prática de BDSM consensual situa-se em uma zona complexa. Em tese, se ambos os parceiros são adultos, capazes, e consentiram livre e informadamente nos atos praticados, sem que resultem em lesões graves permanentes ou risco de morte não consentido, não haveria crime. O desafio reside na comprovação desse consentimento, especialmente se uma das partes, posteriormente, o negar ou alegar coação.

A Lei Maria da Penha (Lei nº 11.340/2006)

A Lei Maria da Penha é um marco fundamental na proteção da mulher contra a violência doméstica e familiar. Ela estabelece mecanismos para coibir e prevenir tal violência, definindo suas formas (física, psicológica, sexual, patrimonial e moral) e prevendo medidas protetivas de urgência.

Embora essencial, a aplicação da lei em contextos de BDSM pode ser delicada. Uma alegação de violência por parte da mulher, mesmo que as lesões ou situações decorram de práticas consensuais, tende a receber atenção prioritária das autoridades, dada a presunção de vulnerabilidade estabelecida pela lei. Isso pode criar um cenário onde o parceiro masculino enfrenta dificuldades significativas em demonstrar a natureza consensual dos atos, especialmente se não houver provas robustas pré-constituídas.

Outros riscos:

Lesão corporal grave ou gravíssima (art. 129, §§ 1º e 2º, CP), não pode ser justificada pelo consentimento, podendo ensejar persecução penal.

Crimes contra a dignidade sexual (arts. 213 e seguintes do CP) são de ação pública incondicionada e independem de representação da vítima para a investigação e denúncia.

Riscos de Falsas Acusações e Alegação de Coação Futura

Os riscos para os praticantes de BDSM, especialmente para o parceiro que assume o papel dominante ou que inflige dor/restrição (frequentemente, mas não exclusivamente, o homem), podem surgir de diversas frentes:

1. Acusações Externas: Vizinhos, familiares ou amigos que desconhecem a natureza consensual do relacionamento podem interpretar sons, marcas ou comportamentos como sinais de abuso e denunciar às autoridades.
2. Alegações Futuras da Parceira: Em caso de término conturbado, vingança, arrependimento ou mudança de perspectiva, a parceira pode reinterpretar as práticas passadas como abuso e buscar reparação ou retaliação através de uma denúncia. A alegação pode ser de que o consentimento nunca existiu ou foi viciado.
3. Alegação de Coação: Uma das formas mais complexas de refutar é a alegação de que o consentimento foi obtido mediante coação (física, moral, psicológica ou econômica). A parceira pode alegar, por exemplo, que se sentia pressionada, intimidada ou dependente, e que seu "sim" não era genuíno. Provar a ausência de coação a posteriori é extremamente difícil.
4. Ingenuidade e Vulnerabilidade Masculina: Muitos homens, confiando na dinâmica consensual e na parceira, podem negligenciar a necessidade de precauções. A crença de que "isso nunca aconteceria comigo" ou a falta de conhecimento sobre as implicações legais e o peso processual de uma acusação no âmbito da Lei Maria da Penha podem deixá-los vulneráveis. A presença de marcas físicas, mesmo que consentidas, pode ser usada como evidência de agressão, invertendo o ônus da prova na prática, ainda que não na teoria jurídica.

Estratégias de Prevenção e Mitigação

Não existe um método infalível para evitar completamente o risco de uma falsa acusação, mas diversas medidas podem ser adotadas para construir um histórico de consentimento e reduzir vulnerabilidades:

1. Comunicação Explícita e Contínua: A base de qualquer prática BDSM segura é a comunicação constante. Negociar limites, desejos, palavras de segurança ("safewords") e expectativas antes, durante e depois das cenas é crucial. Manter registros dessas negociações (e-mails, mensagens, diários compartilhados) pode ser útil.

2. Documentação do Consentimento:

   • Contratos de Relacionamento/Cena: Embora a validade jurídica de "contratos BDSM" seja discutível no Brasil (não podem afastar normas de ordem pública), eles servem como forte evidência da intenção das partes, da negociação detalhada de limites e do consentimento informado. Devem ser claros, datados, assinados e, idealmente, reconhecidos em cartório (para prova de data e autenticidade das assinaturas).

   • Registros Audiovisuais: Gravar (com consentimento explícito para a gravação) discussões sobre consentimento e limites antes das cenas pode ser uma prova poderosa. Gravar as próprias cenas é mais complexo devido a questões de privacidade e potencial uso indevido, mas pode ser considerado em casos específicos, sempre com consentimento mútuo documentado para a gravação.

     Importante: a gravação deve ser com ciência da outra parte, para não configurar violação da intimidade (art. 5º, X, da Constituição Federal e art. 20 do Código Civil).

3. Testemunhas: Em alguns contextos de comunidade BDSM, a presença de terceiros de confiança durante negociações ou mesmo cenas pode servir como testemunho, embora isso possa alterar a dinâmica íntima do casal.

4. Estabelecimento Claro de Limites e Palavras de Segurança: Definir e respeitar rigorosamente os limites (o que é permitido, o que é proibido) e as palavras de segurança é fundamental. O desrespeito a uma palavra de segurança encerra o consentimento para aquele ato.
5. Avaliação Contínua do Consentimento: O consentimento não é um cheque em branco; ele deve ser entusiástico, contínuo e revogável a qualquer momento. Verificar o bem-estar do parceiro durante a cena ("check-ins") é essencial.
6. Discrição e Cuidado com Evidências Físicas: Ser discreto sobre a natureza do relacionamento pode evitar mal-entendidos externos. Após cenas que deixem marcas, é prudente que ambos os parceiros estejam cientes e de acordo, talvez documentando por fotos (com data) e uma nota sobre a consensualidade da prática que as gerou.
7. Aconselhamento Jurídico Preventivo: Consultar um advogado especializado em direito de família e criminal, com sensibilidade para dinâmicas de relacionamento alternativas, pode fornecer orientação personalizada sobre as melhores formas de documentar o consentimento e entender os riscos legais específicos.

Observações Importantes

• Nenhuma documentação substitui a necessidade de consentimento real, livre, informado e contínuo.
• A lei brasileira protege a "integridade física" e a "dignidade humana". Práticas que resultem em lesões graves ou que violem a dignidade de forma não consentida (ou com consentimento viciado) serão ilegais, independentemente de qualquer acordo prévio.
• Em caso de acusação, a existência de documentação robusta de consentimento não garante a absolvição, mas fortalece significativamente a defesa, ajudando a demonstrar a natureza consensual da relação e das práticas.

• A alegação de coação futura é particularmente difícil de prevenir apenas com documentos. Um histórico consistente de comunicação aberta (whatsapp/telegram/e-mails), respeito mútuo e ausência de dependência ou controle excessivo na relação pode ajudar a contextualizar a dinâmica como não coercitiva.

• Cuidado com Marcas Visíveis e Lesões Graves Práticas que resultam em hematomas severos ou lesões podem ser interpretadas como agressão, mesmo que consentidas. Evitar excessos protege não apenas a integridade física, mas também evita questionamentos legais futuros.

O que vem a ser consentimento viciado

No Direito, consentimento viciado é quando a pessoa concorda com algo, mas a vontade dela não é livre ou plena — ou seja, o consentimento existe formalmente, mas é defeituoso por alguma razão.

O Código Civil brasileiro (art. 138 a 165) define várias formas de vício de consentimento. As principais são:

Erro: A pessoa se engana sobre o que está consentindo. (Ex.: A pessoa acredita que vai participar de um jogo leve, mas na verdade é exposta a práticas pesadas.)

Dolo: A pessoa é enganada propositalmente para aceitar algo. (Ex.: Alguém mente sobre o que vai acontecer durante a prática.)

Coação: A pessoa é forçada ou ameaçada a consentir. (Ex.: "Se você não aceitar, eu termino com você" — pressão emocional forte pode ser vista como coação.)

Estado de perigo ou lesão: A pessoa aceita algo em situação de necessidade extrema ou abuso de sua vulnerabilidade. (Ex.: Alguém em situação emocional muito fragilizada é induzida a aceitar práticas que normalmente recusaria.)

No contexto de BDSM, isso é ainda mais delicado: Mesmo que a pessoa tenha "assinado" um contrato ou dito "sim", se depois ela alegar que seu consentimento foi dado sob medo, engano ou pressão psicológica, o consentimento pode ser considerado viciado — e, portanto, juridicamente inválido.

Isso tem duas implicações sérias:

1. O crime não se descaracteriza: Se houver vício, o consentimento é ignorado e a prática pode ser tratada como crime normal (lesão corporal, estupro, tortura, etc.).

2. A prova do consentimento precisa ser sólida: Mostrando que a pessoa estava informada, lúcida, livre e sem qualquer tipo de coação.

   Consentimento viciado é quando a pessoa concorda formalmente, mas de maneira enganada, forçada ou pressionada, tornando o consentimento inútil para efeitos jurídicos.

Conclusão

Casais que praticam BDSM consensual no Brasil navegam em um terreno que exige não apenas confiança mútua e comunicação excepcional, mas também uma consciência aguçada das complexidades legais e dos riscos de interpretações equivocadas ou acusações mal-intencionadas. Embora o BDSM seja uma expressão legítima da sexualidade humana, sua prática no Brasil exige responsabilidade redobrada. Ter provas claras de consentimento, manter a comunicação aberta e agir com prudência são formas eficazes de se proteger de falsas alegações e preservar a liberdade e a segurança de todos os envolvidos. Embora leis controversas como a Maria da Penha sejam "vitais" para a proteção contra a violência real, os praticantes de BDSM, e em particular os homens nesse contexto, devem adotar uma postura proativa e prudente para mitigar os riscos inerentes à potencial má interpretação ou instrumentalização dessas práticas e leis, garantindo que a expressão de sua consensualidade esteja resguardada na medida do possível.

---

Importante: No Brasil, mesmo com tudo isso, o Ministério Público pode denunciar por crime como lesão corporal grave, estupro ou tortura, independente de consentimento. Então a prudência nas práticas é fundamental.

Aviso Legal: Este artigo tem caráter meramente informativo e não constitui aconselhamento jurídico. As leis e interpretações podem mudar, e cada situação é única. Recomenda-se buscar orientação de um advogado qualificado para discutir casos específicos.

Se curtiu este artigo faça uma contribuição, se tiver algum ponto relevante para o artigo deixe seu comentário.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

15.12.2023 / Autor: Slaviša Tasić

---

Ovako sam pisao u aprilu kad je Bitcoin vredeo $50-100 dolara:

"Koja je budućnost Bitcoina? Većina mu predviđa propast, ali već smo videli da ima neprijatelje sa obeju strana i obe imaju svoje razloge. ... Ali ekonomski gledano, sada kad je Bitcoin došao dovde, meni se čini da može još mnogo rasti."

...

"Zato mislim da ekonomski Bitcoin više nema problem. Sa ovako ograničenom ponudom, a uz održanje sadašnje tražnje ili njen rast, njegove vrednost može i još mnogo da poraste."

U međuvremenu je otišao na preko $1,000. Ali mislite da sam kupio neki Bitcoin? Nisam, teško je baviti se takvim sitnicama kad morate da pišete blog.

Evo šta sada mislim o Bitcoinu.

Najvažnije je razumeti zašto Bitcoin uopšte ima vrednost. To što ima neku vrednost i nije tako iznenađujuće. Valute su istorijski spontano nastajale najčešće od nečega što ima istinsku vrednost, bronze, srebra ili zlata. Ali nije neviđeno ni da novac bez intristične vrednosti bude široko prihvaćen. Poznat je slučaj ostrva kamenog novca, gde je novac bilo kamenje, neka vrsta krečnjaka (vidi sliku ispod). Stanovnici jednog polinezijskog ostrva su koristili ovaj kamen kao novac zbog samo jedne osobine -- zato što nije postojao na ostrvu. Da biste nabavili takvo kamenje morali ste ići na drugo ostrvo, što je bilo skupo i naporno. I to je jedina osobina koja je krečnjak činila novcem, nisu ga koristili ni za šta drugo.

Štaviše, da ne bi kotrljali kamenje pri svakoj kupovini, trgovali su samo pravima na odrđeni kamen, a da se kamen uopšte nije morao pomeriti s mesta. To je suštinski isto kao današnje elektronsko bankarstvo, ali to je druga priča.

Bitcoin je nešto najbliže tome. Kad se uspostavi konvencija, onda novac ne mora imati imanentnu vrednost. Konvencija je, iz garantovanu retkost dovoljan uslov da nešto uspe kao novac. Kao i krečnjak na tom ostrvu, Bitcoin je suštinski bezvredan, ali 1) ne može se naći lako (ima retkost) i 2) postoji konvencija da se prihvata kao novac -- prihvatate ga jer znate da će ga i drugi prihvatiti.

Ali koliko je Bitcoin zaista redak? Sam Bitcoin jeste, jer mu je ponuda programski ograničena. Ali sada vidimo uspon drugih kripto valuta -- Litecoin, Peercoin, i drugi. Bitcoin je redak, ali svako može da napravi nešto jako slično bitcoinu i zvati ga drugačije. To se uveliko i dešava, za sada bez efekta na vrednost Bitcoina.

Za sada Bitcoin ima rastuću snagu konvencije, ili ekonomskim rečnikom, za njega radi efekat mreže. Efekat mreže postoji kada svaki dodatni korisnik povećava vrednost dobra -- vi koristite tastaturu sa početnim slovima QWERTY zato što svi drugi koriste istu tastaturu pa je glupo da počinjete nešto drugo; otvorili ste Facebook nalog ne zato što je Facebook tehnološki najbolje urađen nego zato što svi drugi imaju Facebook pa se tako nalkaše povezujete; nemate Google Plus jer niko drugi nema Google Plus što ga čini beskorisnim, i tako dalje. Uspostavljene mreže je jako teško srušiti, one se perpetuiraju i rastu na principu začaranog kruga.

Kad se jednom uspostave, mreže kao Facebook ili Bitcoin imaju ugrađenu prednost i teško ih je srušiti. Ali znate li ko je još imao efekat mreže u svoju korist? Imao je Windows i imao je MySpace. Windows se još drži ali nije ni blizu moći od pre desetak godina, a MySpace je potpuno propao -- a ljudi su 2008. MySpaceu predviđali večni monopol zbog efekta mreže. Poenta je, efekat mreže je prednost ali nikome ne garantuje monopol, pa čak ni opstanak.

Situacija sa Bitcoinom je ovakva. Sa pojavom drugih valuta retkost je izgubio. Nije bitno što nema Bitcoina, Bitcoin je samo ime. Ima ili može biti neograničeno mnogo kriptovaluta istog tipa i to je ono što je važno. Konvenciju odnosno efekat mreže Bitcoin još uvek ima, štaviše tu je i dalje u usponu. Ali to mu ne garantuje dugoročni uspeh. Kad se ta dva saberu, mislim da Bitcoin nema dobrih dugoročnih izgleda. Da sam onda u aprilu kupio Bitcoine, sada bih prodao.

@ 8125b911:a8400883

In Nostr, all data is stored as events. Decentralization is achieved by storing events on multiple relays, with signatures proving the ownership of these events. However, if you truly want to own your events, you should run your own relay to store them. Otherwise, if the relays you use fail or intentionally delete your events, you'll lose them forever.

For most people, running a relay is complex and costly. To solve this issue, I developed nostr-relay-tray, a relay that can be easily run on a personal computer and accessed over the internet.

Project URL: https://github.com/CodyTseng/nostr-relay-tray

This article will guide you through using nostr-relay-tray to run your own relay.

Download

Download the installation package for your operating system from the GitHub Release Page.

| Operating System | File Format | | --------------------- | ---------------------------------- | | Windows | nostr-relay-tray.Setup.x.x.x.exe | | macOS (Apple Silicon) | nostr-relay-tray-x.x.x-arm64.dmg | | macOS (Intel) | nostr-relay-tray-x.x.x.dmg | | Linux | You should know which one to use |

Installation

Since this app isn’t signed, you may encounter some obstacles during installation. Once installed, an ostrich icon will appear in the status bar. Click on the ostrich icon, and you'll see a menu where you can click the "Dashboard" option to open the relay's control panel for further configuration.

macOS Users:

• On first launch, go to "System Preferences > Security & Privacy" and click "Open Anyway."
• If you encounter a "damaged" message, run the following command in the terminal to remove the restrictions:

bash sudo xattr -rd com.apple.quarantine /Applications/nostr-relay-tray.app

Windows Users:

• On the security warning screen, click "More Info > Run Anyway."

Connecting

By default, nostr-relay-tray is only accessible locally through ws://localhost:4869/, which makes it quite limited. Therefore, we need to expose it to the internet.

In the control panel, click the "Proxy" tab and toggle the switch. You will then receive a "Public address" that you can use to access your relay from anywhere. It's that simple.

Next, add this address to your relay list and position it as high as possible in the list. Most clients prioritize connecting to relays that appear at the top of the list, and relays lower in the list are often ignored.

Restrictions

Next, we need to set up some restrictions to prevent the relay from storing events that are irrelevant to you and wasting storage space. nostr-relay-tray allows for flexible and fine-grained configuration of which events to accept, but some of this is more complex and will not be covered here. If you're interested, you can explore this further later.

For now, I'll introduce a simple and effective strategy: WoT (Web of Trust). You can enable this feature in the "WoT & PoW" tab. Before enabling, you'll need to input your pubkey.

There's another important parameter, Depth, which represents the relationship depth between you and others. Someone you follow has a depth of 1, someone they follow has a depth of 2, and so on.

• Setting this parameter to 0 means your relay will only accept your own events.
• Setting it to 1 means your relay will accept events from you and the people you follow.
• Setting it to 2 means your relay will accept events from you, the people you follow, and the people they follow.

Currently, the maximum value for this parameter is 2.

Conclusion

You've now successfully run your own relay and set a simple restriction to prevent it from storing irrelevant events.

If you encounter any issues during use, feel free to submit an issue on GitHub, and I'll respond as soon as possible.

Not your relay, not your events.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

03.04.2013 / Autor: Slaviša Tasić

---

Posle kiparske epizode naglo je došlo do rasta njegove vrednosti. Bitcoin je virtuelna valuta koju ne kontroliše niko. Umesto toga, emitovanje Bitcoina ograničeno je komplikovanim programom. Kao i kod zlata, svako može da iskopa novčiće, ali kopanje je naporno i neizvesno -- jedina je razlika što se posao ne obavlja fizički već kompjuterski. Program je postavljen tako da količina iskopanih Bitcoina raste po stalno opadajućoj stopi, dok se na kraju, za nekih stotinak godina, asimptotski ne približi konačnom nivou.

Za bliže objašnjenje Bitcoina i više o tekućim dešavanima pročešljajte Nedeljni komentar, a meni ceo fenomen postaje vrlo interesantan iz nekoliko razloga.

Prvo, Bitcoin ima mnogo neprijatelja. Neprijatelji su pristalice državnog novca, jer je ovo privatni, decentralizovani novac, čije štampanje ne kontrolišu stručnjaci za monetarnu politiku već se obavlja po automatskom programu. Tokovi novca se teško kontrolišu i neke centralne banke su već "izrazile zabrinutost" zbog rastuće uloge ove valute.

Ali, neprijatelji su i libertarijanski ekonomisti kojima je bliži zlatni standard. U njihovu viziju se ne uklapa to što Bitcoin očigledno nema pravu materijalnu vrednost. Bitcoin je nešto kao privatni fiat novac -- dosada neviđeni fenomen. Po njima tako nešto ne može da postoji i zato mu od samog početka predviđaju propast, ali ih bar za ovih par godina njegovog postojanja stvarnost demantuje.

Dalje, nastanak i dosadašnji uspeh Bitcoina se kosi sa bilo kojom postojećom teorijom i štaviše, za njegov uspeh gotovo da uopšte nema racionalnog objašnjenja. Najveća tajna slobodne razmene, bilo da je to tržište ili drugi oblici slobodne i dobrovoljne saradnje, je to što iz neorganizovane akcije slobodnih pojedinaca može doći do ishoda kojima se ne možemo unapred nadati, koji prevazilaze našu moć imaginacije i koje čak i ex post teško možemo racionalno objasniti. (To je Hayekova najvažnija ideja, a ne njegov libertarijanizam po sebi).

Bitcoin je izgledao a i dalje većini ekonomista i medija izgleda nemoguće, jer iako je njegova ponuda ograničena programom, tražnja za njim je stvar pukog verovanja. Kod zlata i srebra, tražnja postoji jer ti metali imaju i stvarnu vrednost. Kod državnog novca, tražnja postoji jer vam država kaže da morate da koristite taj novac, ali i svojim autoritetom garantuje da će svi ostali prihvatati taj novac. Kod Bitcoina vam niko ne garantuje ništa. Kako je to počelo da se koristi, kako su ljudi, posebno oni u početku, prihvatali da prodaju stvari za Bitcoine, ili da razmenjuju svoje evre i dolare za Bitcoine, meni uopšte nije jasno. Sada je lakše, valuta je donekle uspostavljena, više je prodavaca koji je prihvataju, znate da ima dovoljno onih koji je koriste i zato ima nekih osnova za verovanje da će se to nastaviti. Ali da je tako nešto moglo da počne, da nastane ni iz čega, je gotovo neshvatljivo.

Koja je budućnost Bitcoina? Većina mu predviđa propast, ali već smo videli da ima neprijatelje sa obeju strana i obe imaju svoje razloge. Propast je pre svega moguća usled državne intervencije. Možda će tako nešto jednostavno biti zabranjeno i proganjano. Kad je američka Komisija za hartije od vrednosti mogla da ugasi jako korisnu onlajn kladionicu Intrade (čije smo kvote na razne događaje u svetu ovde često linkovali), navodno iz razloga finansijske sigurnosti, onda je vrlo moguće da i Bitcoin dođe na red.

Ali ekonomski gledano, sada kad je Bitcoin došao dovde, meni se čini da može još mnogo rasti. Tačno je da tražnja za njim počiva na cikličnom verovanju, na verovanju svakog korisnika da će svi drugi nastaviti da primaju Bitcoin, ali: prvo, već nas je jednom iznanadilo da je Bitcoin samo na osnovu tog verovanja došao od nule do današnjih preko 100$ za Bitcoin. Drugo, ne zaboravite da ni ostale valute nisu baš toliko drugačije. Tražnja za državnim novcen se, bez obzira na državne garancije, dobrim delom zasniva na istoj slobodnoj veri da će i drugi prihvatati taj novac. Zlato ima materijalnu vrednost, ali ta vrednost, za industrijsku upotrebu ili nakit, je obično dosta manja od njegove sadašnje cene. Nisu se u poslenjih nekoliko godina industrijska upotreba i atraktivnost zlatnog nakita promenili, već su se promenila očekivanja vrednosti zlata, koja takođe zavise od vaše pretpostavke da će i ostali nastaviti da kupuju i drže zlato.

Zato mislim da ekonomski Bitcoin više nema problem. Sa ovako ograničenom ponudom, a uz održanje sadašnje tražnje ili njen rast, njegove vrednost može i još mnogo da poraste. Mnogo realniji scenario raspada je panika posle najave država da će zabraniti njegovu upotrebu uz neki izgovor kao što su finansijska stabilnost ili sprečavanje pranja novca. Ali čak i ako se to dogodi ostaće fascinantno da je ovakva inicijativa uopšte uspela -- protivno zakonima slabašne ljudske logike.

@ bf47c19e:c3d2573b

Časopis studenata Ekonomskog fakulteta - "Monopolist", oktobar 2013. / Autor: Nikola Nikitović

Da li ćemo, uz pomoć interneta, uspeti da zaobiđemo banke u procesu novčanih transakcija i tako učinimo sebe bogatijim?

Slobodno tržište tera svakog učesnika da popravi performanse svog proizvoda ili usluge, smanji troškove, eliminiše nepotrebne aktivnosti i sve to u cilju profi ta. Zato ne čudi što zbog pojave savremenih tehnologija mnoga zanimanja nestaju. Tako danas skoro da više i nemamo daktilografe, limare, časovničare i slično. Međutim, delatnost koja je izložena konkurenciji, ali vekovima opstaje i tradicionalno pravi velike profi te je bankarstvo. Iste godine kad je svet zahvatila svetska ekonomska kriza, te čuvene 2008, osoba ili grupa ljudi pod pseudonimom „Satoši Nakamoto” izbacuje „bitkoin protokol”. Idejni tvorac bitkoina izabrao je da ostane anoniman, što je otvorilo prostor za istražitelje koji su pokušali da otkriju identitet Satoši Nakamota. Izneti su i dokazi koji povezuju troje ljudi sa identitetom Nakamota, ali ništa više od onoga što obični demanti ne mogu osporiti.

ŠTA JE, U STVARI, „BITKOIN”?

Jedna od ideja tvoraca bitkoina je da se dizajnira nova ekonomija u kojoj digitalni domen ima primarnu ulogu. Bitkoin je prva decentralizovana digitalna valuta. Za razliku od evra, dolara, dinara ili bilo koje druge valute, bitkoinom ne upravlja nijedna institucija - ni centralna banka, ni vlada, niti bilo ko drugi. To su digitalni novčići koji se mogu slati putem interneta. Šaljemo ih neposredno, dakle, bez učešća banaka, što znači da su troškovi slanja, ako ne nulti, onda svakako manji nego do sada. Geografski faktori ne predstavljaju ograničenje, pa, na kojoj god lokaciji da se nalazimo, moći ćemo da primamo ili šaljemo ovaj digitalni novac. Takođe, jedna od važnih osobina bitkoina je ta da nam račun ni u jednom trenutku ne može biti zamrznut.

Urednik „Bitkoin magazina” kaže da je bitkoin upravo ono što bi novac trebalo da bude. Ove transakcije ne liče na klasične novčane transakcije. Kako njima ne upravlja centralna banka, infl acija nije moguća, što u slučaju Srbije, zemlje s tradicionalno visokom infl acijom i drugom najvećom hiperinfl acijom, dosta znači. Bitkoini se generišu u procesu zvanom „mining”. Kompjuter nam zadaje kompleksan matematički problem, a cilj je šezdesetčetvorocifreni broj. Ukoliko kompjuter uspešno reši ovaj algoritam, postajemo vlasnici pedeset bitkoina. Mreža je programirana tako da povećava ponudu novca prema predodređenom rasporedu sve dok ukupan broj bitkoina ne dostigne 21 milion. Trenutno se u proseku izbacuje oko dvadeset pet novčića na svakih deset minuta. Ovaj broj biće prepolovljen do 2017, i tako svake četiri godine dok ne dostigne limit. Novembra 2012. kreirana je polovina ukupne ponude bitkoina od 21 milion, a oko 2140. bi trebalo i cela ponuda.

Vrednost bitkoina u odnosu na dolar rapidno se uvećava - od svega trideset centi januara 2011. do 125 dolara marta 2013. Iz tog razloga ljudi koriste bitkoin radije kao investiciju, nego kao sredstvo plaćanja.

Mt.Gox je najveća svetska bitkoin berza (eng. exchange) gde ljudi mogu da trguju bitkoinima bilo s kim u svetu, mogu da ih kupuju lokalnom valutom, a mogu čak i da ih skladište. Ipak, ni ovo nije bez rizika: hakeri mogu da upadnu u sistem i da ga ozbiljno ugroze. Bitkoin je, takođe, poznat po tome što je moguće, uz određeni softver, kupovati nelegalne proizvode poput droge, što skeptici vide kao negativnu stranu ove valute. Ali, ako znamo da nož može da ubije čoveka, ali i da iseče hleb, da li to onda znači da treba da zabranimo proizvodnju noževa?

Najveći interes za novu digitalnu valutu pokazuju zemlje koje nemaju tako jak bankarski sektor kao Kina, Rusija, zemlje Latinske Amerike i Afrika. Postoje dva aspekta bitkoina koja izazivaju sumnju u naše razumevanje novca: on je istovremeno i valuta i način plaćanja (nešto kao „pejpal” sa svojom valutom). Svakako da se vladama i ostalim regulatornim telima ovaj koncept ne sviđa. Oni vole kad akademci razmišljaju o monetarnoj politici, pišu radove i predaju svoje ideje nadležnima, koji ih prihvate ili odbace. Satoši Nakamoto, tvorac bitkoina, nije tako razmišljao: on je napravio valutu i pustio je u upotrebu, pa ko hoće, može da je koristi. Ovo je prvi put u istoriji da jedan čovek može da šalje i prima novac bez učešća ijedne druge osobe, bilo gde na planeti. Nije bitno da li ima bankovni račun, nije bitno da li ima kreditne kartice, ako ima kompjuter i pristup internetu, može da šalje novac odakle god želi i niko ga ne može sprečiti u tome. Neki idu i toliko daleko da kažu da je ovo i najveći izum posle interneta. Ako je tako, to znači da će tražnja rasti, a kako je ponuda predvidiva i ograničena, znači da će i cena da raste. Ako je zaista tako, hajdemo onda svi po bitkoine.

@ e691f4df:1099ad65

Viewing Bitcoin Through the Light of Awakening

Ankh & Ohm Capital’s Overview of the Psycho-Spiritual Nature of Bitcoin

---

Glossary:

I. Preface: The Logos of Our Logo

II. An Oracular Introduction

III. Alchemizing Greed

IV. Layers of Fractalized Thought

V. Permissionless Individuation

VI. Dispelling Paradox Through Resonance

VII. Ego Deflation

VIII. The Coin of Great Price

Preface: The Logos of Our Logo

Before we offer our lens on Bitcoin, it’s important to illuminate the meaning behind Ankh & Ohm’s name and symbol. These elements are not ornamental—they are foundational, expressing the cosmological principles that guide our work.

Our mission is to bridge the eternal with the practical. As a Bitcoin-focused family office and consulting firm, we understand capital not as an end, but as a tool—one that, when properly aligned, becomes a vehicle for divine order. We see Bitcoin not simply as a technological innovation but as an emanation of the Divine Logos—a harmonic expression of truth, transparency, and incorruptible structure. Both the beginning and the end, the Alpha and Omega.

The Ankh (☥), an ancient symbol of eternal life, is a key to the integration of opposites. It unites spirit and matter, force and form, continuity and change. It reminds us that capital, like Life, must not only be generative, but regenerative; sacred. Money must serve Life, not siphon from it.

The Ohm (Ω) holds a dual meaning. In physics, it denotes a unit of electrical resistance—the formative tension that gives energy coherence. In the Vedic tradition, Om (ॐ) is the primordial vibration—the sound from which all existence unfolds. Together, these symbols affirm a timeless truth: resistance and resonance are both sacred instruments of the Creator.

Ankh & Ohm, then, represents our striving for union, for harmony —between the flow of life and intentional structure, between incalculable abundance and measured restraint, between the lightbulb’s electrical impulse and its light-emitting filament. We stand at the threshold where intention becomes action, and where capital is not extracted, but cultivated in rhythm with the cosmos. 

We exist to shepherd this transformation, as guides of this threshold —helping families, founders, and institutions align with a deeper order, where capital serves not as the prize, but as a pathway to collective Presence, Purpose, Peace and Prosperity.

---

An Oracular Introduction

Bitcoin is commonly understood as the first truly decentralized and secure form of digital money—a breakthrough in monetary sovereignty. But this view, while technically correct, is incomplete and spiritually shallow. Bitcoin is more than a tool for economic disruption. Bitcoin represents a mythic threshold: a symbol of the psycho-spiritual shift that many ancient traditions have long foretold.

For millennia, sages and seers have spoken of a coming Golden Age. In the Vedic Yuga cycles, in Plato’s Great Year, in the Eagle and Condor prophecies of the Americas—there exists a common thread: that humanity will emerge from darkness into a time of harmony, cooperation, and clarity. That the veil of illusion (maya, materiality) will thin, and reality will once again become transparent to the transcendent. In such an age, systems based on scarcity, deception, and centralization fall away. A new cosmology takes root—one grounded in balance, coherence, and sacred reciprocity.

But we must ask—how does such a shift happen? How do we cross from the age of scarcity, fear, and domination into one of coherence, abundance, and freedom?

One possible answer lies in the alchemy of incentive.

Bitcoin operates not just on the rules of computer science or Austrian economics, but on something far more old and subtle: the logic of transformation. It transmutes greed—a base instinct rooted in scarcity—into cooperation, transparency, and incorruptibility.

In this light, Bitcoin becomes more than code—it becomes a psychoactive protocol, one that rewires human behavior by aligning individual gain with collective integrity. It is not simply a new form of money. It is a new myth of value. A new operating system for human consciousness.

Bitcoin does not moralize. It harmonizes. It transforms the instinct for self-preservation into a pathway for planetary coherence.

---

Alchemizing Greed

At the heart of Bitcoin lies the ancient alchemical principle of transmutation: that which is base may be refined into gold.

Greed, long condemned as a vice, is not inherently evil. It is a distorted longing. A warped echo of the drive to preserve life. But in systems built on scarcity and deception, this longing calcifies into hoarding, corruption, and decay.

Bitcoin introduces a new game. A game with memory. A game that makes deception inefficient and truth profitable. It does not demand virtue—it encodes consequence. Its design does not suppress greed; it reprograms it.

In traditional models, game theory often illustrates the fragility of trust. The Prisoner’s Dilemma reveals how self-interest can sabotage collective well-being. But Bitcoin inverts this. It creates an environment where self-interest and integrity converge—where the most rational action is also the most truthful.

Its ledger, immutable and transparent, exposes manipulation for what it is: energetically wasteful and economically self-defeating. Dishonesty burns energy and yields nothing. The network punishes incoherence, not by decree, but by natural law.

This is the spiritual elegance of Bitcoin: it does not suppress greed—it transmutes it. It channels the drive for personal gain into the architecture of collective order. Miners compete not to dominate, but to validate. Nodes collaborate not through trust, but through mathematical proof.

This is not austerity. It is alchemy.

Greed, under Bitcoin, is refined. Tempered. Re-forged into a generative force—no longer parasitic, but harmonic.

---

Layers of Fractalized Thought Fragments

All living systems are layered. So is the cosmos. So is the human being. So is a musical scale.

At its foundation lies the timechain—the pulsing, incorruptible record of truth. Like the heart, it beats steadily. Every block, like a pulse, affirms its life through continuity. The difficulty adjustment—Bitcoin’s internal calibration—functions like heart rate variability, adapting to pressure while preserving coherence.

Above this base layer is the Lightning Network—a second layer facilitating rapid, efficient transactions. It is the nervous system: transmitting energy, reducing latency, enabling real-time interaction across a distributed whole.

Beyond that, emerging tools like Fedimint and Cashu function like the capillaries—bringing vitality to the extremities, to those underserved by legacy systems. They empower the unbanked, the overlooked, the forgotten. Privacy and dignity in the palms of those the old system refused to see.

And then there is NOSTR—the decentralized protocol for communication and creation. It is the throat chakra, the vocal cords of the “freedom-tech” body. It reclaims speech from the algorithmic overlords, making expression sovereign once more. It is also the reproductive system, as it enables the propagation of novel ideas and protocols in fertile, uncensorable soil.

Each layer plays its part. Not in hierarchy, but in harmony. In holarchy. Bitcoin and other open source protocols grow not through exogenous command, but through endogenous coherence. Like cells in an organism. Like a song.

Imagine the cell as a piece of glass from a shattered holographic plate —by which its perspectival, moving image can be restructured from the single shard. DNA isn’t only a logical script of base pairs, but an evolving progressive song. Its lyrics imbued with wise reflections on relationships.  The nucleus sings, the cell responds—not by command, but by memory. Life is not imposed; it is expressed. A reflection of a hidden pattern.

Bitcoin chants this. Each node, a living cell, holds the full timechain—Truth distributed, incorruptible. Remove one, and the whole remains. This isn’t redundancy. It’s a revelation on the power of protection in Truth.

Consensus is communion. Verification becomes a sacred rite—Truth made audible through math. 

Not just the signal; the song. A web of self-expression woven from Truth.

No center, yet every point alive with the whole. Like Indra’s Net, each reflects all. This is more than currency and information exchange. It is memory; a self-remembering Mind, unfolding through consensus and code. A Mind reflecting the Truth of reality at the speed of thought.

Heuristics are mental shortcuts—efficient, imperfect, alive. Like cells, they must adapt or decay. To become unbiased is to have self-balancing heuristics which carry feedback loops within them: they listen to the environment, mutate when needed, and survive by resonance with reality. Mutation is not error, but evolution. Its rules are simple, but their expression is dynamic. 

What persists is not rigidity, but pattern. 

To think clearly is not necessarily to be certain, but to dissolve doubt by listening, adjusting, and evolving thought itself.

To understand Bitcoin is simply to listen—patiently, clearly, as one would to a familiar rhythm returning.

---

Permissionless Individuation

Bitcoin is a path. One that no one can walk for you.

Said differently, it is not a passive act. It cannot be spoon-fed. Like a spiritual path, it demands initiation, effort, and the willingness to question inherited beliefs.

Because Bitcoin is permissionless, no one can be forced to adopt it. One must choose to engage it—compelled by need, interest, or intuition. Each person who embarks undergoes their own version of the hero’s journey.

Carl Jung called this process Individuation—the reconciliation of fragmented psychic elements into a coherent, mature Self. Bitcoin mirrors this: it invites individuals to confront the unconscious assumptions of the fiat paradigm, and to re-integrate their relationship to time, value, and agency.

In Western traditions—alchemy, Christianity, Kabbalah—the individual is sacred, and salvation is personal. In Eastern systems—Daoism, Buddhism, the Vedas—the self is ultimately dissolved into the cosmic whole. Bitcoin, in a paradoxical way, echoes both: it empowers the individual, while aligning them with a holistic, transcendent order.

To truly see Bitcoin is to allow something false to die. A belief. A habit. A self-concept.

In that death—a space opens for deeper connection with the Divine itSelf. 

In that dissolution, something luminous is reborn. 

After the passing, Truth becomes resurrected.  

---

Dispelling Paradox Through Resonance

There is a subtle paradox encoded into the hero’s journey: each starts in solidarity, yet the awakening affects the collective.

No one can be forced into understanding Bitcoin. Like a spiritual truth, it must be seen. And yet, once seen, it becomes nearly impossible to unsee—and easier for others to glimpse. The pattern catches.

This phenomenon mirrors the concept of morphic resonance, as proposed and empirically tested by biologist Rupert Sheldrake. Once a critical mass of individuals begins to embody a new behavior or awareness, it becomes easier—instinctive—for others to follow suit. Like the proverbial hundredth monkey who begins to wash the fruit in the sea water, and suddenly, monkeys across islands begin doing the same—without ever meeting.

When enough individuals embody a pattern, it ripples outward. Not through propaganda, but through field effect and wave propagation. It becomes accessible, instinctive, familiar—even across great distance.

Bitcoin spreads in this way. Not through centralized broadcast, but through subtle resonance. Each new node, each individual who integrates the protocol into their life, strengthens the signal for others. The protocol doesn’t shout; it hums, oscillates and vibrates——persistently, coherently, patiently.

One awakens. Another follows. The current builds. What was fringe becomes familiar. What was radical becomes obvious.

This is the sacred geometry of spiritual awakening. One awakens, another follows, and soon the fluidic current is strong enough to carry the rest. One becomes two, two become many, and eventually the many become One again. This tessellation reverberates through the human aura, not as ideology, but as perceivable pattern recognition.

Bitcoin’s most powerful marketing tool is truth. Its most compelling evangelist is reality. Its most unstoppable force is resonance.

Therefore, Bitcoin is not just financial infrastructure—it is psychic scaffolding. It is part of the subtle architecture through which new patterns of coherence ripple across the collective field. 

The training wheels from which humanity learns to embody Peace and Prosperity.

---

Ego Deflation

The process of awakening is not linear, and its beginning is rarely gentle—it usually begins with disruption, with ego inflation and destruction.

To individuate is to shape a center; to recognize peripherals and create boundaries—to say, “I am.” But without integration, the ego tilts—collapsing into void or inflating into noise. Fiat reflects this pathology: scarcity hoarded, abundance simulated. Stagnation becomes disguised as safety, and inflation masquerades as growth.

In other words, to become whole, the ego must first rise—claiming agency, autonomy, and identity. However, when left unbalanced, it inflates, or implodes. It forgets its context. It begins to consume rather than connect. And so the process must reverse: what inflates must deflate.

In the fiat paradigm, this inflation is literal. More is printed, and ethos is diluted. Savings decay. Meaning erodes. Value is abstracted. The economy becomes bloated with inaudible noise. And like the psyche that refuses to confront its own shadow, it begins to collapse under the weight of its own illusions.

But under Bitcoin, time is honored. Value is preserved. Energy is not abstracted but grounded.

Bitcoin is inherently deflationary—in both economic and spiritual senses. With a fixed supply, it reveals what is truly scarce. Not money, not status—but the finite number of heartbeats we each carry.

To see Bitcoin is to feel that limit in one’s soul. To hold Bitcoin is to feel Time’s weight again. To sense the importance of Bitcoin is to feel the value of preserved, potential energy. It is to confront the reality that what matters cannot be printed, inflated, or faked. In this way, Bitcoin gently confronts the ego—not through punishment, but through clarity.

Deflation, rightly understood, is not collapse—it is refinement. It strips away illusion, bloat, and excess. It restores the clarity of essence.

Spiritually, this is liberation.

---

The Coin of Great Price

There is an ancient parable told by a wise man:

“The kingdom of heaven is like a merchant seeking fine pearls, who, upon finding one of great price, sold all he had and bought it.”

Bitcoin is such a pearl.

But the ledger is more than a chest full of treasure. It is a key to the heart of things.

It is not just software—it is sacrament.

A symbol of what cannot be corrupted. A mirror of divine order etched into code. A map back to the sacred center.

It reflects what endures. It encodes what cannot be falsified. It remembers what we forgot: that Truth, when aligned with form, becomes Light once again.

Its design is not arbitrary. It speaks the language of life itself— 

The elliptic orbits of the planets mirrored in its cryptography,

The logarithmic spiral of the nautilus shell discloses its adoption rate,

The interconnectivity of mycelium in soil reflect the network of nodes in cyberspace, 

A webbed breadth of neurons across synaptic space fires with each new confirmed transaction.

It is geometry in devotion. Stillness in motion.

It is the Logos clothed in protocol.

What this key unlocks is beyond external riches. It is the eternal gold within us.

Clarity. Sovereignty. The unshakeable knowing that what is real cannot be taken. That what is sacred was never for sale.

Bitcoin is not the destination.

It is the Path.

And we—when we are willing to see it—are the Temple it leads back to.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni prevod na ecd.rs

Bitcoin: Peer-to-peer sistem elektronskog novca

Satoshi Nakamoto

satoshin@gmx.com

www.bitcoin.org

Translated in Serbian from bitcoin.org/bitcoin.pdf by ECD

Sažetak. Potpuna peer-to-peer verzija elektronskog novca omogućila bi slanje uplata putem interneta direktno od jedne strane ka drugoj bez posredovanja finansijskih institucija. Digitalni potpisi pružaju deo rešenja, ali se glavni benefiti gube ako je i dalje potrebna pouzdana treća strana za sprečavanje dvostruke potrošnje. Predlažemo rešenje problema dvostruke potrošnje korišćenjem peer-to-peer mreže. Mreža vremenski označava transakcije tako što ih hešuje u tekući lanac dokaza o radu (proof of work) temeljen na hešu, formirajući zapis koji se ne može promeniti bez ponovnog rada i objavljivanja dokaza o tom radu. Najduži lanac ne služi samo kao dokaz niza događaja, nego i kao dokaz da je taj niz događaja potvrđen od strane dela peer-to-peer mreže koja poseduju najveću zbirnu procesorsku snagu (CPU). Sve dok većinu procesorske snage kontrolišu čvorovi (nodes) koji ne sarađuju u napadu na mrežu, oni će generisati najduži lanac i nadmašiti napadače. Sama mreža zahteva minimalnu strukturu. Poruke kroz mrežu se prenose uz pretpostavku da svaki čvor čini maksimalan napor da poruku prenese u svom izvornom obliku i na optimalan način, a čvorovi mogu napustiti mrežu i ponovo joj se pridružiti po želji, prihvatajući najduži lanac dokaza o radu kao dokaz onoga što se dogodilo dok ih nije bilo.

1. Uvod

Trgovina na Internetu počela je da se oslanja skoro isključivo na finansijske institucije koje služe kao pouzdani posrednici pri obradi elektronskih plaćanja. Iako sistem radi dovoljno dobro za većinu transakcija i dalje trpi od inherentnih slabosti modela utemeljenog na poverenju.

Potpuno nepovratne transakcije zapravo nisu moguće, jer finansijske institucije ne mogu izbeći posredovanje u rešavanju eventualnih sporova. Troškovi posredovanja povećavaju troškove transakcija, ograničavaju minimalnu praktičnu veličinu transakcija i onemogućuju male, povremene transakcije jer postoji velika šteta zbog gubitka mogućnosti da se izvrše nepovratna plaćanja za nepovratne usluge. Uz mogućnost povraćaja transakcije, potreba za poverenjem raste. Trgovci moraju biti oprezni prema svojim kupcima i tražiti im više informacija nego što bi inače bilo neophodno. Određeni procenat prevara prihvaćen je kao neizbežan. Ovi troškovi i nepouzdanost plaćanja mogu se izbeći korišćenjem gotovine, ali ne postoji mehanizam za elektronsko plaćanje bez pouzdane treće strane.

Ono što je potrebno je elektronski sistem plaćanja zasnovan na kriptografskom dokazu umesto na poverenju, koji omogućava da bilo koje dve strane direktno i dobrovoljno međusobno trguju bez potrebe za posrednikom. Transakcije koje su nepovratne bi zaštitile prodavce od prevara, a escrow mehanizmi mogli bi se lako implementirati radi zaštite kupaca. U ovom dokumentu predlažemo rešenje problema dvostruke potrošnje korišćenjem peer-to-peer distribuiranog servera vremenskih oznaka (timestamp) za generisanje računarskog dokaza o hronološkom redosledu transakcija. Sistem je siguran sve dok pošteni čvorovi zajedno kontrolišu više procesorske snage procesora nego bilo koja udružena grupa napadačkih čvorova.

2. Transakcije

Elektronski novčić definišemo kao lanac digitalnih potpisa. Svaki vlasnik prenosi novčić na sledećeg digitalnim potpisivanjem heša prethodne transakcije i javnog ključa sledećeg vlasnika, dodajući ih potom na kraj novčića. Primalac transakcije može da verifikuje potpise, a time i lanac vlasništva.

Problem je naravno u tome što primalac ne može potvrditi da jedan od prethodnih vlasnika nije dva puta poslao isti novčić. Uobičajeno rešenje je uvođenje pouzdanog centralizovanog posrednika, kreatora novčića koji proverava sve transakcije. Nakon svake transakcije, novčić se mora vratiti kreatoru kako bi se izdao novi novčić i veruje se da samo za novčiće izdate direktno od kreatora možemo biti sigurni da nisu dva puta potrošeni. Problem sa ovim rešenjem je što sudbina čitavog novčanog sistema zavisi od kompanije koja kreira novčiće, jer svaka transakcija mora da prođe kroz nju, baš kao što je slučaj sa bankom.

Treba nam način da primalac bude siguran da prethodni vlasnici nisu potpisali nikakve ranije transakcije kojim bi potrošili taj novčić. Za naše potrebe, računamo transakciju koja se prva desila i ne zanimaju nas naredni pokušaji da se isti novčić ponovo pošalje. Jedini način da sa sigurnošću potvrdimo da taj novčić nije prethodno bio poslat je da imamo informacije o svim transakcijama koje su se ikada desile. U modelu baziranom na centalizovan kreatoru, taj kreator je imao informacije o svim transakcijama i odlučivao koja transakcija je prva stigla. Da bismo to postigli bez pouzdanog posrednika, transakcije moraju biti javno objavljene [1] i potreban nam je sistem u kojem učesnici mogu da se dogovore o jedinstvenoj istoriji redosleda kojim su transakcije primljene. Primaocu je potreban dokaz da se u trenutku dešavanja svake od transakcija većina čvorova složila oko toga da je baš ta transakcija bila ona koja je prva primljena.

3. Server vremenskih oznaka

Rešenje koje predlažemo počinje serverom vremenskih oznaka. Server vremenske oznake radi tako što uzima heš bloka podataka kojem će se dodeliti vremenska oznaka i objavi taj heš svima u mreži, slično kao u novinama ili kao post na Usenet mreži [2-5]. Vremenska oznaka očigledno dokazuje da su podaci morali postojati u to vreme kako bi ušli u haš. Svaka vremenska oznaka sadrži prethodnu vremensku oznaku u svom hešu, formirajući tako lanac, pri čemu svaka dodatna vremenska oznaka pojačava potvrde onih pre nje.

4. Dokaz o radu (Proof-of-Work)

Da bismo implementirali distribuirani server vremenskih oznaka na peer-to-peer principu, moraćemo da koristimo sistem dokaza o radu sličan Hashcash-u Adama Back-a [6], umesto Uneset postova ili novinskih objava. Dokaz o radu uključuje traženje vrednosti koja će, kada se hešuje, na primer pomoću SHA-256 heš funkcije, stvarati heš čiji binarni zapis započinje određenim brojem nula. Prosečna količina potrebnog rada eksponencijalno raste sa brojem potrebnih početnih nula, a može se proveriti izvršavanjem samo jedne heš fuknkcije.

Za našu mrežu vremenskih oznaka implementiramo dokaz o radu povećavajući nonce broja u bloku sve dok se ne pronađe ona vrednost nonce-a koja daje hešu bloka potreban broj početnih nula. Jednom kada se procesorska snaga utroši kako bi se zadovoljio dokaz o radu, blok se ne može izmeniti bez ponovljenog rada. Kako se kasniji blokovi vežu na taj blok, rad potreban da se on izmeni uključivao bi i ponovno obrađivanje svih blokova nakon njega.

Dokaz o radu takođe rešava problem utvrđivanja većine pri odlučivanju. Ako bi se ​​većina zasnivala na principu jednog glasa po IP adresi, mogao bi je narušiti svako ko je u stanju da glasa sa više IP adresa odjednom. Dokaz o radu u osnovi predstavlja jedan glas po jedinici procesorske snage. Većinska odluka je predstavljena najdužim lancem u čije je stvaranje zapravo investirano najviše rada prilikom dokazivanja. Ako većinu procesorske snage kontrolišu pošteni čvorovi, pošten lanac će rasti najbrže i nadmašiće sve konkurentske lance. Da bi izmenio neki od prethodnih blokova, napadač bi morao da ponovi dokaz o radu za taj blok i sve blokove nakon njega, a zatim da sustigne i nadmaši količinu rada poštenih čvorova. Kasnije ćemo pokazati da se dodavanjem novih blokova eksponencijalno smanjuje verovatnoća da će sporiji napadač uspeti da sustigne pošteni lanac.

Da bi se kompenzovalo povećanje brzine hardvera i promenljivo interesovanje ljudi za vođenje čvorova tokom vremena, težina obavljanja dokaza o radu (proof-of-work difficulty) određuje se prema prosečnom broju blokova krairanih za sat vremena. Ako se blokovi stvaraju prebrzo, težina se povećava.

5. Mreža

Koraci za vođenje mreže su sledeći:

1) Nove transakcije se prosleđuju svim čvorovima u mreži. 2) Svaki čvor prikuplja nove transakcije u blok. 3) Svaki čvor radi na pronalaženju dokaza o radu dovoljnog nivoa težine za svoj blok. 4) Kada čvor pronađe dokaz o radu, on emituje taj blok ka svim čvorovima. 5) Čvorovi prihvataju blok samo ako su sve transakcije u njemu ispravne i nisu već potrošene. 6) Čvorovi izražavaju prihvatanje bloka radeći na stvaranju sledećeg bloka u lancu, koristeći heš prihvaćenog bloka kao prethodni heš.

Čvorovi uvek smatraju da je najduži lanac ispravan i nastaviće da rade na njegovom produžavanju. Ako dva čvora istovremeno emituju različite verzije sledećeg bloka, neki čvorovi prvo mogu primiti jedan ili drugi blok. U tom slučaju svaki čvor radi na prvom koji je dobio, ali čuvaju drugu kariku lanca u slučaju da ona postane duža. Dilema će biti rešena kada se pronađe sledeći dokaz o radu i jedna karika postane duža; čvorovi koji su radili na drugoj karici lanca će se prebaciti na dužu kariku.

Emitovanje novih transakcija ne mora nužno doći do svih čvorova. Sve dok stižu do velikog broja čvorova, te transakcije će ući u blok. Slično važi i za blokove, ni oni ne moraju doći odmah do svih čvorova. Ako neki čvor propusti da primi informaciju o bloku, kada mu stigne sledeći blok,primetiće da je propustio jedan, pa će ga tražiti naknadno.

6. Podsticaj

Po pravilu, prva transakcija u bloku je posebna transakcija koja kreira novi novčić u vlasništvu kreatora bloka. Ovo daje podsticaj čvorovima da podrže mrežu i pruža način za početnu ubacivanje novčića u opticaj, budući da ne postoji centralno telo koje ih izdaje. Stalno dodavanje konstantne količine novih novčića liči na rudarenje zlata, gde rudari ulažu resurse kako bi izrudarili nove količine zlata i ubacili ih u opticaj. U našem slučaju ulaže se procesorsko vreme i električna energija.

Podsticaj se takođe može finansirati i transakcionim naknadama. Ako je iznos izlaznog dela transakcije manji od ulaznog, razliku čini naknada za transakciju koja se dodaje iznosu nagrade za kreatora bloka koji sadrži tu transakciju. Nakon što predefinisani broj novčića uđe u opticaj, podsticaj mogu u potpunosti činiti transakcione naknade, čime se sistem oslobađa inflacije.

Čvorovi su na ovaj način podstaknuti da ostanu pošteni. Ako je pohlepni napadač u stanju da angažuje više procesorske snage od svih poštenih čvorova zajedno, morao bi da bira između toga da poništi svoje izvršene transakcije i time prevari ljude ili da procesorsku snagu koristi za stvaranje novih novčića. On bi trebalo bi uvidi da je isplativije igrati po pravilima koja ga nagrađuju sa više novih novčića od svi drugi zajedno, nego da potkopava sistem i vrednost sopstvenog bogatstva.

7. Oslobađanje prostora na hard disku

Kada je dovoljno blokova dodato nakon poslednje transakcije novčića, prethodne transakcije tog novčića se mogu odbaciti kako bi se uštedeo prostor na hard disku. Kako bi se to ostvarilo bez razbijanja heša bloka, transakcije su hešovane u Merkleovo stablo (Merkle Tree) [7] [2] [5], gde je samo koren uključen u heš bloka. Stari blokovi se tada mogu sabiti uklanjanjem nepotrebnih grana drveta. Unutrašnji heševi ne moraju biti skladišteni.

Zaglavlje bloka bez transakcija bilo bi oko 80 bajtova. Ako pretpostavimo da su blokovi generisani svakih 10 minuta, 80 bajtova * 6 * 24 * 365 = 4,2 MB godišnje. Imajući u vidu činjenicu da se u 2008. godini računari uglavnom prodaju sa oko 2 GB RAM-a i Murov zakon koji predviđa trenutni rast od 1,2 GB godišnje, skladištenje ne bi trebalo da predstavlja problem čak i ako se zaglavlja bloka moraju čuvati u memoriji.

8. Pojednostavljena verifikacija plaćanja

Moguće je verifikovati plaćanja bez vođenja čitavog mrežnog čvora. Korisnik samo treba da sačuva kopiju zaglavlja blokova najdužeg lanca dokaza o radu, do koje može doći upitom ka mrežnim čvorovima dok se ne uveri da je dobio najduži lanac i dobije Merkleova granu

koja povezuje transakciju sa blokom u koji je uneta vremenska oznaka za tu transakciju. Ne može samostalno proveriti transakciju, ali povezujući je sa mestom u lancu može videti da je prihvaćena od strane čvora mreže i da su na njen blok dodati naknadni blokovi što dalje potvrđuje da ju je mreža prihvatila.

Kao takva, verifikacija je pouzdana sve dok pošteni čvorovi kontrolišu mrežu, ali je ranjiva ako napadač nadjača ostatak mreže. Čvorovi mreže mogu sami proveriti transakcije, ali napadačeve lažne transakcije mogu zavarati one koji koriste pojednostavljenu metodu verifikacije transakcija sve dok je on u stanju da nadjačava ostatak mreže. Jedna od strategija zaštite bila bi prihvatanje upozorenja čvorova mreže kada otkriju nevažeći blok, pri čemu bi korisnikov softver morao da preuzme ceo blok i sporne transakcije kako bi potvrdio nepravilnost. Biznisi koji primaju česte uplate će verovatno želeti da pokrenu i vode sopstvene čvorove radi brže verifikacije i potrebe da im sigurnost ne zavisi od drugih.

9. Kombinovanje i deljenje vrednosti

Iako bi bilo moguće pojedinačno rukovati novčićima, bilo bi nezgrapno kreirati zasebnu transakciju za svaki cent u toj transferu. Da biste dozvolili podelu i kombinovanje vrednosti, transakcije sadrže više ulaza i izlaza. Obično će postojati ili jedan ulaz iz veće prethodne transakcije ili više unosa koji kombinuju manje iznose, a najviše dva izlaza: jedan za samo plaćanje, a jedan koji vraća kusur, ako ga ima, nazad pošiljaocu.

Treba napomenuti da situacija u kojoj transakcija zavisi od nekoliko drugih transakcija, a te transakcije zavise od još mnogo više, ovde nije problem. Nikada ne postoji potreba za izdvajanjem istorije pojedinačne transakcije.

10. Privatnost

Tradicionalni bankarski model postiže odgovarajući nivo privatnosti ograničavanjem pristupa informacijama na strane uključene u transakciju i posrednika. Neophodnost javnog objavljivanja svih transakcija isključuje mogućnost primene pomenutog modela, ali privatnost se i dalje može zadržati na drugi način: čuvanjem javnih ključeva (public keys) anonimnim. Javnost može videti da neko šalje iznos nekom drugom, ali bez informacija koje povezuju transakciju sa bilo kim. Ovo je slično količini informacija koje objavljuju berze, gde se vreme i veličina pojedinačnih trgovina čine javnim, ali bez navođenja ko su stranke uključene u tu trgovinu.

Kao dodatni zaštitni zid, preporučljivo je koristiti novi par ključeva za svaku transakciju, kako ne bi bili povezane sa zajedničkim vlasnikom. Neka povezivanja su i dalje neizbežna kod transakcija sa više ulaza, koje nužno otkrivaju da su njihovi ulazi bili u vlasništvu istog vlasnika. Rizik je taj da bi se otkrivanjem vlasnik ključa mogle otkriti i ostale transakcije koje su pripadale tom vlasniku.

11. Proračuni

Razmatramo scenario u kome napadač pokušava da generiše alternativni lanac brže od poštenog lanca. Čak i ako se to postigne, to ne omogućuje proizvoljne promene u sistemu, poput stvaranje vrednosti ni iz čega ili uzimanje novca koji nikada nije pripadao napadaču. Pošteni čvorovi neće prihvatiti nevažeće transakcije kao uplatu i nikada neće prihvatiti blok koji ih sadrži. Napadač može samo pokušati da promeni jednu od svojih transakcija kako bi vratio novac koji je nedavno potrošio.

Trka između poštenog lanca i lanca napadača može se predstaviti kao binomska distribucija slučajne diskretne varijable (Binomial Random Walk). Uspešni ishod je da se pošten lanac produži za jedan blok, povećavajući svoje vođstvo za +1, a neuspešni ishod je da se napadačev lanac produži za jedan blok, smanjujući zaostatak za -1.

Verovatnoću da napadač nadoknadi određeni deficit možemo izraziti kroz problem kockareve propasti (Gambler’s Ruin Problem). Pretpostavimo da kockar sa neograničenim iznosom novca počinje sa zaostatkom i igra potencijalno beskonačan broj ponovljenih igara u pokušaju da nadoknadi zaostatak. Možemo izračunati verovatnoću za nadoknađivanje zaostatka ili da će napadač stići pošten lanac, na sledeći način [8]:

p= verovatnoća da pošten čvor pronađe sledeći blok q= verovatnoća da napadač pronađe sledeći blok qz= verovatnoća da će napadač ikada dostići z blokova zaostatka

S obzirom na našu pretpostavku da je p > q, verovatnoća pada eksponencijalno kako se povećava broj blokova koje napadač mora da nadoknadi. Sa šansama protiv njega, ako mu se u početku ne posreći, njegove šanse postaju manje i manje sa povećanjem zaostatka.

Sada razmatramo koliko primalac nove transakcije treba da čeka pre nego što postane

dovoljno siguran da pošiljalac ne može promeniti transakciju. Pretpostavljamo da je pošiljalac napadač koji želi da natera primaoca da veruje da mu je platio, a zatim nakon nekog vremena tu transakciju preusmeri ka sebi. Primalac će primetiti kada se to dogodi, ali pošiljalac se nada da će tad već biti prekasno.

Primalac generiše novi par ključeva i daje javni ključ pošiljaocu neposredno pre potpisivanja transakcije. Ovo sprečava pošiljaoca da unapred pripremi lanac blokova radeći na njemu neprekidno dok mu se ne posreći da stekne dovoljnu prednost i u tom trenutku izvrši transakciju. Kada se transakcija pošalje, nepošteni pošiljalac počinje tajno da radi na paralelnom lancu koji sadrži alternativnu verziju njegove transakcije.

Primalac čeka dok transakcija ne bude dodata u blok, i dok z blokova nije dodato nakon tog bloka. On ne zna tačno koliko je napadač napredovao, ali pod pretpostavkom da su pošteni blokovi kreirani očekivanom dinamikom, potencijalni napredak napadača će biti prikazan kao Poasonova distribucija sa očekivanom vrednošću:

Kako bismo izračunali verovatnoću da napadač ipak može da nadoknadi zaostatak, množimo gustinu verovatnoće za svaki nivo napretka koji je mogao da ostvari sa verovatnoćom da od tog trenutka može da potpuno nadoknadi zaostatak:

Preuređujemo formulu kako bismo izbegli sabiranje beskonačnog broja sabiraka zbog repa distribucije:

I konvertujemo u programski kod u programskom jeziku C…

Kroz par primera, vidimo da verovatnoća opada eksponencijalno sa porastom z.

Rešavanje za P < 0.1%…

12. Zaključak

Predložili smo sistem za elektronske transakcije bez oslanjanja na poverenje. Počeli smo sa uobičajenim šablonom i novčićima nastalim iz digitalnih potpisa, koji pruža snažnu kontrolu nad vlasništvom, ali je nepotpun bez načina da se spreči dvostruka potrošnja. Kako bismo ovo rešili, predložili smo peer-to-peer mrežu koja koristi dokaz o radu za čuvanje javne istorije transakcija čija izmena napadačima brzo postaje računski nepraktična ako pošteni čvorovi kontrolišu većinu procesorske snage. Mreža je robusna u svojoj nestrukturiranoj jednostavnosti. Svi čvorovi rade istovremeno uz malo koordinacije. Ne treba ih identifikovati, jer se poruke ne usmeravaju na jedno određeno mesto nego samo trebaju biti prenete uz maksimalan napor od strane čvorova da se taj prenos odradi na predviđen način. Čvorovi mogu da napuste i ponovo se pridruže mreži po želji, prihvatajući lanac dokaza o radu kao dokaz onoga što se dogodilo dok ih nije bilo. Oni glasaju svojom procesorskom snagom, izražavajući svoje prihvatanje validnih blokova time što pokušavaju da ih nadgrade novim blokovima i odbacuju nevažeće blokove odbijanjem ih nadgrađuju. Sva potrebna pravila i podsticaji mogu se nametnuti ovim mehanizmom postizanja konsenzusa.

Reference:

[1] W. Dai, „b-money,“ http://www.weidai.com/bmoney.txt, 1998. [2] H. Massias, X.S. Avila, and J.-J. Quisquater, „Design of a secure timestamping service with minimal trust requirements,“ In 20th Symposium on Information Theory in the Benelux, May 1999. [3] S. Haber, W.S. Stornetta, „How to time-stamp a digital document,“ In Journal of Cryptology, vol 3, no 2, pages 99-111, 1991. [4] D. Bayer, S. Haber, W.S. Stornetta, „Improving the efficiency and reliability of digital time-stamping,“ In Sequences II: Methods in Communication, Security and Computer Science, pages 329-334, 1993. [5] S. Haber, W.S. Stornetta, „Secure names for bit-strings,“ In Proceedings of the 4th ACM Conference on Computer and Communications Security, pages 28-35, April 1997. [6] A. Back, „Hashcash – a denial of service counter-measure,“ http://www.hashcash.org/papers/hashcash.pdf, 2002. [7] R.C. Merkle, „Protocols for public key cryptosystems,“ In Proc. 1980 Symposium on Security and Privacy, IEEE Computer Society, pages 122-133, April 1980. [8] W. Feller, „An introduction to probability theory and its applications,“ 1957.

@ 40b9c85f:5e61b451

Introduction

Data Vending Machines (DVMs) have emerged as a crucial component of the Nostr ecosystem, offering specialized computational services to clients across the network. As defined in NIP-90, DVMs operate on an apparently simple principle: "data in, data out." They provide a marketplace for data processing where users request specific jobs (like text translation, content recommendation, or AI text generation)

While DVMs have gained significant traction, the current specification faces challenges that hinder widespread adoption and consistent implementation. This article explores some ideas on how we can apply the reflection pattern, a well established approach in RPC systems, to address these challenges and improve the DVM ecosystem's clarity, consistency, and usability.

The Current State of DVMs: Challenges and Limitations

The NIP-90 specification provides a broad framework for DVMs, but this flexibility has led to several issues:

1. Inconsistent Implementation

As noted by hzrd149 in "DVMs were a mistake" every DVM implementation tends to expect inputs in slightly different formats, even while ostensibly following the same specification. For example, a translation request DVM might expect an event ID in one particular format, while an LLM service could expect a "prompt" input that's not even specified in NIP-90.

2. Fragmented Specifications

The DVM specification reserves a range of event kinds (5000-6000), each meant for different types of computational jobs. While creating sub-specifications for each job type is being explored as a possible solution for clarity, in a decentralized and permissionless landscape like Nostr, relying solely on specification enforcement won't be effective for creating a healthy ecosystem. A more comprehensible approach is needed that works with, rather than against, the open nature of the protocol.

3. Ambiguous API Interfaces

There's no standardized way for clients to discover what parameters a specific DVM accepts, which are required versus optional, or what output format to expect. This creates uncertainty and forces developers to rely on documentation outside the protocol itself, if such documentation exists at all.

The Reflection Pattern: A Solution from RPC Systems

The reflection pattern in RPC systems offers a compelling solution to many of these challenges. At its core, reflection enables servers to provide metadata about their available services, methods, and data types at runtime, allowing clients to dynamically discover and interact with the server's API.

In established RPC frameworks like gRPC, reflection serves as a self-describing mechanism where services expose their interface definitions and requirements. In MCP reflection is used to expose the capabilities of the server, such as tools, resources, and prompts. Clients can learn about available capabilities without prior knowledge, and systems can adapt to changes without requiring rebuilds or redeployments. This standardized introspection creates a unified way to query service metadata, making tools like grpcurl possible without requiring precompiled stubs.

How Reflection Could Transform the DVM Specification

By incorporating reflection principles into the DVM specification, we could create a more coherent and predictable ecosystem. DVMs already implement some sort of reflection through the use of 'nip90params', which allow clients to discover some parameters, constraints, and features of the DVMs, such as whether they accept encryption, nutzaps, etc. However, this approach could be expanded to provide more comprehensive self-description capabilities.

1. Defined Lifecycle Phases

Similar to the Model Context Protocol (MCP), DVMs could benefit from a clear lifecycle consisting of an initialization phase and an operation phase. During initialization, the client and DVM would negotiate capabilities and exchange metadata, with the DVM providing a JSON schema containing its input requirements. nip-89 (or other) announcements can be used to bootstrap the discovery and negotiation process by providing the input schema directly. Then, during the operation phase, the client would interact with the DVM according to the negotiated schema and parameters.

2. Schema-Based Interactions

Rather than relying on rigid specifications for each job type, DVMs could self-advertise their schemas. This would allow clients to understand which parameters are required versus optional, what type validation should occur for inputs, what output formats to expect, and what payment flows are supported. By internalizing the input schema of the DVMs they wish to consume, clients gain clarity on how to interact effectively.

3. Capability Negotiation

Capability negotiation would enable DVMs to advertise their supported features, such as encryption methods, payment options, or specialized functionalities. This would allow clients to adjust their interaction approach based on the specific capabilities of each DVM they encounter.

Implementation Approach

While building DVMCP, I realized that the RPC reflection pattern used there could be beneficial for constructing DVMs in general. Since DVMs already follow an RPC style for their operation, and reflection is a natural extension of this approach, it could significantly enhance and clarify the DVM specification.

A reflection enhanced DVM protocol could work as follows: 1. Discovery: Clients discover DVMs through existing NIP-89 application handlers, input schemas could also be advertised in nip-89 announcements, making the second step unnecessary. 2. Schema Request: Clients request the DVM's input schema for the specific job type they're interested in 3. Validation: Clients validate their request against the provided schema before submission 4. Operation: The job proceeds through the standard NIP-90 flow, but with clearer expectations on both sides

Parallels with Other Protocols

This approach has proven successful in other contexts. The Model Context Protocol (MCP) implements a similar lifecycle with capability negotiation during initialization, allowing any client to communicate with any server as long as they adhere to the base protocol. MCP and DVM protocols share fundamental similarities, both aim to expose and consume computational resources through a JSON-RPC-like interface, albeit with specific differences.

gRPC's reflection service similarly allows clients to discover service definitions at runtime, enabling generic tools to work with any gRPC service without prior knowledge. In the REST API world, OpenAPI/Swagger specifications document interfaces in a way that makes them discoverable and testable.

DVMs would benefit from adopting these patterns while maintaining the decentralized, permissionless nature of Nostr.

Conclusion

I am not attempting to rewrite the DVM specification; rather, explore some ideas that could help the ecosystem improve incrementally, reducing fragmentation and making the ecosystem more comprehensible. By allowing DVMs to self describe their interfaces, we could maintain the flexibility that makes Nostr powerful while providing the structure needed for interoperability.

For developers building DVM clients or libraries, this approach would simplify consumption by providing clear expectations about inputs and outputs. For DVM operators, it would establish a standard way to communicate their service's requirements without relying on external documentation.

I am currently developing DVMCP following these patterns. Of course, DVMs and MCP servers have different details; MCP includes capabilities such as tools, resources, and prompts on the server side, as well as 'roots' and 'sampling' on the client side, creating a bidirectional way to consume capabilities. In contrast, DVMs typically function similarly to MCP tools, where you call a DVM with an input and receive an output, with each job type representing a different categorization of the work performed.

Without further ado, I hope this article has provided some insight into the potential benefits of applying the reflection pattern to the DVM specification.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na thebitcoinmanual.com

---

Lightning Network (eng. lightning - munja, network - mreža) je jedno od primarnih rešenja za skaliranje Bitkoin mreže sa ciljem da je više ljudi može koristiti na različite načine čime bi se zaobišla ograničenja glavnog blokčejna. Lightning mreža deluje kao "drugi sloj" koji je dodat Bitkoin (BTC) blokčejnu koji omogućava transakcije van glavnog lanca (blokčejna) pošto se transakcije između korisnika ne registruju na samoj blokčejn mreži.

Lightning kao "sloj-2 (layer-2)" pojačava skalabilnost blokčejn aplikacija tako što upravlja transakcijama van glavnog blokčejna ("sloj-1" / layer-1), dok istovremeno uživa benefite moćne decentralizovane sigurnosti glavnog blokčejna, tako da korisnici mogu ulaziti i izlaziti iz Lightning mreže koristeći custodial ili non-custodial servise u zavisnosti od sopstvene sposobnosti i znanja da koriste glavni blokčejn.

Kao što i samo ime govori Lightning Network je dizajnirana za brza, instant i jeftina plaćanja u svrhu sredstva razmene i druga programabilna plaćanja kojima nije potrebna instant konačnost (finality) ali ni sigurnost glavnog lanca. Lightning je najbolje uporediti sa vašom omiljenom aplikacijom za plaćanja ili debitnom karticom.

Šta je Lightning mreža?

Lightning mreža vuče svoje poreklo još od tvorca Bitkoina, Satošija Nakamota, ali je formalizovana od strane istraživača Joseph Poon-a i Thaddeus Dryja-a koji su 14. januara 2016. godine objavili beli papir o Lightning Network-u.

Radilo se o predlogu alternativnog rešenja za skaliranje Bitkoina da bi se izbeglo proširenje kapaciteta bloka Bitkoin mreže i smanjio rizik od centralizacije blokčejna. Dalje, skaliranje van glavnog lanca znači zadržavanje integriteta samog blokčejna što omogućuje više eksperimentalnog rada na Bitkoinu bez ograničenja koja su postavljena na glavnom blokčejnu.

Lightning Labs, kompanija za blokčejn inženjering, pomogla je pokretanje beta verzije Lightning mreže u martu 2018. - pored dve druge popularne implementacije od strane kompanija kao što su ACINQ i Blockstream.

• Lightning Labs – LND
• Blockstream – Core Lightning (implementacija nekada poznata kao c-lightning)
• ACINQ – Eclair

Svaka verzija protokola ima svoje poglede i načine kako rešava određene probleme ali ostaje interoperabilna sa ostalim implementacijama u smislu korišćenja novčanika, tako da za krajnjeg korisnika nije bitno kojom verzijom se služi kada upravlja svojim čvororom (node-om).

Lightning Network je protokol koji svako može koristiti i razvijati ga, proširivati i unapređivati i koji kreira posebno i odvojeno okruženje za korišćenje Bitkoina kroz seriju pametnih ugovora (smart contracts) koji zaključavaju BTC na Lightning-u radi izbegavanja dvostruke potrošnje (double-spending). Lightning Network nije blokčejn ali živi i funkcioniše na samom Bitkoinu i koristi glavni lanac kao sloj za konačno, finalno poravnanje.

Lightning mreža ima sopstvene čvorove koji pokreću ovaj dodatni protokol i zaključavaju likvidnost Bitkoina u njemu sa ciljem olakšavanja plaćanja.

Lightning omogućava svakom korisniku da kreira p2p (peer-to-peer) platni kanal (payment channel) između dve strane, kao npr. između mušterije i trgovca. Kada je uspostavljen, ovaj kanal im omogućava da međusobno šalju neograničen broj transakcija koje su istovremeno gotovo instant i veoma jeftine. Ponaša se kao svojevrsna mala "knjiga" (ledger) koja omogućava korisnicima da plaćaju još manje proizvode i usluge poput kafe i to bez uticaja na glavnu Bitkoin mrežu.

Kako radi Lightning Network?

Lightning Network se zasniva na pametnim ugovorima koji su poznati kao hashed time lock contracts koji između dve strane kreiraju platne kanale van glavnog blokčejna (off-chain payment channels). Kada zaključate BTC na glavnom lancu u ovim posebnim pametnim ugovorima, ova sredstva se otključavaju na Lightning mreži.

Ova sredstva zatim možete koristiti da biste napravili platne kanale sa ostalim korisnicima Lightning mreže, aplikacijama i menjačnicama.

Ovo su direktne platne linije koje se dešavaju na vrhu, odnosno izvan glavnog blokčejna. Kada je platni kanal otvoren, možete izvršiti neograničen broj plaćanja sve dok ne potrošite sva sredstva.

Korišćenje Lightning sredstava nije ograničeno pravilima glavnog Bitkoin lanca i ova plaćanja se vrše gotovo trenutno i za samo delić onoga što bi koštalo na glavnom blokčejnu.

Vaš platni kanal ima svoj sopstveni zapisnik (ledger) u koji se beleže transakcije izvan glavnog BTC blokčejna. Svaka strana ima mogućnost da ga zatvori ili obnovi po svom nahođenju i vrati sredstva nazad na glavni Bitkoin lanac objavljivanjem transakcije kojom se zatvara kanal.

Kada dve strane odluče da zatvore platni kanal, sve transakcije koje su se desile unutar njega se objedinjuju i zatim objavljuju na glavni blokčejn "registar".

Zašto biste želeli da koristite Lightning mrežu?

---

Trenutno slanje satošija

Lightning Network je "sloj-2" izgrađen na vrhu glavnog Bitkoin lanca koji omogućava instant i veoma jeftine transakcije između lightning novčanika. Ova mreža se nalazi u interakciji sa glavnim blokčejnom ali se plaćanja pre svega sprovode off-chain, van glavnog lanca, pošto koristi sopstvenu evidenciju plaćanja na lightning mreži.

Razvijene su različite aplikacije koje su kompatibilne sa Lightning mrežom, koje su veoma lake za korišćenje i ne zahtevaju više od QR koda za primanje i slanje prekograničnih transakcija.

Možete deponovati BTC na vaše lightning novčanike tako što ćete slati satošije sa menjačnica ili ih kupovati direktno unutar ovih aplikacija. Većina ovih novčanika ima ograničenje od nekoliko miliona satošija (iako će se ovaj limit povećavati kako više biznisa i država bude prihvatalo Bitkoin) koje možete poslati po transakciji što ima smisla budući da je za slanje većih iznosa bolje korišćenje glavnog blokčejna.

Pokretanje sopstvenog čvora

Kako se više ljudi bude povezivalo sa lightning mrežom i koristilo njene mogućnosti, sve više ljudi pokreće svoje čvorove radi verifikacije transakcija putem svojih lightning platnih kanala. Kroz ove kanale je moguće bezbedno poslati različite iznose satošija, a takođe je moguće zarađivati i male naknade za svaku transakciju koja prolazi kroz vaš kanal.

Transakcione naknade

Uprkos trenutnim transakcijama, još uvek postoje transakcione naknade povezane sa otvaranjem i zatvaranjem platnih kanala koje se moraju platiti rudarima na glavnom blokčejnu prilikom finalizacije lightning platnih kanala. Takođe postoje i naknade za rutiranje (routing fees) koje idu lightning čvorovima (i njihovim platnim kanalima) koji su uspostavljeni da bi se omogućila plaćanja.

Sa daljim napredovanjem razvoja Bitkoina i novim nadogradnjama, imaćemo sve veći rast i razvoj layer-2 aplikacija kao što je lightning.

Više izvora o Lightning mreži

Ukoliko želite da naučite više o Lightning mreži, najbolje je da pročitate dodatne tekstove na sajtu thebitcoinmanual.com.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com

Autor: Parker Lewis / Prevod na srpski: Plumsky

---

Ideja da država može nekako zabraniti bitcoin je jedna od poslednjih faza tuge, tačno pred prihvatanje realnosti. Posledica ove rečenice je priznanje da bitcoin “funkcioniše”. U stvari, ona predstavlja činjenicu da bitcoin funkcioniše toliko dobro da on preti postojećim državnim monopolima nad novcem i da će zbog toga države da ga unište kroz regulativne prepreke da bi eliminisale tu pretnju. Gledajte na tvrdnju da će države zabraniti bitcoin kao kondicionalnu logiku. Da li bitcoin funkcioniše kao novac? Ako je odgovor „ne“, onda države nemaju šta da zabrane. Ako je odgovor „da“, onda će države da probaju da ga zabrane. Znači, glavna poenta ovog razmišljanja je pretpostavka da bitcoin funkcioiniše kao novac. Onda je sledeće logično pitanje da li intervencija od strane države može uspešno da uništi upravo taj funkcionalan bitcoin.

Za početak, svako ko pokušava da razume kako, zašto, ili da li bitcoin funkcioniše mora da proceni ta pitanja potpuno nezavisno od prouzrekovanja državne regulacije ili intervencije. Iako je nesumnjivo da bitcoin mora da postoji uzgred državnih regulativa, zamislite na momenat da države ne postoje. Sam od sebe, da li bi bitcoin funkcionisao kao novac, kad bi se prepustio slobodnom tržištu? Ovo pitanje se širi u dodatna pitanja i ubrzo se pretvara u bunar bez dna. Šta je novac? Šta su svojstva koja čine jednu vrstu novca bolje od druge? Da li bitcoin poseduje ta svojstva? Da li je bitcoin bolja verzija novca po takvim osobinama? Ako je finalni zaključak da bitcoin ne funkcioniše kao novac, implikacije državne intervencije su nebitne. Ali, ako je bitcoin funkcionalan kao novac, ta pitanja onda postaju bitna u ovoj debati, i svako ko o tome razmišlja bi morao imati taj početnički kontekst da bi mogao proceniti da li je uopšte moguće zabraniti. Po svom dizajnu, bitcoin postoji van države. Ali bitcoin nije samo van kontrole države, on u stvari funkcioniše bez bilo kakve saradnje centralizovanih identiteta. On je globalan i decentralizovan. Svako može pristupiti bitcoinu bez potrebe saglasnosti bilo koga i što se više širi sve je teže cenzurisati celokupnu mrežu. Arhitektura bitcoina je namerno izmišljena da bude otporna na bilo koje pokušaje države da ga zabrane. Ovo ne znači da države širom sveta neće pokušavati da ga regulišu, oporezuju ili čak da potpuno zabrane njegovo korišćenje. Naravno da će biti puno bitki i otpora protiv usvajanja bitcoina među građanima. Federal Reserve i Američki Treasury (i njihovi globalni suparnici) se neće ležeći predati dok bitcoin sve više i više ugrožava njihove monopole prihvatljivog novca. Doduše, pre nego što se odbaci ideja da države mogu potpuno zabraniti bitcoin, mora se prvo razumeti posledice tog stava i njegovog glasnika.

Progresija poricanja i stepeni tuge

Pripovesti skeptičara se neprestano menjaju kroz vreme. Prvi stepen tuge: bitcoin nikad ne može funkcionisati-njegova vrednost je osnovana ni na čemu. On je moderna verzija tulip manije. Sa svakim ciklusom uzbuđenja, vrednost bitcoina skače i onda vrlo brzo se vraća na dole. Često nazvano kao kraj njegove vrednosti, bitcoin svaki put odbija da umre i njegova vrednost pronađe nivo koji je uvek viši od prethodnih ciklusa globalne usvajanja. Tulip pripovetka postaje stara i dosadna i skeptičari pređu na više nijansirane teme, i time menjaju bazu debate. Drugi stepen tuge predstoji: bitcoin je manjkav kao novac. On je previše volatilan da bi bio valuta, ili je suviše spor da bi se koristio kao sistem plaćanja, ili se ne može proširiti dovoljno da zadovolji sve promete plaćanja na svetu, ili troši isuviše struje. Taj niz kritike ide sve dalje i dalje. Ovaj drugi stepen je progresija poricanja i dosta je udaljen od ideje da je bitcoin ništa više od bukvalno bezvrednog ničega.

Uprkos tim pretpostavnim manjcima, vrednost bitcoin mreže nastavje da raste vremenom. Svaki put, ona ne umire, nasuprot, ona postaje sve veća i jača. Dok se skeptičari bave ukazivanjem na manjke, bitcoin ne prestaje. Rast u vrednosti je prouzrokovan jednostavnom dinamikom tržišta: postoji više kupca nego prodavca. To je sve i to je razlog rasta u adopciji. Sve više i više ljudi shvata zašto postoji fundamentalna potražnja za bitcoinom i zašto/kako on funkcioniše. To je razlog njegovog dugotrajnog rasta. Dokle god ga sve više ljudi koristi za čuvanje vrednosti, neće pasti cena snabdevanja. Zauvek će postojati samo 21 milion bitcoina. Nebitno je koliko ljudi zahtevaju bitcoin, njegova cela količina je uvek ista i neelastična. Dok skeptičari nastavljaju sa svojom starom pričom, mase ljudi nastavljaju da eliminišu zabludu i zahtevaju bitcoin zbog njegovih prednosti u smislu novčanih svojstva. Između ostalog, ne postoji grupa ljudi koja je više upoznata sa svim argumentima protiv bitcoina od samih bitcoinera.

Očajanje počinje da se stvara i onda se debata još jedanput pomera. Sada nije više činjenica je vrednost bitcoina osnovana ni na čemu niti da ima manjke kao valuta; sada se debata centrira na regulaciji državnih autoriteta. U ovom zadnjem stepenu tuge, bitcoin se predstavlja kao u stvari isuviše uspešnom alatkom i zbog toga države ne smeju dozvoliti da on postoji. Zaista? Znači da je genijalnost čoveka ponovo ostvarila funkcionalan novac u tehnološko superiornoj formi, čije su posledice zaista neshvatljive, i da će države upravo taj izum nekako zabraniti. Primetite da tom izjavom skeptičari praktično priznaju svoj poraz. Ovo su poslednji pokušaji u seriji promašenih argumenata. Skeptičari u isto vreme prihvataju da postoji fundamentalna potražnja za bitcoinom a onda se premeštaju na neosnovan stav da ga države mogu zabraniti.

Ajde da se poigramo i tim pitanjem. Kada bih zapravo razvijene države nastupile na scenu i pokušale da zabrane bitcoin? Trenutno, Federal Reserve i Treasury ne smatraju bitcoin kao ozbiljnu pretnju superiornosti dolara. Po njihovom celokupnom mišljenju, bitcoin je slatka mala igračka i ne može da funkcioniše kao novac. Sadašnja kompletna kupovna moć bitcoina je manja od $200 milijardi. Sa druge strane, zlato ima celokupnu vrednost od $8 triliona (40X veću od bitcoina) i količina odštampanog novca (M2) je otprilike 15 triliona (75X veličine bitcoinove vrednosti). Kada će Federal Reserve i Treasury da počne da smatra bitcoin kao ozbiljnu pretnju? Kad bitcoin poraste na $1, $2 ili $3 triliona? Možete i sami da izaberete nivo, ali implikacija je da će bitcoin biti mnogo vredniji, i posedovaće ga sve više ljudi širom sveta, pre nego što će ga državne vlasti shvatiti kao obiljnog protivnika.

Predsednik Tramp & Treasury Sekretar Mnučin o Bitcoinu (2019):

„Ja neću pričati o bitcoinu za 10 godina, u to možete biti sigurni {…} Ja bi se kladio da čak za 5 ili 6 godina neću više pričati o bitcoinu kao sekretar Trusury-a. Imaću preča posla {…} Mogu vam obećati da ja lično neću biti pun bitcoina.“ – Sekretar Treasury-a Stiv Mnučin

„Ja nisam ljubitelj bitcoina {…}, koji nije novac i čija vrednost je jako volatilna i osnovana na praznom vazduhu.“ – Predsednik Donald J. Tramp

Znači, logika skeptika ide ovako: bitcoin ne funkcioniše, ali ako funkcioniše, onda će ga država zabraniti. Ali, države slobodnog sveta neće pokušati da ga zabrane dokle god se on ne pokaže kao ozbiljna pretnja. U tom trenutku, bitcoin će biti vredniji i sigurno teži da se zabrani, pošto će ga više ljudi posedovati na mnogo širem geografskom prostoru. Ignorišite fundamentalne činjenice i asimetriju koja je urođena u globalnom dešavanju monetizacije zato što u slučaju da ste u pravu, države će taj proces zabraniti. Na kojoj strani tog argumenta bi radije stajao racionalan ekonomski učesnik? Posedovanje finansijske imovine kojoj vrednost toliko raste da preti globalnoj rezervnoj valuti, ili nasuprot – nemati tu imovinu? Sa pretpostavkom da individualci razumeju zašto je mogućnost (a sve više i verovatnoća) ove realnosti, koji stav je logičniji u ovom scenariju? Asimetrija dve strane ovog argumenta sama od sebe zahteva da je prvi stav onaj istinit i da fundamentalno razumevanje potražnje bitcoina samo još više ojačava to mišljenje.

Niko ne moze zabraniti bitcoin

Razmislite šta bitcoin u stvari predstavlja pa onda šta bi predstavljala njegova zabrana. Bitcoin je konverzija subjektivne vrednosti, stvorena i razmenjena u realnošću, u digitalne potpise. Jednostavno rečeno, to je konverzija ljudskog vremena u novac. Kad neko zahteva bitcoin, oni u isto vreme ne zahtevaju neki drugi posed, nek to bio dolar, kuća, auto ili hrana itd. Bitcoin predstavlja novčanu štednju koja sa sobom žrtvuje druge imovine i servise. Zabrana bitcoina bi bio napad na najosnovnije ljudske slobode koje je on upravo stvoren da brani. Zamislite reakciju svih onih koji su prihvatili bitcoin: „Bilo je zabavno, alatka za koju su svi eksperti tvrdili da neće nikad funkcionisati, sada toliko dobro radi i sad ti isti eksperti i autoriteti kažu da mi to nemožemo koristiti. Svi idite kući, predstava je gotova.“verovanje da će svi ljudi koji su učestvovali u bitcoin usvajanju, suverenitetu koji nudi i finansiskoj slobodi, odjednom samo da se predaju osnovnom rušenju njihovih prava je potpuno iracionalna pozicija.

Novac je jedan od najbitnijih instrumenata za slobodu koji je ikad izmišljen. Novac je to što u postojećem društvu ostvaruje mogućnosti siromašnom čoveku – čiji je domet veći nego onaj koji je bio dostižan bogatim ljudima pre ne toliko puno generacija.“ – F. A. Hajek

Države nisu uspele da zabrane konzumiranje alkohola, droga, kupovinu vatrenog oružja, pa ni posedovanje zlata. Država može samo pomalo da uspori pristup ili da deklariše posedovanje ilegalnim, ali ne može da uništi nešto što veliki broj raznovrsnih ljudi smatra vrednim. Kada je SAD zabranila privatno posedovanje zlata 1933., zlato nije palo u vrednosti ili nestalo sa finansijskog tržišta. Ono je u stvari poraslo u vrednosti u poređenju sa dolarom, i samo trideset godina kasnije, zabrana je bila ukinuta. Ne samo da bitcoin nudi veću vrednosno obećanje od bilo kog drugog dobra koje su države pokušale da zabrane (uključujući i zlato); nego po svojim osobinama, njega je mnogo teže zabraniti. Bitcoin je globalan i decentralizovan. On ne poštuje granice i osiguran je mnoštvom nodova i kriptografskim potpisima. Sam postupak zabrane bi zahtevao da se u isto vreme zaustavi „open source“ softver koji emituje i izvršava slanje i potvrđivanje digitalno enkriptovanih ključeva i potpisa. Ta zabrana bi morala biti koordinisana između velikog broja zemalja, sa tim da je nemoguće znati gde se ti nodovi i softver nalazi ili da se zaustavi instaliranje novih nodova u drugim pravnim nadležnostima. Da ne pominjemo i ustavske pitanja, bilo bi tehnički neizvodljivo da se takva zabrana primeni na bilo kakav značajan način.

Čak kada bih sve zemlje iz G-20 grupe koordinisale takvu zabranu u isto vreme, to ne bi uništilo bitcoin. U stvari, to bi bilo samoubistvo za fiat novčani sistem. To bi još više prikazalo masama da je bitcoin u stvari novac koji treba shvatiti ozbiljno, i to bi samo od sebe započelo globalnu igru vatanje mačke za rep. Bitcoin nema centralnu tačku za napad; bitcoin rudari, nodovi i digitalni potpisi su rasejani po celom svetu. Svaki aspekt bitcoina je decentralizovan, zato su glavni stubovi njegove arhitekture da učesnici uvek treba kontrolisati svoje potpise i upravljati svojim nodom. Što više digitalnih potpisa i nodova koji postoje, to je više bitcoin decentralizovan, i to je više odbranjiva njegova mreža od strane neprijatelja. Što je više zemalja gde rudari izvršavaju svoj posao, to je manji rizik da jedan nadležni identitet može uticati na njegov bezbednosni sistem. Koordinisan internacionalni napad na bitcoin bi samo koristio da bitcoin još više ojača svoj imuni sistem. Na kraju krajeva, to bi ubrzalo seobu iz tradicionalnog finansijskog sistema (i njegovih valuta) a i inovaciju koja postoji u bitcoin ekosistemu. Sa svakom bivšom pretnjom, bitcoin je maštovito pronalazio način da ih neutrališe pa i koordinisan napad od strane država ne bi bio ništa drugačiji.

Inovacija u ovoj oblasti koja se odlikuje svojom „permissionless“ (bez dozvole centralnih identiteta) osobinom, omogućava odbranu od svakojakih napada. Sve varijante napada koje su bile predvidjene je upravo to što zahteva konstantnu inovaciju bitcoina. To je ona Adam Smitova nevidljiva ruka, ali dopingovana. Pojedinačni učesnici mogu da veruju da su motivisani nekim većim uzrokom, ali u stvari, korisnost kaja je ugrađena u bitcoin stvara kod učesnika dovoljno snažan podsticaj da omogući svoje preživljavanje. Sopstveni interes milione, ako ne milijarde, nekoordinisanih ljudi koji se jedino slažu u svojom međusobnom potrebom za funkcionalnim novcem podstiče inovacije u bitcoinu. Danas, možda to izgleda kao neka kul nova tehnologija ili neki dobar investment u finansijskom portfoliju, ali čak i ako to mnogi ne razumeju, bitcoin je apsolutna nužnost u svetu. To je tako zato što je novac nužnost a historijski priznate valute se fundamentalno raspadaju. Pre dva meseca, tržište američkih državnih obveznica je doživeo kolaps na šta je Federal Reserve reagovao time što je povećao celokupnu količinu dolara u postojanju za $250 milijardi, a još više u bliskoj budućnosti. Tačno ovo je razlog zašto je bitcoin nužnost a ne samo luksuzni dodatak. Kada inovacija omogućava bazično funkcionisanje ekonomije ne postoji ni jedna država na svetu koja može da zaustavi njenu adopciju i rast. Novac je nužnost a bitcoin znatno poboljšava sistem novca koji je ikada postojao pre njega.

Sa više praktične strane, pokušaj zabranjivanja bitcoina ili njegove velike regulacije od nadležnosti bi direktno bilo u korist susedne nadležnih organa. Podsticaj da se odustane od koordinisanog napada na bitcoin bi bio isuviše veliki da bi takvi dogovori bili uspešni. Kada bi SAD deklarisovale posed bitcoina ilegalnim sutra, da li bi to zaustavilo njegov rast, razvoj i adopciji i da li bi to smanjilo vrednost celokupne mreže? Verovatno. Da li bi to uništilo bitcoin? Ne bi. Bitcoin predstavlja najpokretljivije kapitalno sredstvo na svetu. Zemlje i nadležne strukture koje kreiraju regulativnu strukturu koja najmanje ustručava korišćenje bitcoina će biti dobitnici velike količine uliva kapitala u svoje države.

Zabrana Bitcoinove Zatvoreničke Dileme

U praksi, zatvorenička dilema nije igra jedan na jedan. Ona je multidimenzijska i uključuje mnoštvo nadležnosti, čiji se interesi nadmeću međusobno, i to uskraćuje mogućnosti bilo kakve mogućnosti zabrane. Ljudski kapital, fizički kapital i novčani kapital će sav ići u pravcu država i nadležnosti koje najmanje ustručuju bitcoin. To se možda neće desiti sve odjednom, ali pokušaji zabrane su isto za badava koliko bi bilo odseći sebi nos u inat svom licu. To ne znači da države to neće pokušati. India je već probala da zabrani bitcoin. Kina je uvela puno restrikcija. Drugi će da prate njihove tragove. Ali svaki put kada država preduzme takve korake, to ima nepredvidljive efekte povećanja bitcoin adopcije. Pokušaji zabranjivanja bitcoina su jako efektivne marketing kampanje. Bitcoin postoji kao sistem nevezan za jednu suverenu državu i kao novac je otporan na cenzuru. On je dizajniran da postoji van državne kontrole. Pokušaji da se taj koncept zabrani samo još više daje njemu razlog i logiku za postojanje.

Jedini Pobednički Potez je da se Uključiš u Igru

Zabrana bitcoina je trošenje vremena. Neki će to pokušati; ali svi će biti neuspešni. Sami ti pokušaji će još više ubrzati njegovu adopciju i širenje. Biće to vetar od 100 km/h koji raspaljuje vatru. To će ojačati bitcoin sve više i doprineće njegovoj pouzdanosti. U svakom slučaju, verovanje da će države zabraniti bitcoin u momentu kada on postane dovoljno velika pretnja rezervnim valutam sveta, je iracionalan razlog da se on no poseduje kao instrument štednje novca. To ne samo da podrazumeva da je bitcoin novac, ali u isto vreme i ignoriše glavne razloge zašto je to tako: on je decentralizovan i otporan na cenzure. Zamislite da razumete jednu od nojvećih tajni današnjice i da u isto vreme tu tajnu asimetrije koju bitcoin nudi ne primenjujete u svoju korist zbog straha od države. Pre će biti, neko ko razume zašto bitcoin funkcioniše i da ga država ne može zaustaviti, ili nepuno znanje postoji u razumevanju kako bitcoin uopšte funckioniše. Počnite sa razmatranjem fundamentalnih pitanja, a onda primenite to kao temelj da bi procenili bilo koji potencijalan rizik od strane budućih regulacija ili restrikcija državnih organa. I nikad nemojte da zaboravite na vrednost asimetrije između dve strane ovde prezentiranih argumenata. Jedini pobednički potez je da se uključite u igru.

Stavovi ovde prezentirani su samo moji i ne predstavljaju Unchained Capital ili moje kolege. Zahvaljujem se Fil Gajgeru za razmatranje teksta i primedbe.

Originalni tekst

@ 6e64b83c:94102ee8

How to Run Your Own Nostr Relay on Android with Cloudflare Domain

Prerequisites

1. Install Citrine on your Android device:
2. Visit https://github.com/greenart7c3/Citrine/releases
3. Download the latest release using:
   • zap.store
   • Obtainium
   • F-Droid
   • Or download the APK directly

4. Note: You may need to enable "Install from Unknown Sources" in your Android settings

5. Domain Requirements:

6. Purchase a domain if you don't have one

7. Transfer your domain to Cloudflare if it's not already there (for free SSL certificates and cloudflared support)

8. Tools to use:

9. nak (the nostr army knife):
   • Download from https://github.com/fiatjaf/nak/releases
   • Installation steps:

   • For Linux/macOS: ```bash # Download the appropriate version for your system wget https://github.com/fiatjaf/nak/releases/latest/download/nak-linux-amd64 # for Linux # or wget https://github.com/fiatjaf/nak/releases/latest/download/nak-darwin-amd64 # for macOS

     # Make it executable chmod +x nak-*

     # Move to a directory in your PATH sudo mv nak-* /usr/local/bin/nak - For Windows:batch # Download the Windows version curl -L -o nak.exe https://github.com/fiatjaf/nak/releases/latest/download/nak-windows-amd64.exe

     # Move to a directory in your PATH (e.g., C:\Windows) move nak.exe C:\Windows\nak.exe - Verify installation:bash nak --version ```

Setting Up Citrine

1. Open the Citrine app
2. Start the server
3. You'll see it running on ws://127.0.0.1:4869 (local network only)
4. Go to settings and paste your npub into "Accept events signed by" inbox and press the + button. This prevents others from publishing events to your personal relay.

Installing Required Tools

1. Install Termux from Google Play Store
2. Open Termux and run:

bash pkg update && pkg install wget wget https://github.com/cloudflare/cloudflared/releases/latest/download/cloudflared-linux-arm64.deb dpkg -i cloudflared-linux-arm64.deb

Cloudflare Authentication

1. Run the authentication command: bash cloudflared tunnel login
2. Follow the instructions:
3. Copy the provided URL to your browser
4. Log in to your Cloudflare account
5. If the URL expires, copy it again after logging in

Creating the Tunnel

1. Create a new tunnel: bash cloudflared tunnel create <TUNNEL_NAME>
2. Choose any name you prefer for your tunnel

3. Copy the tunnel ID after creating the tunnel

4. Create and configure the tunnel config: bash touch ~/.cloudflared/config.yml nano ~/.cloudflared/config.yml

5. Add this configuration (replace the placeholders with your values): ```yaml tunnel: credentials-file: /data/data/com.termux/files/home/.cloudflared/.json ingress:

6. hostname: nostr.yourdomain.com service: ws://localhost:4869
7. service: http_status:404 ```
8. Note: In nano editor:
   • CTRL+O and Enter to save
   • CTRL+X to exit

9. Note: Check the credentials file path in the logs

10. Validate your configuration: bash cloudflared tunnel validate

11. Start the tunnel: bash cloudflared tunnel run my-relay

Preventing Android from Killing the Tunnel

Run these commands to maintain tunnel stability: bash date && apt install termux-tools && termux-setup-storage && termux-wake-lock echo "nameserver 1.1.1.1" > $PREFIX/etc/resolv.conf

Tip: You can open multiple Termux sessions by swiping from the left edge of the screen while keeping your tunnel process running.

Updating Your Outbox Model Relays

Once your relay is running and accessible via your domain, you'll want to update your relay list in the Nostr network. This ensures other clients know about your relay and can connect to it.

Decoding npub (Public Key)

Private keys (nsec) and public keys (npub) are encoded in bech32 format, which includes: - A prefix (like nsec1, npub1 etc.) - The encoded data - A checksum

This format makes keys: - Easy to distinguish - Hard to copy incorrectly

However, most tools require these keys in hexadecimal (hex) format.

To decode an npub string to its hex format:

bash nak decode nostr:npub1dejts0qlva8mqzjlrxqkc2tmvs2t7elszky5upxaf3jha9qs9m5q605uc4

Change it with your own npub.

bash { "pubkey": "6e64b83c1f674fb00a5f19816c297b6414bf67f015894e04dd4c657e94102ee8" }

Copy the pubkey value in quotes.

Create a kind 10002 event with your relay list:

• Include your new relay with write permissions
• Include other relays you want to read from and write to, omit 3rd parameter to make it both read and write

Example format:

json { "kind": 10002, "tags": [ ["r", "wss://your-relay-domain.com", "write"], ["r", "wss://eden.nostr.land/"], ["r", "wss://nos.lol/"], ["r", "wss://nostr.bitcoiner.social/"], ["r", "wss://nostr.mom/"], ["r", "wss://relay.primal.net/"], ["r", "wss://nostr.wine/", "read"], ["r", "wss://relay.damus.io/"], ["r", "wss://relay.nostr.band/"], ["r", "wss://relay.snort.social/"] ], "content": "" }

Save it to a file called event.json

Note: Add or remove any relays you want. To check your existing 10002 relays: - Visit https://nostr.band/?q=by%3Anpub1dejts0qlva8mqzjlrxqkc2tmvs2t7elszky5upxaf3jha9qs9m5q605uc4+++kind%3A10002 - nostr.band is an indexing service, it probably has your relay list. - Replace npub1xxx in the URL with your own npub - Click "VIEW JSON" from the menu to see the raw event - Or use the nak tool if you know the relays bash nak req -k 10002 -a <your-pubkey> wss://relay1.com wss://relay2.com

Replace `<your-pubkey>` with your public key in hex format (you can get it using `nak decode <your-npub>`)

1. Sign and publish the event:
2. Use a Nostr client that supports kind 10002 events
3. Or use the nak command-line tool: bash nak event --sec ncryptsec1... wss://relay1.com wss://relay2.com $(cat event.json)

Important Security Notes: 1. Never share your nsec (private key) with anyone 2. Consider using NIP-49 encrypted keys for better security 3. Never paste your nsec or private key into the terminal. The command will be saved in your shell history, exposing your private key. To clear the command history: - For bash: use history -c - For zsh: use fc -W to write history to file, then fc -p to read it back - Or manually edit your shell history file (e.g., ~/.zsh_history or ~/.bash_history) 4. if you're using zsh, use fc -p to prevent the next command from being saved to history 5. Or temporarily disable history before running sensitive commands:

bash unset HISTFILE nak key encrypt ... set HISTFILE

How to securely create NIP-49 encypted private key

```bash

Read your private key (input will be hidden)

read -s SECRET

Read your password (input will be hidden)

read -s PASSWORD

encrypt command

echo "$SECRET" | nak key encrypt "$PASSWORD"

copy and paste the ncryptsec1 text from the output

read -s ENCRYPTED nak key decrypt "$ENCRYPTED"

clear variables from memory

unset SECRET PASSWORD ENCRYPTED ```

On a Windows command line, to read from stdin and use the variables in nak commands, you can use a combination of set /p to read input and then use those variables in your command. Here's an example:

```bash @echo off set /p "SECRET=Enter your secret key: " set /p "PASSWORD=Enter your password: "

echo %SECRET%| nak key encrypt %PASSWORD%

:: Clear the sensitive variables set "SECRET=" set "PASSWORD=" ```

If your key starts with ncryptsec1, the nak tool will securely prompt you for a password when using the --sec parameter, unless the command is used with a pipe < > or |.

bash nak event --sec ncryptsec1... wss://relay1.com wss://relay2.com $(cat event.json)

1. Verify the event was published:
2. Check if your relay list is visible on other relays

3. Use the nak tool to fetch your kind 10002 events: bash nak req -k 10002 -a <your-pubkey> wss://relay1.com wss://relay2.com

4. Testing your relay:

5. Try connecting to your relay using different Nostr clients
6. Verify you can both read from and write to your relay
7. Check if events are being properly stored and retrieved
8. Tip: Use multiple Nostr clients to test different aspects of your relay

Note: If anyone in the community has a more efficient method of doing things like updating outbox relays, please share your insights in the comments. Your expertise would be greatly appreciated!

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na medium.com.

Autor: Aleksandar Svetski / Prevod: ₿itcoin Serbia

---

Nemojte kupovati Bitkoin!

Ni danas, ni kasnije, nikada!

Posvećeno skepticima, neznalicama, arogantnima i nezainteresovanima.

NE TREBA vam Bitkoin.

Molim vas. Nemojte ga kupovati.

Lično me ne zanima "masovna adopcija".

Draža mi je selektivna adopcija.

Svinja ne zaslužuje bisere.

Na vama je da platite cenu neznanja.

Kao i cenu glupavosti.

Kada dođe vreme, sa zadovoljstvom ću vam platiti hiljadu satošija mesečno za vaše vreme i smejati se usput.

Najbitnija odluka koju ćete ikada doneti

NEMA važnije odluke za vašu finansijsku, ekonomsku i suverenu budućnost koju danas možete doneti nego da kupite Bitkoin.

A ako ne želite da izdvojite malo vremena da ga dalje proučite, JEDINA osoba koju treba da krivite kasnije ste vi sami.

Danas, Bitkoin se nalazi u svojoj ranoj, početnoj fazi. O ovome možete više pročitati ovde (hvala ObiWan Kenobit):

Hiperbitkoinizacija: pobednik uzima sve

Ovo JE prilika ne samo vašeg života, već verovatno i najveći mogući transfer bogatstva u istoriji, a najluđa stvar je što će se najveći deo toga odigrati u narednih nekoliko decenija.

Nalazimo se tek u prvih 12 godina ove promene, a već smo videlo kako je Bitkoin eksplodirao sa $0.008c (kada su za 10.000 BTC kupljene dve pice) na trenutnu cenu od oko $11.500.

Ovo je tek početak. Tek 0.001% svetskog bogatstva je denominirano u Bitkoinu.

Ako sada izdvojite samo trenutak da razumete novac, njegovu ulogu u društvu i kako će ekonomski darvinizam voditi ceo svet prema najrobusnijem, najčvršćem i najsigurnijem obliku očuvanja bogatstva, možete odlučiti da kupite neki deo pre nego što se ostatak sveta priključi.

Čitajući ovo, vi ste poput drevnog pojedinca koji je pronašao zlato, dok svi ostali koriste školjke. Razlika je u tome što živite u digitalnom dobu tokom kojeg će se ovaj novac pojaviti i sazreti za vreme vašeg života. Taj drevni pojedinac bi bio u pravu ali mrtav zato što je zlatu bilo potrebno nekoliko hiljada godina da uradi ono za šta će Bitkoinu biti potrebne decenije.

Zamislite. Se. Nad. Tim.

I naučite dalje o nastanku Bitkoina ovde:

Zašto je Bitkoin važan

I za ime ljubavi prema sopstvenoj budućnosti, preuzmite ovu kratku elektronsku knjigu i jebeno se edukujte!!

Preuzmite "Investiranje u Bitkoin"

I eto, dajem vam izvore.. jbt.. Svejedno...

Danas, imate izbor da kupite Bitkoin; najoskudniji novac u univerzumu, za siću!! Bukvalno možete kupiti hiljade satošija (najmanju jedinicu Bitkoina gde je 100.000.000 satošija = 1 BTC) za $1!!!

Danas ne postoji veća prilika, kao što sutradan neće postojati veće žaljenje kada više ne budete imali "izbor" da ga kupite.

Kada taj dan bude došao i kada budete to morali da prihvatite, setićete se ovih reči, ali avaj, biće prekasno, a vreme ne možete vratiti.

Više nije 2012

Tada ste imali izgovor. Sada je 2020...

Apsolutno NEMA razloga zašto neko sa malo radoznalosti i relativno funkcionalnim mozgom ne može da prouči šta je Bitkoin, zašto postoji, zašto je važan i zašto bi trebalo da u njega prebaci malo ličnog bogatstva.

Naročito ako ima prijatelja poput mene ili mnoštvo Bitkoinera negde tamo.

Ja više neću smarati ljude sa porukama "zašto treba kupiti Bitkoin".

Više nije 2012. godina.

Danas imamo toliko puno informacija od toliko mnogo dobrih ljudi na svim mogućim medijima, tako da NEMATE IZGOVORA da ga ignorišete ili kažete: "ali niko mi nije rekao".

Ukoliko nemate da izdvojite bar malo vremena od vašeg Netflix rasporeda da biste istražili šta je ova stvar i zašto je bitna za vašu ličnu ekonomsku budućnost, onda zaslužujete to što imate.

Deluje okrutno ali dobrodošao u život, mladi žutokljunče.

Sada... Ako ste izdvojili malo vremena ali ste i dalje nezainteresovani ili dovoljno glupi da ga odbacite, onda zaista zaslužujete to što dolazi i ostatak ovog članka je definitivno za vas.

Ne želim da uopšte kupite Bitkoin!

Ok Aleks, ali šta ćemo sa "masovnom adopcijom"???

Pažljivo me slušajte:

Zabole me kurac da li će masovna adopcija doći za 10, 20, 50 ili 100 godina!

Ja sam skroz za selektivnu adopciju i potpuno za dugačku igru. Tako da sam spreman da čekam.

Kao u SVIM prirodnim, evolutivno funkcionalnim sistemima, oni koji seju i pomažu u izgradnji temelja bi trebalo da budu i nesrazmerno nagrađeni.

Ovo je 100% fer i predivno nejednako (neki od vas koji me znate ste upoznati sa mojim stavom o nejednakosti kao najprezrenijem od svih ljudskih ideala. Radi se o odvratnom idealu koji nagrađuje najgore među nama).

Tako da za skeptike i "neverne Tome" imam jednostavnu poruku:

Nadam se da nećete uopšte kupiti Bitkoin. Ni danas ni bilo kada. Nadam se da će jedini put kada budete stupili u dodir sa Bitkoinom to biti jedini način da za nešto budete isplaćeni; npr. kada budete morali da ga zaradite.

Jedva čekam dan kada će mojih nekoliko hiljada satošija moći da kupi tri, četiri ili pet meseci vašeg vremena.

A u međuvremenu...

Molim vas, držite se vašeg fiat novca. Molim vas, držite se vaših šitkoina.

Ne želim nikoga od vas "blokčejnera", šitkoinera, fiat nokoinera i vas svih ostalih klovnova koji mislite da znate bolje.

Ovaj rolerkoster je specijalan, tako da zašto bih želeo da ga delim sa vama glupanderima? Zašto bih bacao bisere pred svinje?

Ja verujem u principe isključivosti.

Ovo nije "kumbaya" ili "svi smo jedno". Jebite se.

Sa razlogom smo drugačiji.

Napraviću sam svoj krevet i ležati u njemu. Vi napravite svoje.

Kada bude došlo vreme, ja ću vam za vaše vreme plaćati satošijima zato što onda nećete imati izbora.

Tada ja pobeđujem, a vi gubite.

Kako sejete, tako žanjete

Razlika između mene i vas je ta što ja kupujem Bitkoin sada zato što tako želim. Vi ćete morati da radite za Bitkoin sutra zato što tako morate.

To je cena neznanja. To je cena arogancije.

To je cena gluposti koju ćete platiti i, koliko god ovo zvuči okrutno, istina je da zaslužujete svaki delić toga.

Svi ležimo u krevetu koji sami pravimo, a vi svoj krevet pravite sada.

Neće vam samouvereni Bitkoiner reći: "lepo sam vam rekao". Nova ekonomska realnost će vam to reći umesto njega.

"Lepo sam vam rekao" će vas udariti poput tone cigle kada shvatite razliku između vas i onih koji su bili razboriti, koji su marljivo štedeli, koji su uložili vreme i trud da otkriju šta je zapravo Bitkoin dok su ih svi nazivali ludacima.

Neće biti sažaljenja.

Nema više bacanja bisera pred svinje

Oni koji imaju priliku da kupe nešto Bitkoina sada, a odluče da to ne urade zahvaljujući neznanju, aroganciji ili gluposti, zaslužuju da plate sa kamatom.

Zaslužuju da trguju svoje sutrašnje dragoceno vreme i energiju za ono što su mogli da nabave danas i to bukvalno "za kikiriki".

Ovde nema greške: nismo jednaki. Mi smo veoma, veoma različiti ljudi.

Ja sam uložio vreme, trud i energiju sada, ne samo zbog sebe samog, već i da bih posadio seme i pomogao mreži.

Uradio sam svoj deo.

Vi ćete doći kasnije i pomoći mi da žanjem nagrade svog truda. Postojaćete da biste mi pomogli da uživam u plodovima.

To će biti vaša uloga.

Izabrao sam da rizikujem i steknem deo onoga zbog čega su me svi nazivali ludim zato što sam učio, verovao i shvatio danas, sa nadom da se izgradi bolja, poštenija i pravičnija budućnost za sve.

Radeći to, neki od nas će postati džinovi i nesrazmerno bogati. I vi imate tu šansu ali je mnogi od vas neće iskoristiti.

I ja sam skroz ok sa tim. Više neću bacati bisere pred svinje.

---

Ovaj članak može zvučati neprijatno ali više me zabole kurac. Sada je na vama da sami istražujete.

Ovo se događa bez obzira sviđalo vam se to ili ne. Ja i hiljade drugih Bitkoinera smo pisali eseje i eseje o ovome.

Neka imena sa kvalitetnim materijalom kojih se mogu setiti iz glave su:

• Naravno ja
• Gigi
• Robert Breedlove
• Saifedean Ammous

Ako ste radoznali možete ih pratiti. A ovo je sjajno mesto gde možete preuzeti nekoliko odličnih radova:

The Bitcoin Times

I za kraj, ako si Bitkoiner koji ovo čita, nikada nećeš znati da li sam zloban ili samo igram 4D šah.

Iskreno, nije ni bitno.

Ovo se dešava. Bitkoin osvaja svet. Ekonomski darvinizam je činjenica.

Sakupljajte vaše satošije, ponudite maslinovu grančicu, obratite pažnju na njihovu radoznalost ili iskru u njihovom oku kao znak da nastavite. Ukoliko toga nema ili naiđete na odbijanje, ostavite ih da se igraju kao svinje u govnima sa njihovim fiatom, deonicama ili šitkoinima.

Biće nam potrebni čistači za naše citadele.

@ f32184ee:6d1c17bf

Ads Fueling Freedom

Ross Ulbricht’s "Decentralize Social Media" painted a picture of a user-centric, decentralized future that transcended the limitations of platforms like the tech giants of today. Though focused on social media, his concept provided a blueprint for decentralized content systems writ large. The PROMO Protocol, designed by NextBlock while participating in Sovereign Engineering, embodies this blueprint in the realm of advertising, leveraging Nostr and Bitcoin’s Lightning Network to give individuals control, foster a multi-provider ecosystem, and ensure secure value exchange. In this way, Ulbricht’s 2021 vision can be seen as a prescient prediction of the PROMO Protocol’s structure. This is a testament to the enduring power of his ideas, now finding form in NextBlock’s innovative approach.

[Current Platform-Centric Paradigm, source: Ross Ulbricht's Decentralize Social Media]

Ulbricht’s Vision: A Decentralized Social Protocol

In his 2021 Medium article Ulbricht proposed a revolutionary vision for a decentralized social protocol (DSP) to address the inherent flaws of centralized social media platforms, such as privacy violations and inconsistent content moderation. Writing from prison, Ulbricht argued that decentralization could empower users by giving them control over their own content and the value they create, while replacing single, monolithic platforms with a competitive ecosystem of interface providers, content servers, and advertisers. Though his focus was on social media, Ulbricht’s ideas laid a conceptual foundation that strikingly predicts the structure of NextBlock’s PROMO Protocol, a decentralized advertising system built on the Nostr protocol.

[A Decentralized Social Protocol (DSP), source: Ross Ulbricht's Decentralize Social Media]

Ulbricht’s Principles

Ulbricht’s article outlines several key principles for his DSP: * User Control: Users should own their content and dictate how their data and creations generate value, rather than being subject to the whims of centralized corporations. * Decentralized Infrastructure: Instead of a single platform, multiple interface providers, content hosts, and advertisers interoperate, fostering competition and resilience. * Privacy and Autonomy: Decentralized solutions for profile management, hosting, and interactions would protect user privacy and reduce reliance on unaccountable intermediaries. * Value Creation: Users, not platforms, should capture the economic benefits of their contributions, supported by decentralized mechanisms for transactions.

These ideas were forward-thinking in 2021, envisioning a shift away from the centralized giants dominating social media at the time. While Ulbricht didn’t specifically address advertising protocols, his framework for decentralization and user empowerment extends naturally to other domains, like NextBlock’s open-source offering: the PROMO Protocol.

NextBlock’s Implementation of PROMO Protocol

The PROMO Protocol powers NextBlock's Billboard app, a decentralized advertising protocol built on Nostr, a simple, open protocol for decentralized communication. The PROMO Protocol reimagines advertising by: * Empowering People: Individuals set their own ad prices (e.g., 500 sats/minute), giving them direct control over how their attention or space is monetized. * Marketplace Dynamics: Advertisers set budgets and maximum bids, competing within a decentralized system where a 20% service fee ensures operational sustainability. * Open-Source Flexibility: As an open-source protocol, it allows multiple developers to create interfaces or apps on top of it, avoiding the single-platform bottleneck Ulbricht critiqued. * Secure Payments: Using Strike Integration with Bitcoin Lightning Network, NextBlock enables bot-resistant and intermediary-free transactions, aligning value transfer with each person's control.

This structure decentralizes advertising in a way that mirrors Ulbricht’s broader vision for social systems, with aligned principles showing a specific use case: monetizing attention on Nostr.

Aligned Principles

Ulbricht’s 2021 article didn’t explicitly predict the PROMO Protocol, but its foundational concepts align remarkably well with NextBlock's implementation the protocol’s design: * Autonomy Over Value: Ulbricht argued that users should control their content and its economic benefits. In the PROMO Protocol, people dictate ad pricing, directly capturing the value of their participation. Whether it’s their time, influence, or digital space, rather than ceding it to a centralized ad network. * Ecosystem of Providers: Ulbricht envisioned multiple providers replacing a single platform. The PROMO Protocol’s open-source nature invites a similar diversity: anyone can build interfaces or tools on top of it, creating a competitive, decentralized advertising ecosystem rather than a walled garden. * Decentralized Transactions: Ulbricht’s DSP implied decentralized mechanisms for value exchange. NextBlock delivers this through the Bitcoin Lightning Network, ensuring that payments for ads are secure, instantaneous and final, a practical realization of Ulbricht’s call for user-controlled value flows. * Privacy and Control: While Ulbricht emphasized privacy in social interactions, the PROMO Protocol is public by default. Individuals are fully aware of all data that they generate since all Nostr messages are signed. All participants interact directly via Nostr.

[Blueprint Match, source NextBlock]

---

Who We Are

NextBlock is a US-based new media company reimagining digital ads for a decentralized future. Our founders, software and strategy experts, were hobbyist podcasters struggling to promote their work online without gaming the system. That sparked an idea: using new tech like Nostr and Bitcoin to build a decentralized attention market for people who value control and businesses seeking real connections.

Our first product, Billboard, is launching this June.

Open for All

Our model’s open-source! Check out the PROMO Protocol, built for promotion and attention trading. Anyone can join this decentralized ad network. Run your own billboard or use ours. This is a growing ecosystem for a new ad economy.

Our Vision

NextBlock wants to help build a new decentralized internet. Our revolutionary and transparent business model will bring honest revenue to companies hosting valuable digital spaces. Together, we will discover what our attention is really worth.

Read our Manifesto to learn more.

NextBlock is registered in Texas, USA.

@ 9bde4214:06ca052b

"It's gonna be permissionless or hell."

Gigi and gzuuus are vibing towards dystopia.

Books & articles mentioned:

• AI 2027
• DVMs were a mistake
• Careless People by Sarah Wynn-Williams
• Takedown by Laila michelwait
• The Ultimate Resource by Julian L. Simon
• Harry Potter by J.K. Rowling
• Momo by Michael Ende

In this dialogue:

• Pablo's Roo Setup
• Tech Hype Cycles
• AI 2027
• Prompt injection and other attacks
• Goose and DVMCP
• Cursor vs Roo Code
• Staying in control thanks to Amber and signing delegation
• Is YOLO mode here to stay?
• What agents to trust?
• What MCP tools to trust?
• What code snippets to trust?
• Everyone will run into the issues of trust and micropayments
• Nostr solves Web of Trust & micropayments natively
• Minimalistic & open usually wins
• DVMCP exists thanks to Totem
• Relays as Tamagochis
• Agents aren't nostr experts, at least not right now
• Fix a mistake once & it's fixed forever
• Giving long-term memory to LLMs
• RAG Databases signed by domain experts
• Human-agent hybrids & Chess
• Nostr beating heart
• Pluggable context & experts
• "You never need an API key for anything"
• Sats and social signaling
• Difficulty-adjusted PoW as a rare-limiting mechanism
• Certificate authorities and centralization
• No solutions to policing speech!
• OAuth and how it centralized
• Login with nostr
• Closed vs open-source models
• Tiny models vs large models
• The minions protocol (Stanford paper)
• Generalist models vs specialized models
• Local compute & encrypted queries
• Blinded compute
• "In the eyes of the state, agents aren't people"
• Agents need identity and money; nostr provides both
• "It's gonna be permissionless or hell"
• We already have marketplaces for MCP stuff, code snippets, and other things
• Most great stuff came from marketplaces (browsers, games, etc)
• Zapstore shows that this is already working
• At scale, central control never works. There's plenty scams and viruses in the app stores.
• Using nostr to archive your user-generated content
• HAVEN, blossom, novia
• The switcharoo from advertisements to training data
• What is Truth?
• What is Real?
• "We're vibing into dystopia"
• Who should be the arbiter of Truth?
• First Amendment & why the Logos is sacred
• Silicon Valley AI bros arrogantly dismiss wisdom and philosophy
• Suicide rates & the meaning crisis
• Are LLMs symbiotic or parasitic?
• The Amish got it right
• Are we gonna make it?
• Careless People by Sarah Wynn-Williams
• Takedown by Laila michelwait
• Harry Potter dementors & Momo's time thieves
• Facebook & Google as non-human (superhuman) agents
• Zapping as a conscious action
• Privacy and the internet
• Plausible deniability thanks to generative models
• Google glasses, glassholes, and Meta's Ray Ben's
• People crave realness
• Bitcoin is the realest money we ever had
• Nostr allows for real and honest expression
• How do we find out what's real?
• Constraints, policing, and chilling effects
• Jesus' plans for DVMCP
• Hzrd's article on how DVMs are broken (DVMs were a mistake)
• Don't believe the hype
• DVMs pre-date MCP tools
• Data Vending Machines were supposed to be stupid: put coin in, get stuff out.
• Self-healing vibe-coding
• IP addresses as scarce assets
• Atomic swaps and the ASS protocol
• More marketplaces, less silos
• The intensity of #SovEng and the last 6 weeks
• If you can vibe-code everything, why build anything?
• Time, the ultimate resource
• What are the LLMs allowed to think?
• Natural language interfaces are inherently dialogical
• Sovereign Engineering is dialogical too

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na dvadesetjedan.com.

Autor: Alex Gladstein / Prevod na hrvatski: TheVeka

---

Francuska još uvijek koristi monetarni kolonijalizam za iskorištavanje 15 afričkih nacija. Može li Bitcoin biti izlaz?

U jesen 1993. obitelj Fodéa Diopa štedjela je za njegovu budućnost. Briljantan 18-godišnjak koji živi u Senegalu, Fodé je imao pred sobom svijetlu budućnost kao košarkaš i inženjer. Njegov otac, školski učitelj, pomogao mu je pronaći inspiraciju u računalima i povezivanju sa svijetom oko sebe. A njegov atletski talent donio mu je ponude za studiranje u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ali kada se probudio ujutro 12. siječnja 1994., sve se promijenilo. Preko noći je njegova obitelj izgubila pola svoje ušteđevine. Ne zbog krađe, pljačke banke ili bankrota neke tvrtke - već zbog devalvacije valute koju je nametnula strana sila sa sjedištem udaljenim 5000 kilometara od njih.

Prethodne večeri francuski dužnosnici sastali su se sa svojim afričkim kolegama u Dakaru kako bi razgovarali o sudbini "franca de la Communauté financière africaine" (ili franka Financijske zajednice Afrike), široko poznatog kao CFA franak ili skraćeno "seefa". Tijekom čitavog Fodéova života njegov CFA franak bio je vezan za francuski franak u omjeru od 1 naprama 50, ali kad je kasnonoćni sastanak završio, ponoćna objava postavila je novu vrijednost od 1 naprama 100.

Okrutna je ironija bila da je ekonomska sudbina milijuna Senegalaca bila potpuno izvan njihovih vlastitih ruku. Nikakvi prosvjedi nisu mogli svrgnuti njihove ekonomske gospodare. Desetljećima su novi predsjednici dolazili i odlazili, ali temeljni financijski aranžman nikada se nije mijenjao. Za razliku od tipične fiat valute, sustav je bio daleko podmukliji. Bio je to monetarni kolonijalizam.

Mehanika CFA sustava

U svojoj knjizi koja otvara oči, Posljednja afrička kolonijalna valuta: priča o CFA franku (Africa's Last Colonial Currency: The CFA Franc Story), znanstvenici iz područja ekonomije Fanny Pigeaud i Ndongo Samba Sylla govore o tragičnoj i, ponekad šokantnoj, povijesti CFA franka.

Francuska je, kao i druge europske sile, kolonizirala mnoge nacije diljem svijeta u doba svog imperijalnog vrhunca. Veoma često ta kolonizacija bila je brutalna. Nakon okupacije od strane nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, Francusko kolonijalno carstvo "Empire colonial français" počeo se raspadati. Francuzi su se borili da zadrže svoje kolonije, nanoseći pritom ogromne ljudske žrtve. Unatoč vođenju skupog niza globalnih ratova, izgubljena je Indokina, zatim Sirija i Libanon, te, na kraju, francuski teritorij u sjevernoj Africi, uključujući cijenjenu naseljeničku koloniju Alžir, bogatu naftom i plinom. No Francuska je bila odlučna ne izgubiti svoje teritorije u zapadnoj i središnjoj Africi. Oni su osiguravali vojnu snagu tijekom dva svjetska rata i nudili obilje prirodnih resursa - uključujući uran, kakao, drvo i boksit - koji su obogatili i održali metropolu (Francusku u njenim postojećim europskim granicama).

Kako se približavala 1960., dekolonizacija se činila neizbježnom. Europa je bila ujedinjena u povlačenju iz Afrike nakon desetljeća pustošenja i pljačke koju su sponzorirale države. Ali francuske su vlasti shvatile da mogu dobiti svoj kolač i pojesti ga, prepuštanjem političke kontrole uz zadržavanje monetarne kontrole.

Ovo naslijeđe i danas postoji u 15 zemalja koje govore francuski i koriste valutu koju kontrolira Pariz: Senegal, Mali, Obala Bjelokosti, Gvineja Bisau, Togo, Benin, Burkina Faso, Niger, Kamerun, Čad, Srednjoafrička Republika, Gabon, Ekvatorijalna Gvineja, Republika Kongo i Komori. U 2022. Francuzi još uvijek vrše monetarnu kontrolu nad više od 2,5 milijuna četvornih kilometara afričkog teritorija, površine 80% veličine Indije.

Francuska je službenu dekolonizaciju započela 1956. s Defferreovim okvirnim zakon "La Loi-cadre Defferre", dijelom zakona koji kolonijama daje više autonomije i stvara demokratske institucije i opće pravo glasa. Godine 1958. francuski ustav je izmijenjen kako bi se uspostavila La Communauté (Zajednica): skupina autonomnih, demokratski upravljanih prekomorskih teritorija. Predsjednik Charles de Gaulle obišao je kolonije diljem zapadne i središnje Afrike kako bi ponudio autonomiju bez neovisnosti kroz La Communauté ili neposrednu potpunu neovisnost. Jasno je dao do znanja da će s prvim biti povlastica i stabilnosti, a s drugim velikih rizika, pa čak i kaosa.

Godine 1960. Francuska je zapravo imala veću populaciju — oko 40 milijuna ljudi — od 30 milijuna stanovnika sadašnjih 15 CFA zemalja. Ali danas 67 milijuna ljudi živi u Francuskoj, a 183 milijuna u CFA zoni. Prema projekcijama UN-a, do 2100. godine Francuska će imati 74 milijuna, a CFA nacije više od 800 milijuna. S obzirom da Francuska još uvijek drži njihovu financijsku sudbinu u svojim rukama, situacija sve više nalikuje ekonomskom apartheidu.

Kada je CFA franak prvobitno uveden 1945., vrijedio je 1,7 francuskih franaka. Godine 1948. ojačan je na 2 francuska franka. Ali u vrijeme kad je CFA franak bio vezan za euro krajem 1990-ih, vrijedio je 0,01 francuski franak. To je ukupna devalvacija od 99,5%. Svaki put kad je Francuska devalvirala CFA franak, povećala je svoju kupovnu moć u odnosu na svoje bivše kolonije i poskupila im uvoz vitalne robe. Godine 1992. Francuzi su putem nacionalnog referenduma mogli glasovati o prihvaćanju eura ili ne. Državljanima CFA-e bilo je uskraćeno takvo pravo i bili su isključeni iz pregovora koji bi njihov novac vezali za novu valutu.

Točan mehanizam CFA sustava evoluirao je od njegovog nastanka, ali osnovna funkcionalnost i metode iskorištavanja su nepromijenjene. Oni su opisani onim što Pigeaud i Sylla nazivaju "teorijom ovisnosti", gdje se resursi perifernih nacija u razvoju "kontinuirano crpe u korist središnjih bogatih nacija... bogate nacije ne ulažu u siromašne nacije da bi ih učinile bogatijima... [ovo] izrabljivanje evoluiralo je tijekom vremena od brutalnih režima ropstva do sofisticiranijih i manje očitih načina održavanja političkog i ekonomskog ropstva.”

Tri središnje banke danas opslužuju 15 zemalja CFA: Središnja banka zapadnoafričkih država (Banque Centrale des États de l'Afrique de l'Ouest - BCEAO) za zapadnoafričke zemlje, Banka država Srednje Afrike (Banque des États de l'Afrique Centrale - BEAC) za srednjoafričke zemlje i Središnja banka Komora (Banque Centrale des Comores BCC) za Komore. Središnje banke drže devizne rezerve (tj. nacionalnu štednju) za pojedinačne nacije u svojoj regiji, koje u svakom trenutku moraju držati nevjerojatnih 50% u francuskoj riznici. Ova brojka, koliko god visoka, rezultat je povijesnih pregovora. Izvorno su bivše kolonije morale držati 100% svojih rezervi u Francuskoj, a tek su 1970-ih stekle pravo kontrolirati neke i ustupiti "samo" 65% Parizu. CFA države nemaju nikakvu diskreciju u pogledu svojih rezervi pohranjenih u inozemstvu. Zapravo, oni ne znaju kako se taj novac troši. U međuvremenu, Pariz točno zna kako se troši novac svake CFA države, budući da vodi "operativne račune" za svaku zemlju u tri središnje banke.

Kao primjer kako ovo funkcionira, kada tvrtka za proizvodnju kave iz Bjelokosti proda robu u vrijednosti od milijun dolara kineskom kupcu, juani od kupca se mijenjaju u eure na francuskom tržištu valuta. Zatim francuska riznica preuzima eure i kreditira iznos u CFA francima na račun Obale Bjelokosti u BCEAO, koji zatim kreditira račun proizvođača kave u zemlji. Sve prolazi kroz Pariz. Prema Pigeaudu i Sylli, Francuska još uvijek proizvodi sve novčanice i kovanice koje se koriste u CFA regiji — naplaćujući 45 milijuna eura godišnje za uslugu — i još uvijek drži 90% zlatnih rezervi CFA, oko 36,5 tona.

Sustav CFA daje pet glavnih prednosti francuskoj vladi:

• rezerve bonusa koje može koristiti prema vlastitom nahođenju;
• velika tržišta za skup izvoz i jeftin uvoz;
• mogućnost kupnje strateških minerala u domaćoj valuti bez smanjenja rezervi;
• povoljne zajmove kada su CFA zemlje u kreditima i povoljne kamatne stope kada su u dugovima (dugo je vremena francuska stopa - inflacije čak premašivala kamatnu stopu zajma, što znači da je Francuska zapravo prisiljavala CFA nacije da plaćaju naknadu za -skladištenje svojih rezervi u inozemstvu); i, konačno,
• "dvostruki zajam", u kojem će CFA nacija posuditi novac od Francuske, i, u potrazi za raspoređivanjem kapitala, imati malo izbora s obzirom na perverzne makroekonomske okolnosti u kojima treba sklopiti ugovor s francuskim tvrtkama. To znači da se glavnica kredita odmah vraća u Francusku, ali je afrička nacija još uvijek opterećena i glavnicom i kamatama.

To dovodi do svojevrsnog fenomena "recikliranja petrodolara" (slično onome kako bi Saudijska Arabija uzimala dolare zarađene prodajom nafte i ulagala ih u američke trezorske zapise), jer bi CFA izvoznici povijesno prodavali sirovine Francuskoj, a dio prihoda bivao prikupljen od strane regionalne središnje banke i “reinvestiran” natrag u dug metropole kroz francuski ili danas europski državni dug. Pored toga, tu je još i selektivna konvertibilnost CFA franka. Poduzeća danas mogu lako prodati svoje CFA franke za eure (prethodno francuske franke), ali građani koji nose CFA franke izvan zone svoje središnje banke ne mogu ih formalno nigdje zamijeniti. Beskorisne su otprilike kao i razglednice. Ako državljanka Bjelokosti napušta svoju zemlju, mora prvo zamijeniti novčanice za eure, gdje francusko ministarstvo financija i Europska središnja banka (ECB) izdvajaju seigniorage (danak feudalnom gospodaru) putem tečaja.

Monetarna represija u igri je da Francuska prisiljava CFA nacije da drže golemu količinu rezervi u pariškim blagajnama, sprječavajući Afrikance u stvaranju domaćih kredita. Regionalne središnje banke na kraju posuđuju vrlo malo po vrlo visokim stopama, umjesto da posuđuju više po niskim stopama. A CFA nacije na kraju, protiv svojih želja, kupuju francuski ili, danas europski, dug svojim strateškim rezervama.

Ono što možda najviše iznenađuje jest posebna povlastica prava prvenstva pri uvozu i izvozu. Ako ste malijski proizvođač pamuka, svoju robu prvo morate ponuditi Francuskoj prije nego što odete na međunarodna tržišta. Ili ako ste u Beninu i želite izgraditi novi infrastrukturni projekt, morate razmotriti francuske ponude, prije ostalih. To je povijesno značilo da je Francuska mogla doći do robe jeftinije od tržišne iz svojih bivših kolonija i prodavati vlastitu robu i usluge po cijenama višim od tržišnih.

Pigeaud i Sylla ovo nazivaju nastavkom "kolonijalnog pakta", koji je bio usredotočen na četiri temeljna načela:

• kolonijama je bila zabranjena industrijalizacija i morale su se zadovoljiti opskrbom metropole sirovinama koje su ih pretvarale u gotove proizvode koji su se zatim preprodani kolonijama,
• metropola je uživala monopol kolonijalnog izvoza i uvoza,
• monopol prilikom slanja kolonijalnih proizvoda u inozemstvo i konačno,
• metropola je dala trgovačke povlastice proizvodima kolonija.

Rezultat toga je situacija u kojoj “središnje banke imaju velike devizne rezerve plaćene po niskim ili čak negativnim stopama u realnom iznosu, u kojoj komercijalne banke drže višak likvidnosti, gdje je pristup kreditima za kućanstva i poduzeća racionaliziran i u kojoj su države sve više prisiljene, kako bi financirali svoje razvojne projekte, ugovarati devizne kredite po neodrživim kamatama, što dodatno potiče bijeg kapitala.

Danas je CFA sustav "afrikaniziran", što znači da novčanice sada prikazuju afričku kulturu te floru i faunu na njima, a središnje banke nalaze se u Dakaru, Yaoundéu i Moroniju - ali to su samo kozmetičke promjene. Novčanice se još uvijek izrađuju u Parizu, operativne račune još uvijek vode francuske vlasti, a francuski dužnosnici još uvijek sjede u odborima regionalnih središnjih banaka i de facto imaju pravo veta. Nevjerojatna je situacija u kojoj građanin Gabona ima francuskog birokrata koji donosi odluke u njezino ime. Kao da ECB ili Federalne rezerve imaju Japance ili Ruse koji odlučuju umjesto Europljana i Amerikanaca.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond kroz povijest su radili zajedno s Francuskom na provođenju CFA sustava i rijetko, ako ikad, kritiziraju njegovu izrabljivačku prirodu. Zapravo, kao dio sustava Bretton Woods nakon Drugog svjetskog rata - gdje bi Amerikanci vodili Svjetsku banku, a Europljani MMF - položaj generalnog direktora MMF-a često je držao francuski dužnosnik, do nedavno Christine Lagarde. Tijekom godina MMF je pomagao Francuskoj da vrši pritisak na CFA nacije da slijede željenu politiku. Istaknuti primjer bio je ranih 1990-ih, kada Obala Bjelokosti nije htjela devalvirati svoju valutu, ali Francuzi su se zalagali za takvu promjenu. Prema Pigeaudu i Sylli, “krajem 1991., MMF je odbio nastaviti posuđivati novac Obali Bjelokosti, ponudivši zemlji dvije mogućnosti. Ili će država vratiti dugove ugovorene s Fondom ili će prihvatiti devalvaciju.” Obala Bjelokosti i druge CFA nacije su poklekle i prihvatile devalvaciju tri godine kasnije.

U suprotnosti s vrijednostima sloboda, jednakost, bratstvo (liberté, égalité, fraternité), francuski su dužnosnici podupirali tiraniju u CFA zoni posljednjih šest desetljeća. Na primjer, tri čovjeka - Omar Bongo u Gabonu, Paul Biya u Kamerunu i Gnassingbé Eyadéma u Togu - zajedno su skupili 120 godina na vlasti. Sve bi ih njihovi ljudi izbacili daleko prije da Francuzi nisu osigurali gotovinu, oružje i diplomatsko pokriće. Prema Pigeaudu i Sylli, između 1960. i 1991. “Pariz je izveo gotovo 40 vojnih intervencija u 16 zemalja kako bi obranio svoje interese.” Taj je broj danas sigurno veći.

S vremenom je CFA sustav omogućio francuskoj državi da iskorištava resurse i rad CFA nacija, ne dopuštajući im da povećaju svoju akumulaciju kapitala i razviju vlastita izvozno vođena gospodarstva. Rezultati su bili katastrofalni za razvoj društva općenito.

Danas je BDP Obale Slonovače (korigiran za inflaciju) po glavi stanovnika (u dolarima) oko 1.700 USD, u usporedbi s 2.500 USD u kasnim 1970-ima. U Senegalu je tek 2017. BDP po stanovniku premašio visine dosegnute 1960-ih. Kao što primjećuju Pigeaud i Sylla, “10 država zone franka zabilježilo je svoje najviše razine prosječnog dohotka prije 2000-ih. U posljednjih 40 godina prosječna se kupovna moć gotovo posvuda pogoršala. U Gabonu je najveći prosječni prihod zabilježen 1976. godine, nešto ispod 20.000 dolara. Četrdeset godina kasnije smanjio se za pola. Gvineja Bisau pridružila se CFA sustavu 1997. godine, godine u kojoj je zabilježila vrhunac svog prosječnog prihoda. 19 godina kasnije, ovo je palo za 20%.”

Zapanjujućih 10 od 15 CFA zemalja Ujedinjeni narodi smatraju među "najmanje razvijenim zemljama" u svijetu, uz Haiti, Jemen i Afganistan. Na raznim međunarodnim ljestvicama Niger, Srednjoafrička Republika, Čad i Gvineja Bisau često se ubrajaju u najsiromašnije zemlje svijeta. Francuzi održavaju, zapravo, ekstremnu verziju onoga što je Allen Farrington nazvao "kapitalnim površinskim rudnikom".

Senegalski političar Amadou Lamine-Guèye jednom je sažeo CFA sustav kao građani koji imaju "samo dužnosti, a nikakva prava", te da je "zadatak koloniziranih teritorija bio proizvoditi puno, proizvoditi iznad vlastitih potreba i proizvoditi na štetu njihovih neposrednijih interesa, kako bi se metropoli omogućio bolji životni standard i sigurnija opskrba.” Metropola, naravno, odolijeva ovom opisu. Kao što je francuski ministar gospodarstva Michel Sapin rekao u travnju 2017., "Francuska je tu kao prijatelj."

Sada se možete zapitati: Opiru li se afričke zemlje ovom iskorištavanju? Odgovor je da, ali oni plaćaju visoku cijenu. Rani nacionalistički vođe iz doba afričke neovisnosti prepoznali su kritičnu vrijednost ekonomske slobode.

“Neovisnost je samo uvod u novu i uključeniju borbu za pravo na vođenje vlastitih gospodarskih i društvenih poslova [..] neometano uništavajućom i ponižavajućom neokolonijalističkom kontrolom i uplitanjem,” izjavio je 1963. Kwame Nkrumah, koji je vodio pokret koji je Ganu učinio prvom neovisnom nacijom u podsaharskoj Africi. Ali kroz povijest CFA regije, nacionalni čelnici koji su se suprotstavili francuskim vlastima uglavnom su loše prolazili.

Godine 1958. Gvineja je pokušala zatražiti monetarnu neovisnost. U poznatom govoru, vatreni nacionalist Sekou Touré rekao je gostujućem Charlesu de Gaulleu: "Radije bismo imali siromaštvo u slobodi nego bogatstvo u ropstvu," i nedugo zatim napustio sustav CFA. Prema The Washington Postu, “kao reakcija, i kao upozorenje drugim područjima s francuskim govornim područjem, Francuzi su se povukli iz Gvineje tijekom dva mjeseca, odnoseći sa sobom sve što su mogli. Odvrnuli su žarulje, uklonili planove za kanalizacijske cjevovode u Conakryju, glavnom gradu, pa čak i spalili lijekove umjesto da ih ostave Gvinejcima.”

Zatim, kao čin destabilizirajuće odmazde, Francuzi su pokrenuli operaciju Persil, tijekom koje su, prema Pigeaudu i Sylli, francuske obavještajne službe krivotvorile goleme količine novih gvinejskih novčanica i zatim ih "masovno" ubacile u zemlju. "Rezultat", pišu oni, "bio je kolaps gvinejskog gospodarstva." Demokratske nade zemlje srušene su zajedno s njezinim financijama, jer je Touré uspio učvrstiti svoju moć u kaosu i započeti 26 godina brutalne vladavine.

U lipnju 1962. malijski vođa za neovisnost Modibo Keita objavio je da Mali napušta CFA zonu kako bi kovao vlastitu valutu. Keita je detaljno objasnio razloge za taj potez, kao što su ekonomska prevelika ovisnost (80% malijskog uvoza dolazi iz Francuske), koncentracija ovlasti za donošenje odluka u Parizu i usporavanje ekonomske diversifikacije i rasta.

“Istina je da je vjetar dekolonizacije prošao preko starog zdanja, ali nije ga previše poljuljao”, rekao je o statusu quo. Kao odgovor, francuska vlada učinila je malijski franak nekonvertibilnim. Uslijedila je duboka gospodarska kriza, a Keita je svrgnut vojnim udarom 1968. Mali je na kraju odlučio ponovno ući u CFA zonu, ali su Francuzi nametnuli dvije devalvacije malijskog franka kao uvjete za povratak i nisu dopustili ponovni ulazak do 1984. godine.

Godine 1969., kada je predsjednik Nigera Hamani Diori tražio "fleksibilniji" aranžman, gdje bi njegova zemlja imala veću monetarnu neovisnost, Francuzi su to odbili. Prijetili su mu uskraćivanjem plaćanja za uran koji su skupljali iz pustinjskih rudnika koji će Francuskoj dati energetsku neovisnost putem nuklearne energije. Šest godina kasnije, Diorijevu vladu svrgnuo je general Seyni Kountché, tri dana prije planiranog sastanka za ponovno pregovaranje o cijeni nigerskog urana. Diori je želio povisiti cijenu, ali se njegov bivši kolonijalni gospodar nije složio s tim. Francuska vojska bila je stacionirana u blizini tijekom puča, ali, kako Pigeaud i Sylla primjećuju, nisu ni prstom maknuli.

Godine 1985., revolucionarni vojni vođa Thomas Sankara iz Burkine Faso upitan je u intervjuu: “Nije li CFA franak oružje za dominaciju Afrikom? Planira li Burkina Faso nastaviti nositi ovaj teret? Zašto afričkom seljaku u njegovom selu treba konvertibilna valuta?” Sankara je odgovorio: “Je li valuta konvertibilna ili ne to nikada nije bila briga afričkog seljaka. On je protiv svoje volje bačen u ekonomski sustav protiv kojeg je bespomoćan.”

Sankaru je dvije godine kasnije ubio njegov najbolji prijatelj i drugi zapovjednik, Blaise Compaoré. Nikada nije održano suđenje. Umjesto toga, Compaoré je preuzeo vlast i vladao do 2014., lojalan i brutalan sluga CFA sustava.

Borba Faride Nabourema za financijsku slobodu Toga

U prosincu 1962. prvi postkolonijalni vođa Toga Sylvanus Olympio formalno je krenuo u osnivanje središnje banke Togoa i togoanskog franka. Ali ujutro 13. siječnja 1963., nekoliko dana prije nego što je trebao zacementirati ovu tranziciju, ubili su ga togoanski vojnici koji su prošli obuku u Francuskoj. Gnassingbé Eyadéma bio je jedan od vojnika koji su počinili zločin. Kasnije je preuzeo vlast i postao diktator Toga uz punu francusku podršku, vladajući više od pet desetljeća i promičući CFA franak do svoje smrti 2005. Njegov sin vlada do danas. Olympiovo ubojstvo nikada nije riješeno.

Obitelj Faride Nabourema uvijek je bila uključena u borbu za ljudska prava u Togu. Njezin otac bio je aktivni vođa opozicije, a služio je kao politički zatvorenik. Njegov se otac suprotstavljao Francuzima tijekom kolonijalnih vremena. Danas je ona vodeća figura demokratskog pokreta u zemlji.

Farida je imala 15 godina kada je saznala da je povijest diktature Toga bila isprepletena s CFA frankom. Do tog vremena, ranih 2000-ih, počela se zbližavati sa svojim ocem i postavljati mu pitanja o povijesti svoje zemlje. “Zašto je naš prvi predsjednik ubijen samo nekoliko godina nakon što smo stekli neovisnost?” upitala je.

Odgovor: opirao se CFA franku.

Godine 1962. Olympia je započela pokret prema financijskoj neovisnosti od Francuske. Parlament je glasovao za početak takve tranzicije i stvaranje togoanskog franka i držanje njihovih rezervi u vlastitoj središnjoj banci. Farida je bila šokirana kada je saznala da je Olympio ubijen samo dva dana prije nego što je Togo trebao napustiti CFA aranžman. Kako je rekla: “Njegova odluka da traži monetarnu slobodu viđena je kao uvreda hegemoniji u frankofonskoj Africi. Bojali su se da će ih drugi slijediti.”

Danas je, kaže ona, za mnoge togoanske aktiviste CFA glavni razlog za traženje veće slobode. “To je ono što animira mnoge u oporbenom pokretu.”

Razlozi zašto su jasni. Farida je rekla da Francuska drži više od polovice rezervi Toga u svojim bankama, gdje Togoanci nemaju nikakav nadzor nad time kako se te rezerve troše. Često se te rezerve, koje su zaradili Togoanci, koriste za kupnju francuskog duga za financiranje aktivnosti francuskog naroda. Zapravo, taj se novac često posuđuje bivšem kolonijalnom gospodaru uz negativan stvarni prinos. Togoanci plaćaju Parizu da im čuva novac, a pritom financiraju životni standard Francuza.

Godine 1994. devalvacija koja je ukrala ušteđevinu obitelji Fode Diopa u Senegalu teško je pogodila i Togo, uzrokujući ogroman porast državnog duga, smanjenje javnog financiranja lokalne infrastrukture i povećanje siromaštva.

“Zapamtite,” rekla je Farida, “naša vlada je prisiljena dati prednost držanju naših rezervi u francuskoj banci umjesto trošenju kod kuće, tako da kada nas udari šok, moramo se degradirati, kako bismo osigurali da odgovarajuća količina gotovine bude u rukama Parižana .”

To stvara nacionalnu klimu ovisnosti, u kojoj su Togoanci prisiljeni isporučivati sirovu robu i unositi gotovu robu. To je zatvoreni krug iz kojeg nema izlaza.

Farida je rekla da je prije otprilike 10 godina pokret protiv CFA-a počeo dobivati na snazi. Zbog mobilnih telefona i društvenih medija ljudi su se mogli ujediniti i organizirati na decentraliziran način. Nekada su se samo građani Bjelokosti i Togoa borili odvojeno, rekla je, ali sada postoji regionalni napor između aktivista.

Desetljećima postoji ideja o "eko" valuti za sve zemlje Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS), uključujući regionalne gospodarske sile Nigeriju i Ganu. Farida je rekla da su Francuzi pokušali preoteti ovaj plan, videći ga kao način za proširenje vlastitog financijskog carstva. Godine 2013. tadašnji predsjednik François Hollande formirao je komisiju koja je izradila dokument za francusku budućnost u Africi. U njemu su izjavili da je imperativ uključiti anglofone zemlje (afričke zemlje u kojima se priča engleskim jezikom) poput Gane.

Administracija Emmanuela Macrona sada pokušava preimenovati CFA franak u Eco, u kontinuiranom procesu "afrikanizacije" francuskog kolonijalnog financijskog sustava. Nigerija i Gana odustale su od Eko projekta, nakon što su shvatile da će Francuzi i dalje imati kontrolu. Ništa se još formalno nije dogodilo, ali zemlje kojima trenutačno upravlja središnja banka BCEAO na putu su da pređu na ovu eko valutu do 2027. Francuzi će i dalje imati sposobnost donošenja odluka i ne postoje službeni planovi za prilagodbu središnjeg bankarstva srednjoafričkih CFA nacija ili Komora.

"Vrhunac je licemjerja za francuske vođe poput Macrona da odu u Davos i kažu da su gotovi s kolonijalizmom", rekla je Farida, "dok ga zapravo pokušavaju proširiti."

Rekla je da je izvorno CFA franak stvoren na temelju valutnog plana koji su koristili nacistički okupatori Francuske. Tijekom Drugog svjetskog rata, Njemačka je stvorila nacionalnu valutu za francuske kolonije kako bi mogla lako kontrolirati uvoz i izvoz koristeći samo jednu financijsku polugu. Kada je rat završio i Francuzi ponovno stekli slobodu, odlučili su koristiti isti model za svoje kolonije. Dakle, rekla je Farida, temelj CFA franka je zapravo nacistički.

Sustav ima mračnu genijalnost u tome što su Francuzi s vremenom uspjeli tiskati novac za kupnju vitalnih dobara iz svojih bivših kolonija, ali te afričke zemlje moraju raditi kako bi zaradile rezerve.

"To nije fer, to nije neovisnost", rekla je Farida. “To je čista eksploatacija.”

Francuska tvrdi da je sustav dobar jer osigurava stabilnost, nisku inflaciju i konvertibilnost Togoancima. Ali konvertibilnost na kraju olakšava bijeg kapitala - kada je tvrtkama lako pobjeći od CFA-a i danas parkirati svoje profite u eurima - dok zarobljavaju Togoance u režimu seigniorage. Kad god se CFA pretvori - a mora biti pretvoren, jer se ne može koristiti izvan ekonomske zone u kojoj građani međusobno razmijenjuju dobra i usluge - Francuzi i ECB uzimaju svoj dio.

Da, rekla je Farida, inflacija je niska u Togu u usporedbi s neovisnim državama, ali velik dio njihove zarade ide za borbu protiv inflacije umjesto za podršku razvoju infrastrukture i industrije kod kuće. Istaknula je rast Gane, koja ima neovisnu monetarnu politiku i višu inflaciju tijekom vremena od CFA zemalja, u usporedbi s Togom. Po svim pokazateljima - zdravstvu, rastu srednje klase, nezaposlenosti - Gana je superiornija. Zapravo, kad pogledamo iz većega, rekla je da niti jedna CFA nacija nije među 10 najbogatijih zemalja u Africi. Ali od 10 najsiromašnijih, polovica je u CFA zoni.

Farida kaže da francuski kolonijalizam nadilazi novac. Također utječe na obrazovanje i kulturu. Na primjer, rekla je, Svjetska banka daje 130 milijuna dolara godišnje za potporu frankofonim zemljama (zemlje u kojima se priča francuskim jezikom) za plaćanje udžbenika u javnim školama. Farida kaže da je 90% tih knjiga tiskano u Francuskoj. Novac ide izravno iz Svjetske banke u Pariz, a ne u Togo ili bilo koju drugu afričku naciju. Knjige su alat za ispiranje mozga, rekla je Farida. Usredotočeni su na slavu francuske kulture i potkopavaju postignuća drugih naroda, bilo da su američki, azijski ili afrički.

U srednjoj školi Farida je pitala svog oca: "Koriste li ljudi u Europi neki drugi jezik osim francuskog?" On se smijao. Učili su samo o francuskoj povijesti, francuskim izumiteljima i francuskim filozofima. Odrasla je misleći da su jedini pametni ljudi Francuzi. Nikada nije pročitala nijednu američku ili britansku knjigu prije nego što je prvi put otputovala u inozemstvo.

Općenito, rekla je Farida, Francuska Afrika konzumira 80% knjiga koje Francuzi tiskaju. Predsjednik Macron želi proširiti ovu dominaciju i obećao je potrošiti stotine milijuna eura za jačanje francuskog jezika u Africi, izjavljujući da bi on mogao biti "prvi jezik" kontinenta i nazivajući ga "jezikom slobode". S obzirom na trenutne trendove, do 2050. 85% svih govornika francuskog moglo bi živjeti u Africi. Jezik je jedan od stupova podrške opstanku CFA franka.

Politika je nešto drugo. Važan dio CFA sustava je francuska podrška diktaturi. S iznimkom Senegala, niti jedna zemlja bloka CFA nije imala smislenu demokratizaciju. Svaki pojedini uspješni tiranin u frankofonskoj Africi, rekla je Farida, imao je punu podršku francuske države. Kad god dođe do državnog udara protiv demokracije, Francuzi podržavaju pučiste sve dok su oni prijatelji CFA režima. Ali u trenutku kad netko ima antifrancuske tendencije, vidite sankcije, prijetnje ili čak atentate.

Farida ističe primjer Chad i Malija danas. Obje zemlje su pod prijetnjom terorizma i pobune. U Cahdu je pokojnog vojnog diktatora Idrissa Debyja Francuska podržavala tri desetljeća do njegove smrti u travnju. Prema chadskom ustavu, čelnik parlamenta obično je sljedeći na redu za predsjednika, no umjesto toga vojska je postavila Debyjeva sina, generala u vojsci. Francuska vlada pozdravila je ovu ilegalnu tranziciju, a predsjednik Macron je čak posjetio Chad kako bi proslavio ovu prijevaru. U govoru odavanja počasti nazvao je Debyja "prijateljem" i "hrabrim vojnikom" i rekao "Francuska neće dopustiti da itko dovede u pitanje ili prijeti stabilnosti i integritetu Chada danas ili sutra". Sin će, naravno, promovirati CFA franak.

Mali je, s druge strane, rekla je Farida, imao državni udar mjesec dana nakon Chadovog. Hunta i stanovništvo nisu toliko prijateljski raspoloženi prema Parizu i čini se da u Rusiji traže novog partnera za suzbijanje terorizma. Tako je francuska vlada državni udar nazvala "neprihvatljivim", prijeti da će povući trupe iz Malija kako bi ih "ostavila nasamo s teroristima", kako je rekao Farida, i priprema sankcije. Mali je kažnjen od strane Francuske jer je učinio isto što i Chad. Ima despotizma i korupcije s obje strane. Jedina razlika je u tome što se Mali želio odmaknuti od francuske monetarne kontrole, dok Chad i dalje surađuje.

“Kada ste diktator, dokle god radite za Francusku, oni će i dalje nalaziti izgovore da vam pomognu da ostanete na vlasti”, rekla je Farida. Isto su učinili 2005. u njezinoj zemlji Togo, što je dovelo do toga da je sin preuzeo vlast od svog oca diktatora i do njezinog vlastitog političkog buđenja.

Misija Fode Diopa da donese bitcoin u Senegal

Tek kada je Fodé Diop imao priliku otputovati u SAD, mogao je početi gledati svoju zemlju Senegal izvana.

Isprva je devalvacija CFA franka 1994. dovela njegovu akademsku budućnost u opasnost. Imao je priliku otići studirati i igrati košarku na sveučilištu u Kansasu, ali je njegova obiteljska ušteđevina bila uništena. Sretniji od većine oko njega, njegova je obitelj imala još jednu mogućnost: njegov je otac imao prava na knjige za nastavne materijale koje je on izradio, a on ih je mogao upotrijebiti da posudi ono što je bilo potrebno da Fodé ode u školu.

Jednog dana, nekoliko godina nakon što je završio fakultet, dok je živio u SAD-u i radio na novoj web stranici za video on demand sa svojim bratom, Fodé je slučajno naišao na YouTube video dr. Cheikha Anta Diopa, senegalskog znanstvenika i povjesničara, govoreći o tome kako su novac i jezik bili alati za kontrolu ljudskih umova i sredstava za život.

Fodé je već čuo za dr. Diopa - najveće sveučilište u Senegalu nazvano je po njemu - ali nije slušao njegovu kritiku CFA sustava. To je teško pogodilo Fodéa. Kaže da je to bilo poput trenutka u "Matrixu", jednom od njegovih omiljenih filmova, kada Neo uzima crvenu pilulu od Morpheusa i bježi iz svoje kapsule u uznemirujuće brutalni stvarni svijet. Napokon je ugledao vodu u kojoj je plivao dok je odrastao.

"Ovo je bio prvi put u životu da sam počeo razmišljati svojom glavom", rekao je Fodé. “Prvi put sam shvatio da je valuta moje zemlje mehanizam kontrole.”

Rekao je da je to više od puke kontrole nad valutom. Budući da Francuzi tiskaju i kontroliraju novac preko operativnih računa svake zemlje, oni imaju podatke.

“Oni znaju što kamo ide, imaju informacije o svim zemljama. Oni imaju prednost nad tim zemljama. Oni znaju tko je korumpiran. Oni znaju tko kupuje nekretnine u Francuskoj. Oni znaju što je dostupno. Oni imaju prvo pravo odbijanja povlaštenih uvoznih i izvoznih cijena. Imaju potpunu dominaciju,” rekao je Fodé.

Kasnije će razmišljati o devalvaciji iz 1994. godine. Tada je imao samo 18 godina pa nije shvaćao što se dogodilo, osim činjenice da su obiteljske financije postale znatno teže.

“Stavljaju vam vreću na glavu kako ne biste primijetili svoju stvarnost”, rekao je.

U retrospektivi, o tome se vodila velika javna rasprava. Ljudi su shvatili da kada bi išli pretvarati u francuski franak, dobili bi upola manje za svoj novac, iako su radili istu količinu posla. Francuski razlog, rekao je Fodé, bio je učiniti izvoz jeftinijim kako bi afričke zemlje mogle proizvoditi konkurentnije. Ali Fodé to vidi drugačije: to je Francuskoj omogućilo da udari bičem i kupi jeftiniju robu.

Fodé je imao još dva trenutka "crvene pilule". Sljedeći je došao 2007., kada je radio u Las Vegasu na tehnološkoj sceni. Gledao je video Stevea Jobsa, koji je upravo predstavio prvi iPhone. Fodé je bio zapanjen: mobilni telefon koji je imao izvorni preglednik sa zaslonom osjetljivim na dodir. Ista stvar koja je bila na vašem računalu sada je bila i na vašem telefonu. Odmah je znao da će to promijeniti svijet. Njegova sljedeća misao: Kako da izvorna plaćanja unesemo u iPhone aplikacije, tako da ljudi bez bankovnih računa i kreditnih kartica mogu koristiti mobilni novac?

Posljednja crvena pilula za Fodéa bilo je učenje o Bitcoinu 2010. godine. Živio je u Los Angelesu kada je prvi put pročitao bitcoin white paper (bijeli knjiga) Satoshija Nakamota za "peer-to-peer elektronički novčani sustav". Od trenutka kada ga je pročitao, Fodé je pomislio: Po prvi put imamo oružje kojim se možemo boriti protiv ugnjetavanja i kolonijalizma. Novac naroda, koji ne kontroliraju vlade. "Ovo je", rekao je, "upravo ono što nam treba."

Godinama ranije, Fodé je pročitao "Izvan kontrole" Kevina Kellyja. Jedno od poglavlja bilo je o e-valutama. Znao je da će na kraju sav novac biti digitalan, dio velike globalne elektroničke revolucije. Ali nikada nije preduboko razmišljao o transformativnoj snazi koju digitalni novac može imati, sve do Bitcoina.

“Što je novac? Odakle dolazi? Postavljajući ova pitanja, to je ono što je Bitcoin učinio za mene,” rekao je. "Prije toga, ne postavljate sami sebi ova pitanja."

Možda, mislio je, jednog dana Francuska više neće imati pravo ili mogućnost tiskati i kontrolirati novac senegalskog naroda.

Fodé i njegov cimer u Las Vegasu ostajali bi do kasno mnogo puta tijekom narednih godina, razmišljajući o tome što bi Bitcoin mogao omogućiti za plaćanja, štednju i sve gospodarske aktivnosti. Saznao je što se dogodilo kad ste ukrali svoju kreditnu karticu, kakve je informacije to otkrilo. I što su treće strane radile s tim informacijama.

Mislio je da bi brak pametnog telefona i Bitcoina bio nevjerojatan alat za osnaživanje. Fodé bi se često vraćao u Senegal, a svaki put kad bi išao, sa sobom bi ponio hrpu telefona koje bi poklonio. Promatrao ih je kao veze s vanjskim svijetom za svoje prijatelje kod kuće.

Tijekom sljedećih godina radio je u različitim startupovima, a sve u industriji digitalizacije različitih dijelova naših života. Godine 2017. napustio je Vegas i otišao u San Francisco. Pridružio se kampu za kodiranje i odlučio postati računalni inženjer. U početku se jako uključio u scenu kriptovaluta u cjelini, no na kraju se, kaže, "odljubio" od Ethereuma, otprilike u vrijeme kad je počeo ići na sokratske seminare u San Franciscu s osnivačem Rivera Alexom Leishmanom. Upoznao je mnoge programere koji su radili na razvoju bitcoina i najranije korisnike Lightning mreže.

Godine 2019. pobijedio je na hackathonu u sektoru transporta, izradivši Lightning fakturu koja bi otključala Teslu. To mu je dalo veliki poticaj samopouzdanju da može pomoći promijeniti svijet. Odlučio je otići kući u Senegal kako bi širio znanje o Bitcoin. Na putu mu je izvršna direktorica Lightning Labsa Elizabeth Stark dala stipendiju za putovanje na Lightning konferenciju u Berlinu. Tamo je upoznao Richarda Myersa iz GoTenne i programera Willa Clarka, koji su razmišljali o tome kako se mesh mrežama boriti protiv internetske cenzure. Fodé je pomislio: U Senegalu francuski telekom Orange kontrolira sve telefonske mreže. Možda bi mogli pronaći način da zaobiđu francusku kontrolu nad komunikacijama i mogućnost "isključivanja interneta" putem Bitcoina i Lightninga.

Sve telekomunikacijske kanale u Senegalu kontrolira Francuska i mogu ih zatvoriti u slučaju prosvjeda protiv čelnika zemlje, kojeg podržavaju sve dok se drži CFA sustava. Ali, moguće je pronaći krajnje točke, rekao je Fodé, preko drugih pružatelja usluga. To mogu biti druge nacionalne telefonske mreže ili čak satelitske veze. Fodé je stvorio uređaj koji može hvatati ove druge signale. Mobilni telefoni mogli bi se spojiti s tim uređajem, omogućujući korisnicima da budu online čak i kada su Francuzi isključili internet. Kako bi potaknuo ljude koji upravljaju takvim uređajima, plaćao bi im u bitcoinu. Za usmjeravanje podataka i održavanje ovih uređaja u Senegalu plaća se putem Lightninga. To je ono na čemu Fodé danas radi.

"Vrlo je riskantno", rekao je Fodé. “Možete se suočiti sa zatvorom ili novčanom kaznom. Ali uz novčane poticaje, ljudi su voljni.”

Sljedeći put kada Orange isključi internet kako bi zaštitio svog saveznika u vladi, ljudi će možda imati novi način komuniciranja koji režim ne može zaustaviti.

Lightning je, rekao je Fodé, sve.

“Potrebna su nam trenutna i jeftina plaćanja. Ne možemo vršiti on-chain Bitcoin plaćanja. Naknade su jednostavno preskupe. Moramo koristiti Lightning. Nema druge opcije”, rekao je. "I radi."

To posebno zvuči istinito u području doznaka, koje su, prema Svjetskoj banci, glavni izvor BDP-a za mnoge CFA zemlje. Na primjer: 14,5% BDP-a temelji se na inozemnim doznakama. Za Senegal je 10,7%; Gvineja Bisau, 9,8%; Togo, 8,4%; i Mali, 6%. Prosječni trošak slanja doznake od 200 USD u sub-saharsku Afriku je 8%, a prosječni trošak slanja 500 USD 9%. Devizne doznake putem servisa poput Strike-a koje se temelje na bitcoinu mogu smanjiti naknade ispod 1%. Usvajanjem bitcoin modela i koriptenjem ovakvih usluga može se uštedjeti od 0,5% do 1% BDP-a CFA zemalja.Ako to pogledamo izdaleka, svake godine pošiljatelji doznaka širom svijeta šalju kući otprilike 700 milijardi dolara. Moglo bi se uštedjeti između 30 i 40 milijardi dolara, što je otprilike isti iznos koji SAD troši svake godine na inozemnu pomoć.

Fodé razumije zašto bi ljudi na Zapadu mogli biti skeptični prema Bitcoinu. “Ako imate aplikaciju Venmo i Cash, možda ne vidite zašto je to važno. Imate sve pogodnosti modernog monetarnog sustava. Ali kad odete u Senegal, više od 70% naših ljudi nikada nije kročilo u banku. Mama nikada nije imala kreditnu ili debitnu karticu”, rekao je.

Pita se: Kako će uopće sudjelovati u globalnom financijskom sustavu?

Rekao je da će brak pametnih telefona i Bitcoina osloboditi ljude i promijeniti društvo. Fodé je spomenuo "Mobilni val", knjigu koju je izvršni direktor MicroStrategyja Michael Saylor napisao o revoluciji pomoću uređaja koji stanu u jednu ruku. Kad je Fodé prvi put dotaknuo iPhone, znao je da je to ono što je čekao. Svemir se urotio, pomislio je. U samo nekoliko kratkih godina, vidio je iPhone, Veliku financijsku krizu, Satotshijevo izdanje Bitcoina i vlastitu tranziciju da postane američki građanin.

Rekao je da, budući da je pola života proveo u Africi, a pola u SAD-u, vidi put naprijed.

“Kada odem kući, vidim kako su ljudi sputani. Ali na isti način na koji smo preskočili fiksne telefone i prešli ravno na mobitele, preskočit ćemo banke i prijeći ravno na Bitcoin.”

Još jedan učinak koji vidi u Senegalu je da kada su ljudi izloženi Bitcoinu, počnu štedjeti.

“Danas, kod kuće, razmišljam o tome kako pomoći ljudima da uštede novac”, rekao je. “Ovdje nitko ništa ne štedi. Samo troše svaki CFA franak koji mogu dobiti.”

Fodé je "zauvijek zahvalan" za bitcoin koji mu je Leishman dao, jer ga je na kraju dao u malim dijelovima ljudima u Senegalu - onima koji su dolazili na događaje ili postavljali dobra pitanja. Ljudi su vidjeli kako njegova vrijednost raste s vremenom.

S velikim je uzbuđenjem promatrao što se događa u El Salvadoru. Kada je ranije ovog mjeseca stajao u konferencijskoj dvorani u Miamiju i slušao osnivača Strikea Jacka Mallersa kako najavljuje da je jedna država dodala bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, Fodé je rekao da je zaplakao. Mislio je da se ovo nikada neće dogoditi.

“Ono što je počelo kao pohrana vrijednosti, sada se razvija u sredstvo razmjene”, rekao je.

El Salvador ima neke sličnosti sa zemljama CFA zone. To je siromašnija nacija, vezana za stranu valutu, ovisna o uvozu, sa slabijom izvoznom bazom. Njegovu monetarnu politiku kontrolira vanjska sila. 70% zemlje nema bankarstvo, a 22% nacionalnog BDP-a oslanja se na inozemne doznake.

"Ako bi to mogla biti dobra opcija za njih," mislio je Fodé, "možda bi mogla biti i za nas."

Ali zna da postoje velike prepreke.

Jedan je francuski jezik. Nema puno francuskih informacija na GitHubu ili u dokumentacijskim materijalima za Lightning ili o Bitcoin coreu. Trenutno Fodé radi na prevođenju dijela ovoga na francuski kako bi se lokalna zajednica programera mogla više uključiti.

Može li se zajednica Bitcoin Beach (Bitcoin plaža) na kraju pojaviti u Senegalu? Da, rekao je Fodé. Zato se vratio i zato vodi sastanke, prikuplja donacije putem Lightninga i gradi verziju Radija Slobodna Europa koju pokreću građani i koja se temelji na Bitcoinu.

"Mogli bi me zatvoriti", rekao je. "Ali kroz sastanke se trudim da ne budem niti jedina točka neuspjeha (single point of failure)."

On misli da će biti teško usvojiti Bitcoin u Senegalu zbog francuskog utjecaja.

"Neće proći bez borbe", rekao je.

Kao što je rekao Ndongo Samba Sylla, “Danas se Francuska suočava s relativnim ekonomskim padom u regiji koju je dugo smatrala svojim privatnim rezervatom. Čak i suočena s usponom drugih sila poput Kine, Francuska nema namjeru odustati od vlasti - borit će se do posljednjeg."

Ali možda bi to, umjesto nasilne revolucije, mogla biti postupna mirna revolucija tijekom vremena koja izbacuje kolonijalizam.

"Ne iznenadno isključivanje, već paralelni sustav, gdje se ljudi mogu sami odlučiti tijekom vremena", rekao je Fodé. “Bez prisile.”

Što se tiče ljudi koji misle da samo trebamo tražiti od vlade da zaštiti naša prava?

"Oni ne znaju da demokracije poput Francuske imaju lošu stranu", rekao je Fodé. “Neće nam dati slobodu. Umjesto toga, trebali bismo slijediti korake cypherpunka i zgrabiti našu slobodu koristeći otvoreni kod.”

Na pitanje o šansama Bitcoina da zamijeni središnje bankarstvo, Fodé je rekao da ta ideja “Amerikancima može zvučati ludo, ali za Senegalce ili Togoance, središnje banke su parazit našeg društva. Moramo uzvratiti.”

Fodé smatra da Bitcoin "mijenja život".

“Nikada prije nismo imali sustav u kojem bi se novac mogao kovati na decentraliziran način. Ali ovo je ono što imamo danas. To je rješenje za one kojima je najpotrebnije. Po prvi put imamo moćno oruđe za suzbijanje ugnjetavanja”, rekao je. “Možda nije savršeno, ali moramo koristiti alate koje danas imamo da se borimo za ljude. Ne čekati da nam netko dođe pomoći.”

Odvajanje novca od države

Godine 1980. kamerunski ekonomist Joseph Tchundjang Pouemi napisao je Novac, ropstvo i sloboda: Afrička monetarna represija (Monnaie, servitude et liberté: La répression monétaire de l’Afrique) Teza: novčana ovisnost je temelj svih drugih oblika ovisnosti. Završne riječi knjige posebno snažno zvuče danas: “Sudbina Afrike bit će iskovana novcem ili se uopće neće iskovati.”

Novac i valuta zakopani su ispod površine u globalnom pokretu za ljudska prava. Oni se gotovo nikada ne spominju na konferencijama o ljudskim pravima i rijetko se o njima raspravlja među aktivistima. Ali pitajte zagovornika demokracije iz autoritarnog režima o novcu, i ispričat će vam nevjerojatne i tragične priče. Demonetizacija u Eritreji i Sjevernoj Koreji, hiperinflacija u Zimbabveu i Venezueli, državni nadzor u Kini i Hong Kongu, zamrznuta plaćanja u Bjelorusiji i Nigeriji i ekonomski zaštitni zidovi u Iranu i Palestini. A sada: monetarni kolonijalizam u Togu i Senegalu. Bez financijske slobode pokreti i nevladine organizacije ne mogu se održati. Ako su njihovi bankovni računi zatvoreni, novčanice demonetizirane ili sredstva obezvrijeđena, njihova moć je ograničena i tiranija maršira.

Monetarna represija i dalje se skriva i o njoj se ne govori u pristojnim krugovima. Današnja stvarnost za 182 milijuna ljudi koji žive u CFA zemljama je da iako su možda politički neovisni po imenu, njihova su gospodarstva i novac još uvijek pod kolonijalnom vlašću, a strane sile još uvijek zlorabe i produljuju taj odnos kako bi iscijedile i iskorištavale što više vrijednosti iz njihova društva i geografije što je više moguće.

Posljednjih godina građani CFA zone sve više ustaju. Slogan Francusko odobrenje "France Dégage!" postao je poklič okupljanja. No čini se da najglasniji kritičari sustava, među njima Pigeaud i Sylla, ne nude održivu alternativu. Oni odbacuju status quo i ropstvo MMF-a, samo kako bi predložili ili regionalnu valutu, koju kontroliraju lokalni čelnici, ili sustav u kojem svaka CFA nacija stvara i upravlja vlastitom valutom. Ali samo zato što su Senegal ili Togo dobili monetarnu neovisnost od Francuske, ne jamči da će imati dobre rezultate ili da čelnici zemlje neće zlorabiti valutu.

Još uvijek postoji prijetnja domaće diktatorske loše vladavine ili novog zarobljavanja od strane ruskih ili kineskih stranih sila. Jasno je da ljudima treba novac koji zapravo lomi kotač, novac koji mogu kontrolirati i kojim vlade bilo koje vrste ne mogu manipulirati. Baš kao što je došlo do povijesnog odvajanja crkve i države koje je utrlo put prosperitetnijem i slobodnijem ljudskom društvu, u tijeku je odvajanje novca od države.

Bi li građani CFA nacija, s vremenom, s povećanjem pristupa internetu, mogli popularizirati Bitcoin do te mjere da bi vlade bile prisiljene de facto ga usvojiti, kao što se dogodilo u zemljama Latinske Amerike poput Ekvadora s "dolarización popular" (popularna dolarizacija)? Povijest ostaje za pisati, ali jedno je sigurno: Svjetska banka i MMF oduprijet će se svim trendovima u tom smjeru. Već su zamahnuli protiv El Salvadora.

Nedavno je glumac Hill Harper citiran u The New York Timesu u vezi s njegovim aktivizmom oko Bitcoina u afroameričkoj zajednici. Rekao je, vrlo jednostavno, "Oni ne mogu kolonizirati Bitcoin."

Farida Nabourema se slaže. “Bitcoin”, rekla je, “prvi put ikada da postoji novac koji je zapravo decentraliziran i dostupan svakome u svijetu bez obzira na boju kože, ideologiju, nacionalnost, količinu bogatstva ili kolonijalnu prošlost.”

Rekla je da je to narodna valuta, pa čak ide i korak dalje.

"Možda", rekla je, "bitcoin bismo trebali nazvati valutom dekolonizacije."

Originalan tekst autora Alex Gladstein objavljen je na portalu Bitcoin Magazine. Prijevod teksta napravljen je uz dozvolu autora.

@ a39d19ec:3d88f61e

Die Debatte um Migration, Grenzsicherung und Abschiebungen wird in Deutschland meist emotional geführt. Wer fordert, dass illegale Einwanderer abgeschoben werden, sieht sich nicht selten dem Vorwurf des Rassismus ausgesetzt. Doch dieser Vorwurf ist nicht nur sachlich unbegründet, sondern verkehrt die Realität ins Gegenteil: Tatsächlich sind es gerade diejenigen, die hinter jeder Forderung nach Rechtssicherheit eine rassistische Motivation vermuten, die selbst in erster Linie nach Hautfarbe, Herkunft oder Nationalität urteilen.

Das Recht steht über Emotionen

Deutschland ist ein Rechtsstaat. Das bedeutet, dass Regeln nicht nach Bauchgefühl oder politischer Stimmungslage ausgelegt werden können, sondern auf klaren gesetzlichen Grundlagen beruhen müssen. Einer dieser Grundsätze ist in Artikel 16a des Grundgesetzes verankert. Dort heißt es:

„Auf Absatz 1 [Asylrecht] kann sich nicht berufen, wer aus einem Mitgliedstaat der Europäischen Gemeinschaften oder aus einem anderen Drittstaat einreist, in dem die Anwendung des Abkommens über die Rechtsstellung der Flüchtlinge und der Europäischen Menschenrechtskonvention sichergestellt ist.“

Das bedeutet, dass jeder, der über sichere Drittstaaten nach Deutschland einreist, keinen Anspruch auf Asyl hat. Wer dennoch bleibt, hält sich illegal im Land auf und unterliegt den geltenden Regelungen zur Rückführung. Die Forderung nach Abschiebungen ist daher nichts anderes als die Forderung nach der Einhaltung von Recht und Gesetz.

Die Umkehrung des Rassismusbegriffs

Wer einerseits behauptet, dass das deutsche Asyl- und Aufenthaltsrecht strikt durchgesetzt werden soll, und andererseits nicht nach Herkunft oder Hautfarbe unterscheidet, handelt wertneutral. Diejenigen jedoch, die in einer solchen Forderung nach Rechtsstaatlichkeit einen rassistischen Unterton sehen, projizieren ihre eigenen Denkmuster auf andere: Sie unterstellen, dass die Debatte ausschließlich entlang ethnischer, rassistischer oder nationaler Kriterien geführt wird – und genau das ist eine rassistische Denkweise.

Jemand, der illegale Einwanderung kritisiert, tut dies nicht, weil ihn die Herkunft der Menschen interessiert, sondern weil er den Rechtsstaat respektiert. Hingegen erkennt jemand, der hinter dieser Kritik Rassismus wittert, offenbar in erster Linie die „Rasse“ oder Herkunft der betreffenden Personen und reduziert sie darauf.

Finanzielle Belastung statt ideologischer Debatte

Neben der rechtlichen gibt es auch eine ökonomische Komponente. Der deutsche Wohlfahrtsstaat basiert auf einem Solidarprinzip: Die Bürger zahlen in das System ein, um sich gegenseitig in schwierigen Zeiten zu unterstützen. Dieser Wohlstand wurde über Generationen hinweg von denjenigen erarbeitet, die hier seit langem leben. Die Priorität liegt daher darauf, die vorhandenen Mittel zuerst unter denjenigen zu verteilen, die durch Steuern, Sozialabgaben und Arbeit zum Erhalt dieses Systems beitragen – nicht unter denen, die sich durch illegale Einreise und fehlende wirtschaftliche Eigenleistung in das System begeben.

Das ist keine ideologische Frage, sondern eine rein wirtschaftliche Abwägung. Ein Sozialsystem kann nur dann nachhaltig funktionieren, wenn es nicht unbegrenzt belastet wird. Würde Deutschland keine klaren Regeln zur Einwanderung und Abschiebung haben, würde dies unweigerlich zur Überlastung des Sozialstaates führen – mit negativen Konsequenzen für alle.

Sozialpatriotismus

Ein weiterer wichtiger Aspekt ist der Schutz der Arbeitsleistung jener Generationen, die Deutschland nach dem Zweiten Weltkrieg mühsam wieder aufgebaut haben. Während oft betont wird, dass die Deutschen moralisch kein Erbe aus der Zeit vor 1945 beanspruchen dürfen – außer der Verantwortung für den Holocaust –, ist es umso bedeutsamer, das neue Erbe nach 1945 zu respektieren, das auf Fleiß, Disziplin und harter Arbeit beruht. Der Wiederaufbau war eine kollektive Leistung deutscher Menschen, deren Früchte nicht bedenkenlos verteilt werden dürfen, sondern vorrangig denjenigen zugutekommen sollten, die dieses Fundament mitgeschaffen oder es über Generationen mitgetragen haben.

Rechtstaatlichkeit ist nicht verhandelbar

Wer sich für eine konsequente Abschiebepraxis ausspricht, tut dies nicht aus rassistischen Motiven, sondern aus Respekt vor der Rechtsstaatlichkeit und den wirtschaftlichen Grundlagen des Landes. Der Vorwurf des Rassismus in diesem Kontext ist daher nicht nur falsch, sondern entlarvt eine selektive Wahrnehmung nach rassistischen Merkmalen bei denjenigen, die ihn erheben.

@ 4ba8e86d:89d32de4

Tutorial feito por nostr:nostr:npub1rc56x0ek0dd303eph523g3chm0wmrs5wdk6vs0ehd0m5fn8t7y4sqra3tk poste original abaixo:

Parte 1 : http://xh6liiypqffzwnu5734ucwps37tn2g6npthvugz3gdoqpikujju525yd.onion/263585/tutorial-debloat-de-celulares-android-via-adb-parte-1

Parte 2 : http://xh6liiypqffzwnu5734ucwps37tn2g6npthvugz3gdoqpikujju525yd.onion/index.php/263586/tutorial-debloat-de-celulares-android-via-adb-parte-2

Quando o assunto é privacidade em celulares, uma das medidas comumente mencionadas é a remoção de bloatwares do dispositivo, também chamado de debloat. O meio mais eficiente para isso sem dúvidas é a troca de sistema operacional. Custom Rom’s como LineageOS, GrapheneOS, Iodé, CalyxOS, etc, já são bastante enxutos nesse quesito, principalmente quanto não é instalado os G-Apps com o sistema. No entanto, essa prática pode acabar resultando em problemas indesejados como a perca de funções do dispositivo, e até mesmo incompatibilidade com apps bancários, tornando este método mais atrativo para quem possui mais de um dispositivo e separando um apenas para privacidade.   Pensando nisso, pessoas que possuem apenas um único dispositivo móvel, que são necessitadas desses apps ou funções, mas, ao mesmo tempo, tem essa visão em prol da privacidade, buscam por um meio-termo entre manter a Stock rom, e não ter seus dados coletados por esses bloatwares. Felizmente, a remoção de bloatwares é possível e pode ser realizada via root, ou mais da maneira que este artigo irá tratar, via adb.

O que são bloatwares?

Bloatware é a junção das palavras bloat (inchar) + software (programa), ou seja, um bloatware é basicamente um programa inútil ou facilmente substituível — colocado em seu dispositivo previamente pela fabricante e operadora — que está no seu dispositivo apenas ocupando espaço de armazenamento, consumindo memória RAM e pior, coletando seus dados e enviando para servidores externos, além de serem mais pontos de vulnerabilidades.

O que é o adb?

O Android Debug Brigde, ou apenas adb, é uma ferramenta que se utiliza das permissões de usuário shell e permite o envio de comandos vindo de um computador para um dispositivo Android exigindo apenas que a depuração USB esteja ativa, mas também pode ser usada diretamente no celular a partir do Android 11, com o uso do Termux e a depuração sem fio (ou depuração wifi). A ferramenta funciona normalmente em dispositivos sem root, e também funciona caso o celular esteja em Recovery Mode.

Requisitos:

Para computadores:

• Depuração USB ativa no celular; • Computador com adb; • Cabo USB;

Para celulares:

• Depuração sem fio (ou depuração wifi) ativa no celular; • Termux; • Android 11 ou superior;

Para ambos:

• Firewall NetGuard instalado e configurado no celular; • Lista de bloatwares para seu dispositivo;

Ativação de depuração:

Para ativar a Depuração USB em seu dispositivo, pesquise como ativar as opções de desenvolvedor de seu dispositivo, e lá ative a depuração. No caso da depuração sem fio, sua ativação irá ser necessária apenas no momento que for conectar o dispositivo ao Termux.

Instalação e configuração do NetGuard

O NetGuard pode ser instalado através da própria Google Play Store, mas de preferência instale pela F-Droid ou Github para evitar telemetria.

F-Droid: https://f-droid.org/packages/eu.faircode.netguard/

Github: https://github.com/M66B/NetGuard/releases

Após instalado, configure da seguinte maneira:

Configurações → padrões (lista branca/negra) → ative as 3 primeiras opções (bloquear wifi, bloquear dados móveis e aplicar regras ‘quando tela estiver ligada’);

Configurações → opções avançadas → ative as duas primeiras (administrar aplicativos do sistema e registrar acesso a internet);

Com isso, todos os apps estarão sendo bloqueados de acessar a internet, seja por wifi ou dados móveis, e na página principal do app basta permitir o acesso a rede para os apps que você vai usar (se necessário). Permita que o app rode em segundo plano sem restrição da otimização de bateria, assim quando o celular ligar, ele já estará ativo.

Lista de bloatwares

Nem todos os bloatwares são genéricos, haverá bloatwares diferentes conforme a marca, modelo, versão do Android, e até mesmo região.

Para obter uma lista de bloatwares de seu dispositivo, caso seu aparelho já possua um tempo de existência, você encontrará listas prontas facilmente apenas pesquisando por elas. Supondo que temos um Samsung Galaxy Note 10 Plus em mãos, basta pesquisar em seu motor de busca por:

Samsung Galaxy Note 10 Plus bloatware list

Provavelmente essas listas já terão inclusas todos os bloatwares das mais diversas regiões, lhe poupando o trabalho de buscar por alguma lista mais específica.

Caso seu aparelho seja muito recente, e/ou não encontre uma lista pronta de bloatwares, devo dizer que você acaba de pegar em merda, pois é chato para um caralho pesquisar por cada aplicação para saber sua função, se é essencial para o sistema ou se é facilmente substituível.

De antemão já aviso, que mais para frente, caso vossa gostosura remova um desses aplicativos que era essencial para o sistema sem saber, vai acabar resultando na perda de alguma função importante, ou pior, ao reiniciar o aparelho o sistema pode estar quebrado, lhe obrigando a seguir com uma formatação, e repetir todo o processo novamente.

Download do adb em computadores

Para usar a ferramenta do adb em computadores, basta baixar o pacote chamado SDK platform-tools, disponível através deste link: https://developer.android.com/tools/releases/platform-tools. Por ele, você consegue o download para Windows, Mac e Linux.

Uma vez baixado, basta extrair o arquivo zipado, contendo dentro dele uma pasta chamada platform-tools que basta ser aberta no terminal para se usar o adb.

Download do adb em celulares com Termux.

Para usar a ferramenta do adb diretamente no celular, antes temos que baixar o app Termux, que é um emulador de terminal linux, e já possui o adb em seu repositório. Você encontra o app na Google Play Store, mas novamente recomendo baixar pela F-Droid ou diretamente no Github do projeto.

F-Droid: https://f-droid.org/en/packages/com.termux/

Github: https://github.com/termux/termux-app/releases

Processo de debloat

Antes de iniciarmos, é importante deixar claro que não é para você sair removendo todos os bloatwares de cara sem mais nem menos, afinal alguns deles precisam antes ser substituídos, podem ser essenciais para você para alguma atividade ou função, ou até mesmo são insubstituíveis.

Alguns exemplos de bloatwares que a substituição é necessária antes da remoção, é o Launcher, afinal, é a interface gráfica do sistema, e o teclado, que sem ele só é possível digitar com teclado externo. O Launcher e teclado podem ser substituídos por quaisquer outros, minha recomendação pessoal é por aqueles que respeitam sua privacidade, como Pie Launcher e Simple Laucher, enquanto o teclado pelo OpenBoard e FlorisBoard, todos open-source e disponíveis da F-Droid.

Identifique entre a lista de bloatwares, quais você gosta, precisa ou prefere não substituir, de maneira alguma você é obrigado a remover todos os bloatwares possíveis, modifique seu sistema a seu bel-prazer. O NetGuard lista todos os apps do celular com o nome do pacote, com isso você pode filtrar bem qual deles não remover.

Um exemplo claro de bloatware insubstituível e, portanto, não pode ser removido, é o com.android.mtp, um protocolo onde sua função é auxiliar a comunicação do dispositivo com um computador via USB, mas por algum motivo, tem acesso a rede e se comunica frequentemente com servidores externos. Para esses casos, e melhor solução mesmo é bloquear o acesso a rede desses bloatwares com o NetGuard.

MTP tentando comunicação com servidores externos:

Executando o adb shell

No computador

Faça backup de todos os seus arquivos importantes para algum armazenamento externo, e formate seu celular com o hard reset. Após a formatação, e a ativação da depuração USB, conecte seu aparelho e o pc com o auxílio de um cabo USB. Muito provavelmente seu dispositivo irá apenas começar a carregar, por isso permita a transferência de dados, para que o computador consiga se comunicar normalmente com o celular.

Já no pc, abra a pasta platform-tools dentro do terminal, e execute o seguinte comando:

./adb start-server

O resultado deve ser:

daemon not running; starting now at tcp:5037 daemon started successfully

E caso não apareça nada, execute:

./adb kill-server

E inicie novamente.

Com o adb conectado ao celular, execute:

./adb shell

Para poder executar comandos diretamente para o dispositivo. No meu caso, meu celular é um Redmi Note 8 Pro, codinome Begonia.

Logo o resultado deve ser:

begonia:/ $

Caso ocorra algum erro do tipo:

adb: device unauthorized. This adb server’s $ADB_VENDOR_KEYS is not set Try ‘adb kill-server’ if that seems wrong. Otherwise check for a confirmation dialog on your device.

Verifique no celular se apareceu alguma confirmação para autorizar a depuração USB, caso sim, autorize e tente novamente. Caso não apareça nada, execute o kill-server e repita o processo.

No celular

Após realizar o mesmo processo de backup e hard reset citado anteriormente, instale o Termux e, com ele iniciado, execute o comando:

pkg install android-tools

Quando surgir a mensagem “Do you want to continue? [Y/n]”, basta dar enter novamente que já aceita e finaliza a instalação

Agora, vá até as opções de desenvolvedor, e ative a depuração sem fio. Dentro das opções da depuração sem fio, terá uma opção de emparelhamento do dispositivo com um código, que irá informar para você um código em emparelhamento, com um endereço IP e porta, que será usado para a conexão com o Termux.

Para facilitar o processo, recomendo que abra tanto as configurações quanto o Termux ao mesmo tempo, e divida a tela com os dois app’s, como da maneira a seguir:

Para parear o Termux com o dispositivo, não é necessário digitar o ip informado, basta trocar por “localhost”, já a porta e o código de emparelhamento, deve ser digitado exatamente como informado. Execute:

adb pair localhost:porta CódigoDeEmparelhamento

De acordo com a imagem mostrada anteriormente, o comando ficaria “adb pair localhost:41255 757495”.

Com o dispositivo emparelhado com o Termux, agora basta conectar para conseguir executar os comandos, para isso execute:

adb connect localhost:porta

Obs: a porta que você deve informar neste comando não é a mesma informada com o código de emparelhamento, e sim a informada na tela principal da depuração sem fio.

Pronto! Termux e adb conectado com sucesso ao dispositivo, agora basta executar normalmente o adb shell:

adb shell

Remoção na prática Com o adb shell executado, você está pronto para remover os bloatwares. No meu caso, irei mostrar apenas a remoção de um app (Google Maps), já que o comando é o mesmo para qualquer outro, mudando apenas o nome do pacote.

Dentro do NetGuard, verificando as informações do Google Maps:

Podemos ver que mesmo fora de uso, e com a localização do dispositivo desativado, o app está tentando loucamente se comunicar com servidores externos, e informar sabe-se lá que peste. Mas sem novidades até aqui, o mais importante é que podemos ver que o nome do pacote do Google Maps é com.google.android.apps.maps, e para o remover do celular, basta executar:

pm uninstall –user 0 com.google.android.apps.maps

E pronto, bloatware removido! Agora basta repetir o processo para o resto dos bloatwares, trocando apenas o nome do pacote.

Para acelerar o processo, você pode já criar uma lista do bloco de notas com os comandos, e quando colar no terminal, irá executar um atrás do outro.

Exemplo de lista:

Caso a donzela tenha removido alguma coisa sem querer, também é possível recuperar o pacote com o comando:

cmd package install-existing nome.do.pacote

Pós-debloat

Após limpar o máximo possível o seu sistema, reinicie o aparelho, caso entre no como recovery e não seja possível dar reboot, significa que você removeu algum app “essencial” para o sistema, e terá que formatar o aparelho e repetir toda a remoção novamente, desta vez removendo poucos bloatwares de uma vez, e reiniciando o aparelho até descobrir qual deles não pode ser removido. Sim, dá trabalho… quem mandou querer privacidade?

Caso o aparelho reinicie normalmente após a remoção, parabéns, agora basta usar seu celular como bem entender! Mantenha o NetGuard sempre executando e os bloatwares que não foram possíveis remover não irão se comunicar com servidores externos, passe a usar apps open source da F-Droid e instale outros apps através da Aurora Store ao invés da Google Play Store.

Referências: Caso você seja um Australopithecus e tenha achado este guia difícil, eis uma videoaula (3:14:40) do Anderson do canal Ciberdef, realizando todo o processo: http://odysee.com/@zai:5/Como-remover-at%C3%A9-200-APLICATIVOS-que-colocam-a-sua-PRIVACIDADE-E-SEGURAN%C3%87A-em-risco.:4?lid=6d50f40314eee7e2f218536d9e5d300290931d23

Pdf’s do Anderson citados na videoaula: créditos ao anon6837264 http://eternalcbrzpicytj4zyguygpmkjlkddxob7tptlr25cdipe5svyqoqd.onion/file/3863a834d29285d397b73a4af6fb1bbe67c888d72d30/t-05e63192d02ffd.pdf

Processo de instalação do Termux e adb no celular: https://youtu.be/APolZrPHSms

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na trzisnoresenje.blogspot.com

22.12.2017 / Autor: Slaviša Tasić

---

Ovoliki uspon Bitcoina neobjašnjiv je za ekonomiste. Ne znam da li je to problem za bitcoin ili za ekonomiste, ali činjenica je da se uspeh bitcoina ne uklapa u postojeće ekonomske koncepte bar kada se radi o njemu kao valuti (blockchain kao tehnološka podloga je druga stvar). Možda su tinejdžeri koji su kupovali bitcoin 2010. i sada postali milioneri ispali pametniji od ekonomista, ali ja i dalje ne vidim odgovor bitcoina na neka standardna konceptualna pitanja. Postoji apokrifna izjava pripisana nekom profesoru ekonomije: "OK, vidim da to radi u praksi -- ali čik da vidim da li radi u teoriji?" Ovo je nešto tog tipa.

O poreklu novca, od Aristotela nasuprot Platonu pa sve do danas, postoje dve teorije. Jedna je teorija robnog novca i po njoj je novac nastao kada su neke vredne stvari počele da se češće koriste u razmeni. Plemeniti metali, naročito srebro i zlato, najpogodniji za čuvanje, oblikovanje i seckanje tako su postali novac. Kada se kasnije pojavio papirni novac on je sve do prvih decenija 20. veka bio samo hartija od vrednosti koja donosiocu daje pravo na propisanu količinu zlata.

Druga teorija je kartalizam, po kojoj neku robu novcem ne čini njena unutrašnja vrednost ili robna podloga, već država onda kada odluči da tu robu prihvata za naplatu poreza. Zbog toga je prelaz na papirni novac tokom 20. veka bio tako bezbolan i papirne valute se danas bez problema prihvataju. Današnji papirni novac nije više sertifikat koji vam daje pravo na zlato, ali vrednost ima jer u krajnjoj liniji znate da njime uvek možete platiti državi za porez ili usluge.

Bitcoin se ne uklapa ni u jednu od ovih teorija. On nema imanentnu vrednost kao robni novac, niti se može koristiti za plaćanje državi. Jedini način za bitcoin da ima neku vrednost je da ga prihvataju druge privatne strane u transakcijama. To je potpuni novitet u istoriji novca, jer se po prvi put radi o privatnom dekretnom (proklamovanom ili fiat) novcu. Postojao je privatni novac sa robnom podlogom; postoji državni dekretni novac; ali nikad privatni dekretni novac.

Najveći problem sa bitcoinom kao valutom je nestabilnost. To što njegova vrednost vrtoglavo raste nikako nije argument u prilog njemu jer nestabilnost valute isključuje mogućnost smislenog ugovaranja u njoj. Pristalice bitcoina dobro znaju da je njegova ponuda automatski ograničena i to je čest argument u odbranu bitcoina kao valute i navodno u prilog njegove stabilnosti. Ja nisam siguran da ograničenost ponude igra tako veliku ulogu.

Prvo, iako je količina bitcoina ograničena, može se napraviti neograničeno mnogo kopija bitcoina ili boljih kripto valuta. Već sada postoji na hiljade njih. Šta ograničenost ponude bitcoina uopšte znači kada ima neograničeno mnogo alternativa?

Drugo, iako je ponuda ograničena, cenu novca, kao i svega drugog, određuju ponuda i tražnja. A tražnja je kao što vidimo veoma varijabilna. Tako na jednoj strani imamo kvaziograničenost ponude a na drugoj veliku neizvesnost tražnje. To sve ukazuje na ogromnu nestabilnost.

Kod klasičnih valuta, poput evra ili dinara, ponuda je ograničena politikom centralne banke. Mnogi će reći da to nije nikakva garancija, ali zapadne valute već 30 godina nemaju nikakvu inflaciju, a u proteklih desetak godina veći problem bila je deflacija. Tražnja - želja za držanjem novca - je kod državnih valuta takođe varijabilna, ali mnogo manje jer monopolski karakter ovih valuta i naplata poreza u njima garantuju njihovu upotrebu. I kod tradicionalnih valuta ne samo da je tražnja novca relativno stabilna, već u situacijama kada tražnja novca bude nestabilna, fleksibilnost njegove ponude postaje prednost a ne mana. Na primer, tražnja za švajcarskim francima je negde oko 2009. naglo porasla. Švajcarska centralna banka je na to reagovala ogromnim povećanjem ponude, tako da je franak sačuvao bazičnu stabilnost. Jeste ojačao ali u razumnoj meri - ne desetostruko ili stostruko kao što rade kriptovalute.

Zato ne vidim kako se oscilacije bitcoina mogu zaustaviti. Jasno je da kriptovalute imaju neku korisnost u transakcijama, makar to bilo i za ilegalne aktivnosti, ali kada je ponuda neograničena a tražnja neizvesna onda nema nikakvih smernica buduće vrednosti. Ne znam koliko se to čak i može nazvati balonom jer se uopšte nemamo na šta osloniti u proceni nekakve prave vrednosti -- nema nikakvog fundamentalnog razloga ni da cena bitcoina poraste na $19,000 niti da danas padne na $12,500. Jedina vrednost koja u teoriji ima smisla je nula ili vrlo blizu nule.

@ ed5774ac:45611c5c

April 20, 2020: The day I saw my so-called friends expose themselves as gutless, brain-dead sheep.

On that day, I shared a video exposing the damning history of the Bill & Melinda Gates Foundation's vaccine campaigns in Africa and the developing world. As Gates was on every TV screen, shilling COVID jabs that didn’t even exist, I called out his blatant financial conflict of interest and pointed out the obvious in my facebook post: "Finally someone is able to explain why Bill Gates runs from TV to TV to promote vaccination. Not surprisingly, it's all about money again…" - referencing his substantial investments in vaccine technology, including BioNTech's mRNA platform that would later produce the COVID vaccines and generate massive profits for his so-called philanthropic foundation.

The conflict of interest was undeniable. I genuinely believed anyone capable of basic critical thinking would at least pause to consider these glaring financial motives. But what followed was a masterclass in human stupidity.

My facebook post from 20 April 2020:

Not only was I branded a 'conspiracy theorist' for daring to question the billionaire who stood to make a fortune off the very vaccines he was shilling, but the brain-dead, logic-free bullshit vomited by the people around me was beyond pathetic. These barely literate morons couldn’t spell "Pfizer" without auto-correct, yet they mindlessly swallowed and repeated every lie the media and government force-fed them, branding anything that cracked their fragile reality as "conspiracy theory." Big Pharma’s rap sheet—fraud, deadly cover-ups, billions in fines—could fill libraries, yet these obedient sheep didn’t bother to open a single book or read a single study before screaming their ignorance, desperate to virtue-signal their obedience. Then, like spineless lab rats, they lined up for an experimental jab rushed to the market in months, too dumb to care that proper vaccine development takes a decade.

The pathetic part is that these idiots spend hours obsessing over reviews for their useless purchases like shoes or socks, but won’t spare 60 seconds to research the experimental cocktail being injected into their veins—or even glance at the FDA’s own damning safety reports. Those same obedient sheep would read every Yelp review for a fucking coffee shop but won't spend five minutes looking up Pfizer's criminal fraud settlements. They would demand absolute obedience to ‘The Science™’—while being unable to define mRNA, explain lipid nanoparticles, or justify why trials were still running as they queued up like cattle for their jab. If they had two brain cells to rub together or spent 30 minutes actually researching, they'd know, but no—they'd rather suck down the narrative like good little slaves, too dumb to question, too weak to think.

Worst of all, they became the system’s attack dogs—not just swallowing the poison, but forcing it down others’ throats. This wasn’t ignorance. It was betrayal. They mutated into medical brownshirts, destroying lives to virtue-signal their obedience—even as their own children’s hearts swelled with inflammation.

One conversation still haunts me to this day—a masterclass in wealth-worship delusion. A close friend, as a response to my facebook post, insisted that Gates’ assumed reading list magically awards him vaccine expertise, while dismissing his billion-dollar investments in the same products as ‘no conflict of interest.’ Worse, he argued that Gates’s $5–10 billion pandemic windfall was ‘deserved.’

This exchange crystallizes civilization’s intellectual surrender: reason discarded with religious fervor, replaced by blind faith in corporate propaganda.

The comment of a friend on my facebook post that still haunts me to this day:

Walking Away from the Herd

After a period of anger and disillusionment, I made a decision: I would no longer waste energy arguing with people who refused to think for themselves. If my circle couldn’t even ask basic questions—like why an untested medical intervention was being pushed with unprecedented urgency—then I needed a new community.

Fortunately, I already knew where to look. For three years, I had been involved in Bitcoin, a space where skepticism wasn’t just tolerated—it was demanded. Here, I’d met some of the most principled and independent thinkers I’d ever encountered. These were people who understood the corrupting influence of centralized power—whether in money, media, or politics—and who valued sovereignty, skepticism, and integrity. Instead of blind trust, bitcoiners practiced relentless verification. And instead of empty rhetoric, they lived by a simple creed: Don’t trust. Verify.

It wasn’t just a philosophy. It was a lifeline. So I chose my side and I walked away from the herd.

Finding My Tribe

Over the next four years, I immersed myself in Bitcoin conferences, meetups, and spaces where ideas were tested, not parroted. Here, I encountered extraordinary people: not only did they share my skepticism toward broken systems, but they challenged me to sharpen it.

No longer adrift in a sea of mindless conformity, I’d found a crew of thinkers who cut through the noise. They saw clearly what most ignored—that at the core of society’s collapse lay broken money, the silent tax on time, freedom, and truth itself. But unlike the complainers I’d left behind, these people built. They coded. They wrote. They risked careers and reputations to expose the rot. Some faced censorship; others, mockery. All understood the stakes.

These weren’t keyboard philosophers. They were modern-day Cassandras, warning of inflation’s theft, the Fed’s lies, and the coming dollar collapse—not for clout, but because they refused to kneel to a dying regime. And in their defiance, I found something rare: a tribe that didn’t just believe in a freer future. They were engineering it.

April 20, 2024: No more herd. No more lies. Only proof-of-work.

On April 20, 2024, exactly four years after my last Facebook post, the one that severed my ties to the herd for good—I stood in front of Warsaw’s iconic Palace of Culture and Science, surrounded by 400 bitcoiners who felt like family. We were there to celebrate Bitcoin’s fourth halving, but it was more than a protocol milestone. It was a reunion of sovereign individuals. Some faces I’d known since the early days; others, I’d met only hours before. We bonded instantly—heated debates, roaring laughter, zero filters on truths or on so called conspiracy theories.

As the countdown to the halving began, it hit me: This was the antithesis of the hollow world I’d left behind. No performative outrage, no coerced consensus—just a room of unyielding minds who’d traded the illusion of safety for the grit of truth. Four years prior, I’d been alone in my resistance. Now, I raised my glass among my people - those who had seen the system's lies and chosen freedom instead. Each had their own story of awakening, their own battles fought, but here we shared the same hard-won truth.

The energy wasn’t just electric. It was alive—the kind that emerges when free people build rather than beg. For the first time, I didn’t just belong. I was home. And in that moment, the halving’s ticking clock mirrored my own journey: cyclical, predictable in its scarcity, revolutionary in its consequences. Four years had burned away the old world. What remained was stronger.

No Regrets

Leaving the herd wasn’t a choice—it was evolution. My soul shouted: "I’d rather stand alone than kneel with the masses!". The Bitcoin community became more than family; they’re living proof that the world still produces warriors, not sheep. Here, among those who forge truth, I found something extinct elsewhere: hope that burns brighter with every halving, every block, every defiant mind that joins the fight.

Change doesn’t come from the crowd. It starts when one person stops applauding.

Today, I stand exactly where I always wanted to be—shoulder-to-shoulder with my true family: the rebels, the builders, the ungovernable. Together, we’re building the decentralized future.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na nin.rs

20.09.2023 / Autor: Danica Popović

---

Da se preselimo na tržište kriptovaluta? Šalim se, naravno. Mada, pogledajte: da ste 2009. godine „iskopali“ bitkoin u vrednosti od jednog dinara, danas biste u svom bitkoin novčaniku imali - šezdeset hiljada dolara! Prosečna godišnja stopa rasta, dakle - dvesta devet odsto, zarada nevidljiva, a veća od one iz Кrušika i Jovanjice zajedno!

Zar ne biste pomislili - ovde vredi uložiti više od dva dinara, ili pet... ili milijardu? I onda, kako se takva želja zove? Pohlepa, naravno. Zato vas, sve redom, molim: nemojte govoriti da je pohlepa kriva za probleme u Srbiji, ili u svetu. Nije. Pohlepni su i svi ostali, od Adama i Eve do Hilari Кlinton ili Cukerberga, pa šta? Кad postoji sud i kakva-takva demokratija, stvari se nekako dovedu u red. Кad toga nema – kao kod nas, zar je kriva pohlepa što ne rade institucije?

E sad, kod bitkoina postoji veliki izuzetak: on čak podstiče pohlepu. Niko (sem vas) ne zna koliko ste zaradili, pa slobodno možete da utajite porez! Ni američka poreska uprava (IRS) ne može da uđe u trag prometu kriptovaluta, i sama je objavila da je u periodu od 2013. do 2018. godine samo 800 do 900 poreskih obveznika podnelo prijave o zaradi u kriptovaluti. Taj broj je rastao, ali, slabo, kažu: „brojevi su i dalje daleko od onih o broju korisnika, transakcija i vrednosti koju berze objavljuju na godišnjem nivou“.

Кoliko je situacija tu loša, najviše govori upitnik koji je američka poreska uprava zimus poslala na više od 10.000 adresa, obraćajući se onima za koje je smatrala da ima izgleda da nisu prijavili prihod od virtuelne valute. A jedan jedini poreski obveznik, koji je svoju poresku prijavu dopunio sa još 1,6 miliona dolara (stečenih prodajom bitkoina) upravo je bio jedan od primalaca pisma. Evo šta su ga pitali: „Da li ste u bilo kom trenutku tokom 2020. godine dobijali, prodavali, slali, menjali ili na bilo koji drugi način sticali bilo kakav finansijski interes u bilo kojoj virtuelnoj valuti?“

Кrajem decembra prošle godine i kod nas je usvojen Zakon o digitalnoj imovini, koji će se primenjivati od sredine ove godine. Tako će ovde na svaku transakciju kriptovaluta u kojoj se ostvari kapitalna dobit morati da se plati porez od 15 odsto – ne samo na dobit, već i na „kopanje“ bitkoina. Кako će to da izvedu, ne kažu. Ali je skoro sigurno da neće kao Amerikanci, da šalju pisma po kućama. Jer, ovakvo pismo bi kod nas značilo – plašiš mečku rešetom.

Sad da vidimo kolike su zarade – pa da krenemo u akciju. Bitkoin je prošlu godinu započeo sa vrednošću od 6.950,56 dolara, ali je već u martu pao za čitavu trećinu! Ipak, godina je završena sa prosečnim godišnjim rastom od 323 odsto, ili od 507 odsto od martovskog debakla. Pre mesec dana vrednost bitkoina je bila 48.200, a 5. aprila - 58.866,13 dolara!

Ovaj vrtoglavi rast bitkoin duguje Tesli, proizvođaču električnih automobila, koji je objavio da je kupio bitkoine u vrednosti od 1,5 milijardi dolara! I ne samo to: predstavnici Tesle su izjavili da će električne automobile prodavati i za bitkoine. Кako je time umanjen najrizičniji deo posla na kriptovalutama, a to je konverzija u „zemaljsku valutu“ - tražnja i cena bitkoina munjevito su skočile za dvadeset odsto, a zatim nastavile da rastu.

I šta sad? Bitkoin je, dakle, savršeni dvanaestogodišnji špekulativni balon. Da li će potrajati, ako se uz Teslu tržištu bitkoina pridruže i drugi proizvođači? Verovatno hoće, mada - možda i neće. Tržišta kriptovalute daleko su od predvidljivih i samo jedno znamo: kao i svaki špekulativni balon, i ovaj će pući.

Nije bitkoin dobar ni za svet, ni za nas. Za svet je loše, jer je proizvodnja veoma skupa: podaci o indeksu potrošnje električne energije pokazuju da je godišnja potrošnja energije prilikom „rudarenja“ kriptovaluta veća od godišnje potrošnje struje u Argentini ili Norveškoj. Skupo je za planetu, dakle.

Naravno, na tržištu kriptovaluta obavezno se mora imati veliki „apetit za rizik“. I još nešto: da bi posao imao smisla, neophodno je da učesnici budu sposobni da finansijski izdrže gubitak - koliko god on iznosio. A gde ste tu vi? Nigde, naravno.

Ipak je to njihova, a ne naša budućnost.

@ 6e0ea5d6:0327f353

🩸
The world won’t stop and wait for you to recover.

Do your duty regardless of how you feel. That’s the only guarantee you’ll end the day alright.

You’ve heard it before: “The worst workout is the one you didn’t do.” Sometimes you don’t feel like going to the gym. You start bargaining with laziness: “I didn’t sleep well… maybe I should skip today.” But then you go anyway, committing only to the bare minimum your energy allows. And once you start, your body outperforms your mind’s assumptions—it turns out to be one of the best workouts you’ve had in a long time. The feeling of following through, of winning a battle you were losing, gives you the confidence to own the rest of your day. You finally feel good.

And that wouldn’t have happened if you stayed home waiting to feel better. Guilt would’ve joined forces with discouragement, and you’d be crushed by melancholy in a victim mindset. That loss would bleed into the rest of your week, conditioning your mind: because you didn’t spend your energy on the workout, you’d stay up late, wake up worse, and while waiting to feel “ready,” you’d lose a habit that took months of effort to build.

When in doubt, just do your duty. Stick to the plan. Don’t negotiate with your feelings—outsmart them. “Just one page today,” and you’ll end up reading ten. “Only the easy tasks,” and you’ll gain momentum to conquer the hard ones. Laziness is a serpent—you win when you make no deals with it.

A close friend once told me that when he was at his limit during a second job shift, he’d open a picture on his phone—of a fridge or a stove he needed to buy for his home—and that image gave him strength to stay awake. That moment stuck with me forever.

Do you really think the world will have the same mercy on you that you have on yourself? Don’t be surprised when it doesn’t spare you. Move forward even while stitching your wounds: “If you wait for perfect conditions, you’ll never do anything.” (Ecclesiastes 11:4)

Thank you for reading, my friend!

If this message resonated with you, consider leaving your "🥃" as a token of appreciation.

A toast to our family!

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na nkatic.wordpress.com i politika.rs.

26.01.2022 / Autor: Nebojša Katić

---

Svet je odavno naučio da razorni ekonomski poremećaji ne dolaze iz sfere realne ekonomije već uvek nastaju u kockarnicama koje nazivamo berzama. Umesto obećanog velikog spremanja kojim bi se globalni finansijski sistem trajno stabilizovao, na sceni je suprotan proces. U finansijski kazino ulaze novi krupijei, unose se novi stolovi i aparati, ovoga puta za kockanje kriptovalutama.

Veličina kriptotržišta danas je na nivou od oko tri hiljade milijardi dolara, a broj različitih kriptovaluta se neprekidno povećava i sada ih ima oko šest hiljada. Još gore, ovo tržište više nije izolovano od ostalih segmenata finansijskih tržišta i sve se čvršće integriše u njega, povećavajući nestabilnost sistema. Kao da neko priziva ne samo novu finansijsku krizu, već Armagedon.

Kriptovalute su deo korpusa digitalnih valuta i u tom kriptošarenilu ima svega. Tu su elektronske valute koje centralne banke pripremaju kao zamenu za gotov novac. Tu su i „stabilne“ kriptovalute koje bi trebalo da imaju pokriće u drugim valutama ili berzanskim robama, poput valute koju planira „Meta“ (preimenovani „Fejsbuk“). Konačno, tu su i najluđe, plivajuće kriptovalute bez pokrića od kojih je bitkoin najpoznatija. One “plivaju” i njihova vrednost može tokom samo jedne godine skočiti za na primer 100 procenata ili pasti za 70 procenata. Tema ovog teksta je ta treća grupa kriptovaluta.

Pred ljudskom glupošću i gramzivošću i bogovi su nemoćni. Ekonomska istorija pamti neverovatne iracionalnosti, ludosti, podvale i berzanske histerije. Ali kada se klasične prevare ostave po strani, kod berzanske robe uvek je postojalo racionalno zrno, supstanca i vrednost koja bi kroz berzanski proces dobijala suludu cenu posle koje je dolazio slom.

Danas, s nastajanjem plivajućih kriptovaluta imamo novi fenomen – nečemu što je ništa, sada se može davati basnoslovna vrednost i time se može trgovati. To – ništa, taj digitalni zapis nastao ni iz čega, može se „rudariti“, kupiti na berzi ili dobiti razmenom za neku robu ili uslugu. Rudarenje je kompleksan proces u kome ogroman broj dokonih, inteligentnih ljudi troši svoje vreme i resurse moćnih računara rešavajući matematičke probleme koji se ne mogu rešavati olovkom i na papiru. Kada se zadaci uspešno reše, dobija se bitkoin.

Reč je o procesu besmislenog arčenja ljudskog i računarskog vremena. Računarski „rudnici“ u tom procesu troše i enormne količine električne energije i povremeno, kao nedavno u Irkutsku, rudari mogu izazvati i energetski kolaps. Sve ovo bi mogao biti samo patološki fenomen poput video igrica da je ostao u privatnoj sferi. Ali, kriptovalute su danas deo javne, finansijske sfere. Reč je o kreiranju privatnog novca bez pokrića koji bi, u svetu kojim vladaju red i razum, morao da bude zabranjen.

Nekome se može učiniti da je teza o tome da je bitkoin – ništa, prestroga. Ni moderni, „fiat“ novac nema materijalno pokriće i njegova vrednost počiva pre svega na našoj veri u njega. Ako te vere nema, novac postaje hartija bez vrednosti, kako se to i događalo kroz istoriju. Ali ta vera ipak ima racionalno uporište budući da postoje institucije koje brinu o vrednosti novca – to su države i njihove centralne banke. (Da li to rade dobro ili loše, nebitno je za kontekst ovog teksta.) O vrednosti i stabilnosti kriptovalute ne brine niko i to je prepušteno iracionalnosti tržišta. U slučaju bitkoina se čak ne zna ni ko stoji iza tog projekta. Njegova „vrednost“ počiva na tome što je ukupan broj bitkoina koji se mogu iskopati zauvek fiksiran na 21 milion komada … ako je verovati mojoj baki.

Tehnoentuzijasti ukazuju da je blokčein tehnologija ( blockchain), na kojoj počivaju kriptovalute, „tehnologija slobode“. Ona se tek razvija i traži svoje mesto u digitalnom svetu. Na njoj treba da počiva nova Web 3.0 revolucija u kojoj će veštačka inteligencija i algoritmi potpuno zameniti ljudske i institucionalne posrednike u sajbersferi. To je onaj tip tehnološke revolucije koja se prvo dogodi, a onda joj se traži svrha – u ime progresa, dakako.

U ovom trenutku ona omogućava promet kriptovaluta bez posredstva banaka, direktnim transferom sa „računa“ kupca na „račun“ prodavca. „Računi“ su u sajbersferi i tehnologija je takva da su transferi zaštićeni od zloupotrebe … osim kada baš i nisu i kada hakeri pokradu neku od kriptovaluta. Samo naivni ljudi mogu poverovati da u sajbersferi postoji bilo šta sigurno što se kriptografski može zaštititi.

No vratimo se tezama s početka teksta. Kriptovalute su besmislen, opasan instrument, sem ako niste u poslu šverca droge, oružja, ili ako na primer živite od ubijanja ljudi. Tada je zgodno imati diskretan način da svoje usluge naplatite. I to otvara ključno pitanje – da li to neko stimuliše ludilo kako bi se olakšali poslovi te vrste kada gotov novac bude ukinut? Ili je cilj možda još crnji i ide ka potpunoj destabilizaciji globalnog sistema i stvaranju haosa koji nadilazi i ovaj u kome trenutno živimo? U ovom trenutku, od moćnih ekonomija, samo je Kina zabranila i rudarenje kriptovaluta i njihov promet. Rusija se sprema da uradi to isto. Zašto su velike zapadne države tako pasivne i šta to one znaju što mi ne znamo?

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

13.06.2023. / Autor: Igor Mirković

---

Ograničena količina Bitcoina:

Ukupno: 21 milion BTC

Trenutno izrudareno: 19.400.050 BTC

Preostalo za rudarenje: 1.599.950 BTC

Dnevno se izrudari: 900 BTC

Da li je 21 milion Bitcoina dovoljno?

Da li znate koliko je milionera u svetu? Oko 56 miliona milionera, odnosno 1.1% populacije. Ako podelimo 21 milion Bitcoin-a na 56 miliona milionera dobijamo 0.375 BTC po svakom milioneru.

Ograničena zaliha Bitcoina i broj milionera su sami dovoljni da lansiraju cenu, jer bi posedovanje jednog celog Bitcoin-a moglo da postane status moći milionera u budućnosti.

Verovatno bi se oni nekako i dogovorili na ravnopravnu raspodelu da u svetu nema preko 2.000 milijardera, kojima ni 1, a kamoli 0.39 BTC nisu dovoljni za smislenu investiciju.

Zašto kompanije kupuju Bitcoin?

Jedan od faktora koji ovu računicu čini još diskutabilnijom su Bitcoin-i koji su zauvek nestali i zaboravljeni na novčanicima. Nezahvalno je tvrditi koliko je Bitcoin-a „izgubljeno“, ali postoje i istraživanja koja pokazuju da to uopšte nije mali deo celokupne ponude. Kreator Bitcoin-a Satoši odmah je u startu pretpostavio da ovako nešto može da se desi i na ovu okrutnu prirodnu selekciju dao je logičan komentar da će, u slučaju ako neko izgubi pristup svojim Bitcoin-ima, coini koje ima ostatak zajednice samim tim vredeti više.

Kako bismo shvatili zašto je ograničena zaliha izuzetno važna, vratićemo se na staro dobro poređenje zlata i Bitcoin-a. Bitcoin i zlato imaju mnogo sličnosti ali i jednu ključnu razliku. Bitcoin nazivaju digitalnim zlatom, nekada čak i drugom, unapređenom verzijom zlata (Zlato 2.0).

I zlato i Bitcoin:

Imaju fiksnu i ograničenu zalihu. Za BTC se zna koliko ga ima, a za zlato se zna da je ograničeno i da ga nema mnogo. Ne mogu biti lažirani i napravljeni veštački.

Najveća razlika između ova dva čuvara vrednosti je što je zlato u fizičkom obliku, a BTC je isključivo digitalan. Digitalne karakteristike Bitcoin-u daju brojne prednosti u odnosu na zlato: Lako je deljiv na sitnije delove, lako se šalje svuda u svetu, lako se čuva, transportuje i potpuno je transparentan.

Magija od 21 miliona

Ponuda i tražnja… dva jednostavna koncepta, a opet dovoljno sveobuhvatna da definišu i utiču na sve. Kada se spoje, kreiraju apstraktnu pojavu koja se zove vrednost.

Koliko nečega ima i koliko je traženo? Odrednica je za plate radnih mesta, cene imovine, roba, usluga, dobra i gde god želimo da pripišemo neku vrednost možemo početi od tog osnova.

Od samog nastanka čoveka, sve na svetu je imalo percipiranu neograničenu zalihu. Od životinja, zemlje, zlata, vode, nafte. Ljudi su bukvalno konzumirali počevši od pećinskog čoveka pa do danas kao da nema ograničenja ni u čemu.

U stanju smo da konzumiramo i trošimo resurse dok ne nestanu zauvek sa zemlje, samo pogledajte životinje, biljke i sirovine koje su nestale ili su veoma ugrožene zbog uticaja ljudskih „potreba“. Smislili smo čak i šta ćemo kada odrećene sirovine ili životinje nestanu. Napravićemo DNK klonove, sintetičke proizvode, imitaciju koja će nam služiti za naše lične potrebe. Što su zalihe manje i manje, cene su veće ali i želja… potreba za konzumacijom nema cenu.

Šta to znači u slučaju Bitcoin-a? Kao što znamo, Bitcoin je bio prva imovina koja je zaista ograničena, na 21 milion coina, to je sve što će ikada biti stvoreno, a ljudi ne mogu da ga kloniraju, doštampaju, veštački naprave, lažiraju ili slično.

Ograničenost Bitcoin-a se kosi sa svim ljudskim potrošačkim navikama. Uvek postoji način da dobijete više, osim u slučaju Bitcoin-a.

Ova činjenica ograničenosti zaliha je poremetila definiciju ekonomske vrednosti za Bitcoin. To je razlog zašto je on došao do vrednosti od preko 20 hiljada dolara za nešto više od 10 godina. To je jedan od najvećih skokova vrednosti u istoriji čovečanstva i po mišljenju mnogih, samo početak.

Zašto je ograničenje od 21 miliona koje zagovornici ističu toliko važno, koliko je trenutno Bitcoin-a na tržištu i koji je proces koji stvara nove coine odnosno kada će i poslednji BTC biti dostupan?

Bitcoin se često smatra novom vrstom novca koji rešava nedostatke i nudi poboljšanja postojećeg monetarnog sistema. Jedno od tih poboljšanja je fiksna zaliha – 21 milion Bitcoin-a i kodirana logika, koja se ne može menjati, o tome kako će se Bitcoin-i stvarati i po kom principu distribuirati dok se ne postigne ta cifra što se očekuje oko 2150. godine.

Postoje dva elementa fiksne zalihe koji su bitni za razumevanje: Zašto je fiksna zaliha bitna karakteristika za novac i koji sistem Bitcoin koristi kako bi je garantovao.

Odnos ograničene zalihe i vrednosti

Prvi oblici novca pojavili su se nezavisno u različitim kulturama i predstavljali su ključno rešenje i prelazak sa tadašnje trampe. Različite vrste stvari isprobane su kao oblik novca – kokosovi orasi, stoka, ječam, so, biseri, školjke – pre nego što su se zlato i srebro utemeljili kao najefikasniji.

Razlog zbog kojeg su plemeniti metali postali standard za novac bilo je ispunjavanje ključnih karakteristika kako bi novac bio efikasan kao sredstvo razmene:

Prenosiv – Lak za nošenje Izdržljiv – Neće fizički propasti Deljiv – Može se podeliti na manje jednake delove Zamenljiv – Svaka deo je zamenljiv za bilo koju drugu stvar Prepoznatljiv – Očigledno je šta je Oskudan – nema ga u izobilju niti ga je lako nabaviti

Od šest magičnih stvari koje čine novac korisnim za razmenu, poslednja je daleko najvažnija (isto tako je u slučaju novca kao načina očuvanja vrednosti – skladišta vrednosti).

Zamislite sa kakvim problemima bismo se suočavali da je so ostala dominantan oblik novca.

Zlato ispunjava uslov oskudnosti i većinu od ostalih pet, ali je njegova mana izuzetno tešak transport.

Kada je Satoši Nakamoto krenuo sa stvaranjem novog oblika internet novca, on/ona/oni su morali da pronađu način da stvore neku vrstu digitalnog zlata, ali sa isprogramiranom distribucijom odnosno ukupnom ponudom, što je bilo mnogo teže realizovati i napraviti nego što zvuči.

Isprogramirana zaliha

Ako razmislite o najpoznatijim digitalnim formatima- jpeg slikama, Google dokumentima, mp3 datotekama – svi oni mogu da se kopiraju prilično lako. Bitcoin ne može, jer to nije datoteka koja se nalazi na vašem telefonu ili laptopu, već postoji u obliku zapisa koji je povezan sa adresom – mestom na bitcoin blokčejnu– koji možete zamisliti kao broj bankovnog računa.

Ako imate pristup bitcoin adresi i neka sredstva u Bitcoin-u na njoj, možete ga iskoristiti. Dakle, Bitcoin blokčejn kao monetarni sistem je kuća svih bitkoina koji su u opticaju, drugim rečima, ukupne ponude Bitkoina.

Sledeće logično pitanje je kako se kontroliše i održava bitkoin mreža? Česta zabluda koja postoji zbog tradicionalnih finansijskih sistema je da ko god to kontroliše može stvoriti onoliko BTC-a koliko želi? Možda, ako bi to kontrolisala jedna osoba, sigurno bi bila u iskušenju… tako u stvari funkcioniše postojeći novac centralnih banaka.

Kako nastaju Bitkoini?

Jedan od najmagičnijih mehanizama Bitcoin sistema je način na koji se stvaraju novi Bitcoin-i kroz proces koji se zove rudarenje. To je prilično složen proces, tako da ko želi da istraži i kopa dublje može se informiše na našem blogu u sekciji rudarenje.

Bitcoin sistem funkcioniše u skladu sa skupom pravila koji se nazivaju Bitcoin Protokol. Taj skup pravila kaže da će ukupno postojati maksimalno 21 milion, sa fiksnim brojem Bitcoin-a koji se kreira svakih 10 minuta kao nagrada za rudare koji obrađuju nove transakcije u bloku podataka. Blokovi podataka su povezani zajedno sa neraskidivim kriptografskim vezama – otuda i termin blokčejn.

Rudarenje kriptovaluta – Kakva su iskustva srpskih rudara?

Prvi blok je iskopan u januaru 2009. godine, kada je nagrada za rudare bila 50 BTC-a. Tako je 50 novih koina puštano u promet svakih 10 minuta.

Protokol o Bitcoin-u je programiran da kada se stvori 210.000 blokova, nagrada se prepolovi, što se dešava otprilike svake četiri godine i naziva se Bitcoin halving.

Bitcoin je do sada prošao kroz tri halvinga. Umesto da bude inflatoran – sa stalno rastućom ponudom – koja narušava vrednost, Bitcoin je deflatoran jer raste uz opadajuću maržu, koja će na kraju dostići nulu kada se dostigne količina od distribuiranih 21 milion BTC-a.

Zašto baš 21 milion?

Neka jednostavna matematika ukazuje na to da je Satoši možda imao mnogo veću viziju o bitkoinu – što bolje objašnjava zašto je izabran maksimalni iznos od 21 milion.

U vreme stvaranja Bitcoin-a, celokupna svetska ponuda novca iznosila je približno 21 hiljadu milijardi dolara. Ova cifra, poznata kao M1 novčana masa, sastoji se od ukupne vrednosti celokupnog fizičkog novca na svetu, uključujući gotovinu, kovanice, čekove i još mnogo toga.

Ako bi Bitcoin narastao i postao jedinstvena svetska valuta — zamenjujući sve one od kojih se sastoji M1 cifra — onda bi svaki BTC vredeo milion dolara. Pošto u svakom Bitcoin-u ima 100 miliona satošija, to bi postavilo vrednost svakog satošija na 0,01 dolara.

Činjenica da su ovi brojevi tako blisko usklađeni bila bi izuzetna slučajnost, ako nije namerno.

Druga verzija

Iako je teorija zamene novčane mase M1 možda najverovatnije obrazloženje zašto je Satoši odabrao 21 milion da bude limit za Bitcoin, postoji još jedno donekle jednostavnije objašnjenje.

Gledajući parametre koji se koriste za kontrolu distribucije Bitcoin-a, postaje jasno da cifra od 21 milion BTC-a omogućava mreži da osigura da se blokovi rudare u redovnom vremenskom okviru (10 minuta).

Takođe. osigurava da se količina bitkoina koji se isplaćuje rudarima kao nagrade za blok vremenom smanjuje, kako se maksimalna ponuda približava granici. Kako se ispostavilo, parametri koje je Satoshi postavio za ovo neizbežno dovode do proizvodnje od maksimalno 21 miliona BTC. Na osnovu ove karakteristike, ukupno 210.000 blokova treba da se rudari u svakom četvorogodišnjem ciklusu, nakon čega se nagrada za blok prepolovi.

U prvom ciklusu je puštano 50 BTC po bloku; ovo je prepolovljeno na 25 BTC po bloku u 2012. godini, zatim ponovo na 12,5 BTC po bloku u 2016. Nakon prepolovljenja u 2020., trenutno je na 6,25 BTC po bloku.

Ako nastavimo videćemo da je zbir nagrada za blok za svaki ciklus jednak 100 (50 + 25 + 6,25 +3,125, itd.). Množenjem ovog broja sa cifrom od 210.000 blokova, dobijate maksimalnu moguću ponudu od 21 milion.

Dakle, da li je zaliha Bitcoin-a filozofski gest ili proizvod nemilosrdne matematičke logike? Samo Satoši Nakamoto zaista zna.

@ 6e0ea5d6:0327f353

My friend, let yourself be deluded for a moment, and reality will see to it that your fantasy is shattered—like a hammer crushing marble. The real world grants no mercy; it will relentlessly tear down your aspirations, casting them into the abyss of disillusionment and burying your dreams under the unbearable weight of your own expectations. It’s an inescapable fate—but the outcome is still in your hands: perish at the bottom like a wretch or turn the pit into a trench.

Davvero, everyone must eventually face something that breaks them. It is in devastation that man discovers what he is made of, and in the silence of defeat that he hears the finest advice. Yet the weak would rather embrace the convenient lie of self-pity, blaming life for failures that are, in truth, the result of their own negligence and cowardly choices. If you hide behind excuses because you fear the painful truth, know this: the responsibility has always been yours.

Ascolta bene! Just remain steadfast, even when everything feels like an endless maze. The difficulties you face today—those you believe you’ll never overcome—will one day seem insignificant under the light of time and experience. Tomorrow, you’ll look back and laugh at yourself for ever letting these storms seem so overwhelming.

Now, it’s up to you to fight your own battle—for the evil day spares no one. Don’t let yourself be paralyzed by shock or bow before adversity. Be strong and of good courage—not as one who waits for relief, but as one prepared to face the inevitable and turn pain into glory.

Thank you for reading, my friend!

If this message resonated with you, consider leaving your "🥃" as a token of appreciation.

A toast to our family!

@ 3ffac3a6:2d656657

🏅 Como Criar um Badge Épico no Nostr com nak + badges.page

Requisitos:

• Ter o nak instalado (https://github.com/fiatjaf/nak)
• Ter uma chave privada Nostr (nsec...)
• Acesso ao site https://badges.page
• Um relay ativo (ex: wss://relay.primal.net)

---

🔧 Passo 1 — Criar o badge em badges.page

1. Acesse o site https://badges.page

2. Clique em "New Badge" no canto superior direito
   

3. Preencha os campos:

4. Nome (ex: Teste Épico)
5. Descrição

6. Imagem e thumbnail

7. Após criar, você será redirecionado para a página do badge.

---

🔍 Passo 2 — Copiar o naddr do badge

Na barra de endereços, copie o identificador que aparece após /a/ — este é o naddr do seu badge.

Exemplo: nostr:naddr1qq94getnw3jj63tsd93k7q3q8lav8fkgt8424rxamvk8qq4xuy9n8mltjtgztv2w44hc5tt9vetsxpqqqp6njkq3sd0

Copie: naddr1qq94getnw3jj63tsd93k7q3q8lav8fkgt8424rxamvk8qq4xuy9n8mltjtgztv2w44hc5tt9vetsxpqqqp6njkq3sd0

---

🧠 Passo 3 — Decodificar o naddr com nak

Abra seu terminal (ou Cygwin no Windows) e rode:

bash nak decode naddr1qq94getnw3jj63tsd93k7q3q8lav8fkgt8424rxamvk8qq4xuy9n8mltjtgztv2w44hc5tt9vetsxpqqqp6njkq3sd0

Você verá algo assim:

json { "pubkey": "3ffac3a6c859eaaa8cdddb2c7002a6e10b33efeb92d025b14ead6f8a2d656657", "kind": 30009, "identifier": "Teste-Epico" }

Grave o campo "identifier" — nesse caso: Teste-Epico

---

🛰️ Passo 4 — Consultar o evento no relay

Agora vamos pegar o evento do badge no relay:

bash nak req -d "Teste-Epico" wss://relay.primal.net

Você verá o conteúdo completo do evento do badge, algo assim:

json { "kind": 30009, "tags": [["d", "Teste-Epico"], ["name", "Teste Épico"], ...] }

---

💥 Passo 5 — Minerar o evento como "épico" (PoW 31)

Agora vem a mágica: minerar com proof-of-work (PoW 31) para que o badge seja classificado como épico!

bash nak req -d "Teste-Epico" wss://relay.primal.net | nak event --pow 31 --sec nsec1SEU_NSEC_AQUI wss://relay.primal.net wss://nos.lol wss://relay.damus.io

Esse comando: - Resgata o evento original - Gera um novo com PoW de dificuldade 31 - Assina com sua chave privada nsec - E publica nos relays wss://relay.primal.net, wss://nos.lol e wss://relay.damus.io

⚠️ Substitua nsec1SEU_NSEC_AQUI pela sua chave privada Nostr.

---

✅ Resultado

Se tudo der certo, o badge será atualizado com um evento de PoW mais alto e aparecerá como "Epic" no site!

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na politika.rs

13.09.2021 / Autor: Aleksandar Apostolovski

---

Za svet virtuelne banalnosti u koji smo umarširali potrebna je i njegova moneta. Kakav svet takvo i sredstvo plaćanja.

Ni četnički jataci nisu kao što su nekada bili. Ne skrivaju se u zemunicama, ne spremaju masnu gibanicu – prste da poližeš – ne čekaju zapadne saveznike da se iskrcaju na Jadranu. Verovatno nemaju ni brade modne linije starog američkog benda „Zi Zi Top”.

Nepoznata sajber ilegalna grupa upala je u podrum kuće čiča Draže u Ivanjici. Zaista, prvorazredna vest. Instalirali su snažne procesore i mašine za rudarenje bitkoinima i daljinskim sistemom. Ko zna odakle. Možda sa Kariba, možda iz Kosjerića, možda iz Jajca – ako su ipak partizani. Trgovali su kriptovalutama. Umalo da tako rasture uličnu rasvetu tokom „Nušićijade”, pa su čelnici opštine sproveli internu istragu, tražeći ilegalce koji vrše diverziju nad elektroenergetskim sistemom grada i festivalom satire.

Upali su u Dražin dom, sišli u podrum i zatekli sofisticiranu opremu, snažne procesore i nekakve mašine za rudarenje po internetu. Kompjuterski komandosi, naravno, nisu bili prisutni. Sada ih juri policija. Potrošili su oko 55.000 kilovat-sati struje. Verovatno se skrivaju pod stripovskim kodnim imenima, poput hakera iz Niša koji su ojadili Teksašane, pa im je doakao FBI, jer Ameri možda trpe svoje prevarante koji muzu kockare na globalnom groblju kriptovaluta, ali ne dozvoljavaju da se u međunarodnu spekulativnu igru ubace mozgovi sa južne pruge, gde je dozvoljeno da se prži paprika, pravi ajvar i sluša melanholični džez na „Nišvilu”.

Jedan od članova niške hakerske grupe je Antonije Stojiljković, koji se krio iza lažnih imena „Toni Rivas” i „Džejkob Gold”, a u slobodno vreme bio je reper poznatiji kao „Zli Toni”. Stojiljković je izručen Americi zbog računarskih prevara. Dobrovoljno se prijavio kako bi se sklonio u Ameriku.

Ti momci su nudili bitkoin upola cene i stvorili takvu virtuelnu međunarodnu mrežu lažnih kompanija, menadžera, uz organizaciju video-konferencija, da su omađijali dobar deo internet investitora iz Teksasa, te je Federalni istražni biro morao da spasava čast kauboja koje su izradile Nišlije. Njihov vođa, izvesni Kristijan Krstić, prestao je da se javlja policiji, nestao je sa suprugom i ortakom Markom Pavlovićem bez traga, iako su pod istragom, što može da poremeti i diplomatske odnose između Srbije i SAD.

Taj Kristijan, ne onaj Kristijan koji se seli iz rijalitija u rijaliti, koristio je nadimke poput „Feliksa Logana” ili „Maršala Grahama” i na internet prevarama zaradio je više desetina miliona evra. Priča nije nimalo bezazlena. Veze „Zlog Tonija” dosežu, bar po dosadašnjem toku istrage, sve do klana Belivuka.

Ali, to će rešavati sudovi i policija, mada i podaci koji su procurili otkrivaju suštinu fame bitkoin i na hiljade kriptovaluta koje može stvoriti bilo koji maher, avanturista, šaljivdžija, klinac, multimilioner, tajne službe, trgovci oružjem, narko-bosovi, plaćene ubice ili Del Bojevi koji će iduće godine postati milioneri.

Virtuelni svet ne može postojati bez virtuelnih valuta, s tim što one nisu opipljive, iza njih ne stoje centralne banke i vlade. Dakle, nemate pojma ko ih je stvorio, nemate pojma s kime trgujete i ko su brokeri.

Vidim da na „Jutjubu”, u motelu „Stari Hrast” na Koridoru 10, neki momci plaćaju prebranac i vešalice bitkoinima, preko mobilnih telefona. U kafani primaju i etereume, digitalni novčić u usponu, odmah iza bitkoina. I za to čudo je potreban digitalni novčanik... Ovde ću se zaustaviti jer je za svet banalnosti u koji smo umarširali potrebna i njegova moneta. Kakav svet takvo i sredstvo plaćanja.

Kako su kompjuterski podaci svih vrsta, od pretraživača, društvenih mreža, aplikacija, do podataka kompanija, državnih i međunarodnih organizacija, i onih ličnih, koje upravo vi posedujete, postali nezamislivo ogromna baza koju je nemoguće uskladištiti, otvorena je berza za internet magacionere koji će, rudareći na internetu, postati kandidati za potencijalne šefove skladišta. Teoretski, možete izrudariti deo arhive CIA. Preporuka – ako saznate ko je ukokao Kenedija, ćutite ko zaliveni!

(Dragan Stojanović)

Da je Alija Sirotanović kojim slučajem rudario kao specijalci iz Dražinog podruma, postao bi Bil Gejts. Alija je znao da nema ’leba bez motike, odnosno krampa. Zato je ostao Sirotanović. Ovo je novo doba. Mašina krampuje u simuliranoj stvarnosti, a virtuelni homo sapijens upravlja procesorima. Bitkoin vrti gde burgija neće! Stvar ipak nije tako idilična. Te skalamerije troše ogromne količine električne energije i strahovito zagrevaju prostorije, pa je u Dražinom podrumu bilo nešto vrelije nego u sauni. Priča se da su najveći mešetari otperjali na Island da se prirodno rashlade. Sledeće stanište im je Grenland.

Kome god je stalo do računarskog kriptovalutnog avanturizma može da formira svoj mali rudnik, gde nema zlata ni dijamanata, ali ima koina, odnosno stotog dela bitkoina. Jedan trenutno vredi 50.000 dolara. Pitam se, ovako zastareo, gde su banke i menjačnice?

Sa ono malo informatičkog znanja – valjda ću uspeti nekako imejlom da pošaljem ovaj tekst – saznao sam da vrednost bitkoina vrtoglavo skače i pada na dnevnom nivou, a kako je njegov broj ograničen na globalnom nivou, a neformalni šef Federalnih rezervi bitkoina je donedavno bio jedan od najbogatijih ljudi sveta Ilon Mask, koji je na svom tviter nalogu svakodnevno formirao grafikon rasta i pada svojim opaskama, tu već naslućujem elemente bondovskog zapleta. Harizmatični superbogataš koji leti u svemir, poseduje kompaniju električnih automobila „Tesla”, upravljao je donedavno imaginarnom berzom i valutom, ali je nedavno odustao. Možda zato emigrira u kosmos?

Stvar zaista može izmaći kontroli ili će, možda, bitkoin postati naša sudbina, a mi rudari iz sauna? Salvador je pre nekoliko dana postao prva zemlja na svetu koja je usvojila bitkoin kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz američki dolar, s planovima korišćenja vulkanske geotermalne energije za napajanje rudarenja digitalne valute. Postavili su i bankomate. Tamošnjem narodu, kao i meni, ništa nije jasno.

Međutim, broj bitkoina je ograničen i zato pomalo podseća na zlato. Ali kod zlata ipak ponešto razumem. Recimo, ako imam zlatnu polugu i neko me napadne, mogu da je koristim u samoodbrani, a onda je sklonim u trezor banke.

Mogu da učinim i nešto drugo, jednako glupo. Da stvorim sopstvenu kriptovalutu. Nazvaću je „Ser Oliver koin”. Cijena će joj, logično, biti prava sitnica. Trebaju mi saradnici. Kruži fama da se popriličan broj klinaca, mahom dvadesetogodišnjaka, pridružio kultu bitkoina. Tokom korone izgubili su poverenje u sve, naročito u nas matore. Optužuju nas za izdaju i predviđaju propast država i zvaničnih valuta, uz uspon dvoglave aždaje – saveza bogataša i političara.

Delimično su u pravu, ali nisu ukapirali ključnu stvar. Aždaja raste, a oni rudare. Na kraju će završiti još gore nego Alija Sirotanović. Likovi im neće biti na novčanicama, a kablovima će biti priključeni za superkompjuter. Njihov novi vlasnik, s kodnim imenom „Procesor”, plaćaće ih idiot-koinima. Tražili smo, gledaćemo.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

02.05.2023. / Autor: Igor Mirković

---

Bitcoin halving je ključni događaj Bitcoin mreže koji umanjuje nagrade za rudarenje, utiče na trend tržišta, profitabilnost rudara i pokreće inovacije u kripto ekosistemu.

Smanjenje nagrade za rudare utiče i na cenu Bitcoin-a, a veliki investitori i rudarska postrojenja igraju značajnu ulogu u oblikovanju tržišnog odgovora na ovaj događaj.

Predstojeći halving može podstaći investitore i rudare da pored Bitcoin-a istraže ponudu altkoina ali i da potraže isplativija rešenja za rudarenje.

Sta je Bitcoin halving?

Bitcoin halving je proces smanjenja nagrade koju rudari dobijaju za potvrđivanje transakcija na Bitcoin mreži. Ovaj proces se dešava svakih 210.000 blokova, što pada na svake četiri godine.

Kada je Bitcoin prvi put pokrenut 2009. godine, nagrada za izrudaren blok u kome se čuvaju transakcije bila je 50 BTC. Nakon prvog halvinga 2012. godine, nagrada se smanjila na 25 BTC po bloku. Drugi halving se dogodio 2016. godine i nagrada se smanjila na 12,5 BTC po bloku. Treći halving se dogodio u maju 2020. godine i nagrada se smanjila na 6,25 BTC po bloku.

Sledeći halving se očekuje 2024. godine i nagrada će se ponovo smanjiti upola, na 3,125 BTC po bloku.

Smanjenje nagrade za cilj ima smanjenje količine novih Bitcoina koji se stvaraju kako bi se dostigla ograničena ukupna ponuda od 21 milion BTC. Ova dinamika stvaranja novih coina takođe utiče na cenu Bitcoina.

Kada se poslednji Bitcoin izrudari, nagrade po izrudarenom bloku će nestati. To se očekuje oko 2140. godine. Nakon toga, rudari će moći da zarađuju samo kroz naknade za realizaciju transakcija koje korisnici mreže plaćaju.

Bitcoin halving je događaj koji smanjuje broj novih Bitcoina koji se generišu po bloku.

U skladu sa opštim zakonom ekonomije – manja ponuda uz stabilnu tražnju bi trebalo da rezultira višim cenama.

Godinu dana pre dugo očekivanog halvinga, stručnjaci i investitori u kripto industriji pažljivo prate njegov potencijalni uticaj na tržište.

Bitcoin halving je je osnovni deflatorni mehanizam definisan u Bitcoin protokolu. Dizajniran je da smanji nagradu za rudarenje za 50% na svakih 210.000 blokova ili otprilike svake četiri godine. Ovo smanjenje ima dvostruku svrhu.

Jedna je kontrola stope inflacije Bitcoin-a kroz imitaciju oskudice, a druga je garancija predvidljive i sve manje ponude novog BTC-a koji ulazi na tržište.

Ovaj mehanizam ima za cilj da očuva vrednost BTC-a tokom vremena, čineći ga atraktivnim čuvarom vrednosti. Kao rezultat toga, halving je ključna komponenta dugoročne ekonomske održivosti Bitcoin-a.

Istorijski gledano, halving je značajno uticao na cenu Bitcoina zbog smanjene ponude novog BTC-a na tržištu. Na primer, u halving događajima 2012, 2016. i 2020. cena bitcoina je doživela značajan porast u mesecima nakon prepolovljavanja nagrade, zato što su trgovci očekivali šok na strani ponude i povećanu potražnju za oskudnijom imovinom.

Trenutno, nagrada za rudarenje iznosi 6,25 BTC po bloku. Nakon sledećeg halvinga koji se očekuje 2024. godine, nagrada za rudarenje će se smanjiti na 3,125 BTC po bloku.

Kakve je posledice halving uzrokovao u prošlosti?

Stručnjaci predviđaju da bi halving mogao dovesti do značajnih promena u ceni BTC-a, kao što je bio slučaj prethodnog puta. Međutim, faktori kao što su globalni ekonomski uslovi, regulatorni razvoj i strategije institucionalnih investitora mogu uticati na ishod.

Tokom halvinga 2012. cena Bitcoina je porasla sa oko 11 dolara u novembru 2012. na oko 1.100 dolara u novembru 2013. godine, što je značajno povećanje u roku od godinu dana.

Tokom ovog perioda, Bitcoin je još uvek bio relativno nov koncept. A tržište su prvenstveno pokretali mali investitori i rani korisnici koji su predvideli potencijal decentralizovane digitalne valute.

Halving u 2016. doveo je do povećanja cene bitcoina sa oko 650 dolara u julu 2016. na skoro 20.000 dolara u decembru 2017. Taj rast je bilo podstaknut povećanom pažnjom velikih medija i ulaskom institucionalnih investitora.

Ipak, regulatorni razvoji i pokušaji da se nametnu strožija pravila za kripto berze, doprineli su nestabilnosti tržišta.

Halving iz 2020. doveo je do povećanja cene bitcoina sa oko 9.000 dolara u maju 2020. na istorijski maksimum od oko 69.000 dolara u novembru 2021. Halving 2020. okarakterisan je rekordnim institucionalnim interesovanjem, vođenim velikim korporacijama i investicionim fondovima koji su ušli na kripto tržište.

COVID-19 pandemija takođe je odigrala značajnu ulogu u oblikovanju raspoloženja na tržištu. Kako su globalna ekonomska kriza i neviđene fiskalne stimulativne mere izazvale zabrinutost zbog inflacije i slabljenja nacionalnih valuta, potražnja za Bitcoinom je rasla.

Kada je sledeći datum Bitkoin halvinga?

Sledeći datum Bitkoin halvinga je zakazan za blok 840.000 – predviđeno je da će se desiti 20. aprila 2024. u 09:20 UTC.

Na datum Bitkoin halvinga predviđeno je da nagrada za blok padne sa 6,25 bitkoina po bloku na 3,125 bitkoina po bloku.

BTC Halving 2024

Analizirajući istorijske obrasce Bitcoin halvinga, čini se da investitori često akumuliraju Bitcoin uoči halvinga i to upravo nekih godinu dana pre.

To bi značilo, ako pretpostavimo da je najniža cena za ovaj ciklus bila u novembru prošle godine (kada je Bitcoin dostigao minimum od oko 16.000 dolara), trenutno se pripremamo za novi vrh koji bi se desio godinu dana nakon halvinga odnosno dve godine od sada. Ova teorija zasniva se na verovanju da kretanja cena prate sličan obrazac kao prethodnih događaja.

Međutim, važno je znati da ne znači nužno da će doći do povećanja ili stagnacije cene Bitcoina. Kripto tržište je značajno sazrelo od poslednjeg halvinga 2020. godine i sada postoji daleko više kriptovaluta koje su u prvom planu korisnika.

Porast rudarske snage

Predstojeći halving će smanjiti nagrade za rudarenje za 50%, što vrši značajan finansijski pritisak na Bitcoin rudare. Ovo smanjenje nagrada tera rudare da prilagode svoje poslovanje kako bi održali profitabilnost i nastavili da održavaju blokčejn mrežu.

Kao odgovor na smanjene nagrade, rudari mogu izabrati da nadograde svoju opremu, kroz ulaganje u energetski efikasniji i moćniji hardver kako bi optimizovali svoje rudarske operacije. Koristeći najnoviju tehnologiju, rudari mogu smanjiti potrošnju energije ali i operativne troškove.

Međutim, povećani troškovi povezani sa nadogradnjom opreme i poboljšanjem energetske efikasnosti mogu nepogodno uticati na manje rudare. Ovim manjim rudarskim postrojenjima često nedostaju finansijska sredstva da se takmiče sa većim, dobro finansiranim rudarskim fondovima.

Kao rezultat toga, neki manji rudari mogu biti primorani da napuste tržište ili mogu biti primorani da se pripoje većim rudarskim postrojenjima kako bi opstali u trci za nagrade.

Pored toga, uticaj halvinga na rudare može dovesti do promena u rudarskom pejzažu, pri čemu rudari traže lokacije sa nižim troškovima energije ili povoljnijim regulatornim okruženjem. Ovo bi moglo da promeni geografsku sliku rudarskih stanica što dodatno utiče na decentralizaciju mreže.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na tasic.substack.com

07.09.2021 / Autor: Slaviša Tasić

U El Salvadoru je bitcoin od danas zvanična valuta. Valuta Salvadora je već neko vreme samo američki dolar. Svoju domaću više nemaju. Sada je dolaru dodat bitcoin.

Razlika između dolara i bitcoina u Salvadoru je velika. Dolar je tamo privreda sama prigrlila. Stara valuta nije valjala, bila je inflatorna i gubila vrednost, pa su ljudi bežali u dolar — trgovali, računali i štedeli u njemu. Onda je država jednog dana skroz digla ruke od sopstvene valute i proglasila dolar zvaničnom. Identična stvar dogodila se u Crnoj Gori kada je ona umesto tadašnjeg inflatornog dinara ozvaničila već raširenu nemačku marku. Kasnije se sa marke automatski prešlo na evro.

Bitcoin nije prihvaćen spontano. Niko u Salvadoru ne koristi bitcoin zato što dolar više nije popularan. Naprotiv, dolar je valuta koju ljudi biraju, u kojoj i dalje dobrovoljno plaćaju, računaju i štede. Bitcoin Salvadoru nameće država i u tom smislu on je bliži onoj staroj, prethodnoj, nametnutoj valuti. Predsedniku Salvadora se dopala ideja bitcoina pa je odlučio da ga uvede. Ne samo ozvaniči, jer niko ni do sada niko nije branio ljudima da trguju u bitcoinu ako hoće, nego i da prihvatanje bitcoina učini obaveznim. Sada, ako prodajete sladoled u Salvadoru i kupac hoće da vam plati bitcoinom, vi morate da ga primite.

Zato ja ne prodajem sladoled u Salvadoru.

Kriptovalute su tako napravile još jedan korak ka paradoksu. Nekada su one bile subverzivni projekat. Bitcoin je trebalo da zameni dolar i druge državne valute zato što je bolji, stabilniji i anonimniji. Zato što je blockchain, njegova platna infrastruktura, trebalo da bude brža, efikasnija i jeftinija. Trebalo je da iz Argentine šaljemo novac u Indiju brzo i besplatno. Privatno generisani i decentralizovani kripto novac trebalo je da potisne državne valute i centralizovane finansijske sisteme. To je bio narativ iza bitcoina i kripto pokreta. Centralne i sve druge banke, odzvonilo vam je!

Trinaest godina kasnije, bitcoin u jednu državu uvodi jedan predsednik. Jeste on mladi i kul predsednik, sluša kripto podkaste i ide na bitcoin konferencije, ali upravo to zamagljuje sliku pa pristalice ne vide suštinu: da bitcoin ovde uvodi država i njen monopol sile.

Finansije Salvadora me slabo zanimaju, ali kao ilustracija o kakvom se šarlatanstvu ovde radi pogledajte šta kaže gospodin predsednik:

Zašto jedna država kupuje bitcoin? Mogao je i da ode u kladionicu i stavi pare iz budžeta na Juventus — šanse za dobitak su tu negde, a kladionica troši manje struje.

I ne znam da li opozicija u Salvadoru ima plan i program, ali evo kako bitcoin predsednik raspravlja sa poznatim monetarnim ekonomistom. Služeći se argumentom OK, boomer:

Bitcoin moraju ovako nametati jer bitcoin nije novac. Njegova vrednost je ovih dana ponovo porasla, opet je prešao $50,000, a desilo se da ga daleka država u isto vreme ozvaniči i zato su ponovo krenule vesti i priče o ovoj valuti budućnosti. Ali bitcoin nije novac i to isto važi za sve kripto valute.

Novac služi za plaćanja, a bitcoin to ne ume dobro da radi. Njegov platni sistem je glomazan, spor i skup. Da, njime se može ponegde plaćati, ali prodavci to rade iz promotivnih razloga, ne realne potrebe. Sam sistem je daleko inferiorniji od sistema koje već imamo i tu nekog napretka nema. Za ono što bitcoinu i njegovom blockchainu trebaju minuti, Master i Visa sistemi urade u milisekundama, uz daleko niže provizije.

Novac je i merilo vrednosti. U Salvadoru vrednost mere u dolarima, u Japanu u jenima. U Srbiji to radimo malo u dinarima, a malo više u evrima. Ali nikad nisam nikoga čuo da kaže da kilo banana košta 650 satoshija ili da mu nekretnina vredi 3.7 bitcoina.

Treći kriterijum za novac je čuvanje vrednosti i to bitcoin radi malo bolje. On ne samo da je do sada sačuvao vrednost nego je i neverovatno uvećao. To nije klasično čuvanje vrednosti, jer malo ko ulaže u bitcoin da bi se zaštitio od pada dolara ili evra. Bitcoin se kupuje jer se može desiti da opet jako skoči. To je spekulativni, a ne odbrambeni motiv. Ali ako i uzmemo da je to neki vid čuvanja vrednosti, dosadašnji rast ne kaže nam ništa o bitcoinu kao čuvaru buduće vrednosti. Da je bio stabilan od početka, možda bih poverovao. Vrtoglavi rast bilo čega retko znači buduću stabilnost.

Ovde se kripto entuzijazisti pobune i kažu da ni sadašnje papirne valute ne čuvaju vrednost. Valute kao evro ili dolar su papir samo u smislu u kojem su bitcoin bajtovi informacija i kilovati struje — to je jedna njihova primitivna manifestacija, a ne suštinska karakteristika. Evro nije “papir”; evro je obećanje Evropske centralne banke da će uspešno ciljati inflaciju od 2% godišnje. Ne morate verovati u to obećanje, možete sumnjati u proces izbora ciljeva i guvernera, u njihovo znanje i namere — ali to je suština evra kao novca. To je podloga evra. Isto važi i za dolar, jen ili dinar. Nekada je novac imao zlatnu podlogu, nekada srebrnu, a njegova sadašnja podloga je obećanje jedne manje ili više kredibilne institucije. Nije papir.

Obećanje o ciljanju inflacije sa sobom nosi jednu važnu funkciju. Svi govore o ograničenoj ponudi bitcoina: programski je on ograničen na 21 milion bitcoina i ne može se štampati preko toga. Ali cenu osim ponude određuje i tražnja. Novac nije izuzet iz toga. Ciljanje inflacije — što je identično ciljanju vrednosti novca u odnosu na zadatu korpu roba — postiže se reagovanjem centralne banke na promene tražnje za novcem.

Ponuda dolara, evra i drugih običnih valuta je fleksibilna, što znači da ih besomučnim štampanjem možete obezvrediti. Ali fleskibilnost znači i da ih možete emitovati i povlačiti tako da odgovarate na tražnju za njima, sa ciljem da njihova vrednost u odnosu na korpu roba ostane stabilna. I to je ključna prednost koju centralne banke imaju nad kripto valutama. Zbog toga su valute centralnih banaka vrlo dobro merilo vrednosti i vrlo predvidivi čuvari vrednosti.

Ne treba vam većeg dokaza za to od uspona stablecoina, kripto valuta čija je vrednost vezana za dolar. Kripto valute su došle sa namerom da ga poraze, a sada se vezuju za dolar da bi od njega pozajmile stabilnost koju nemaju. A dolar stabilnost ima zato što centralna banka aktivno cilja njegovu vrednost i manipuliše ponudom dolara da bi odgovarala tražnji za njima. Ako neka kripto valuta reši ovaj problem odgovora ponude na tražnju, možda će i uspeti.

Ovakav kakav je, bitcoin može još dugo da održava vrednost ili raste. Razlog su naši komplikovani ukusi, procene i očekivanja. U tom smislu za mene je bitcoin i dalje najviše uporediv sa apstraktnom umetnošću: ni ona ne valja, ne vredi ništa, ali ljudi imaju neke svoje ideje, kupuju te stvari jedni od drugih za mnogo para i one već decenijama ipak drže visoku vrednost.

Druge dve funkcije novca on ne obavlja, jer niti valja kao platežno sredstvo niti meri bilo šta. Zato bitcoin i nijedna kripto valuta za sada nisu novac. I nijedan državni dekret to neće promeniti. Možda neka bolja kripto valuta, u budućnosti, hoće.

@ e3ba5e1a:5e433365

Prelude

I wrote this post differently than any of my others. It started with a discussion with AI on an OPSec-inspired review of separation of powers, and evolved into quite an exciting debate! I asked Grok to write up a summary in my overall writing style, which it got pretty well. I've decided to post it exactly as-is. Ultimately, I think there are two solid ideas driving my stance here:

1. Perfect is the enemy of the good
2. Failure is the crucible of success

Beyond that, just some hard-core belief in freedom, separation of powers, and operating from self-interest.

Intro

Alright, buckle up. I’ve been chewing on this idea for a while, and it’s time to spit it out. Let’s look at the U.S. government like I’d look at a codebase under a cybersecurity audit—OPSEC style, no fluff. Forget the endless debates about what politicians should do. That’s noise. I want to talk about what they can do, the raw powers baked into the system, and why we should stop pretending those powers are sacred. If there’s a hole, either patch it or exploit it. No half-measures. And yeah, I’m okay if the whole thing crashes a bit—failure’s a feature, not a bug.

The Filibuster: A Security Rule with No Teeth

You ever see a firewall rule that’s more theater than protection? That’s the Senate filibuster. Everyone acts like it’s this untouchable guardian of democracy, but here’s the deal: a simple majority can torch it any day. It’s not a law; it’s a Senate preference, like choosing tabs over spaces. When people call killing it the “nuclear option,” I roll my eyes. Nuclear? It’s a button labeled “press me.” If a party wants it gone, they’ll do it. So why the dance?

I say stop playing games. Get rid of the filibuster. If you’re one of those folks who thinks it’s the only thing saving us from tyranny, fine—push for a constitutional amendment to lock it in. That’s a real patch, not a Post-it note. Until then, it’s just a vulnerability begging to be exploited. Every time a party threatens to nuke it, they’re admitting it’s not essential. So let’s stop pretending and move on.

Supreme Court Packing: Because Nine’s Just a Number

Here’s another fun one: the Supreme Court. Nine justices, right? Sounds official. Except it’s not. The Constitution doesn’t say nine—it’s silent on the number. Congress could pass a law tomorrow to make it 15, 20, or 42 (hitchhiker’s reference, anyone?). Packing the court is always on the table, and both sides know it. It’s like a root exploit just sitting there, waiting for someone to log in.

So why not call the bluff? If you’re in power—say, Trump’s back in the game—say, “I’m packing the court unless we amend the Constitution to fix it at nine.” Force the issue. No more shadowboxing. And honestly? The court’s got way too much power anyway. It’s not supposed to be a super-legislature, but here we are, with justices’ ideologies driving the bus. That’s a bug, not a feature. If the court weren’t such a kingmaker, packing it wouldn’t even matter. Maybe we should be talking about clipping its wings instead of just its size.

The Executive Should Go Full Klingon

Let’s talk presidents. I’m not saying they should wear Klingon armor and start shouting “Qapla’!”—though, let’s be real, that’d be awesome. I’m saying the executive should use every scrap of power the Constitution hands them. Enforce the laws you agree with, sideline the ones you don’t. If Congress doesn’t like it, they’ve got tools: pass new laws, override vetoes, or—here’s the big one—cut the budget. That’s not chaos; that’s the system working as designed.

Right now, the real problem isn’t the president overreaching; it’s the bureaucracy. It’s like a daemon running in the background, eating CPU and ignoring the user. The president’s supposed to be the one steering, but the administrative state’s got its own agenda. Let the executive flex, push the limits, and force Congress to check it. Norms? Pfft. The Constitution’s the spec sheet—stick to it.

Let the System Crash

Here’s where I get a little spicy: I’m totally fine if the government grinds to a halt. Deadlock isn’t a disaster; it’s a feature. If the branches can’t agree, let the president veto, let Congress starve the budget, let enforcement stall. Don’t tell me about “essential services.” Nothing’s so critical it can’t take a breather. Shutdowns force everyone to the table—debate, compromise, or expose who’s dropping the ball. If the public loses trust? Good. They’ll vote out the clowns or live with the circus they elected.

Think of it like a server crash. Sometimes you need a hard reboot to clear the cruft. If voters keep picking the same bad admins, well, the country gets what it deserves. Failure’s the best teacher—way better than limping along on autopilot.

States Are the Real MVPs

If the feds fumble, states step up. Right now, states act like junior devs waiting for the lead engineer to sign off. Why? Federal money. It’s a leash, and it’s tight. Cut that cash, and states will remember they’re autonomous. Some will shine, others will tank—looking at you, California. And I’m okay with that. Let people flee to better-run states. No bailouts, no excuses. States are like competing startups: the good ones thrive, the bad ones pivot or die.

Could it get uneven? Sure. Some states might turn into sci-fi utopias while others look like a post-apocalyptic vidya game. That’s the point—competition sorts it out. Citizens can move, markets adjust, and failure’s a signal to fix your act.

Chaos Isn’t the Enemy

Yeah, this sounds messy. States ignoring federal law, external threats poking at our seams, maybe even a constitutional crisis. I’m not scared. The Supreme Court’s there to referee interstate fights, and Congress sets the rules for state-to-state play. But if it all falls apart? Still cool. States can sort it without a babysitter—it’ll be ugly, but freedom’s worth it. External enemies? They’ll either unify us or break us. If we can’t rally, we don’t deserve the win.

Centralizing power to avoid this is like rewriting your app in a single thread to prevent race conditions—sure, it’s simpler, but you’re begging for a deadlock. Decentralized chaos lets states experiment, lets people escape, lets markets breathe. States competing to cut regulations to attract businesses? That’s a race to the bottom for red tape, but a race to the top for innovation—workers might gripe, but they’ll push back, and the tension’s healthy. Bring it—let the cage match play out. The Constitution’s checks are enough if we stop coddling the system.

Why This Matters

I’m not pitching a utopia. I’m pitching a stress test. The U.S. isn’t a fragile porcelain doll; it’s a rugged piece of hardware built to take some hits. Let it fail a little—filibuster, court, feds, whatever. Patch the holes with amendments if you want, or lean into the grind. Either way, stop fearing the crash. It’s how we debug the republic.

So, what’s your take? Ready to let the system rumble, or got a better way to secure the code? Hit me up—I’m all ears.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalan tekst na ecd.rs

05.04.2022. / Autor: Aleksandar Matanović

---

Većinu ljudi ka Bitkoinu privuče mogućnost brze zarade. Gledajući istorijsko kretanje cene, deluje im da je bilo izuzetno lako obogatiti se uz odgovarajući tajming kupovine i prodaje. Naravno, u praksi stvari umeju dosta drugačije da izgledaju. Jednom kada se uđe, najjači poriv da se kupuje bude baš kad je cena najviša i euforija na vrhuncu, dok pad cene uglavnom uzrokuje paničnu prodaju baš u najgorem trenutku. Novajlije se tu retko odmah snađu.

Neki posle gubitaka i razočarenja kompletno napuste ceo kripto ekosistem misleći da je problem u tržištu, a ne u njihovoj naivnosti i brzopletosti. Drugi ostanu, pa se ili izvešte u trgovanju ili počnu da rudare ili se zaljube u tehnologiju ili nauče da budu strpljivi ili nađi neki svoj put u ovoj industriji. Ipak, mnogima, neretko i pravim veteranima koji su već godinama tu, prečesto promaknu najbitnije karakteristike Bitkoina.

Zamrzavanje bankovnih računa

Nažalost, ponekad su potrebne teške situacije da bi se prave vrednosti nečega shvatile. Ne kaže se uzalud: „Na muci se poznaju junaci“. U poslednjih mesec-dva svedoci smo događaja za koje smo mislili, ili smo se barem nadali da nisu mogući. Najpre protesti u Kanadi i reakcija „demokratske“ vlasti koja je bila tako oštra, da je se ni najveći diktatori ne bi postideli. Zatim i nešto mnogo gore, a to je rat u Ukrajini.

Ne ulazeći u to ko je za šta kriv, jer dovoljno se njih tom tematikom bavi, činjenica da je su neki Kanađani, Rusi i Ukrajinci praktično preko noći postali odsečeni od finansijskog sistema od kojeg u nekoj meri zavise. U Kanadi je vlada nepodobnima zamrzavala bankovne račune, Rusima su uglavnom spolja „isekli“ mnoge novčane tokove na način da, kao što to obično i biva, najviše trpe građani koji ništa nikome nisu skrivili, a šta tek reći za Ukrajince koji su, bez dileme, najgore prošli.

Prava vrednost Bitkoina

Neki često kažu da Bitkoin nema upotrebnu vrednost i da služi samo za špekulacije. Međutim, u situaciji kada je račun u banci zamrznut zbog učešća u protestima, nije loše imati neku vrednost koju je nemoguće zamrznuti, a vrlo lako se može unovčiti po potrebi. Kada više ne rade PayPal, VISA, MasterCard, SWIFT… a imate poslovnog partnera koji treba nešto da vam uplati ili rođaka koji treba da vam pošalje novac, dosta je koristan novac koji niko ne može da zaustavi i za čije korišćenje ničija dozvola nije potrebna Na kraju, ako padaju bombe i treba da bežite glavom bez obzira, imati imovinu koja je u digitalnom obliku i koja ide svuda sa vama, a ne mora da se nosi, je zlata vredno. Ili možda bolje reći „digitalnog zlata (kako neki zovu Bitkoin) vredno“.

Najbitnije karakteristika Bitkoina mnogima promiču, jer srećom mnogi nisu bili u situaciji da im te njegove karakteristike budu bitne. Te karakteristike su neotuđivost, dostupnost i otpornost na sve vrste cenzure.

Nikada u istoriji nismo imali mogućnost da novac ili neku drugu vrednost sa par klikova prenesemo na drugi kraj sveta, a da ne moramo nikoga da pitamo za dozvolu da to uradimo. I dok god standardni kanali rade, teško razumemo pravu vrednost koju ta mogućnost pruža.

„Problem je što je cena mnogo volatilna, pa je zato neupotrebljiv za bilo šta ozbiljno“, često se može čuti. Da, problem je dok ne dođete u situaciju da možete sa sobom poneti nešto ili ništa. Problem je dok niste suočeni sa izborom da novac pošaljete tako ili nikako. Onda par procenata promene cene na dnevnom nivou ne znači ništa jer rešavate problem koji nikako drugačije ne možete rešiti. I postaje nebitno da li ste ga kupili u savršenom trenutku ili ste možda mogli i bolje da prođete.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na danas.rs

11.01.2021 / Autor: Aleksandar Milošević

---

Ima više od osam godina otkako sam prvi put čuo za to nešto što se zvalo bitkoin.

Libertarijanski san: „Decentralizovana“ valuta koju ne kontroliše nijedna država; na koju nijedna centralna banka ne može da utiče; koju je zahvaljujući „blokčejn“ tehnologiji nemoguće falsifikovati i koja nudi anonimnost kakvu poznaje samo keš.

Valuta čija je ukupna količina unapred fiksirana pa joj je rast vrednosti usađen u DNK.

I to još valuta koju je moguće dobiti besplatno, ali po zasluzi, jer bitkoini nastaju tako što vaš kompjuter reši komplikovani matematički zadatak iza kojeg se „krije“ jedan od ovih magičnih novčića.

To što je čitav sistem osmislio misteriozni matematički genije poznat kao Satoši Nakamoto, koji možda postoji, a možda i ne postoji i što se ceo finansijski establišment obrušio na čitavu bitkoin-maniju kombinacijom podsmeha i represivnih pretnji, moglo je samo da ubrza moju tadašnju odluku da kupim XFX ATI RADEON HD 5870 grafičku karticu za nekih 200 evra (maksimum koji sam od skromne novinarske plate mogao sebi da oprostim) i priključim se drugoj velikoj zlatnoj groznici, nekih 150 godina nakon one originalne, kalifornijske.

Ipak, kao što se da pretpostaviti iz činjenice da danas pišem ovaj tekst umesto da na nekom tropskom ostrvu vežbam skokove u vodu, sudbina nije htela da se obogatim rudareći bitkoine.

Ispostavilo se, naime, da moja moćna grafička karta ne odgovara mojoj dosta nesposobnoj matičnoj ploči, pa sam uz pomoć najgore „cost-benefit“ analize u istoriji biznisa zaključio da je bolje da prodam grafičku sa 20 evra gubitka i zaboravim na sve, nego da zarad svoje igrarije menjam čitav kompjuter.

Ta greška koštala me je nekih 700.000 dolara.

Toliko bih, žalosno je, danas imao da sam propalu investiciju u pogrešan hardver pretvorio u novotariju zvanu kriptovaluta, po tadašnjem kursu od 10 dolara za novčić, umesto što sam „zaboravio na sve“.

Bitkoin je, ispostavilo se, postao prilično velika stvar.

S kursom od 40.000 dolara za jedan bitkoin, s međunarodnim bankama koje spekulišu ovom valutom, s nuklearnim naučnicima hapšenim jer su ruski državni superkompjuter upregli da za njih rudari bitkoin, sa novinskim izveštajima o ljudima koji idu u zemlje s jeftinom strujom da u njima instaliraju čitava skladišta puna računara za traženje bitkoina, pa čak i sa poslednjim pričama koje krive upravo bitkoin za to što je u Pakistanu pao napon struje za 200 miliona ljudi i što je 500 miliona Evropljana zamalo ostalo bez svetla, nema nikakve sumnje da je bitkoin nešto veliko.

A opet, to nešto veliko i dalje uporno ostaje – ništa.

Ma koliko neverovatna cena od 40.000 dolara delovala zavodljivo, bitkoin entuzijasti su već jednom, pre tačno dve godine, sve to već doživeli, kada je ova valuta prvi put u meteorskom usponu za samo par nedelja dostigla 20.000 dolara, da bi se onda jednako naglo i jednako neobjašnjivo survala nazad, ostavljajući mnoge sa velikom i nimalo virtuelnom rupom u džepu.

Osnovni problem bitkoina, uzrok njegove karakteristične nestabilnosti – ogromnih skokova i jednako spektakularnih padova – jeste to što niko ne zna za šta je on koristan.

Ma kako uzbudljivo delovala čitava priča o novcu koji je van kontrole vlade, koji nudi anonimnost transakcija i koji je navodno nemoguće falsifikovati, činjenica je da prosečnoj osobi ništa od toga nije potrebno.

Tačnije, bitkoin – sem u uskom krugu slučajeva – ne nudi ništa što već ne možete da dobijete sa svojom valutom, a da vam je potrebno.

Za anonimnost je većini dovoljan keš, rizik od falsifikata je dovoljno mali da je zanemarljiv, a kontrola države i nezavisnost od monetarnih vlasti su priče koje su ljudima eventualno intelektualno zanimljive, ali nikog neće naterati da u praksi krene da koristi neku virtuelnu valutu.

Zato je bitkoin ostao novac ponajviše upotrebljavan za nezakonite transakcije – otkup podataka od hakera, prodaju droge i tome slično – gde su anonimnost i elektronski transfer novca bitniji od svega.

Zašto onda raste cena bitkoinu?

Zato što svi kupuju bitkoine nadajući se da će im cena skočiti i da će zaraditi.

Kako raste tražnja tako raste cena i očekivanje se ispunjava.

Onda kad tražnja nestane, a to će se desiti kad svi koji su upravo sad čuli za bitkoin pokupuju virtuelne novčiće videvši koliki je rast cene u poslednjim danima, cena će krenuti da pada.

Jer – bitkoini nikom nisu potrebni i niko ne želi da ih zadrži. Sve što svi žele je da ih kupe, da im cena „iz nekog razloga skoči“ i da ih onda zamene za „pravi novac“.

U toj igri, koja se stalno ponavlja kako naiđe novi talas publiciteta, neko naravno mora i da izgubi.

Bitkoin neće postići stabilnost i neće uspeti da iskaže svoju „deflatornu“ prirodu u koju se svi uzdaju da im trajno podiže vrednost novčića koje poseduju, sve dok se ne bude pronašla njegova svrha kao valute.

Dok dovoljno veliki broj ljudi ne bude hteo da drži i koristi bitkoine za ono za šta je svaka valuta namenjena – za kupovinu roba i usluga.

Droga, oružje, ucene i ostale oblasti kriminalne ekonomije nisu dovoljni da bi se takva stabilnost postigla.

Glavni problem bitkoina je zato njegova praznina.

Bitkoin nije zlato našeg doba. Pre je blato.

@ c4b5369a:b812dbd6

Offline transactions with Cashu

Over the past few weeks, I've been busy implementing offline capabilities into nutstash. I think this is one of the key value propositions of ecash, beinga a bearer instrument that can be used without internet access. It does however come with limitations, which can lead to a bit of confusion. I hope this article will clear some of these questions up for you!

What is ecash/Cashu?

Ecash is the first cryptocurrency ever invented. It was created by David Chaum in 1983. It uses a blind signature scheme, which allows users to prove ownership of a token without revealing a link to its origin. These tokens are what we call ecash. They are bearer instruments, meaning that anyone who possesses a copy of them, is considered the owner.

Cashu is an implementation of ecash, built to tightly interact with Bitcoin, more specifically the Bitcoin lightning network. In the Cashu ecosystem, Mints are the gateway to the lightning network. They provide the infrastructure to access the lightning network, pay invoices and receive payments. Instead of relying on a traditional ledger scheme like other custodians do, the mint issues ecash tokens, to represent the value held by the users.

How do normal Cashu transactions work?

A Cashu transaction happens when the sender gives a copy of his ecash token to the receiver. This can happen by any means imaginable. You could send the token through email, messenger, or even by pidgeon. One of the common ways to transfer ecash is via QR code.

The transaction is however not finalized just yet! In order to make sure the sender cannot double-spend their copy of the token, the receiver must do what we call a swap. A swap is essentially exchanging an ecash token for a new one at the mint, invalidating the old token in the process. This ensures that the sender can no longer use the same token to spend elsewhere, and the value has been transferred to the receiver.

What about offline transactions?

Sending offline

Sending offline is very simple. The ecash tokens are stored on your device. Thus, no internet connection is required to access them. You can litteraly just take them, and give them to someone. The most convenient way is usually through a local transmission protocol, like NFC, QR code, Bluetooth, etc.

The one thing to consider when sending offline is that ecash tokens come in form of "coins" or "notes". The technical term we use in Cashu is Proof. It "proofs" to the mint that you own a certain amount of value. Since these proofs have a fixed value attached to them, much like UTXOs in Bitcoin do, you would need proofs with a value that matches what you want to send. You can mix and match multiple proofs together to create a token that matches the amount you want to send. But, if you don't have proofs that match the amount, you would need to go online and swap for the needed proofs at the mint.

Another limitation is, that you cannot create custom proofs offline. For example, if you would want to lock the ecash to a certain pubkey, or add a timelock to the proof, you would need to go online and create a new custom proof at the mint.

Receiving offline

You might think: well, if I trust the sender, I don't need to be swapping the token right away!

You're absolutely correct. If you trust the sender, you can simply accept their ecash token without needing to swap it immediately.

This is already really useful, since it gives you a way to receive a payment from a friend or close aquaintance without having to worry about connectivity. It's almost just like physical cash!

It does however not work if the sender is untrusted. We have to use a different scheme to be able to receive payments from someone we don't trust.

Receiving offline from an untrusted sender

To be able to receive payments from an untrusted sender, we need the sender to create a custom proof for us. As we've seen before, this requires the sender to go online.

The sender needs to create a token that has the following properties, so that the receciver can verify it offline:

• It must be locked to ONLY the receiver's public key
• It must include an offline signature proof (DLEQ proof)
• If it contains a timelock & refund clause, it must be set to a time in the future that is acceptable for the receiver
• It cannot contain duplicate proofs (double-spend)
• It cannot contain proofs that the receiver has already received before (double-spend)

If all of these conditions are met, then the receiver can verify the proof offline and accept the payment. This allows us to receive payments from anyone, even if we don't trust them.

At first glance, this scheme seems kinda useless. It requires the sender to go online, which defeats the purpose of having an offline payment system.

I beleive there are a couple of ways this scheme might be useful nonetheless:

1. Offline vending machines: Imagine you have an offline vending machine that accepts payments from anyone. The vending machine could use this scheme to verify payments without needing to go online itself. We can assume that the sender is able to go online and create a valid token, but the receiver doesn't need to be online to verify it.

2. Offline marketplaces: Imagine you have an offline marketplace where buyers and sellers can trade goods and services. Before going to the marketplace the sender already knows where he will be spending the money. The sender could create a valid token before going to the marketplace, using the merchants public key as a lock, and adding a refund clause to redeem any unspent ecash after it expires. In this case, neither the sender nor the receiver needs to go online to complete the transaction.

How to use this

Pretty much all cashu wallets allow you to send tokens offline. This is because all that the wallet needs to do is to look if it can create the desired amount from the proofs stored locally. If yes, it will automatically create the token offline.

Receiving offline tokens is currently only supported by nutstash (experimental).

To create an offline receivable token, the sender needs to lock it to the receiver's public key. Currently there is no refund clause! So be careful that you don't get accidentally locked out of your funds!

The receiver can then inspect the token and decide if it is safe to accept without a swap. If all checks are green, they can accept the token offline without trusting the sender.

The receiver will see the unswapped tokens on the wallet homescreen. They will need to manually swap them later when they are online again.

Later when the receiver is online again, they can swap the token for a fresh one.

Summary

We learned that offline transactions are possible with ecash, but there are some limitations. It either requires trusting the sender, or relying on either the sender or receiver to be online to verify the tokens, or create tokens that can be verified offline by the receiver.

I hope this short article was helpful in understanding how ecash works and its potential for offline transactions.

Cheers,

Gandlaf

@ 266815e0:6cd408a5

Its been a little over a year since NIP-90 was written and merged into the nips repo and its been a communication mess.

Every DVM implementation expects the inputs in slightly different formats, returns the results in mostly the same format and there are very few DVM actually running.

NIP-90 is overloaded

Why does a request for text translation and creating bitcoin OP_RETURNs share the same input i tag? and why is there an output tag on requests when only one of them will return an output?

Each DVM request kind is for requesting completely different types of compute with diffrent input and output requirements, but they are all using the same spec that has 4 different types of inputs (text, url, event, job) and an undefined number of output types.

Let me show a few random DVM requests and responses I found on wss://relay.damus.io to demonstrate what I mean:

This is a request to translate an event to English json { "kind": 5002, "content": "", "tags": [ // NIP-90 says there can be multiple inputs, so how would a DVM handle translatting multiple events at once? [ "i", "<event-id>", "event" ], [ "param", "language", "en" ], // What other type of output would text translations be? image/jpeg? [ "output", "text/plain" ], // Do we really need to define relays? cant the DVM respond on the relays it saw the request on? [ "relays", "wss://relay.unknown.cloud/", "wss://nos.lol/" ] ] }

This is a request to generate text using an LLM model json { "kind": 5050, // Why is the content empty? wouldn't it be better to have the prompt in the content? "content": "", "tags": [ // Why use an indexable tag? are we ever going to lookup prompts? // Also the type "prompt" isn't in NIP-90, this should probably be "text" [ "i", "What is the capital of France?", "prompt" ], [ "p", "c4878054cff877f694f5abecf18c7450f4b6fdf59e3e9cb3e6505a93c4577db2" ], [ "relays", "wss://relay.primal.net" ] ] }

This is a request for content recommendation json { "kind": 5300, "content": "", "tags": [ // Its fine ignoring this param, but what if the client actually needs exactly 200 "results" [ "param", "max_results", "200" ], // The spec never mentions requesting content for other users. // If a DVM didn't understand this and responded to this request it would provide bad data [ "param", "user", "b22b06b051fd5232966a9344a634d956c3dc33a7f5ecdcad9ed11ddc4120a7f2" ], [ "relays", "wss://relay.primal.net", ], [ "p", "ceb7e7d688e8a704794d5662acb6f18c2455df7481833dd6c384b65252455a95" ] ] }

This is a request to create a OP_RETURN message on bitcoin json { "kind": 5901, // Again why is the content empty when we are sending human readable text? "content": "", "tags": [ // and again, using an indexable tag on an input that will never need to be looked up ["i", "09/01/24 SEC Chairman on the brink of second ETF approval", "text"] ] }

My point isn't that these event schema's aren't understandable but why are they using the same schema? each use-case is different but are they all required to use the same i tag format as input and could support all 4 types of inputs.

Lack of libraries

With all these different types of inputs, params, and outputs its verify difficult if not impossible to build libraries for DVMs

If a simple text translation request can have an event or text as inputs, a payment-required status at any point in the flow, partial results, or responses from 10+ DVMs whats the best way to build a translation library for other nostr clients to use?

And how do I build a DVM framework for the server side that can handle multiple inputs of all four types (url, text, event, job) and clients are sending all the requests in slightly differently.

Supporting payments is impossible

The way NIP-90 is written there isn't much details about payments. only a payment-required status and a generic amount tag

But the way things are now every DVM is implementing payments differently. some send a bolt11 invoice, some expect the client to NIP-57 zap the request event (or maybe the status event), and some even ask for a subscription. and we haven't even started implementing NIP-61 nut zaps or cashu A few are even formatting the amount number wrong or denominating it in sats and not mili-sats

Building a client or a library that can understand and handle all of these payment methods is very difficult. for the DVM server side its worse. A DVM server presumably needs to support all 4+ types of payments if they want to get the most sats for their services and support the most clients.

All of this is made even more complicated by the fact that a DVM can ask for payment at any point during the job process. this makes sense for some types of compute, but for others like translations or user recommendation / search it just makes things even more complicated.

For example, If a client wanted to implement a timeline page that showed the notes of all the pubkeys on a recommended list. what would they do when the selected DVM asks for payment at the start of the job? or at the end? or worse, only provides half the pubkeys and asks for payment for the other half. building a UI that could handle even just two of these possibilities is complicated.

NIP-89 is being abused

NIP-89 is "Recommended Application Handlers" and the way its describe in the nips repo is

a way to discover applications that can handle unknown event-kinds

Not "a way to discover everything"

If I wanted to build an application discovery app to show all the apps that your contacts use and let you discover new apps then it would have to filter out ALL the DVM advertisement events. and that's not just for making requests from relays

If the app shows the user their list of "recommended applications" then it either has to understand that everything in the 5xxx kind range is a DVM and to show that is its own category or show a bunch of unknown "favorites" in the list which might be confusing for the user.

In conclusion

My point in writing this article isn't that the DVMs implementations so far don't work, but that they will never work well because the spec is too broad. even with only a few DVMs running we have already lost interoperability.

I don't want to be completely negative though because some things have worked. the "DVM feeds" work, although they are limited to a single page of results. text / event translations also work well and kind 5970 Event PoW delegation could be cool. but if we want interoperability, we are going to need to change a few things with NIP-90

I don't think we can (or should) abandon NIP-90 entirely but it would be good to break it up into small NIPs or specs. break each "kind" of DVM request out into its own spec with its own definitions for expected inputs, outputs and flow.

Then if we have simple, clean definitions for each kind of compute we want to distribute. we might actually see markets and services being built and used.

@ 9063ef6b:fd1e9a09

This article explores potential vulnerabilities in bitcoin that quantum computers might exploit in the future.

But to be clear: today’s quantum computers are still in early stages, many questions are unresolved, and they are not expected to pose a serious threat any time soon.

1. Why Quantum Computing Threatens Bitcoin

Bitcoin’s current cryptographic security relies on ECDSA (Elliptic Curve Digital Signature Algorithm). While this is secure against classical computers, a sufficiently powerful quantum computer could break it using Shor’s algorithm, which would allow attackers to derive private keys from exposed public keys. This poses a serious threat to user funds and the overall trust in the Bitcoin network.

Even though SHA-256, the hash function used for mining and address creation, is more quantum-resistant, it too would be weakened (though not broken) by quantum algorithms.

---

2. The Core Problem

Bitcoin’s vulnerability to quantum computing stems from how it handles public keys and signatures.

🔓 Public Key Exposure

Most Bitcoin addresses today (e.g., P2PKH or P2WPKH) are based on a hash of the public key, which keeps the actual public key hidden — until the user spends from that address.

Once a transaction is made, the public key is published on the blockchain, making it permanently visible and linked to the address.

---

🧠 Why This Matters

If a sufficiently powerful quantum computer becomes available in the future, it could apply Shor’s algorithm to derive the private key from a public key.

This creates a long-term risk:

• Any Bitcoin tied to an address with an exposed public key — even from years ago — could be stolen.
• The threat persists after a transaction, not just while it’s being confirmed.
• The longer those funds sit untouched, the more exposed they become to future quantum threats.

---

⚠️ Systemic Implication

This isn’t just a theoretical risk — it’s a potential threat to long-term trust in Bitcoin’s security model.

If quantum computers reach the necessary scale, they could: - Undermine confidence in the finality of old transactions - Force large-scale migrations of funds - Trigger panic or loss of trust in the ecosystem

---

Bitcoin’s current design protects against today’s threats — but revealed public keys create a quantum attack surface that grows with time.

---

3. Why It’s Hard to Fix

Transitioning Bitcoin to post-quantum cryptography is a complex challenge:

• Consensus required: Changes to signature schemes or address formats require wide agreement across the Bitcoin ecosystem.
• Signature size: Post-quantum signature algorithms could be significantly larger, which affects blockchain size, fees, and performance.
• Wallet migration: Updating wallets and moving funds to new address types must be done securely and at massive scale.
• User experience: Any major cryptographic upgrade must remain simple enough for users to avoid security risks.

---

4. The Path Forward

The cryptographers worldwide are already working on solutions:

• Post-Quantum Cryptographic Algorithms are being standardized by NIST, including CRYSTALS-Dilithium, Kyber, FALCON, and SPHINCS+.
• Prototypes and experiments are ongoing research networks.
• Hybrid signature schemes are being explored to allow backward compatibility.

Governments and institutions like NIST, ENISA, and ISO are laying the foundation for cryptographic migration across industries — and Bitcoin will benefit from this ecosystem.

---

References & Further Reading

• https://komodoplatform.com/en/academy/p2pkh-pay-to-pubkey-hash
• https://csrc.nist.gov/projects/post-quantum-cryptography
• https://www.enisa.europa.eu/publications/post-quantum-cryptography-current-state-and-quantum-mitigation
• https://en.bitcoin.it/wiki/Quantum_computing_and_Bitcoin
• https://research.ibm.com/blog/ibm-quantum-condor-1121-qubits
• https://blog.google/technology/research/google-willow-quantum-chip/
• https://azure.microsoft.com/en-us/blog/quantum/2025/02/19/microsoft-unveils-majorana-1-the-worlds-first-quantum-processor-powered-by-topological-qubits/
• https://www.aboutamazon.com/news/aws/quantum-computing-aws-ocelot-chip
  ```

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

25.08.2020 / Autor: Marko Matanović

---

Istorija rudarenja bitkoina počinje ne toliko davne 2009. godine nastankom Bitkoin-a, odnosno od nastanka blokčejna kao tehnologije. U Satošijevom whitepaper-u spominje se pojam Proof-of-Work (PoW). U ovom sada već istorijskom dokumentu koji objašnjava funkcionisanje Bitkoin-a navodi se da će se Proof-of-Work sistem koristiti za validaciju blokova u Bitkoin blokčejnu (procesuiranje transakcija), a da bi blok bio “potvrđen” potrebno je da se izdvoji određena procesorska snaga. U suštini Proof-of-Work obezbeđuje sigurnost blokčejna tako što zahteva od korisnika da uloži odredjenu količinu rada kako bi bio nagradjen i omogućava dodavanje novih validnih transakcija u blok.

Da bismo poslali transakciju na Bitkoin mreži potrebno je da platimo određeni transaction fee, tj. naknadu za obradu i potvrđivanje same transakcije. Upravo ovaj transaction fee se distribuira rudarima kao podsticaj da rade svoj posao u najboljem interesu i po utvrđenim pravilima sistema, odnosno da koriste svoj hardver radi potvrđivanja (naših) transakcija na mreži. Transakcije sa većim izdvojenim transaction fee-jem će biti brže potvrđene na mreži jer će baš ta transakcija rudarima biti isplativija za potvrđivanje. Osim ove vrste transakcija rudari dobijaju i određenu nagradu za svaki potvrđeni blok.

Trenutni block reward je 6.25 BTC-a po potvrđenom bloku. Ovaj iznos se deli među svim rudarima na mreži proporcionalno njihovom učinku, što znači da što je više rudara na mreži to je njihova pojedinačna nagrada manja jer je veća konkurencija. Sem toga što se nagrada smanjuje sa većom konkurencijom povećava se i težina rudarenja. Nagrada za Bitkoin se smanjuje na određenom broju izrudarenih blokova i svaki put je nova nagrada dva puta manja od prethodne. Ovo je u kripto zajednici poznatije kao “Bitcoin halving” koji se odigrava otprilike na svake četiri godine, sa ciljem da svaki put upola umanji inflaciju samog bitkoina kako bi održao/povećao svoju vrednost.

Cene Bitkoina i nagrade po bloku

Istorija rudarenja bitkoina se može podeliti u nekoliko era koje prate razvoj kripto industrije kao celine. Ove ere se razlikuju po hardveru koji se koristio za rudarenja. Ukoliko se pitate zašto je uopšte bilo potrebno menjati, odnosno pojačavati hardver koji se koristi – razlog je povećanje težine kopanja usled popularizacije kriptovaluta i rudarenja kriptovaluta tokom vremena. Svake godine bio je potreban sve jači i bolji hardver kako bi se rudarenje isplatilo, prvenstveno jer je konkurencija (bila) sve veća, i samim tim više učesnika deli nagradu koja je posledično manja. To uglavnom znači da nam treba jači hardver kako bismo, kao rudari, uradili što veći deo posla na validaciji svakog bloka i maksimalno povećali nagradu koja sledi.

Istorija rudarenja bitkoina uopšteno se može podeliti na nekoliko celina: – Era procesora (2009 – 2010) – Era grafičkih kartica (2010 – 2011) – Era FPGA kartica (2011 – 2013) – Era ASIC uređaja (2013 – 2020)

Era procesora (2009 – 2010)

Ovo je početna era rudarenja koju karateriše korišćenje procesora koji se mogu naći u bilo kom laptopu ili desktop računaru. Prvobitna Satošijeva ideja je bila da svako na mreži koristi svoj procesor za rudarenje. Na početku ove ere rudarenje je pre svega bio veoma neobičan hobi. Satoši je želeo na taj način da bolje osigura stabilnost i sigurnost mreže. Prvi bitkoini koji su bili iskopani, bili su iskopani upravo pomoću procesora. Korišćen je sličan program kao program za mrežno otključavanje Nokia telefona zbog sličnog principa korišćenja SHA-256 funkcije za enkripciju. Svako ko je želeo je mogao da rudari bitkoin uz pomoć svog laptopa ili desktop računara.

Kako se sve više rudara priključivalo na mrežu i kako je postalo moguće zameniti prve bitkoine za fiat novac, javio se interesantan problem – procesori koji su u to vreme imali bolje performanse su mogli da izrudare više bitkoina, što ujedno znači da su bili profitabilniji. Sve više rudara je koristilo procesore jačih performansi što je rezultovalo povećanjem težine kopanja. Povećanje težine kopanja je značilo da su procesori slabijih performansi postali još manje isplativi, odnosno da će dobiti proporcionalno manje bitkoina. Ljudi koji su u ovo vreme rudarili na Bitkoin mreži su mogli na mesečnom nivou da zarade i više hiljada bitkoina u zavisnosti od tipa i broja procesora koji su koristili.

Naravno, tada je cena bitkoina bila višestruko manja nego što je sada. Bez obzira na malu cenu, određeni ljudi su uvideli potencijal u rudarenju i krenuli su sa nabavkom sve boljih i boljih procesora. Cilj je bio što isplativije rudarenje bitkoina sa što manjim ulaganjima. Na ovaj način smo dobili prve rudare i potpuno funkcionalnu Bitkoin mrežu.

AMD Phenom II procesor iz 2008. godine

Era grafičkih kartica (2010 – 2011)

Kako je potražnja za bitkoinom porasla, a on dostigao cenu od 10 centi u oktobru 2010. godine, pojavili su se prvi rudari koji su koristili grafičke kartice (GPU) za rudarenje umesto procesora. Pojedinci su otkrili da je ovaj način rudarenja mnogo efikasniji od rudarenja procesorom, a vest se brzo raširila. Za relativno kratko vreme težina kopanja je toliko porasla da se uopšte nije isplatilo kopati procesorom. Računari sa dobrom diskretnom grafičkom karticom koja se može koristiti za igranje video igara su ubrzo postale mašine za zaradu nove vrste digitalnog novca.

Tada je u svetu računarstva bila popularna opcija korišćenja dve grafičke kartice za bolje performanse u video igrama i programima koji su bili veoma zahtevni (npr. video produkcija ili 3D modelovanje), tako da je već postojala potrebna infrastruktura za rudarenje sa više grafičkih kartica. Što više grafičkih kartica u računaru to je zarada bila bolja. Ubrzo su se pojavili miningrig-ovi (računari specijalizovani za rudarenje) koji su imali od 4 do 8 grafičkih kartica. U početku ovo su bile po izgledu jako amaterski sklopljene mašine, ali su kasnije poprimile poseban i donekle standardizovan oblik.

Primer izgleda prvih mining rig-ova

Era FPGA kartica (2011 – 2013)

FPGA je skraćeno od field-programmable gate array. Konkretan hardver je dizajniran tako da korisnik može naknadno da ga prilagodi za određeni zadatak. Karakteristika ovih uređaja je brzo izvršavanje konkretne vrste zadataka koje može biti i do dva puta efikasnije od izvršavanja istog zadatka pomoću grafičke kartice. Ovaj potencijal zaintrigirao je rudare tog doba i sredinom 2011. godine otpočelo je korišćenje ovog hardvera za potrebe rudarenja. Obzirom na to da FPGA uređaji nisu toliko jednostavni za korišćenje za razliku od grafičkih kartica i procesora, u početku nije bilo puno ljudi koji su rudarili pomoću ovih uređaja. Kako je softver za rudarenje uz pomoć FPGA uređaja postajao sve dostupniji, rastao je i broj ljudi koji su na ovaj način zarađivali svoje bitkoine.

Naravno, velika efikasnost ovih uređaja i činjenica da daju dva puta bolje rezultate od grafičkih kartica samo je dodatno doprinela povećanju težine kopanja bitkoina, ali nisu FPGA uređaji doveli do toga da GPU rudarenje postane istorija rudarenja bitkoina. Do toga su doveli ASIC uređaji koji su stupili na scenu 2013. godine.

FPGA uređaj

Era ASIC uređaja (2013 – 2020)

ASIC uređaji su se prvi put pojavili 2013. godine i potpuno su preuzeli scenu rudarenja. Naime, ASIC je skraćeno od application-specific integrated circuit što znači da su ASIC uređaji posebno pravljeni za rešavanje jedne vrste zadatka. Mana ovog pristupa je to što se ASIC uređaji ne mogu koristiti ni za šta drugo osim za rudarenje uz pomoć određenog algoritma. Prednosti ovih uređaja su višestruko bolje performanse i veoma laka instalacija. Nije bilo potrebno razumeti se u hardver za korišćenje ASIC uređaja. Rudari bi samo naručili ove mašine i uključili ih. Odjednom svako je mogao da rudari na Bitkoin mreži uz minimalan trud. To je rezultiralo povećanjem težine kopanja do te mere da su svi prethodno navedeni načini rudarenja postali (skoro) potpuno neisplativi za kopanje bitkoina.

Istorija rudarenja bitkoina pamti nekoliko firmi koje su se bavile prozvodnjom ASIC uređaja među kojima je i današnji gigant Bitmain. Trka za najboljim ASIC uređajem je dovela do gašenja velikog broja firmi jer su samo firme sa kompetentim proizvodom mogle da opstanu na tržištu. Što je veći broj određenog modela bio proizveden, to su troškovi njegove proizvodnje bili manji, tako da manje firme nisu imale puno šanse da opstanu kao ozbiljni konkurenti u ponudi uređaja rudarima.

Prvi ASIC-i su bili u obliku USB uređaja. Bili su bez ventilatora, bez buke i uz minimalnu potrošnju struje. Rudari su ubrzo krenuli da prave prve farme za rudarenje uz pomoć ovih malih uređaja – nekoliko desetina njih povezanih na isti računar uz pomoć USB hub-ova davali su maksimalne performanse. Sa porastom težine kopanja, sve bolji i bolji ASIC-i su zauzimali svoja mesta u garažama i skladištima rudara dok su stari bili prodavani po znatno manjim cenama.

Prve ASIC farme

ASIC uređaji su se razvijali kako je potreba za sve jačim mašinama rasla. Ova era i dalje traje, a ASIC uređaji danas pružaju nekoliko hiljada puta bolje performanse od prvih procesora koji su bili korišćeni 2009. godine. Nove generacije ASIC-a su uvek veoma isplative, ali treba uzeti u obzir i veoma veliku cenu novih ASIC uređaja kao i činjenicu da novi modeli izlaze na svakih nekoliko meseci što smanjuje profitabilnost starih modela.

Izgled današnjeg ASIC uređaja

Ovi uređaji će ostati dominantni na sceni Bitkoin rudarenja i nema naznaka da će se to promeniti u skorije vreme. U sledećem blogu o rudarenju bitkoina i kriptovaluta uopšte ćemo proći kroz način(e) za postavljanje rig-a za rudarenje i trenutno dostupne opcije na domaćem tržištu. Takođe ćemo pokriti određene modele i procene profitabilnosti rudarenja bitkoina u 2020-oj godini.

@ 91bea5cd:1df4451c

Básico

bash lsblk # Lista todos os diretorios montados.

Para criar o sistema de arquivos:

bash mkfs.btrfs -L "ThePool" -f /dev/sdx

Criando um subvolume:

bash btrfs subvolume create SubVol

Montando Sistema de Arquivos:

bash mount -o compress=zlib,subvol=SubVol,autodefrag /dev/sdx /mnt

Lista os discos formatados no diretório:

bash btrfs filesystem show /mnt

Adiciona novo disco ao subvolume:

bash btrfs device add -f /dev/sdy /mnt

Lista novamente os discos do subvolume:

bash btrfs filesystem show /mnt

Exibe uso dos discos do subvolume:

bash btrfs filesystem df /mnt

Balancea os dados entre os discos sobre raid1:

bash btrfs filesystem balance start -dconvert=raid1 -mconvert=raid1 /mnt

Scrub é uma passagem por todos os dados e metadados do sistema de arquivos e verifica as somas de verificação. Se uma cópia válida estiver disponível (perfis de grupo de blocos replicados), a danificada será reparada. Todas as cópias dos perfis replicados são validadas.

iniciar o processo de depuração :

bash btrfs scrub start /mnt

ver o status do processo de depuração Btrfs em execução:

bash btrfs scrub status /mnt

ver o status do scrub Btrfs para cada um dos dispositivos

bash btrfs scrub status -d / data btrfs scrub cancel / data

Para retomar o processo de depuração do Btrfs que você cancelou ou pausou:

btrfs scrub resume / data

Listando os subvolumes:

bash btrfs subvolume list /Reports

Criando um instantâneo dos subvolumes:

Aqui, estamos criando um instantâneo de leitura e gravação chamado snap de marketing do subvolume de marketing.

bash btrfs subvolume snapshot /Reports/marketing /Reports/marketing-snap

Além disso, você pode criar um instantâneo somente leitura usando o sinalizador -r conforme mostrado. O marketing-rosnap é um instantâneo somente leitura do subvolume de marketing

bash btrfs subvolume snapshot -r /Reports/marketing /Reports/marketing-rosnap

Forçar a sincronização do sistema de arquivos usando o utilitário 'sync'

Para forçar a sincronização do sistema de arquivos, invoque a opção de sincronização conforme mostrado. Observe que o sistema de arquivos já deve estar montado para que o processo de sincronização continue com sucesso.

bash btrfs filsystem sync /Reports

Para excluir o dispositivo do sistema de arquivos, use o comando device delete conforme mostrado.

bash btrfs device delete /dev/sdc /Reports

Para sondar o status de um scrub, use o comando scrub status com a opção -dR .

bash btrfs scrub status -dR / Relatórios

Para cancelar a execução do scrub, use o comando scrub cancel .

bash $ sudo btrfs scrub cancel / Reports

Para retomar ou continuar com uma depuração interrompida anteriormente, execute o comando de cancelamento de depuração

bash sudo btrfs scrub resume /Reports

mostra o uso do dispositivo de armazenamento:

btrfs filesystem usage /data

Para distribuir os dados, metadados e dados do sistema em todos os dispositivos de armazenamento do RAID (incluindo o dispositivo de armazenamento recém-adicionado) montados no diretório /data , execute o seguinte comando:

sudo btrfs balance start --full-balance /data

Pode demorar um pouco para espalhar os dados, metadados e dados do sistema em todos os dispositivos de armazenamento do RAID se ele contiver muitos dados.

Opções importantes de montagem Btrfs

Nesta seção, vou explicar algumas das importantes opções de montagem do Btrfs. Então vamos começar.

As opções de montagem Btrfs mais importantes são:

**1. acl e noacl

**ACL gerencia permissões de usuários e grupos para os arquivos/diretórios do sistema de arquivos Btrfs.

A opção de montagem acl Btrfs habilita ACL. Para desabilitar a ACL, você pode usar a opção de montagem noacl .

Por padrão, a ACL está habilitada. Portanto, o sistema de arquivos Btrfs usa a opção de montagem acl por padrão.

**2. autodefrag e noautodefrag

**Desfragmentar um sistema de arquivos Btrfs melhorará o desempenho do sistema de arquivos reduzindo a fragmentação de dados.

A opção de montagem autodefrag permite a desfragmentação automática do sistema de arquivos Btrfs.

A opção de montagem noautodefrag desativa a desfragmentação automática do sistema de arquivos Btrfs.

Por padrão, a desfragmentação automática está desabilitada. Portanto, o sistema de arquivos Btrfs usa a opção de montagem noautodefrag por padrão.

**3. compactar e compactar-forçar

**Controla a compactação de dados no nível do sistema de arquivos do sistema de arquivos Btrfs.

A opção compactar compacta apenas os arquivos que valem a pena compactar (se compactar o arquivo economizar espaço em disco).

A opção compress-force compacta todos os arquivos do sistema de arquivos Btrfs, mesmo que a compactação do arquivo aumente seu tamanho.

O sistema de arquivos Btrfs suporta muitos algoritmos de compactação e cada um dos algoritmos de compactação possui diferentes níveis de compactação.

Os algoritmos de compactação suportados pelo Btrfs são: lzo , zlib (nível 1 a 9) e zstd (nível 1 a 15).

Você pode especificar qual algoritmo de compactação usar para o sistema de arquivos Btrfs com uma das seguintes opções de montagem:

• compress=algoritmo:nível
• compress-force=algoritmo:nível

Para obter mais informações, consulte meu artigo Como habilitar a compactação do sistema de arquivos Btrfs .

**4. subvol e subvolid

**Estas opções de montagem são usadas para montar separadamente um subvolume específico de um sistema de arquivos Btrfs.

A opção de montagem subvol é usada para montar o subvolume de um sistema de arquivos Btrfs usando seu caminho relativo.

A opção de montagem subvolid é usada para montar o subvolume de um sistema de arquivos Btrfs usando o ID do subvolume.

Para obter mais informações, consulte meu artigo Como criar e montar subvolumes Btrfs .

**5. dispositivo

A opção de montagem de dispositivo** é usada no sistema de arquivos Btrfs de vários dispositivos ou RAID Btrfs.

Em alguns casos, o sistema operacional pode falhar ao detectar os dispositivos de armazenamento usados em um sistema de arquivos Btrfs de vários dispositivos ou RAID Btrfs. Nesses casos, você pode usar a opção de montagem do dispositivo para especificar os dispositivos que deseja usar para o sistema de arquivos de vários dispositivos Btrfs ou RAID.

Você pode usar a opção de montagem de dispositivo várias vezes para carregar diferentes dispositivos de armazenamento para o sistema de arquivos de vários dispositivos Btrfs ou RAID.

Você pode usar o nome do dispositivo (ou seja, sdb , sdc ) ou UUID , UUID_SUB ou PARTUUID do dispositivo de armazenamento com a opção de montagem do dispositivo para identificar o dispositivo de armazenamento.

Por exemplo,

• dispositivo=/dev/sdb
• dispositivo=/dev/sdb,dispositivo=/dev/sdc
• dispositivo=UUID_SUB=490a263d-eb9a-4558-931e-998d4d080c5d
• device=UUID_SUB=490a263d-eb9a-4558-931e-998d4d080c5d,device=UUID_SUB=f7ce4875-0874-436a-b47d-3edef66d3424

**6. degraded

A opção de montagem degradada** permite que um RAID Btrfs seja montado com menos dispositivos de armazenamento do que o perfil RAID requer.

Por exemplo, o perfil raid1 requer a presença de 2 dispositivos de armazenamento. Se um dos dispositivos de armazenamento não estiver disponível em qualquer caso, você usa a opção de montagem degradada para montar o RAID mesmo que 1 de 2 dispositivos de armazenamento esteja disponível.

**7. commit

A opção commit** mount é usada para definir o intervalo (em segundos) dentro do qual os dados serão gravados no dispositivo de armazenamento.

O padrão é definido como 30 segundos.

Para definir o intervalo de confirmação para 15 segundos, você pode usar a opção de montagem commit=15 (digamos).

**8. ssd e nossd

A opção de montagem ssd** informa ao sistema de arquivos Btrfs que o sistema de arquivos está usando um dispositivo de armazenamento SSD, e o sistema de arquivos Btrfs faz a otimização SSD necessária.

A opção de montagem nossd desativa a otimização do SSD.

O sistema de arquivos Btrfs detecta automaticamente se um SSD é usado para o sistema de arquivos Btrfs. Se um SSD for usado, a opção de montagem de SSD será habilitada. Caso contrário, a opção de montagem nossd é habilitada.

**9. ssd_spread e nossd_spread

A opção de montagem ssd_spread** tenta alocar grandes blocos contínuos de espaço não utilizado do SSD. Esse recurso melhora o desempenho de SSDs de baixo custo (baratos).

A opção de montagem nossd_spread desativa o recurso ssd_spread .

O sistema de arquivos Btrfs detecta automaticamente se um SSD é usado para o sistema de arquivos Btrfs. Se um SSD for usado, a opção de montagem ssd_spread será habilitada. Caso contrário, a opção de montagem nossd_spread é habilitada.

**10. descarte e nodiscard

Se você estiver usando um SSD que suporte TRIM enfileirado assíncrono (SATA rev3.1), a opção de montagem de descarte** permitirá o descarte de blocos de arquivos liberados. Isso melhorará o desempenho do SSD.

Se o SSD não suportar TRIM enfileirado assíncrono, a opção de montagem de descarte prejudicará o desempenho do SSD. Nesse caso, a opção de montagem nodiscard deve ser usada.

Por padrão, a opção de montagem nodiscard é usada.

**11. norecovery

Se a opção de montagem norecovery** for usada, o sistema de arquivos Btrfs não tentará executar a operação de recuperação de dados no momento da montagem.

**12. usebackuproot e nousebackuproot

Se a opção de montagem usebackuproot for usada, o sistema de arquivos Btrfs tentará recuperar qualquer raiz de árvore ruim/corrompida no momento da montagem. O sistema de arquivos Btrfs pode armazenar várias raízes de árvore no sistema de arquivos. A opção de montagem usebackuproot** procurará uma boa raiz de árvore e usará a primeira boa que encontrar.

A opção de montagem nousebackuproot não verificará ou recuperará raízes de árvore inválidas/corrompidas no momento da montagem. Este é o comportamento padrão do sistema de arquivos Btrfs.

**13. space_cache, space_cache=version, nospace_cache e clear_cache

A opção de montagem space_cache** é usada para controlar o cache de espaço livre. O cache de espaço livre é usado para melhorar o desempenho da leitura do espaço livre do grupo de blocos do sistema de arquivos Btrfs na memória (RAM).

O sistema de arquivos Btrfs suporta 2 versões do cache de espaço livre: v1 (padrão) e v2

O mecanismo de cache de espaço livre v2 melhora o desempenho de sistemas de arquivos grandes (tamanho de vários terabytes).

Você pode usar a opção de montagem space_cache=v1 para definir a v1 do cache de espaço livre e a opção de montagem space_cache=v2 para definir a v2 do cache de espaço livre.

A opção de montagem clear_cache é usada para limpar o cache de espaço livre.

Quando o cache de espaço livre v2 é criado, o cache deve ser limpo para criar um cache de espaço livre v1 .

Portanto, para usar o cache de espaço livre v1 após a criação do cache de espaço livre v2 , as opções de montagem clear_cache e space_cache=v1 devem ser combinadas: clear_cache,space_cache=v1

A opção de montagem nospace_cache é usada para desabilitar o cache de espaço livre.

Para desabilitar o cache de espaço livre após a criação do cache v1 ou v2 , as opções de montagem nospace_cache e clear_cache devem ser combinadas: clear_cache,nosapce_cache

**14. skip_balance

Por padrão, a operação de balanceamento interrompida/pausada de um sistema de arquivos Btrfs de vários dispositivos ou RAID Btrfs será retomada automaticamente assim que o sistema de arquivos Btrfs for montado. Para desabilitar a retomada automática da operação de equilíbrio interrompido/pausado em um sistema de arquivos Btrfs de vários dispositivos ou RAID Btrfs, você pode usar a opção de montagem skip_balance .**

**15. datacow e nodatacow

A opção datacow** mount habilita o recurso Copy-on-Write (CoW) do sistema de arquivos Btrfs. É o comportamento padrão.

Se você deseja desabilitar o recurso Copy-on-Write (CoW) do sistema de arquivos Btrfs para os arquivos recém-criados, monte o sistema de arquivos Btrfs com a opção de montagem nodatacow .

**16. datasum e nodatasum

A opção datasum** mount habilita a soma de verificação de dados para arquivos recém-criados do sistema de arquivos Btrfs. Este é o comportamento padrão.

Se você não quiser que o sistema de arquivos Btrfs faça a soma de verificação dos dados dos arquivos recém-criados, monte o sistema de arquivos Btrfs com a opção de montagem nodatasum .

Perfis Btrfs

Um perfil Btrfs é usado para informar ao sistema de arquivos Btrfs quantas cópias dos dados/metadados devem ser mantidas e quais níveis de RAID devem ser usados para os dados/metadados. O sistema de arquivos Btrfs contém muitos perfis. Entendê-los o ajudará a configurar um RAID Btrfs da maneira que você deseja.

Os perfis Btrfs disponíveis são os seguintes:

single : Se o perfil único for usado para os dados/metadados, apenas uma cópia dos dados/metadados será armazenada no sistema de arquivos, mesmo se você adicionar vários dispositivos de armazenamento ao sistema de arquivos. Assim, 100% do espaço em disco de cada um dos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos pode ser utilizado.

dup : Se o perfil dup for usado para os dados/metadados, cada um dos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos manterá duas cópias dos dados/metadados. Assim, 50% do espaço em disco de cada um dos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos pode ser utilizado.

raid0 : No perfil raid0 , os dados/metadados serão divididos igualmente em todos os dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos. Nesta configuração, não haverá dados/metadados redundantes (duplicados). Assim, 100% do espaço em disco de cada um dos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos pode ser usado. Se, em qualquer caso, um dos dispositivos de armazenamento falhar, todo o sistema de arquivos será corrompido. Você precisará de pelo menos dois dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid0 .

raid1 : No perfil raid1 , duas cópias dos dados/metadados serão armazenadas nos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos. Nesta configuração, a matriz RAID pode sobreviver a uma falha de unidade. Mas você pode usar apenas 50% do espaço total em disco. Você precisará de pelo menos dois dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid1 .

raid1c3 : No perfil raid1c3 , três cópias dos dados/metadados serão armazenadas nos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos. Nesta configuração, a matriz RAID pode sobreviver a duas falhas de unidade, mas você pode usar apenas 33% do espaço total em disco. Você precisará de pelo menos três dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid1c3 .

raid1c4 : No perfil raid1c4 , quatro cópias dos dados/metadados serão armazenadas nos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos. Nesta configuração, a matriz RAID pode sobreviver a três falhas de unidade, mas você pode usar apenas 25% do espaço total em disco. Você precisará de pelo menos quatro dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid1c4 .

raid10 : No perfil raid10 , duas cópias dos dados/metadados serão armazenadas nos dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos, como no perfil raid1 . Além disso, os dados/metadados serão divididos entre os dispositivos de armazenamento, como no perfil raid0 .

O perfil raid10 é um híbrido dos perfis raid1 e raid0 . Alguns dos dispositivos de armazenamento formam arrays raid1 e alguns desses arrays raid1 são usados para formar um array raid0 . Em uma configuração raid10 , o sistema de arquivos pode sobreviver a uma única falha de unidade em cada uma das matrizes raid1 .

Você pode usar 50% do espaço total em disco na configuração raid10 . Você precisará de pelo menos quatro dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid10 .

raid5 : No perfil raid5 , uma cópia dos dados/metadados será dividida entre os dispositivos de armazenamento. Uma única paridade será calculada e distribuída entre os dispositivos de armazenamento do array RAID.

Em uma configuração raid5 , o sistema de arquivos pode sobreviver a uma única falha de unidade. Se uma unidade falhar, você pode adicionar uma nova unidade ao sistema de arquivos e os dados perdidos serão calculados a partir da paridade distribuída das unidades em execução.

Você pode usar 1 00x(N-1)/N % do total de espaços em disco na configuração raid5 . Aqui, N é o número de dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos. Você precisará de pelo menos três dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid5 .

raid6 : No perfil raid6 , uma cópia dos dados/metadados será dividida entre os dispositivos de armazenamento. Duas paridades serão calculadas e distribuídas entre os dispositivos de armazenamento do array RAID.

Em uma configuração raid6 , o sistema de arquivos pode sobreviver a duas falhas de unidade ao mesmo tempo. Se uma unidade falhar, você poderá adicionar uma nova unidade ao sistema de arquivos e os dados perdidos serão calculados a partir das duas paridades distribuídas das unidades em execução.

Você pode usar 100x(N-2)/N % do espaço total em disco na configuração raid6 . Aqui, N é o número de dispositivos de armazenamento adicionados ao sistema de arquivos. Você precisará de pelo menos quatro dispositivos de armazenamento para configurar o sistema de arquivos Btrfs no perfil raid6 .

@ bf47c19e:c3d2573b

bitcoinstandard.rs

---

PREUZMITE ODLOMAK

KUPITE KNJIGU

Autor Bitkoin standarda, ekonomista Sajfedin Amus, vešto uvodi svakog čitaoca u svet digitalnog novca pokazujući da bitkoin može da postane dominantni čuvar vrednosti u budućnosti, a jedna od glavnih snaga knjige je njena sposobnost da objasni kompleksne ekonomske i tehničke aspekte bitkoina na razumljiv i jednostavan način.

Sajfedin Amus prvo prikazuje fascinantnu istoriju tehnologija novca i istražuje šta je tim tehnologijama dalo njihovu monetarnu ulogu, kako su je izgubile, šta nas to uči o poželjnim osobinama novca i kako je bitkoin osmišljen da unapredi te tehnologije. Amus zatim objašnjava ekonomske, društvene, kulturne i političke prednosti zdravog novca u odnosu na nezdrav novac kako bi omogućio relevantnu raspravu o ulozi koju bi bitkoin mogao imati u digitalnoj ekonomiji budućnosti. Umesto kao valuta za kriminalce ili jeftina masovna mreža za plaćanja, ova knjiga pokazuje kako bitkoin izrasta kao decentralizovana, politički neutralna, slobodnotržišna alternativa nacionalnim centralnim bankama, sa potencijalno ogromnim implikacijama za individualnu slobodu i prosperitet.

Sa ovim osnovama, knjiga prelazi na objašnjenje funkcionisanja bitkoina na lak i intuitivan način. Bitkoin je decentralizovani, distribuirani softver koji omogućava svojim korisnicima da koriste internet za obavljanje tradicionalnih funkcija novca bez oslanjanja na bilo kakve autoritete ili infrastrukturu u fizičkom svetu. Bitkoin se tako najbolje razume kao prvi uspešno implementirani oblik digitalne gotovine i digitalnog tvrdog novca – digitalni oblik zlata.

Amusovo čvrsto razumevanje tehnoloških mogućnosti kao i istorijskih realnosti evolucije novca omogućava istraživanje posledica dobrovoljnog slobodnog tržišta novca. Izazivajući najsvetije državne monopole, bitkoin pomera klatno suvereniteta od vlada ka pojedincima, nudeći nam primamljivu mogućnost sveta u kojem je novac potpuno odvojen od politike i nesputan granicama.

Završno poglavlje knjige istražuje neka od najčešćih pitanja u vezi sa bitkoinom: Da li je rudarenje bitkoina rasipanje energije? Da li je bitkoin za kriminalce? Ko kontroliše bitkoin i mogu li ga promeniti ako žele? Kako se bitkoin može uništiti? I šta misliti o svim hiljadama kopija bitkoina i mnogim navodnim primenama bitkoinove „blockchain tehnologije“?

@ 9223d2fa:b57e3de7

12,600 steps

@ 6e0ea5d6:0327f353

Ascolta.

We live in times where the average man is measured by the speeches he gives — not by the commitments he keeps. People talk about dreams, goals, promises… but what truly remains is what’s honored in the silence of small gestures, in actions that don’t seek applause, in attitudes unseen — yet speak volumes.

Punctuality, for example. Showing up on time isn’t about the clock. It’s about respect. Respect for another’s time, yes — but more importantly, respect for one’s own word. A man who is late without reason is already running late in his values. And the one who excuses his own lateness with sweet justifications slowly gets used to mediocrity.

Keeping your word is more than fulfilling promises. It is sealing, with the mouth, what the body must later uphold. Every time a man commits to something, he creates a moral debt with his own dignity. And to break that commitment is to declare bankruptcy — not in the eyes of others, but in front of himself.

And debts? Even the small ones — or especially the small ones — are precise thermometers of character. A forgotten sum, an unpaid favor, a commitment left behind… all of these reveal the structure of the inner building that man resides in. He who neglects the small is merely rehearsing for his future collapse.

Life, contrary to what the reckless say, is not built on grand deeds. It is built with small bricks, laid with almost obsessive precision. The truly great man is the one who respects the details — recognizing in them a code of conduct.

In Sicily, especially in the streets of Palermo, I learned early on that there is more nobility in paying a five-euro debt on time than in flaunting riches gained without word, without honor, without dignity.

As they say in Palermo: L’uomo si conosce dalle piccole cose.

So, amico mio, Don’t talk to me about greatness if you can’t show up on time. Don’t talk to me about respect if your word is fickle. And above all, don’t talk to me about honor if you still owe what you once promised — no matter how small.

Thank you for reading, my friend!

If this message resonated with you, consider leaving your "🥃" as a token of appreciation.

A toast to our family!

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na luxb.substack.com.

27.10.2022 / Autor: Lux Bitcoin

---

Najosnovniji način prijenosa vrijednosti je trampa.

Trampa, međutim, ima tri glavna ograničenja: zahtijeva podudarnost razmjera, prostora i vremena.

Podudarnost razmjera: ono što želite možda nema istu vrijednost kao ono što želite dati.

Podudarnost prostora: ono što želite može biti na različitim mjestima od onoga što želite dati.

Podudarnost vremena: ono što želite možda nema istu kvarljivost kao ono što želite dati.

Kako bi se prevladala ova ograničenja, pokušalo se koristiti intermedijarni dobra, s funkcijom novca.

Ta su dobra morala biti lako djeljiva, lako prenosiva, lako prepoznatljiva i nekvarljiva. Stoga su morala biti potrošna u razmjeru, prostoru i vremenu.

Potrošnost kroz vrijeme je najzanimljivije svojstvo.

Neko dobro se može potrošiti kroz vrijeme ako je fizički nepromjenjivo. Ali nepromjenjivost materijala nije dovoljna za očuvanje vrijednosti, potrebno je i održavati stabilnom količinu dostupnu na tržištu.

Da bismo razumjeli ovaj koncept, uzmimo primjer RAI kamenja, koje se koristilo kao valuta na otoku Yap.

Izvorno je nabaviti ovo kamenje bilo vrlo teško, pa nije bilo načina da se ih se previše inflacionira, ali iskrcavanjem kapetana O'Keefea 1871. situacija se promijenila. Zahvaljujući tehnološki naprednijim alatima kapetan je bio u stanju nabaviti nebrojeno kamenje, stvorivši inflaciju i uzrokovao da RAI izgubi status valute.

Inflacija nekog dobra uzrokuje mu gubitak vrijednosti.

Gubitak vrijednosti dobra otežava njegovu trošnost.

Povijest novca

Nakon pokušaja sa stokom, kamenjem, školjkama, žitaricama i solju, odlučeno je da se metalima pripiše funkciju novca, budući da ih se moglo modelirati u jednakim jedinicama.

Među metalima koji su se koristili kao novac, zlato je postalo dominantno zbog svoje nepromjenjivosti i iznimne teškoće u pronalaženju. Ove dvije karakteristike omogućile su mu da zadrži svoju vrijednost tijekom godina.

Novac koji ne zadržava svoju vrijednost tijekom vremena uzrokuje ogromnu štetu zajednicama. Uzmimo primjer Rimskog carstva.

Uvođenje Aureusa od strane Julija Cezara omogućilo je ogromno i uspješno tržište koje se širilo diljem Europe i Mediterana.

Međutim, Neron je, u nedostatku sredstava, počeo kovati novac sa sve manjom količinom plemenitog metala. S ovim trikom mogao je računati na mnogo više sredstava da ugodi narodu, primjerice davanjem kruha i igara.

Što su financije bile lošije, to se više metala oduzimalo. Od 8 grama Cezarovog Aureusa, sa godinama se prešlo na novčić sa samo 4,5 grama zlata. To je omogućilo carevima da troše iznad svojih mogućnosti, stvarajući osnove za ekonomsku propast carstva.

Kraj Carigrada također se poklopio sa devalvacijom novca. Sa novčanim padom dogodio se i kulturni, financijski i vojni pad.

Pad rimskog carstva i stalna devalvacija novca stvorili su ozbiljne prepreke trgovini i naveli stanovništvo da se organizira u male samodostatne zajednice nepovjerljive jedna prema drugoj.

Preporod nakon razdoblja ratova i gladi koincidirao je s usvajanjem novog novčanog standarda. Sve je počelo u Firenci 1252. godine kada je grad uveo florin, zlatnik s fiksnom težinom. Zahvaljujući svojoj stabilnosti, florin je postupno zamijenio sve bakrene i brončane kovanice koje se lako inflatiralo i predstavljao je uzor cijeloj Europi. Venecija je bila prva koja je slijedila primjer Firence kujući Dukat, ali još 150 drugih gradova prilagodilo se novom standardu.

S procvatom trgovine Europa, a posebno Italija, doživjeli su veliki gospodarski i kulturni procvat.

Usvajanje jakog novca kroz povijest uvijek je bilo nagrađeno rastom i prosperitetom. Drugi primjer je Britansko Carstvo, najveće u ljudskoj povijesti, koje je usvojilo moderni zlatni standard 1717. Iako se zlatom nije više trgovalo u malim transakcijama, ono je i dalje ostalo kao referenca za novčanice.

Zemlje poput Indije i Kine skupo su platile izbor kasnije prilagodbe zlatnom standardu.

Dok je veći dio planeta usvajao zlatno standard, stigla je La Belle Epoque, jedno od najprosperitetnijih razdoblja u ljudskoj povijesti. Uz jaki novac zajednički svim zemljama poticana je trgovina, a stabilnost novca tijekom vremena omogućila je akumulaciju kapitala potrebnog za ulaganja.

Godine 1914., s Prvim svjetskim ratom, zlatni standard je suspendiran.

Ako su sa jakim novcem ratovi završavali kad je državi nedostajalo novca, sa slabim novcem to više nije bio problem. Skriveni porez, inflacija, omogućio je nastavak ratova sve dok cjelokupno nacionalno bogatstvo nije erodirano.

Nakon rata, Sjedinjene Države doživjele su najgoru gospodarsku krizu ikada zabilježenu: Veliku depresiju. Uvriježeneo je mišljenje da se iz depresije izašlo zahvaljujući povećanju javne potrošnje (New Deal). Zapravo, kreditna ekspanzija 1920-ih je to uzrokovala, a New Deal je samo pogoršao situaciju.

U 1930-ima države su nastavile napuhavati valute.

Totalitarni režimi imali su svaki interes financirati se bez ubiranja poreza.

Keynes, ekonomist koji je rat smatrao učinkovitim načinom borbe protiv nezaposlenosti, teoretizirao je izlazak iz zlatnog standarda.

Drugi svjetski rat doista nije kasnio.

Godine 1971. Sjedinjene države definitivno napuštaju zlatni standard, započevši neobuzdanu monetarnu ekspanziju koja traje sve do danas. Za predodžbu: ako je 1971. unca zlata vrijedila 35 dolara, danas vrijedi 1500.

Korištenjem lako inflatornih valuta riskira se hiperinflaciju, odnosno drastičan gubitak kupovne moći u kratkom vremenu.

Primjeri hiperinflacije su Njemačka 1920-ih s dnevnom inflacijom od 20%, te Mađarska 1940-ih s dnevnom inflacijom od 207%.

U Mađarskoj su se cijene udvostručavale svakih 15 sati, što je učinilo apsolutno nemogućim uštedu i prijenos vrijednosti tijekom vremena.

Očigledno sve to ne bi bilo moguće s novcem koji teško podliježe inflaciji.

Bitcoin

Prije Bitcoina bile su moguće samo dvije vrste plaćanja:

• Gotovinska plaćanja bez posrednika

• Elektronička plaćanja putem posrednika

Gotovinska plaćanja su trenutna, ali zahtijevaju fizičku prisutnost obiju strana. Elektronička plaćanja mogu se izvršiti i na daljinu, ali za to je potreban posrednik koji ovjerava plaćanje i naplatu.

Bitcoin je prvi oblik novca koji omogućuje elektronička plaćanja bez uključivanja posrednika kao što su države ili banke, a to ga također čini prvom valutom koja nije podložna inflaciji, koja se ne može zaplijeniti, koja se ne može cenzurirati, koja može prenijeti vrijednost bolje od bilo čega kroz redove veličine, prostor i vrijeme.

Ako zlato ima inflaciju koja fluktuira oko 2%, Bitcoin ima inflaciju koja se prepolovi svake 4 godine sve dok ne dosegne nulu i ostane tamo zauvijek. Bitcoin je, dakle, prva valuta u povijesti koja će imati nultu inflaciju.

Prednosti Bitcoina u odnosu na zlato su ogromne: lakše ga je prenositi, omogućuje veću transparentnost i jamči manju inflaciju.

S manje inflacije:

1 - čuva se vrijednost tijekom vremena;

2 - olakšava se trgovanje;

3 - olakšava se ekonomska računica;

4 - jamči se sloboda pojedincima neovisno od središta moći.

Vremenska preferencija

Racionalnim pojedincima je uvijek bolje odmah pristupiti nekom dobru nego to odgađati tijekom vremena. Upravo zato se čekanje u gospodarstvu uvijek mora nagraditi.

Vrednovanje budućnosti u odnosu na sadašnjost omogućuje proizvodnju kapitalnih dobara, odnosno dobara stvorenih ne za potrošnju, već korisnih za proizvodnju budućih dobara.

Primjer: s čamcem se ulovi više ribe nego golim rukama, ali da bi se izgradio čamac potrebno je žrtvovati vrijeme i energiju bez istančane nagrade.

Zamislimo dvije individue na pustom otoku.

Laura budućnost shvaća vrlo ozbiljno;

Mario preferira trenutačno zadovoljstvo.

Mario provodi 8 sati dnevno kako bi golim rukama ulovio potrebnu ribu. Laura čini isto, ali nakon pecanja još dva sata posvećuje izradi štapa za pecanje. Nakon tjedan dana Laura je dovršila štap za pecanje i time može pokriti svoje dnevne potrebe u pola vremena koliko je potrebno Mariu. Sljedećih mjeseci, radeći isto sati kao i Mario, Laura ima vremena izgraditi čamac, mrežu i druge alate koji joj omogućuju da u jednom satu ulovi puno više ribe nego što Mario ulovi kroz cijele dane.

Na Stanfordu, 1960. napravljen je eksperiment.

Djeci je ponuđen slatkiš uz obećanje da će dobiti još jedan ako izdrže 15 minuta da ga ne pojedu. Djeca su stoga morala birati hoće li odmah dobiti jedan slatkiš ili dva nakon 15 minuta. Godinama kasnije, pronađena je korelacija između onih koji su uspjeli odgoditi zadovoljstvo i onih koji su postigli veće akademske i sportske rezultate.

Odgađanje zadovoljstva omogućuje štednju.

Štednja omogućuje investicije.

Investicije povećavaju produktivnost.

Štednja se općenito potiče u sigurnim društvima, gdje su porezi niski i gdje je vlasništvo zaštićeno. Temeljni čimbenik u jamčenju štednje je imati jaku valutu, koju se ne može lako napuhati. Ako valuta stalno gubi vrijednost, više se potiče da je se potroši nego da je se sačuva.

Prijelaz s valute koja gubi vrijednost na valutu koja svoju vrijednost zadržava stoga je ključno na duge staze, jer to može činiti razliku izmađu rasta ili pada jednog društva.

Valuta koja s vremenom gubi vrijednost obeshrabruje štednju u korist potrošnje, rizičnih ulaganja i zaduživanja.

Jaka valuta, osim što pogoduje štednji, poboljšava i ekonomsku računicu, odnosno omogućuje mjerenje iskusnosti resursa i donošenje racionalnih odluka o proizvodnji i potrošnji.

Npr: ako je roba za kojom postoji velika potražnja oskudna, povećanje cijene potiče njezinu proizvodnju i obeshrabruje potrošnju.

Obrnuto, ako dobra za kojim nema potražnje ima puno, pad cijene obeshrabruje njegovu proizvodnju i potiče potrošnju.

Ista dinamika vrijedi i za novac čija se cijena naziva “kamatna stopa”.

Trošak zajmova trebao bi se smanjiti ako je štednje puno, a porasti ako je štednje malo, kako bi uvijek postojala ispravna ravnoteža i ispravni poticaji.

Ponovimo koncept: ako malo tko posuđuje, kamate bi trebale pasti, tako da olakšava posuđivanje novca. Ako pak mnogi traže posudbe, kamate bi trebale porasti, kako bi se destimuliralo traženje kredita i poticala štednja.

Sa slabom valutom događa se umjesto toga da kamatne stope ne odražavaju ravnotežu između štednje i ulaganja. Centralne banke stvaraju kamatne stope koje su niže od tržišnih, potičući potrošnju i ulaganja čak i kad je štednja oskudna.

Uz investicije koje zahtijevaju više sredstava nego što su stvarno dostupna, sistemske krize su neizbježne.

Djeluje ovako:

• Stvori se nova valuta

• Povećaju se investicije

• Smanjuje se štednja

• Pokreće se više ulaganja nego što ima raspoloživih sredstava

• Investicije propadaju

Valute koje gube vrijednost ne dopuštaju cijenama da signaliziraju stvarnu oskudicu resursa, dakle da koordiniraju proizvodnju i potrošnju.

Loše investicije, nastale zbog niskih kamata i gubitka vrijednosti valute, glavni su uzrok gospodarskih kriza.

Cilj centralnih banaka je “jamčiti stabilnost cijena” povećanjem i smanjenjem količine novca. Ali osigurati stabilnost cijena promjenom mjerne jedinice je apsurdno. Mjerna jedinica je fiksna po definiciji, ne može se mijenjati ovisno o mjerenom objektu.

Stalno mijenjanje mjernih jedinica samo stvara zbunjenost, otežava ekonomsku kalkulaciju i onemogućuje pravilnu raspodjelu resursa.

Primjer: tvrtka kojoj su trebale godine da stekne konkurentsku prednost može gledati kako ona nestaje u nekoliko minuta ako je valuta zemlje dobavljača precijenjena, a valuta kupca devalvira. Tvrtka će stoga biti prisiljena zatvoriti se unatoč činjenici da realno proizvodi veliku vrijednost.

Postojanje stotina različitih valuta čija se vrijednost stalno mijenja stvara ekonomsku štetu, ne samo za resurse koji se koriste u razmjeni, već prije svega zbog nemogućnosti ekonomske kalkulacije.

Vjerujući da favoriziraju izvoz, države teže devalviranju valuta, ne shvaćajući da zapravo favoriziraju strane kupce. Novčana devalvacija nije ništa drugo nego javno financiranje izvoza, odnosno prodaja vlastite robe ispod cijene.

Ovi bi problemi nestali kad bi se koristila jedna globalna referentna valuta sa sigurnom vrijednošću.

Najveća iluzija suvremenog svijeta je ideja da vlada mora upravljati valutom.

Po Keynesu, vlada je morala poticati potrošnju u sadašnjosti i obeshrabrivati štednju za budućnost. Onima koji su mu isticali da su te politike dugoročno pogubne odgovarao bi da smo “dugoročno svi mrtvi”. Ali dugoročno, prije ili kasnije, stigne.

Jaku valutu po Keynesu je trebalo izbjegavati jer je obeshrabrivala potrošnju. Ono što nije razumio je da samo štednja dugoročno omogućuje održiva ulaganja.

Slabe valute i ratovi

Postoje tri faktora koji povezuju slabe valute i ratove:

1. Tečajne razlike i konkurentske devalvacije su prepreke slobodnoj trgovini koje se često rješavaju vojnim intervencijama. Jaka transnacionalna valuta olakšava trgovinu, ako prolazi roba nema potrebe za prolaskom vojske.

2. Ako su sa jakom valutom resursi za rat ograničeni na poreze, s inflatornom valutom država može izvlačiti bogatstvo bez ograničenja. Mogućnost stvaranja novca stoga omogućuje državama nastavak ratova i nakon što im ponestane sredstava u proračunu, sve do potpune erozije nacionalnog bogatstva.

3. Jaka valuta potiče suradnju i obeshrabruje sukobe koji bi mogli biti korisni samo kratkoročno. Što je više suradnje, što je veće tržište, to je više mogućnosti za specijalizaciju, a što je veća podjela rada, to je veća produktivnost.

Imati neinflatornu valutu također je jamstvo slobode protiv tirana.

Ako tiranin ne može stvarati novac, prisiljen ga je tražiti u obliku poreza ili posudbi, a ako se građani ne slažu sa suludom politikom tiranina mogu ga prestati financirati ili mu barem zagorčati život.

Slaba valuta, s druge strane, daje vladama mogućnost neograničene potrošnje i kupovanja pristanka stanovništva kratkoročnim ulaganjima.

Sposobnost stvaranja novca znači potencijalno neograničenu moć, a povijest je puna primjera u kojima je ta moć korištena na razorne načine.

Nije slučajnost da su svi najgori tirani u povijesti (Lenjin, Staljin, Mao, Hitler, Robespierre, Pol Pot, Mussolini, Kim Jon Il itd.) operirali sa slabom valutom koju su mogli stvarati po svom nahođenju. Jer izvlastiti je puno lakše nego naplatiti porez.

Bitcoin omogućuje prijenos novca i njegovo pohranjivanje bez potrebe za traženjem bilo čijeg dopuštenja.

Bitcoin se ne može uništiti, ne može se konfiscirati, ne može se krivotvoriti. Zbog toga je i osiguranje od pretjerane moći vlada i banaka.

Bitcoin je ekstremno učinkovit kao sredstvo razmjene budući da je digitalan, a iznimno je učinkovit kao pohrana vrijednosti imajući inflaciju koja teži ka nuli. Još uvijek je prevolatilan da bi bio obračunska jedinica, ali ima sve karakteristike da postane najbolja obračunska jedinica u povijesti.

Prevedeno s talijanskog lux_vitae@ln.tips ili lux@blink.sv

@ bf47c19e:c3d2573b

Zvanični vebsajt knjige

Srpski prevod knjige "The Little Bitcoin Book"

...

---

Zašto je Bitkoin bitan za vašu slobodu, finansije i budućnost?

Verovatno ste čuli za Bitkoin u vestima ili da o njemu raspravljaju vaši prijatelji ili kolege. Kako to da se cena stalno menja? Da li je Bitkoin dobra investicija? Kako to uopšte ima vrednost? Zašto ljudi stalno govore o tome kao da će promeniti svet?

"Mala knjiga o Bitkoinu" govori o tome šta nije u redu sa današnjim novcem i zašto je Bitkoin izmišljen da obezbedi alternativu trenutnom sistemu. Jednostavnim rečima opisuje šta je Bitkoin, kako funkcioniše, zašto je vredan i kako utiče na individualnu slobodu i mogućnosti ljudi svuda - od Nigerije preko Filipina do Venecuele do Sjedinjenih Država. Ova knjiga takođe uključuje odeljak "Pitanja i odgovori" sa nekim od najčešće postavljanih pitanja o Bitkoinu.

Ako želite da saznate više o ovom novom obliku novca koji i dalje izaziva interesovanje i usvajanje širom sveta, onda je ova knjiga za vas.

@ 6e0ea5d6:0327f353

Ascolta bene.
A man’s collapse never begins on the battlefield.
It begins in the invisible antechamber of his own mind.
Before any public fall, there is an ignored internal whisper—
a small, quiet, private decision that gradually drags him toward ruin.

No empire ever fell without first rotting from within.
The world does not destroy a man who hasn’t first surrendered to himself.
The enemy outside only wins when it finds space in the void the man has silently carved.

**Non ti sbagliare ** — there are no armies more ruthless than undisciplined thoughts.
There are no blows more fatal than the ones we deal ourselves:
with small concessions, well-crafted excuses,
and the slow deterioration of our integrity.
What people call failure is nothing more than the logical outcome
of a sequence of internal betrayals.

Afraid of the world? Sciocchezze.
But a man who’s already bowed before his own weaknesses—
he needs no enemies.
He digs his own grave, chooses the epitaph,
and the only thing the world does is toss in some dirt.

Capisci?

Strength isn’t the absence of falling, but the presence of resistance.
The true battle isn’t external.
It takes place within—where there’s only you, your conscience, and the mirror.
And it’s in that silent courtroom where everything is decided.

The discipline to say “no” to yourself
is more noble than any public glory.
Self-control is more valuable than any victory over others.

In Sicily, we learn early:
“Cu s’abbrazza cu’ so’ nemicu, si scorda la faccia di l’amicu.”
He who embraces his enemy forgets the face of his friend.
The most dangerous enemy is the one you feed daily with self-indulgence.
And the most relentless confrontation is the one you avoid in front of the mirror.

So don’t talk to me about external defeats.
Tell me where inside you the weakness began.
Tell me the exact moment you abandoned what you believed in, in the name of ease.
Because a man only falls before the world… after falling before himself.

Thank you for reading, my friend!

If this message resonated with you, consider leaving your "🥃" as a token of appreciation.

A toast to our family!

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na linkedin.com

07.12.2016 / Autor: Aleksandar Matanović

---

Kažu da su svi generali pametni posle bitke. Međutim, pošto sam se i pre „bitke“ pokazao kao dobar general (moj intervju u članku objavljenom 2 meseca pre „bitke“), daću sebi za pravo da pokušam da objasnim šta se desilo i zašto se desilo. Koga mrzi da čita članak, evo ukratko o čemu se radilo: Početkom maja sam bio zamoljen da prokomentarišem kako će prepolovljavanje nagrade za rudare u julu uticati na cenu bitkoina. Rekao sam tada da mislim da će cena do prepolovljavanja (između tačke „A“ i tačke „B“ na grafikonu) rasti, da će posle prepolovljavanja (od tačke „B“ pa na dalje) kratkoročno cena pasti, pa da će nakon toga dugoročno rasti. Upravo tako nešto se i desilo. Ipak, moram da naglasim da cena bitkoina zavisi od mnogih faktora i zaista je teško izolovati uticaj nekog pojedinačnog faktora na cenu, tako da se svaka ovakva analiza mora uzeti sa dosta rezerve.

Ovog jula desilo se nešto što se dešava jednom u 4 godine... a nisu Olimpijske igre ili 29-ti februar. Nagrada za bitkoin rudare se prepolovila i sada iznosi 12.5 bitkoina po bloku (uz to naravno ide i zbir provizija svih transakcija u bloku, ali taj iznos je i dalje bitno manji od 12.5 btc). Mnogi su mislili da će taj događaj vinuti cenu bitkoina u nebesa, verovatno i zbog toga što je nakon prethodnog prepolovljavanja nagrade krenuo rast koji je za manje od godinu dana rezultirao u povećanju cene od preko 10.000%. Ipak, prepolovljanje nagrade nije, barem kratkoročno, donelo očekivani skok cene. Objašnjenje za to se može tražiti u Hipotezi Efikasnog Tržišta.

Hipoteza Efikasnog Tržišta (HET), u svom jačem obliku, tvrdi da se sve javno dostupne informacije o nečemu (u ovom slučaju – o bitkoinu) već ogledaju u ceni tog nečega. Zbog toga, analizom tih javno dostupnih informacija nije moguće „pobediti“ tržište. Možemo diskutovati o tome koliko je tržište bitkoina efikasno i u kojoj meri je ova hipoteza na njega primenjiva, kao i tome koliko je i sama HET valjana, ali meni je početkom maja baš ta hipoteza pomogla da predvidim kretanje cene pre i posle prepolovljavanja.

Da bi cena nečega rasla, mora da postoji povećan broj onih koji to žele da kupe u odnosu na broj onih koji to žele da prodaju. Hajde da na trenutak zamislimo da se prepolovljavanje nagrade dogodilo potpuno neočekivano, to jest da niko nije znao da će se dogoditi. Špekulanti bi brzo shvatili da će se zbog smanjenog tempa generisanja novih bitkoina verovatno poremetiti odnos ponude i potražnje (u korist potražnje) i krenuli bi da kupuju nadajući se da će kasnije prodati po većoj ceni. Nesumljivo, to bi dovelo do rasta cene bitkoina, verovatno naglog.

Međutim, pošto se za prepolovljavanje unapred znalo da će se dogoditi i kada će se dogoditi, po HET ta, javno dostupna, informacija se već reflektovala na cenu pre prepolovljavanja. Prostim jezikom rečeno, pošto su ljudi očekivali rast cene posle prepolovljavanja, oni su mesecima unapred kupovali bitkoine, nadajući se da će da profitiraju posle rasta. Sva ta silna kupovina pred prepolovljavanje je povećela potražnju pa samim tim i cenu bitkoina. Ali, baš zato što su svi pokupovali bitkoine pred prepolovljavanje, kad se prepolovljavanje dogodilo – više nije imao ko da kupuje. A cena ne može da raste dalje ako nema dovoljno potražnje da tu cenu gura na gore. Baš zbog te smanjene potražnje, cena bitkoina je mesecima posle prepolovljavanja stagnirala, čak je imala i jedan ozbiljan pad, zbog BitFinex-a.

Dugoročno, naravno da je logično da prepolovljavanje nagrade ipak donese rast cene. Najpre, tempo generisanja novih bitkoina se smanjuje, a ako potražnja nastavi da raste sličnom brzinom kao i ranije, cena mora da raste. Takođe, prepolovljavanje nagrade je prepolovilo profit rudarima, koji će sada želeti da prodaju bitkoine po višoj ceni da bi zadržali sličan nivo prihoda kao ranije. Videćemo da li je jesenji rast cene upravo početak tog dugoročnog trenda rasta koji sam u članku prognozirao ili samo privremena stvar. Ipak, tu je još dosta drugih faktora, pre svih pitanje kako će bitkoin zajednica odgovoriti na problem skaliranja - što će biti jedna od narednih tema.

Napomena: Ova analiza predstavlja moje lično viđenje situacije. Nisam ekspert za analizu kretanja cene, tako da ovde navedene informacije ne treba uzimati kao relevantne pri eventualnim odlukama o kupovini ili prodaji kriptovaluta.

@ c21b1a6c:0cd4d170

🧾 Progress Report Two

Hey everyone! I’m back with another progress report for Formstr, a part of the now completed grant from nostr:npub10pensatlcfwktnvjjw2dtem38n6rvw8g6fv73h84cuacxn4c28eqyfn34f . This update covers everything we’ve built since the last milestone — including polish, performance, power features, and plenty of bug-squashing.

---

🏗️ What’s New Since Last Time?

This quarter was less about foundational rewrites and more about production hardening and real-world feedback. With users now onboard, our focus shifted to polishing UX, fixing issues, and adding new features that made Formstr easier and more powerful to use.

✨ New Features & UX Improvements

• Edit Existing Forms
• Form Templates
• Drag & Drop Enhancements (especially for mobile)
• New Public Forms UX (card-style layout)
• FAQ & Support Sections
• Relay Modal for Publishing
• Skeleton Loaders and subtle UI Polish

---

🐛 Major Bug Fixes

• Fixed broken CSV exports when responses were empty
• Cleaned up mobile rendering issues for public forms
• Resolved blank.ts export issues and global form bugs
• Fixed invalid npub strings in the admin flow
• Patched response handling for private forms
• Lots of small fixes for titles, drafts, embedded form URLs, etc.

---

🔐 Access Control & Privacy

• Made forms private by default
• Fixed multiple issues around form visibility, access control UIs, and anonymous submissions
• Improved detection of pubkey issues in shared forms

---

🚧 Some Notable In-Progress Features

The following features are actively being developed, and many are nearing completion:

• Conditional Questions:
  This one’s been tough to crack, but we’re close!
  Work in progress by keraliss and myself:
  👉 PR #252

• Downloadable Forms:
  Fully-contained downloadable HTML versions of forms.
  Being led by casyazmon with initial code by Basanta Goswami
  👉 PR #274

• OLLAMA Integration (Self-Hosted LLMs):
  Users will be able to create forms using locally hosted LLMs.
  PR by ashu01304
  👉 PR #247

• Sections in Forms:
  Work just started on adding section support!
  Small PoC PR by keraliss:
  👉 PR #217

---

🙌 Huge Thanks to New Contributors

We've had amazing contributors this cycle. Big thanks to:

• Aashutosh Gandhi (ashu01304) – drag-and-drop enhancements, OLLAMA integration
• Amaresh Prasad (devAmaresh) – fixed npub and access bugs
• Biresh Biswas (Billa05) – skeleton loaders
• Shashank Shekhar Singh (Shashankss1205) – bugfixes, co-authored image patches
• Akap Azmon Deh-nji (casyazmon) – CSV fixes, downloadable forms
• Manas Ranjan Dash (mdash3735) – bug fixes
• Basanta Goswami – initial groundwork for downloadable forms
• keraliss – ongoing work on conditional questions and sections

We also registered for the Summer of Bitcoin program and have been receiving contributions from some incredibly bright new applicants.

---

🔍 What’s Still Coming?

From the wishlist I committed to during the grant, here’s what’s still in the oven:

-[x] Upgrade to nip-44 - [x] Access Controlled Forms: A Form will be able to have multiple admins and Editors. - [x] Private Forms and Fixed Participants: Enncrypt a form and only allow certain npubs to fill it. - [x] Edit Past Forms: Being able to edit an existing form. - [x] Edit Past Forms
- [ ] Conditional Rendering (in progress)
- [ ] Sections (just started)
- [ ] Integrations - OLLAMA / AI-based Form Generation (near complete)
- [ ] Paid Surveys
- [ ] NIP-42 Private Relay support

---

❌ What’s De-Prioritized?

• Nothing is de-prioritized now especially since Ollama Integration got re-prioritized (thanks to Summer Of Bitcoin). We are a little delayed on Private Relays support but it's now becoming a priority and in active development. Zap Surveys will be coming soon too.

---

💸 How Funds Were Used

• Paid individual contributors for their work.
• Living expenses to allow full-time focus on development

---

🧠 Closing Thoughts

Things feel like they’re coming together now. We’re out of "beta hell", starting to see real adoption, and most importantly, gathering feedback from real users. That’s helping us make smarter choices and move fast without breaking too much.

Stay tuned for the next big drop — and in the meantime, try creating a form at formstr.app, and let me know what you think!

@ bf47c19e:c3d2573b

PREUZMITE ODLOMAK

KUPITE ELEKTRONSKO IZDANJE KNJIGE

Autor: Natanijel Poper

Prevodilac: Nevena Andrić

---

Kako funkcioniše novac, ko iz njega izvlači korist i kako bi sve to moglo izgledati ubuduće.

Bitkoin, revolucionarna digitalna valuta i finansijska tehnologija, predstavlja začetak jednog globalnog društvenog pokreta utopijskih stremljenja. Ideja nove valute, koju održavaju personalni računari širom sveta, bila je predmet brojnih šala, ali to je nije sprečilo da preraste u tehnologiju vrednu više milijardi dolara, tehnologiju s mnoštvom sledbenika, koji je smatraju najvažnijim novim izumom još od stvaranja interneta.

Poklonici bitkoina, od Pekinga do Buenos Ajresa, u njemu vide mogućnost postojanja finansijskog sistema bez uticaja vlade ili banaka, novu globalnu valutu digitalne ere. Digitalno zlato je neobična priča o jednom grupnom izumu, pripovest o ličnostima koje su stvorile bitkoin, uključujući i jednog finskog studenta, argentinskog milionera, kineskog preduzetnika, Tajlera i Kamerona Vinklvosa, tajanstvenog tvorca bitkoina Satošija Nakamota, kao i Rosa Ulbrihta, osnivača Silk rouda, tržišta narkotika na internetu.

„Sjajna priča. Bitkoin će preobraziti i finansijski svet i našu upotrebu interneta, a ova izuzetno zanimljiva knjiga predstavlja hroniku njegovog neverovatnog nastanka. Poperova priča se ne ispušta iz ruke, puna je živopisnih izumitelja, i predstavlja ključno štivo za svakoga ko želi da razume budućnost.“ Volter Ajzakson, autor knjige Stiv Džobs

„Bitkoin je možda tekovina informatičkih nauka, ali priča o njemu je priča o ljudima. Ovaj nadasve zabavan istorijat podseća nas da istina može biti čudnija od književnosti, i ponekad je spektar stvarnih ličnosti još neobičniji i zanimljiviji od književnih.“ Lari Samers, bivši ministar finansija SAD

Trejler za knjigu "Digitalno zlato" Natanijela Popera

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

29.04.2020. / Autor: Aleksandar Matanović

---

U poslednjih par meseci smo naučili da mnoge stvari koje deluju sigurno i nepromenljivo zapravo ne moraju da budu takve. Ove godine nećemo gledati tenis na Vimbldonu, a olimpijske igre su odložene za sledeću godinu. Ipak, i u ovim ludim vremenima postoje stvari za koje možemo biti sigurni da će se dogoditi tačno kada su bile i planirane. Jedna od njih je prepolovljavanje nagrade za rudare bitkoina, poznatije kao „bitcoin halving“ u ovom slučaju u doba korone.

Za one kojima je ova tematika nova, samo par rečenica o halving-u. „Rudari“ su ljudi koji svoj hardver koriste za održavanje bitkoin mreže. Za svaki novi blok transakcija koji se doda u blokčejn, neko od rudara dobije 12.5 BTC, a to se deševa otprilike na svakih 10 minuta. Nakon prepolovljavanja nagrade, rudari će dobijati 6.25 BTC po bloku.

„Bitcoin halving“ je planiran za 11.05., možda bude dan-dva pre ili kasnije, ali neće odstupiti više od toga. To je inače nešto što je predviđeno da se dešava na svake 4 godine, ali se zbog skoro neprekidnog rasta procesorske snage rudara do sada dešavalo u intervalima koji su nešto kraći od 4 godine (prethodno prepolovljavanje nagrade se desilo u julu 2016.).

Pre 4 godine sam pisao na ovu temu kada sam od strane Cointelegraph-a bio zamoljen da prognoziram uticaj halvinga na cenu. Par meseci kasnije sam napisao i članak u kojem sam objasnio kako sam uspeo da pogodim kretanje cene.

Da nema korone, moja prognoza se u principu ne bi razlikovala od prognoze koju sam dao pre 4 godine. Sa koronom, pokazalo se da je teško bilo šta prognozirati. Često sam govorio da bi bitkoin eksplodirao (u pozitivnom smislu) da je postojao 2008. godine tokom ekonomske krize. I dalje to mislim. Međutim, kriza sa kojom se sad suočavamo nije ista kao ona od pre 12 godina. Tada smo imali krah finansijskog sistema koji je ozbiljno uzdrmao čak i najveće svetske banke, samim tim i poverenje u bankarski sistem. Alternativa u vidu kriptovaluta bi u tim okolnostima mnogima bila vrlo zanimljiva. Ipak, sada nemamo krizu finansijskog sistema, barem ne još uvek. Iako mnogi prognoziraju da nas čeka kriza koja će biti ozbiljnija od one iz 2008. godine, mislim da malo ko razmišlja o dugoročnim posledicama u ovom trenutku i o tome koje investicije će dugoročno biti najisplativije.

Dugoročno planiranje je u ovim okolnostima luksuz koji retko ko može sebi da priušti. U situciji kad su ljudi zabrinuti za svoj život i život svojih bližnjih, kad su ostali bez posla ili se plaše da mogu ostati (ili se plaše da li će im biznis preživeti, ako su vlasnici biznisa), verovatno da retko ko razmišlja o tome da li je pametnije investirati u zlato ili digitalno zlato (kako mnogi nazivaju bitkoin) i šta će za 5 ili 10 godina doneti veći profit.

Zbog činjenice da je ceo svet zaokupljen virusom, mislim da će prepolovljavanje nagrade za rudare proći relativno neopaženo, pogotovo u mejnstrim medijima. Od početka krize, cena kriptovaluta se kretala slično kao i indeksi na svetskim berzama, što je čudno, barem gledajući istoriju… mada, u svojoj relativno kratkoj istoriji bitkoin se još nije susreo sa koronom, niti bilo čime sličnim. Kratkoročno, mislim da će na cenu bitkoina mnogo više uticati talasi osećaja panike i optimizma koji će se na globalnom nivou smenjivati kao posledica daljih dešavanja vezano za koronu, nego prepolovljavanje nagrade za rudare ili bilo šta drugo što se dešava unutar same kripto industrije. Zbog toga, ne bih se usudio da dam bilo kakvu procenu kad je u pitanju kratkoročno kretanje cene bitkoina.

Dugoročno gledano, ja sam već oko 8 godina optimista (uz par kratkotrajnih kriza) kad je bitkoin u pitanju i to korona neće promeniti. Kao što sve pandemije prolaze, proći će i korona, pa će svet morati da se suoči sa dugoročnim posledicama svojih kratkoročnih odluka koje su donete i koje će biti donete tokom narednih meseci. Ovde ni na koji način ne želim da te odluke dovodim u pitanje, jer u ovakvim situacijama ne postoje dobra rešenja, samo manje ili više loša. I samo vreme može da pokaže koja su bila kakva. Ipak, koliko god neke odluke bile opravdane ili iznuđene, one će imati posledice.

Ekonomija je stala i mnoge države su već najavile ozbiljno doštampavanje novca kako bi ponovo pokrenule privredu. Imajući u vidu da su i pre tog doštampavanja, države mahom bile ozbiljno zadužene, postavlja se pitanje koliko dodatnog zaduživanja može da se podnese. Ovo će biti ozbiljan izazov čak i za najjače svetske ekomije, a posebno za one slabije. Iznenadilo bi me da ova kriza ne prouzrokuje ozbiljne nivoe inflacije i devalvacije valuta, pa čak i potpuni bankrot u nekim od zemalja u razvoju. Nikako ne isključujem mogućnost da se tako nešto desi i u nekoj od razvijenih zemalja. Valuta koja se ne može nekontrolisano doštampavati i time obezvređivati može biti vrlo simpatična alternativa u tim okolnostima.

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na ecd.rs

18.08.2020 / Autor: Igor Mirković

---

Činjenica je da živimo u vremenu u kome su informacije dostupne na dohvat ruke, svuda i svima. Analiza najsitnijih detalja zaobilazi ljudske, ponekad pogrešne procene, potpomognuta kompjuterskom tačnošću dovodi nas do maestralnih otkrića. U izobilju sačuvanih podataka blokčejn industrije gde je transparentnost glavni adut, kruži velika nepoznanica koja zbog svoje nerešivosti prerasta u misteriju. Ko je idejni tvorac Bitkoina, jednog od najuticajnijih projekata u modernoj finansijskoj industriji i znate li ko je misteriozni Satoši Nakamoto?!

Nepoznati genije, čija je kreacija najpoznatija alternativa čitavom svetskom monetarnom sistemu ali i svakodnevnom životu, kome svi nalazimo zamerke, na koje smo navikli da prećutimo i prihvatimo ih jer mislimo da tako mora, imao je ideju o konceptu čuvanja i razmene vrednosti koja će savršeno funkcionisati unutar društva. Bitkoin je prvi put prezentovan javnosti 31. oktobra 2008. u tekstu koji se popularno naziva Bitkoin Whitepaper i predstavlja dokument o filozofiji u rešavanju određenog problema. Bitkoin Whitepaper je kao autor potpisao Satoši Nakamoto.

Satoši Nakamotov Bitkoin whitepaper

Kandidata koji mogu biti iza ovog imena ili pseudonima svakako ima, ali nećemo odmotavati klupko unazad, nego ćemo pratiti Satošijev rad i stvari koje zapravo znamo kako bi nas dovele do nekoga ili nečega. Saznanja, ko je to, koristeći taktiku dobrih poker igrača, u kojoj ne moramo videti kroz zatamnjene naočare drugih igrača kako bi ih pročitali, već ćemo tumačiti njihove postupke, govor tela, izbor reči…

Sami počeci ovakve ideje datiraju mnogo ranije i idu do 1980. godine i Cypherpunk zajednice koja je bila sačinjena od fanatika za brigu o privatnosti podataka na internetu i kriptografa koji su kreirali softvere za zaštitu podataka. To je bila privilegija državnika na visokim pozicijama sa pristupom poverljivim informacijama i naravno, tajni alat vrhunskih špijuna. Cypherpunk su aktivisti koji se zalažu za široku upotrebu kriptografije i tehnologije za unapređenje privatnosti, kao puta ka društvenim i političkim promenama.

Zaštita privatnosti je smatrana bitnom ali nije bila masovno dostupna, a Cypherpunk zajednica se zalagala protiv sistema „Veliki brat“ sistema u kome je nekome iznad uvek dostupan uvid u naše aktivnosti. Promovisali su zaštitu, enkripciju i bezbednost na individualnom nivou, u kome bi svako trebalo da preduzme dostupne mere predostrožnosti i zaštiti svoj virtuelni (lični) identitet.

Pretpostavljamo da je Satoši bio deo ove zajednice jer je definitivno bio njihov istomišljenik i kao inspiraciju za kreiranje Bitkoina imao je par postojećih projekata iz zajednice poput B-Money, Digi Cash ili Bit Gold koji su idejno bili slični Bitkoinu ali neuspešni u realizaciji.

Nakon objavljivanja Bitkoina, Satošijeva ideja se postepeno širila zajednicom i privukla brojne programere koji su bili voljni da daju svoj doprinos u razvijanju i adaptaciji, ali je Satošijev lik i dalje ostao neotkriven jer je sa saradnicima komunicirao isključivo porukama preko e-mail adrese i foruma, koristeći potrebnu zaštitu. Njegova lokacija i ostali tragovi do njega bili su nedostupni. Čak i njegovi najbliži saradnici znali su ga samo kao internet nalog sa alijasom Satoši Nakamoto.

Citat iz „The Crypto Anarchist Manifesto“

Pored toga što je bio ključna osoba za kreaciju i razvoj Bitkoina, nije upadao u oči javnosti jer mediji i ljudi koji su čuli za Bitkoin, masovnu primenu i uspeh projekta tretirali su kao naučnu fantastiku i nisu joj pridavali bitan, a kamoli revolucionaran značaj.

03.01.2009. nakon niza transakcija, uspešno je „izrudaren“ prvi blok u Bitkoin blokčejnu i nagrada koja je sledila rudaru tog bloka (Satošiju) bila je 50 BTC. U kompjuterskom kodu prvog bloka nalazi se „skrivena poruka“ koja kada se dešifruje glasi:

– The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailoutfor banks

Ova poruka se podudara sa naslovnom stranom londonskih novina tog dana, ukazujući na pogrešne poteze postojećeg monetarnog i finansijskog sistema, koji su razlog nastanka Bitkoina. Država pomaže banke i privredu tako što im puni čašu za podsticaj ekonomije, ali flaša novca iz koje uporno dolivaju je fiktivna i napunjena je novcem „ispod čekića“, kojim se kupuje socijalni i ekonomski mir.

Bitkoin programeri

Kako je vreme prolazilo, mnogi su uvideli prednosti koje Bitkoin ima, broj korisnika se povećavao, a mreža je bila sve stabilnija. Satoši je aktivno radio sa brojnim programerima na razvitku same tehnologije, ali teško je bilo kontrolisati pravac u kome će Bitkoin biti korišćen. Novac koji ne može biti kontrolisan od strane Centralne Banke, ne može biti oporezivan, nije inflatoran i može biti poslat i primljen svuda, veoma brzo zloupotrebljen je kao savršen način finansiranja i plaćanja projekata koji su smatrani krajnje ilegalnim i zabranjem od strane vlada širom sveta.

Jedan od takvih slučajeva bio je WikiLeaks skandal 2010. godine, koji je koristio Bitkoin kao sredstvo finansiranja svog sajta, na kome su objavljivani ukradeni podaci koji su bili strogo poverljivi i zabranjeni za javnost, a sadržali su brojne malverzacije i tajne dogovore medju državama.

Satoši Nakamoto je osporavao korišćenje Bitkoina u ove svrhe, ali zbog same prirode Bitkoin-a bilo je nemoguće da se ovako nešto spreči. Borba izmedju dobrog i lošeg koja se vodila u zajednici, nastala neiskustvom u do tada neviđenoj situaciji i višestruke neregulative, moralno je potresla Satošija, koji nedugo zatim na misteriozni način nestaje sa svih foruma… Ostavlja samo komentar: „Bilo bi mnogo bolje da je Bitkoin privukao pažnju javnosti na bilo koji drugi način, osim na ovaj. WikiLeaks je uzburkao roj pčela, koji je sada krenuo na nas.“

Svestan mogućih problema sa vlastima zbog svoje kreacije, odlučuje da se potpuno povuče i prepusti razvijanje projekta svojim najbližim saradnicima i zajednici. Bitkoin je nastavio da se razvija i istakli su se mnogi koji su uticali na unapređenje kako tehničke pozadine projekta tako i medijske prihvaćenosti i pravne regulative.

Ljudi lako shvate Bitkoin, jer je ideja o savršenom finansijskom trzistu u njihovoj glavi vrlo slična, a Satoši se pobrinuo da tehnoloski podupre takvu zamisao. Čovek koji je živeo za procvat tehnologije u kojoj je anonimnost i dostupnost vrlina, van svakog zla modernog doba, u kome se često zloupotrebljava tehnološka revolucija da se tron postojećih vladara utemelji, na štetu nemoćnih.

Količina Bitkoina koja je došla u Satošijevo vlasništvo tokom početnih godina procenjena je na minimum 1.000.000 BTC-a, što sada, nakon rasta svesti o stvarnoj i mogućoj vrednosti Bitkoina iznosi oko 11 milijardi američkih dolara i to ga direktno klasifikuje kao jednog od najbogatijih ljudi na svetu.

Naslovna strana magazina „The Times“

Debata ko je misteriozni genije i idejni tvorac bitkoina – Satoši Nakamoto i dalje traje. Da li je muškarac, žena…? Ili čitava grupa ljudi stoji iza pseudonima? Mnoge analize poruka po načinu spelovanja upućuju da je reč o osobi engleskog porekla, naprednog programerskog znanja i shvatanja ekonomije. Akademski građanin koji razdvaja novu rečenicu sa dva spejsa posle tačke, što je simbolično za akademske radove tog vremena, ali i za stare pisaće mašine, koje je možda koristio u mladosti i tako razvio naviku.

Jako je interesantna činjenica da ni jedan coin u njegovom vlasništvu od njegovog nestanka, nije poslat ili potrošen. Stoje na kripto novčanicima, netaknuti. Svi za koje se pretpostavljalo da stoje iza Bitkoina su javno negirali da su oni misteriozni idejni tvorac Satoši Nakamoto, svi sa kojima je sarađivao tvrde da ne znaju njegov identitet i svi koji su se dobrovoljno javili da preuzmu zasluge za kreaciju, nisu imali dovoljno jake dokaze za samoproklamovane tvrdnje.

Najbogatiji Bitkoin holderi

Bitkoin nosi etiketu savršenog sistema otpornog na bilo koji vid malverzacije u samim transakcijama jer krajnju realizaciju ne vrše drugi ljudi nego kompjuterski program. Kripto rudari, novčanici za čuvanje, adrese za slanje, mnogima su poznati termini koji su sastavni deo Bitkoin mreze ali jedna stvar je ostala nepoznanica kako za ljubitelje kriptovaluta tako i za ostatak sveta, samo srce projekta, ko je i gde je osoba koja se krije iza potpisa Satoshi Nakamoto.

@ 0b118e40:4edc09cb

note - i wrote this before the global trade war, back when tariffs only affected China, Mexico, and Canada. But you will still get the gist of it.

During tough economic times, governments have to decide if they should open markets to global trade or protect local businesses with tariffs. The United States has swung between these two strategies, and history shows that the results are never straightforward

Just days ago, President Donald Trump imposed tariffs on imports from Canada, Mexico, and China. He framed these tariffs (25% on most Canadian goods, 10% on Canadian energy, 25% on Mexican imports, and 10% on Chinese imports) as a way to protect American industries.

But will they actually help, or could they backfire?

A History of U.S. Tariffs

Many have asked if countries will retaliate against the US. They can and they have. Once upon a time, 60 countries were so pissed off at the US, they retaliated at one go and crushed US dominance over trade.

This was during the Great Depression era in the 1930s when the government passed the Smoot-Hawley Tariff Act, placing high taxes on over 20,000 foreign goods. The goal was to protect American jobs, especially American farmers and manufacturers, but it backfired so badly.

Over 60 countries, including Canada, France, and Germany, retaliated by imposing their own tariffs. By 1933, US imports and exports both dropped significantly over 60%, and unemployment rose to 25%.

After President Franklin Roosevelt came to office, he implemented the Reciprocal Trade Agreements Act of 1934 to reverse these policies, calming the world down and reviving trade again.

The economist history of protectionism

The idea of shielding local businesses with tariffs isn’t new or recent. It's been around for a few centuries. In the 16th to 18th centuries, mercantilism encouraged countries to limit imports and boost exports.

In the 18th century, Adam Smith, in The Wealth of Nations, argued that free trade allows nations to specialize in what they do best countering protectionism policies. Friedrich List later challenged Smith's view by stating that developing countries need some protection to grow their “infant” industries which is a belief that still influences many governments today.

But how often do governments truly support startups and new small businesses in ways that create real growth, rather than allowing funds to trickle down to large corporations instead?

In modern times, John Maynard Keynes supported government intervention during economic downturns, while Milton Friedman championed free trade and minimal state interference.

Paul Krugman argued that limited protectionism can help large industries by providing them unfair advantages to become global market leaders. I have deep reservations about Krugman’s take, particularly on its impact or lack thereof in globalizing small businesses.

The debate between free trade and protectionism has existed for centuries. What’s clear is that there is no one-size-fits-all model to this.

The Political Debate - left vs right

Both the left and right have used tariffs but for different reasons. The right supports tariffs to protect jobs and industries, while the left uses them to prevent multinational corporations from exploiting cheap labor abroad.

Neoliberal policies favor free trade, arguing that competition drives efficiency and growth. In the US this gets a little bit confusing as liberals are tied to the left, and free trade is tied to libertarianism which the rights align closely with, yet at present right wing politicians push for protectionism which crosses the boundaries of free-trade.

There are also institutions like the WTO and IMF who advocate for open markets, but their policies often reflect political alliances and preferential treatment - so it depends on what you define as true 'free trade’.

Who Really Benefits from Tariffs?

Most often, tariffs help capital-intensive industries like pharmaceuticals, tech, and defense, while hurting labor-intensive sectors like manufacturing, agriculture, and construction.

This worsens inequality as big corporations will thrive, while small businesses and working-class people struggle with rising costs and fewer job opportunities.

I’ve been reading through international trade economics out of personal interest, I'll share some models below on why this is the case

1. The Disruption of Natural Trade

Tariffs disrupt the natural flow of trade. The Heckscher-Ohlin model explains that countries export goods that match their resources like Canada’s natural resource energy or China’s labour intensive textile and electronics. When tariffs block this natural exchange, industries suffer.

A clear example was Europe’s energy crisis during the Russia-Ukraine war. By abruptly cutting themselves off from the supply of Russian energy, Europe scrambled to find alternative sources. In the end, it was the people who had to bear the brunt of skyrocketing prices of energy.

2. Who wins and who loses?

The Stolper-Samuelson theorem helps us understand who benefits from tariffs and who loses. The idea behind it is that tariffs benefit capital-intensive industries, while labor-intensive sectors are hurt.

In the US, small manufacturing industries that rely on low-cost imports on intermediary parts from countries like China and Mexico will face rising costs, making their final goods too expensive and less competitive. This is similar to what happened to Argentina, where subsidies and devaluation of pesos contributed to cost-push inflation, making locally produced goods more expensive and less competitive globally.

This also reminded me of the decline of the US Rust Belt during the 1970s and 1980s, where the outsourcing of labour-intensive manufacturing jobs led to economic stagnation in many regions in the Midwest, while capital-intensive sectors flourished on the coasts. It resulted in significantly high income inequality that has not improved over the last 40 years.

Ultimately the cost of economic disruption is disproportionately borne by smaller businesses and low-skilled workers. At the end of the day, the rich get richer and the poor get poorer.

3. Delays in Economic Growth

The Rybczynski theorem suggests that economic growth depends on how efficiently nations reallocate their resources toward capital- or labor-intensive industries. But tariffs can distort this transition and progress.

In the 70s and 80s, the US steel industry had competition from Japan and Germany who modernized their production methods, making their steel more efficient and cost-effective. Instead of prioritizing innovation, many U.S. steel producers relied on tariffs and protectionist measures to shield themselves from foreign competition. This helped for a bit but over time, American steelmakers lost global market share as foreign competitors continued to produce better, cheaper steel. Other factors, such as aging infrastructure, and economic shifts toward a service-based economy, further contributed to the industry's decline.

A similar struggle is seen today with China’s high-tech ambitions. Tariffs on Chinese electronics and technology products limit access to key inputs, such as semiconductors and advanced robotics. While China continues its push for automation and AI-driven manufacturing, these trade barriers increase costs and disrupt supply chains, forcing China to accelerate its decoupling from Western markets. This shift could further strengthen alliances within BRICS, as China seeks alternative trade partnerships to reduce reliance on U.S.-controlled financial and technological ecosystems.

Will the current Tariff imposition backfire and isolate the US like it did a hundred years ago or 50 years ago? Is US risking it's position as a trusted economic leader? Only time would tell

The impact of tariff on innovation - or lack thereof

While the short-term impacts of tariffs often include higher consumer prices and job losses, the long-term effects can be even more damaging, as they discourage innovation by increasing costs and reducing competition.

Some historical examples globally : * Nigeria: Blocking import of rice opened up black market out of desperation to survive. * Brazil: Protectionist car policies led to expensive, outdated vehicles. * Malaysia’s Proton: Sheltered by tariffs and cronyism and failed to compete globally. * India (before 1991): Over-regulation limited the industries, until economic reforms allowed for growth. * Soviet Union during Cold War : Substandard products and minimal innovation due to the absence of foreign alternatives, yielding to economic stagnation.

On the flip side, Vietnam has significantly reduced protectionism policies by actively pursuing free trade agreements. This enabled it to become a key manufacturing hub. But Vietnam is not stopping there as it is actively pushing forward its capital-intensive growth by funding entrepreneurs.

The Future of U.S. Tariffs

History has shown that tariffs rarely deliver their intended benefits without unintended consequences. While they may provide temporary relief, they often raise prices, shrink job opportunities, and weaken industries in the long run.

Without a clear strategy for innovation and industrial modernization, the U.S. risks repeating past mistakes of isolating itself from global trade rather than strengthening its economy.

At this point, only time will tell whether these tariffs will truly help Americans or will they, once again, make the rich richer and the poor poorer.

@ 3b3a42d3:d192e325

Atomic Signature Swaps (ASS) over Nostr is a protocol for atomically exchanging Schnorr signatures using Nostr events for orchestration. This new primitive enables multiple interesting applications like:

• Getting paid to publish specific Nostr events
• Issuing automatic payment receipts
• Contract signing in exchange for payment
• P2P asset exchanges
• Trading and enforcement of asset option contracts
• Payment in exchange for Nostr-based credentials or access tokens
• Exchanging GMs 🌞

It only requires that (i) the involved signatures be Schnorr signatures using the secp256k1 curve and that (ii) at least one of those signatures be accessible to both parties. These requirements are naturally met by Nostr events (published to relays), Taproot transactions (published to the mempool and later to the blockchain), and Cashu payments (using mints that support NUT-07, allowing any pair of these signatures to be swapped atomically.

How the Cryptographic Magic Works 🪄

This is a Schnorr signature (Zₓ, s):

s = z + H(Zₓ || P || m)⋅k

If you haven't seen it before, don't worry, neither did I until three weeks ago.

The signature scalar s is the the value a signer with private key k (and public key P = k⋅G) must calculate to prove his commitment over the message m given a randomly generated nonce z (Zₓ is just the x-coordinate of the public point Z = z⋅G). H is a hash function (sha256 with the tag "BIP0340/challenge" when dealing with BIP340), || just means to concatenate and G is the generator point of the elliptic curve, used to derive public values from private ones.

Now that you understand what this equation means, let's just rename z = r + t. We can do that, z is just a randomly generated number that can be represented as the sum of two other numbers. It also follows that z⋅G = r⋅G + t⋅G ⇔ Z = R + T. Putting it all back into the definition of a Schnorr signature we get:

s = (r + t) + H((R + T)ₓ || P || m)⋅k

Which is the same as:

s = sₐ + t where sₐ = r + H((R + T)ₓ || P || m)⋅k

sₐ is what we call the adaptor signature scalar) and t is the secret. ((R + T)ₓ, sₐ) is an incomplete signature that just becomes valid by add the secret t to the sₐ:

s = sₐ + t

What is also important for our purposes is that by getting access to the valid signature s, one can also extract t from it by just subtracting sₐ:

t = s - sₐ

The specific value of t depends on our choice of the public point T, since R is just a public point derived from a randomly generated nonce r.

So how do we choose T so that it requires the secret t to be the signature over a specific message m' by an specific public key P'? (without knowing the value of t)

Let's start with the definition of t as a valid Schnorr signature by P' over m':

t = r' + H(R'ₓ || P' || m')⋅k' ⇔ t⋅G = r'⋅G + H(R'ₓ || P' || m')⋅k'⋅G

That is the same as:

T = R' + H(R'ₓ || P' || m')⋅P'

Notice that in order to calculate the appropriate T that requires t to be an specific signature scalar, we only need to know the public nonce R' used to generate that signature.

In summary: in order to atomically swap Schnorr signatures, one party P' must provide a public nonce R', while the other party P must provide an adaptor signature using that nonce:

sₐ = r + H((R + T)ₓ || P || m)⋅k where T = R' + H(R'ₓ || P' || m')⋅P'

P' (the nonce provider) can then add his own signature t to the adaptor signature sₐ in order to get a valid signature by P, i.e. s = sₐ + t. When he publishes this signature (as a Nostr event, Cashu transaction or Taproot transaction), it becomes accessible to P that can now extract the signature t by P' and also make use of it.

Important considerations

A signature may not be useful at the end of the swap if it unlocks funds that have already been spent, or that are vulnerable to fee bidding wars.

When a swap involves a Taproot UTXO, it must always use a 2-of-2 multisig timelock to avoid those issues.

Cashu tokens do not require this measure when its signature is revealed first, because the mint won't reveal the other signature if they can't be successfully claimed, but they also require a 2-of-2 multisig timelock when its signature is only revealed last (what is unavoidable in cashu for cashu swaps).

For Nostr events, whoever receives the signature first needs to publish it to at least one relay that is accessible by the other party. This is a reasonable expectation in most cases, but may be an issue if the event kind involved is meant to be used privately.

How to Orchestrate the Swap over Nostr?

Before going into the specific event kinds, it is important to recognize what are the requirements they must meet and what are the concerns they must address. There are mainly three requirements:

• Both parties must agree on the messages they are going to sign
• One party must provide a public nonce
• The other party must provide an adaptor signature using that nonce

There is also a fundamental asymmetry in the roles of both parties, resulting in the following significant downsides for the party that generates the adaptor signature:

• NIP-07 and remote signers do not currently support the generation of adaptor signatures, so he must either insert his nsec in the client or use a fork of another signer
• There is an overhead of retrieving the completed signature containing the secret, either from the blockchain, mint endpoint or finding the appropriate relay
• There is risk he may not get his side of the deal if the other party only uses his signature privately, as I have already mentioned
• There is risk of losing funds by not extracting or using the signature before its timelock expires. The other party has no risk since his own signature won't be exposed by just not using the signature he received.

The protocol must meet all those requirements, allowing for some kind of role negotiation and while trying to reduce the necessary hops needed to complete the swap.

Swap Proposal Event (kind:455)

This event enables a proposer and his counterparty to agree on the specific messages whose signatures they intend to exchange. The content field is the following stringified JSON:

{     "give": <signature spec (required)>,     "take": <signature spec (required)>,     "exp": <expiration timestamp (optional)>,     "role": "<adaptor | nonce (optional)>",     "description": "<Info about the proposal (optional)>",     "nonce": "<Signature public nonce (optional)>",     "enc_s": "<Encrypted signature scalar (optional)>" }

The field role indicates what the proposer will provide during the swap, either the nonce or the adaptor. When this optional field is not provided, the counterparty may decide whether he will send a nonce back in a Swap Nonce event or a Swap Adaptor event using the nonce (optionally) provided by in the Swap Proposal in order to avoid one hop of interaction.

The enc_s field may be used to store the encrypted scalar of the signature associated with the nonce, since this information is necessary later when completing the adaptor signature received from the other party.

A signature spec specifies the type and all necessary information for producing and verifying a given signature. In the case of signatures for Nostr events, it contain a template with all the fields, except pubkey, id and sig:

{ "type": "nostr", "template": { "kind": "<kind>"        "content": "<content>"        "tags": [ … ],        "created_at": "<created_at>" } }

In the case of Cashu payments, a simplified signature spec just needs to specify the payment amount and an array of mints trusted by the proposer:

{   "type": "cashu",   "amount": "<amount>",   "mint": ["<acceptable mint_url>", …] }

This works when the payer provides the adaptor signature, but it still needs to be extended to also work when the payer is the one receiving the adaptor signature. In the later case, the signature spec must also include a timelock and the derived public keys Y of each Cashu Proof, but for now let's just ignore this situation. It should be mentioned that the mint must be trusted by both parties and also support Token state check (NUT-07) for revealing the completed adaptor signature and P2PK spending conditions (NUT-11) for the cryptographic scheme to work.

The tags are:

• "p", the proposal counterparty's public key (required)
• "a", a kind:30455 Swap Listing event or an application specific version of it (optional)

Forget about this Swap Listing event for now, I will get to it later...

Swap Nonce Event (kind:456) - Optional

This is an optional event for the Swap Proposal receiver to provide the public nonce of his signature when the proposal does not include a nonce or when he does not want to provide the adaptor signature due to the downsides previously mentioned. The content field is the following stringified JSON:

{     "nonce": "<Signature public nonce>",     "enc_s": "<Encrypted signature scalar (optional)>" }

And the tags must contain:

• "e", a kind:455 Swap Proposal Event (required)
• "p", the counterparty's public key (required)

Swap Adaptor Event (kind:457)

The content field is the following stringified JSON:

{ "adaptors": [ {         "sa": "<Adaptor signature scalar>",         "R": "<Signer's public nonce (including parity byte)>",         "T": "<Adaptor point (including parity byte)>",         "Y": "<Cashu proof derived public key (if applicable)>",     }, …],     "cashu": "<Cashu V4 token (if applicable)>" }

And the tags must contain:

• "e", a kind:455 Swap Proposal Event (required)
• "p", the counterparty's public key (required)

Discoverability

The Swap Listing event previously mentioned as an optional tag in the Swap Proposal may be used to find an appropriate counterparty for a swap. It allows a user to announce what he wants to accomplish, what his requirements are and what is still open for negotiation.

Swap Listing Event (kind:30455)

The content field is the following stringified JSON:

{ "description": "<Information about the listing (required)>", "give": <partial signature spec (optional)>, "take": <partial signature spec (optional)>, "examples: [<take signature spec>], // optional "exp": <expiration timestamp (optional)>, "role": "<adaptor | nonce (optional)>" }

The description field describes the restrictions on counterparties and signatures the user is willing to accept.

A partial signature spec is an incomplete signature spec used in Swap Proposal events kind:455 where omitting fields signals that they are still open for negotiation.

The examples field is an array of signature specs the user would be willing to take.

The tags are:

• "d", a unique listing id (required)
• "s", the status of the listing draft | open | closed (required)
• "t", topics related to this listing (optional)
• "p", public keys to notify about the proposal (optional)

Application Specific Swap Listings

Since Swap Listings are still fairly generic, it is expected that specific use cases define new event kinds based on the generic listing. Those application specific swap listing would be easier to filter by clients and may impose restrictions and add new fields and/or tags. The following are some examples under development:

Sponsored Events

This listing is designed for users looking to promote content on the Nostr network, as well as for those who want to monetize their accounts by sharing curated sponsored content with their existing audiences.

It follows the same format as the generic Swap Listing event, but uses the kind:30456 instead.

The following new tags are included:

• "k", event kind being sponsored (required)
• "title", campaign title (optional)

It is required that at least one signature spec (give and/or take) must have "type": "nostr" and also contain the following tag ["sponsor", "<pubkey>", "<attestation>"] with the sponsor's public key and his signature over the signature spec without the sponsor tag as his attestation. This last requirement enables clients to disclose and/or filter sponsored events.

Asset Swaps

This listing is designed for users looking for counterparties to swap different assets that can be transferred using Schnorr signatures, like any unit of Cashu tokens, Bitcoin or other asset IOUs issued using Taproot.

It follows the same format as the generic Swap Listing event, but uses the kind:30457 instead.

It requires the following additional tags:

• "t", asset pair to be swapped (e.g. "btcusd")
• "t", asset being offered (e.g. "btc")
• "t", accepted payment method (e.g. "cashu", "taproot")

Swap Negotiation

From finding an appropriate Swap Listing to publishing a Swap Proposal, there may be some kind of negotiation between the involved parties, e.g. agreeing on the amount to be paid by one of the parties or the exact content of a Nostr event signed by the other party. There are many ways to accomplish that and clients may implement it as they see fit for their specific goals. Some suggestions are:

• Adding kind:1111 Comments to the Swap Listing or an existing Swap Proposal
• Exchanging tentative Swap Proposals back and forth until an agreement is reached
• Simple exchanges of DMs
• Out of band communication (e.g. Signal)

Work to be done

I've been refining this specification as I develop some proof-of-concept clients to experience its flaws and trade-offs in practice. I left the signature spec for Taproot signatures out of the current document as I still have to experiment with it. I will probably find some important orchestration issues related to dealing with 2-of-2 multisig timelocks, which also affects Cashu transactions when spent last, that may require further adjustments to what was presented here.

The main goal of this article is to find other people interested in this concept and willing to provide valuable feedback before a PR is opened in the NIPs repository for broader discussions.

References

• GM Swap- Nostr client for atomically exchanging GM notes. Live demo available here.
• Sig4Sats Script - A Typescript script demonstrating the swap of a Cashu payment for a signed Nostr event.
• Loudr- Nostr client under development for sponsoring the publication of Nostr events. Live demo available at loudr.me.
• Poelstra, A. (2017). Scriptless Scripts. Blockstream Research. https://github.com/BlockstreamResearch/scriptless-scripts

@ 9063ef6b:fd1e9a09

🎯 Goal

You want to: - Offer a self-managed Zap address using your own domain - Forward payments to your Zeus Wallet (via Olympus LSP) - Combine NIP-05 and Lightning (Zaps) under one identifier

Important: - This setup enables receiving Zaps only. - Sending Zaps still requires the built-in Lightning wallet of the Nostr client.

---

🧩 Components Used in This Example

• GitHub Pages: Hosts your .well-known files
• ZeusWallet (Olympus): Receives the payments (Zaps)
• LNURL-Pay JSON: Forwards Zap requests to zeuspay.com
• NIP-05 Identifier: Your public Nostr identity address
• lud16 (Lightning): Same address as NIP-05 for Lightning Zap receiving

The following article describes the precondition of creating a nip-05 with custom domain:

nostr:naddr1qvzqqqr4gupzpyrraa4eymelf5xndvxcwxvvs8p7qxluxy0zvrk9rxmlat73axsfqq2nxw24wge47s2ydet4ykjlxfgyc62223y5xtdzydu

---

📁 GitHub Folder Structure

The GitHub folder structure must look like this. You extend the existing NIP-05 setup by adding a folder lnurlp with one file:

.well-known/ ├── nostr.json # For NIP-05 └── lnurlp/ └── petermuster # For LNURL-Zap

*For example, if your Lightning address is petermuster@zeuspay.com, name the file petermuster (no file extension is needed).

---

📄 Content of .well-known/lnurlp/petermuster

Open the terminal on your linux/mac and run:

bash curl https://zeuspay.com/.well-known/lnurlp/petermuster

Copy the result into a text editor, clean it up and save it into a file named petermuster with this format:

json { "callback": "https://zeuspay.com/api/lnurl/pay/petermuster", "metadata": "[["text/plain","Self-custodial LN address powered by ZEUS. Hodl invoice will settle when user comes online within 24hrs or you'll be refunded."],["text/identifier","petermuster@zeuspay.com"]]", "tag": "payRequest", "minSendable": 1000, "maxSendable": 612000000000, "allowsNostr": true, "nostrPubkey": "3943rjfoijdlakfjo0afsdafasfasfdsadklnfaksdfjljewopqjweilj", "commentAllowed": 600, "zeusPayPlus": true }

---

📝 Nostr Profile Configuration

Make sure your Nostr profile links both your nip05 and your Lightning address like this:

json { "nip05": "petermuster@mydomain.com", lightnisadress (lud16): "petermuster@mydomain.com" }

---

⚠️ Privacy / Info Leaks

| Field | Leak? | Explanation | |-------------------|-------|-------------| | maxSendable | 🟡 Minor | Indicates the user can accept up to 6.12 BTC. This is not your balance, it shows just you use ZeusPay Plus. | | metadata | 🔵 Editable | You can remove ZEUS branding for more privacy | | nostrPubkey | 🔵 Public | This is your public key, no issue | | callback domain | 🟡 Yes | It reveals you're forwarding to zeuspay.com | | Custody | 🟢 No | You're using Zeus in non-custodial mode |

---

✅ Benefits of This Setup

| Advantage | Description | |----------------------------------------|-------------| | Unified Identity | One address for both NIP-05 and Lightning Zaps | | Less dependency on the client | No need to use or register a Lightning wallet in the Nostr client | | Direct payment to your node | Sats go directly to your Zeus wallet via Olympus LSP | | Easily switch payment backend | You can change the real LNURL backend later without changing your address | | Future-proof | You can later self-host your own LNURL backend |

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni rad

Jun 2018 / Autor: Aleksandar Radivojević

---

APSTRAKT:

Kripto valute, kao pod kategorija virtuelnih valuta, predstavljaju nastavak inovacija zasnovanih na tehnološkom napretku na finansijskim tržištima. Ovaj put predmet inovacije je sam novac. Nagli porast interesovanja za ovu vrstu valuta u svetu uticao je na potrebu regulacije, pre svega na nacionalnom, a zatim i nadnacionalnom nivou. Međutim, problem pri regulaciji posledica je nekoliko faktora: nivo tehnološke kompleksnosti sistema kripto valuta, činjenica da se kripto valute tek nalaze u početnoj fazi razvoja, kao i činjenica da bi pogrešna regulacija mogla da dovede do potencijalnog tehnološkog zaostatka za drugim državama. Stoga ne čudi raznolikost u regulisanju istog fenomena od strane različitih država, u nekim slučajevima čak i potpuna suprotnost. Važno je napomenuti da kripto valute treba posmatrati kao inovaciju, odnosno fenomen koji je u razvoju. Shodno tome svaka kritika, pozitivna ili negativna, samo je kritika trenutnog koraka u procesu razvoja, pa je treba uzeti sa rezervom. U dugom roku kripto valute će napustiti nedefinisanu sferu i iskazati svoj potencijal i vrednost, tek tada ćemo sa sigurnošću moći da ocenimo njihov doprinos razvoju društva.

1. UVOD

Virtuelna valuta predstavlja valutu denominiranu u sopstvenoj jedinici mere iza koje ne stoji država niti bilo koji centralizovani autoritet, a čija se vrednost određuje na tržištu u čistom odnosu ponude i tražnje, bez uplitanja monetarnih vlasti.

Postoji nekoliko definicija virtuelnih valuta, pa tako Međunarodni monetarni fond (MMF) virtualnu valutu definiše kao „Digitalni predstavnik vrednosti, izdat od strane privatnih aktera i denominiran u sopstvenoj jedinici vrednosti“2. Evropska centralna banka (ECB) koristi sledeću definiciju „Digitalni predstavnik vrednosti, koji nije izdat od strane centralne banke, kreditne institucije ili institucije elektronskog novca, koji u nekim situacijama može biti korišćena kao zamena za novac“3. ECB je u odnosu na definiciju iz 2012. godine4 uvela dve promene. Izbačen je termin neregulisan, usled činjenice da su određene države regulisale virtuelne valute, ali još važnije ECB prema novoj definiciji ne definiše više virtuelne valute kao novac.

Upravo ove dve promene u definiciji ECB ukazuju na trenutno najznačajnija pitanja vezana za virtuelne valute, pitanje regulacije i pitanje klasifikacije ovih valuta kao novac ili finansijsku imovinu.

Karakteristike pojedinačnih virtuelnih valuta klasifikuju ih u podgrupe. Neke od njih postoje već duži niz godina bez ikakvih potreba regulacije, usled činjenice da njihov uticaj na globalnu ekonomiju nije značajan. Uticaj kripto valuta, kao jedne od potkategorija, postao je toliki da zahteva uključivanje kreatora ekonomskih politika u njihovo regulisanje. Bilo da ograniči ili podstakne njihovu upotrebu.

U osnovi, kripto valute u potpunosti preispituju sistem monetarnog funkcionisanja zasnovanog na fiducijarnom novcu iza čije vrednosti stoji država ili određeni viši centralizovani autoritet. Kako iza virtuelne valute ne stoji država, a sistem funkcionisanja je zasnovan na kompleksnoj tehnologiji, postavlja se pitanje uloge centralne banke, komercijalnih banaka i ostalih finansijskih institucija koje su u poslednjih nekoliko decenije bili dominantni akteri finansijskog sektora.

2. BITKOIN

Bitkoin predstavlja kripto valutu koja je pokretač i nosilac trenutnog stanja na tržištu kripto valuta sa učešćem od preko 40%. Prema karakteristikama virtuelnih valuta ovu kripto valutu svrstavamo u potpuno decentralizovanu i konvertibilnu, a njena ukupna, buduća, ponuda je unapred određena. Nastanak bitkoina vezuje se za članak koji je objavljen od strane autora pod pseudonimom Satoši Nakamoto 2008. godine pod nazivom „Bitkoin – Elektronski sistem gotovine između jednakih“. Satoši Nakamoto, za sada nepoznati pojedinac ili grupa pojedinaca, 2009. godine pustio je u promet prvi bitkoin softver i prve jedinice valute. S obzirom da se radi o tehnologiji baziranoj na otvorenom kodu (open source technology) sistem je nastavio da radi bez potrebe uključivanja njegovog osnivača.

Ukupna tržišna vrednost bitkoin valute u trećem kvartalu 2017. godine iznosila je 75 milijardi dolara, taj iznos je početkom 2018. godine dostigao 232 milijarde dolara, dok je početkom juna 2018. godine on iznosio 115 milijardi. U poređenju sa monetarnim agregatima dominantnih fiducijarnih valuta ovaj iznos nije značajan ( EUR M3 11804 milijardi5, USD M3 13701 milijardi6). Međutim bitkoin posmatramo kao novi fenomen koji beleži snažni rast (tržišna vrednost na kraju 2016. godine iznosila je 15,5 milijardi dolara).

Celokupni proces koji stoji iza kreiranja, transfera, čuvanja i trošenja virtualne valute obavlja se elektronski. Osnovni elementi sistema svake virtualne valute jesu sama valuta (Bitkoin, Ethereum, itd.) i tehnologija beleženja i sprovođenja transakcija. Mehanizam na osnovu koga funkcioniše određena valuta definiše i sprovodi: izdavanje valute; sprovođenje internih pravila koja su osnova funkcionisanja valute; transfer novca i poravnanja. Mehanizam na osnovu kojeg funkcionišu kripto valute jeste decentralizovani mehanizam koji koristi kriptografiju (šifrovanje) u obavljanju ovih funkcija.

Decentralizovani mehanizam podrazumeva da ne postoji centralna jedinica koja izdaje novac, vrši proveru i realizaciju plaćanja, poravnanja, itd., već se ove funkcije sprovode od strane većeg broja nezavisnih jedinica (pojedinaca, udruženja ili kompanija). Ove jedinice zovu se „rudari“ (miners) i oni svojim uključivanjem u online mrežu virtualne valute obavljaju ove aktivnosti koristeći kapacitete svoje računarske opreme. Rudari su pojedinci ili kompanije raspoređeni po celom svetu koji ovu aktivnost obavljaju u cilju dobijanja vlasništva nad novim jedinicama kripto valute. Ovako decentralizovani sistem koji stoji iza obrade transakcija eliminiše mogućnost ljudske greške koja je prisutna u bankama i ostalim finansijskim institucijama. Naime, da bi pojedinac ili grupa pojedinaca promenila bilo koju informaciju u sistemu mora raspolagati sa 51% računarskog kapaciteta koji stoji iza mreže, što je skoro neizvodljivo.

Neophodan element sistema kripto valuta jeste digitalni novčanik (wallet) koji predstavlja softver koji čuva informacije o količini i iznosu kripto valuta koje su u posedu vlasnika novčanika. Korišćenje bilo koje kripto valute podrazumeva prethodno registrovanje novčanika. Pružaoci usluga novčanika su privatne firme koje funkcionišu u sistemu kripto valuta pa je ovaj deo sistema u određenoj meri rizičan, jer se informacije o vlasništvu nad kripto valutom mogu izgubiti lošim upravljanjem kompanije koja pruža usluge ili tehnološkim rizicima kojima je ona izložena7.

Jedan od najinteresantnijih i najznačajnijih elemenata sistema kripto valuta jeste „lanac blokova“ (blockchain) koji predstavlja decentralizovanu bazu podataka sačinjenu od manjih baza (blokova) koji su digitalno povezani na mreži. Ovi blokovi sadrže informacije o transakcijama koje se kriptografski generišu u jedan blok koji se zatim povezuje sa ostalim već generisanim blokovima koji sadrže prethodne informacije. Celokupna procedura na kojoj je zasnovan blockchain onemogućava bilo kakvu promenu informacija u bloku, jer su blokovi međusobno povezani kodom, pa je za promenu podataka potrebno hakovati ceo lanac blokova.

Bitkoin, ostale kripto valute, njihov značaj u budućnosti i primena i dalje su pod znakom pitanja. Međutim, isto se ne može reći za blockchain tehnologiju. Ova tehnologija i njene moguće primene već su zainteresovale veliki broj značajnih aktera na tržištu, pa i država. Goldman Sachs je još u 2015. godini prijavio i registrovao patent za sistem virtuelnog poravnanja finansijskih transakcija koje će u velikoj meri olakšati bankarske transakcije, a koji je upravo zasnovan na blockchain tehnologiji. Blockchain tehnologija nije ograničena samo na finansije. Nepromenljivost informacija čini tehnologiju primenljivom i u drugim sferama. Švedska je najdalje otišla u primeni ove tehnologije, a planovi za primenu u imovinskim transakcijama i katastru su već u toku. Primene ove tehnologije su višestruke i rast njene zastupljenosti u različitim sferama se može očekivati u budućnosti.

3. POTREBA REGULACIJE

Navedene osobine kripto valuta prikazane na primeru najpopularnije valute, bitkoin-a, ukazuju na složenost problema njihove regulacije. Reč je o globalnom fenomenu u čijoj dosadašnjoj regulaciji pojedinačne zemlje ne samo da nemaju zajednički stav, već se ti stavovi u pojedinim slučajevima potpuno razlikuju. Pored toga, na nacionalnom nivou postavlja se pitanje nadležnosti regulacije, s obzirom da još uvek postoji nerazumevanje da li je reč o valuti ili imovini i koji deo sistema treba regulisati (transakciju, vlasnika, posrednika, prodavca,..). Tehnološki faktori takođe utiču na mogućnosti regulacije, usled teškoća u praćenju operacija sa virtuelnim valutama.

Dinamičan rast trgovine virtuelnim valutama u poslednjih godinu dana uticao je i na sve veći broj pokušaja regulacije od strane pojedinačnih država, ali i na rast zahteva za usaglašavanjem i regulacijom na međunarodnom nivou. Dosadašnji načini regulacije u velikoj meri su različiti od zemlje do zemlje. Većina zemalja izdala je upozorenje potrošačima, a neke od zemalja odlučile su se i za nametanje zahteva za izdavanje dozvola za određene učesnike na tržištu, dok je jedan broj zemalja potpuno zabranio upotrebu valuta.

Osnovni rizici koje kripto valute i rast njihove popularnosti i upotrebe sa sobom nose posledično definišu načine regulacije. Ti rizici jesu finansiranje terorizma, pranje novca, izbegavanje poreza, neregulisano kretanje kapitala, zaštita potrošača, itd. Pored toga, karakteristike mehanizma koji pokreće sistem, odnosno akteri i njihove međusobne veze, drugi su osnovni faktor koji definiše način regulacije. Stoga su dosadašnje regulative najčešće bile usmerene na učesnike u trgovini kripto valutama i finansijske institucije koje sa njima posluju.

Transakcije između korisnika virtuelne valute nije moguće regulisati, usled činjenice da je jedan od osnovnih principa virtuelnih valuta upravo anonimnost vlasništva. Međutim kompanije koje prihvataju plaćanje za svoje usluge ili dobra u virtuelnim valutama mogu biti predmet regulacije. Takođe, mada transakcije među vlasnicima valuta jesu anonimne, konverzija virtuelnih valuta u fiducijarne valute najčešće se sprovodi preko posrednika, koji može biti, i za sada u velikom broju slučajeva i jeste, predmet regulacije. U primeru Srbije, kupovina virtuelne valute vrši se preko posrednika, koji za svoje usluge uzima naknadu od 4-7% po transakciji.

Za sada, ove kompanije predstavljaju očigledne ciljeve regulacije. Određene zemlje regulišu i pružaoce „novčanik“ servisa, jer su oni neophodni činioci sistema virtuelnih valuta. Razlog za ovo jeste trenutni, ali u budućnosti možda i izraženiji, odnos obima transakcija između vlasnika kripto valuta (koji je anoniman) i transakcija vlasnika valuta i pružaoca usluga i dobara za te valute (prodavaca). Regulacija kroz pružaoce usluga „novčanika“ nije česta usled činjenice da se ona odnosi na regulacije između učesnika bez konverzije virtuelnih valuta u realnu ekonomiju (dobra, usluge ili fiducijarne valute).

Ubrzan razvoj virtuelnih valuta izazvao je brzu potrebu regulacije, pa su se određene države odlučile za unilateralne regulacije na sopstvenom tržištu, dok je za međunarodni konsenzus i regulaciju potrebno vreme. Međunarodna regulacija biće postepena iz više razloga. Pre svega reč je o promenljivom fenomenu pa shodno tome nije moguće odlučiti se za konkretnu trajnu regulaciju pre sagledavanja i razumevanja celokupnog fenomena. Dodatno, različite države drugačije sagledavaju ovaj fenomen i njegov potencijal. Dok neke države zabranjuju njegovu upotrebu (Kina) druge je u potpunosti podržavaju (Australija, Kanada, itd.).

Razvoj virtuelnih valuta predstavlja revoluciju na valutnom tržištu koja može imati značajan uticaj na celokupno funkcionisanje svetske ekonomije. Pri regulisanju potrebno je voditi računa da se primenom postojećih načina regulacije ne ograniči ili promeni smer ove inovacije.

Budući da virtuelne valute pružaju veću slobodu pojedincu, od njega zahtevaju i veću odgovornost. Naime, transakcija za određenu robu (primer kupovina preko interneta) beleži se putem blockchain-a i u tom trenutku je finalna. Plaćanje tim putem na pogrešan račun tradicionalni sistem rešava zahtevom za povraćaj novca sa jednog računa na drugi u okviru komercijalne banke, odnosno korigovanje u procesu poravnanja. Sistem plaćanja virtuelnim valutama nema ovu mogućnost, usled činjenice da nema centralnog regulatora koji može izvršiti promenu i činjenice da je vlasništvo nad računom anonimno.

Još jedan rizik je kvar sistema na kome su virtualne valute bazirane. Do kvara može doći usled tehnoloških problema sa kojima se suočava sama mreža, pružaoci usluga „novčanika“ ili platforma za trgovinu virtuelnim valutama. Mada stvarni i potencijalno veoma opasni, ovi rizici svojstveni su i trenutnom sistemu pa tako može doći do „kvara“ samog finansijskog sistema, banaka (pružaoca usluga „novčanika“) ili berzi (platformi za trgovinu). Ove kvarove smo i pored regulacija već doživeli, a reakcija je bila podrška države sistemu u kvaru, pa bi u regulaciji kripto valuta trebalo razmotriti i snažniju podršku države u funkcionisanju osnova postojećeg sistema i stvaranju mreža zaštite u slučaju pojedinačnih kvarova aktera na mreži.

Jedina realna opasnost virtuelnih valuta u ovom trenutku jeste njihov neuspeh i krah investitora koji su uložili u njih, što ni u kom slučaju ne bi trebalo da bude pitanje kojim se kreatori ekonomske politike bave. Naime, krah investitora, pojedinaca i kompanija, u slučaju da se vremenom pokaže da kripto valute nemaju nikakvu vrednost, ne bi imao uticaj međunarodni finansijski sistem jer ne bi doveo do lančanog kraha osnovnih finansijskih institucija, kao što je slučaj bio sa krahom tržišta nekretnina 2008. godine. Većina zemalja koje su se do sada bavile pitanjem kripto valuta objavilo je saopštenja za javnost kojima se građanima ukazuje na potencijalne rizike korišćenja i ulaganja u ove valute. Slično obaveštenje objavila je i Narodna banka Srbije samo u užem obliku pozivajući se i usmeravajući građane na obaveštenja Evropske unije.

Jedan od najčešće pominjanih rizika široke rasprostranjenosti virtuelnih valuta jesu mogućnost finansiranja terorizma i pranje novca. Ovi rizici se pominju u skoro svima analizama uticaja kripto valuta, a njihova regulacija upravo predstavlja preteranu regulaciju koja ograničava inovacije. Sprečavanje finansiranja terorizma kontrolom finansija pojedinaca u okviru postojećeg sistema rezultat je prilike koju je način funkcionisanja sistema pružio institucijama koje su zadužene za nacionalnu sigurnost i borbu protiv terorizma. Uvođenje boljeg i efikasnijeg sistema ne treba biti ograničavano činjenicom da je prethodni sistem olakšavao određenim institucijama izvršavanje svojih dužnosti. Naprotiv, druge institucije bi trebalo da, umesto ograničavanja tehnološkog napretka u drugim sferama, podstiču napredak tehnologije u svom delovanju i traže načine za uspešnije obavljanje svojih dužnosti korišćenjem inovacija i novih sistema.

Ni fiducijarni ni virtuelni novac nemaju funkciju sprečavanja terorizma. Sloboda pojedinaca i anonimnost u raspolaganju sopstvenom imovinom trebalo bi da bude jedna od osnova demokratije pa je njeno regulisanje uskraćivanje ovih prava zarad drugog cilja. Sankcionisanje korišćenja imovine pojedinca ili kompanije za finansiranje terorizma treba biti sprovedeno od strane nadležnih institucija, uz pomoć finansijskog sistema ukoliko on pruža mogućnosti za to, ali ne ograničavanjem razvoja društva da bi se te mogućnosti zadržale.

Korišćenje kripto valuta, i anonimnost i lakoća transfera iz jedne u drugu državu koju one pružaju, takođe otežava borbu protiv izbegavanja oporezivanja sakrivanjem bogatstva i prihoda. Još jedan problem u oporezivanju jeste i šta se oporezuje – kripto valuta kao imovina ili novac. Jedno od trenutnih rešenja pri definisanju ovog pitanje jeste klasifikacija prema vremenu držanja valute. Odnosno, da li se valuta drži duži period u cilju sticanja kapitalne dobiti u slučaju porasta njene vrednosti ili se često koristi kao sredstvo plaćanja. Pitanje je i kako i po kojoj vrednosti oporezovati novo stvorenu valutu, dobijenu procesom „rudarenja“, da li po tržišnoj vrednosti u trenutku ostvarivanja prava na novu jedinicu valute (SAD) ili tek po vrednosti u trenutku prodaje te jedinica (Australija).

Takođe postoji rizik i da će razvijanje samog sistema blokchain-a uticati na smanjenje prihoda drugih finansijskih institucija kao što su berze, ali ovde je reč o riziku tehnološkog napretka na profitne kompanije koje zaostaju u razvoju i inovacijama i koje ni u kakvom slučaju ne bi trebalo regulacijom štiti od neuspeha na slobodnom tržištu.

Prvobitni fokus treba da bude na najhitnijim pitanjima vezanim za kripto valute, uključujući finansijski integritet, zaštitu potrošača/investitora i utaju poreza, uz istovremeno ostavljanje manje neposrednih rizika (na primer, finansijsku stabilnost, monetarnu politiku) za kasniju fazu. Pravi pristup regulaciji zavisiće od budućeg razvoja virtuelnih valuta, koji za sada nije predvidiv. Međutim, sam razvoj virtuelnih valuta zavisiće od sadašnje reguacije, pa je potrebno veoma pažljivo pristupiti regulaciji u cilju zaštite tržišta i građana od rizika, ali ne na uštrb ekonomskog napretka.

Za razliku od samih virtuelnih valuta primena blockchain mehanizma ne predstavlja problem regulatorima.

4. REGULACIJA U SVETU

Najliberalnija država na svetu po pitanju operacija sa bitkoinom i ostalim kripto valutama jeste Japan. Bitkoin je u Japanu definisan kao legalno sredstvo plaćanja što je dovelo do brzog rasta broja kompanija koje primaju bitkoin kao sredstvo plaćanja, kao i do brzog razvoja kompanija koje se bave razvojem blockchain tehnologije. Za razliku od nacionalne valute banke nemaju obavezu obavljanja operacija sa bitkoinom, ali je upotreba bitkoina neograničena ukoliko se strane u upotrebi o tome slažu. Kao zemlja sa najliberalnijom regulacijom i najvećim učešćem u ukupnoj trgovini na dnevnom nivou trgovina kripto valutama u Japanu je takođe najčešće bila meta značajnih hakerskih napada i krađa8.

Još jedna zemlja sa veoma liberalnim pogledom na ovu tehnologiju jeste Australija. Operacije sa bitkoinom i ostalim kripto valutama nisu ograničene, niti su ICO9 ograničene, ali se svaka pojedinačna ICO posmatra od strane države u cilju povećavanja sigurnosti i smanjivanja rizika. Poreska politika bitkoin i ostale slične valute posmatra kao imovinu, i na osnovu toga definiše kapitalnu dobit u zavisnosti od operacija sa ovom imovinom10.

Predsednik Belorusije koga mnogi nazivaju poslednjim evropskim diktatorom, Aleksandar Lukašenko, potpisao je krajem decembra 2017. godine zakon čijim je stupanjem na snagu, krajem marta 2018. godine, regulisano poslovanje sa kripto valutama. Preduzeća u skladu sa ovim zakonom mogu da kreiraju svoje kripto valute, poseduju druge kripto valute i vrše sve operacije sa njima isključivo preko berzi kripto valuta. Građani mogu slobodno da obavljaju aktivnosti „rudara“, da kupuju, prodaju i menjaju kripto valute, kao i da ih kupuju i prodaju za beloruske rublje. Ostvareni profit od svih ovih operacija neće biti oporezivan sve do januara 2023 godine, niti će se aktivnosti rudarenja i trgovanja kripto valuta smatrati preduzetničkim poduhvatom11. Ovaj zakon posebnu pažnju posvećuje blokchain tehnologiji pa se aktivnosti zasnovane na ovoj tehnologiji posebno oporezuju. Ova preduzeća biće oslobođena poreza na dobit i poreza na dodatu vrednost. Umesto toga plaćaće porez u iznosu od 1% ukupnog prihoda.

Rusija je početkom 2018. godine predstavila nacrt zakona kojim će biti regulisane operacije sa kripto valutama12. Mada zakon definiše kripto valute kao imovinu, a ne kao novac, njegove odredbe pomak su ka razvoju kripto valuta, s obzirom da su informacije o regulaciji kripto valuta od strane ruskih vlasti u prethodnom period bile pre svega usmerene ka potpunoj zabrani operacija sa ovim valutama. Trgovina kripto valutama kao imovinom, međutim, najverovatnije neće biti podložna porezu na dodatu vrednost s obzirom da će se suštinski posmatrati kao finansijska imovina. U poslednje vreme se sve više i govori i o aktivnostima ruskih vlasti ka kreiranju državne kripto valute – kriptorublje13. Trenutno je nepoznato da li će ova valuta, ukoliko bude kreirana, biti jedna od dozvoljenih kripto valuta na ruskom tržištu ili jedina dozvoljena, ali njeno eventualno kreiranje će svakako biti pomak u razvoju kripto valuta.

Vlada Kanade je prva zemlja koja je formalno regulisala digitalne valute, u junu 2014. godine. Bitkoin definiše kao elektronski novac koji građani mogu koristiti kao sredstvo plaćanja u kompanijama koje to sredstvo prihvataju. Takođe, dozvoljena je kupovina i prodaja bitkoina kao finansijske imovine u cilju ostvarivanja zarade. Sa druge strane bitkoin nije zakonsko sredstvo plaćanja, pa je time njegova upotreba ograničena u kompanijama koje prihvataju da svoje usluge ili robu prodaju za tu kripto valutu. Poreska regulacija transakcija u bitkoin-u ista je kao i za transakcije u nacionalnoj valuti. Sve poreske obaveze nastale iz promene vlasništva bitkoina podložne su već postojećim poreskim obligacijama. Takođe, svaki gubitak ili dobitak od trgovine bitkoinom kao finansijskom imovinom mora biti prijavljen pri obračunu poreza na dohodak građana14.

Sjedinjene Američke Države prepustile su svakoj državi u okviru svog sastava da odrede kako će njihovi građani moći da učestvuju u operacijama sa kripto valutama. Na nivou nacije regulacija definiše virtualne valute kao imovinu i obavezuje građane da prijave ostvareni profit na osnovu operacija sa virtualnim valutama poreskoj administraciji15. Različite državne agencije takođe regulišu u određenoj meri operacije sa kripto valutama koje su u njihovoj nadležnosti, ne regulišući same kripto valute već operacije sa njima koje nisu dozvoljene. Pa tako Mreža za primenu regulacija u oblasti finansijskog kriminala (Financial Crimes Enforcement Network - FinCEN) kao deo Ministarstva finansija SAD nalaže svim berzama koje trguju kripto valutama i drugim kompanijama koje se bave operacijama sa kripto valutama da se registruju kao kompanije koje se bave prenosom ili konverzijom novca i time budu regulisane Zakonom o sigurnosti bankarskog sistema.

Regulacija u Ujedinjenom Kraljevstvu je u toku i u ovom slučaju je najpre usmerena ka rešavanju problema koje popularizacija ovih valuta donosi u oblasti borbe protiv terorizma i pranja novca. U skladu sa time pre svega će biti regulisane platforme za trgovinu valutama i kompanije koje pružaju usluge virtuelnih novčanika u okviru direktiva za suzbijanje pranja novca i finansiranje terorizma16.

Evropska unija kao celina nije jasno regulisala kripto valute. Usaglašavanje većeg broja zemalja oko regulisanja pojma koji se i dalje razvija i koji i dalje nema jasnu definiciju zahteva određeno vreme i iskustvo, ali aktivnosti pojedinačnih zemalja EU povodom ovog pitanja mogu nam ukazati na pravac razvoja kripto valuta i tehnologija koje stoje iza njih u EU u budućnosti. Početkom 2018. godine francuski ministar finansija najavio je formiranje radne grupe čiji ce cilj biti definisanje regulatornih normi kriptov valuta. Estonija je već zatražila od EU komentar na pokretanje ICO za sopstvenu kripto valutu estcoin, što je možda moglo biti i očekivao od države sa veoma razvijenim digitalnim društvom i e-upravom. Članovi Nacionalne banke Finske objavili su septembru 2017. godine istraživački dokument17 u kome navode da ne postoji potreba za regulacijom bitkoina. U Nemačkoj nije doneta regulativa koja se odnosi na sam bitkoin i ostale kripto valute već se primenjuju već postojeće regulative na „sredstvo razmene“ kako je bitkoin definisan u Nemačkoj. Značajno je napomenuti da pri kupovini bitkoina za euro bitkoin mora biti uvećan za PDV, čime je njegova popularizacija donekle ograničena.

Švajcarska takođe nije posebno regulisala bitkoin niti je na bilo koji način ograničila njegovu upotrebu. Pored toga što su ovakvi uslovi doveli do razvoja kompanija koje se bave razvojem blockchain tehnologije, država je kroz stvaranje asocijacije18 ovih kompanija dodatno doprinela njihovom razvoju i pokazala svoj interes u daljem razvoju tehnologije koja stoji iza kripto valuta. U januaru 2018. godine Državni sekretarijat za međunarodna finansijska pitanja (SIF) uspostavio je radnu grupu za blockchain / ICO koja e pregledati zakonski okvir i identifikovati bilo kakvu potrebu za aktivnostima uz učeše Federalnog ureda pravde (FOJ), Švajcarskog nadzornog organa za finansijsko tržište (FINMA)19.

Nasuprot ovim zemljama, koje regulisanjem ne zabranjuju upotrebu bitkoina, Narodna banka Kine je u septembru zabranila inicijalne ponude virtuelnih valuta (initaila coin offering - ICO)20 i donela odluku o zatvaranju domaćih berzi za prodaju bitkoina. Međutim, regulacijom nije zabranjeno „rudarenje“ novih jedinica postojećih valuta. Razlozi za ovakav stav Kine prema kripto valutama mogu se pronaći u jedinstvenim okolnostima u kojima je regulacija doneta. Naime, Kina se u trenutku regulacije nalazila u situaciji u kojoj se dominantan deo trgovine bitkinom obavlja od strane kineskih građana21, dve od tri kineske berze za trgovinu kripto valutama koje su zatvorene u trenutku donošenja regulacije (Bitfinex, OkCoin, i BTCC) zauzimale su drugo i treće mesto na svetu prema obimu trgovine kripto valutama22, a gore navedene regulacije u drugim zemljama u tom trenutku nisu bile donete. U takvim okolnostima Kina je morala da reguliše tržište kako ne bi došlo do ozbiljnijih ekonomskih posledica kao rezultat kombinacije navedenih faktora. Kako se kripto valute budu razvijale, a različiti oblici regulacije davali rezultate i preporuke za dalju regulaciju, možemo očekivati relaksaciju tržišta kripto valuta u Kini.

Indija još uvek nije regulisala kripto valute, ali sa primljenim iznosom doznaka u vrednosti od 72 milijarde dolara u 2015. godini23 predstavlja poseban izazov za regulatore jer bitkoin omogućuje nesmetan trenutni priliv doznaka iz virtuelnog novčanika pošiljaoca na račun primaoca potpuno netransparentno. Filipini kao zemlja koja se nalazi na trećem mestu liste sa 29 milijardi dolara primljenih kroz doznake u 2015. godini takođe su najavili regulaciju, posebno pri konverziji bitkoina u nacionalnu valutu.

U Srbiji su operacije sa Bitkoinom su slobodne i moguće je slobodno ih razmenjivati za dinare. Kao i većina zemalja Srbija (Narodna banka) je objavila upozorenje o upotrebi kripto valuta24 još u 2014. godini, pozivajući se na obaveštenja Evropske unije. Bitkoin je u Srbiji moguće slobodno razmenjivati za dinare. Za Srbiju je regulacija bitkoina važna i iz ugla primanja doznaka, čija je vrednost procenjena na 2 milijarde američkih dolara.

5. ZAKLJUČAK

Za sistem kripto valuta se ne može reći da predstavlja realnu opasnost, a da to ne bude zasnovano samo na pretpostavkama. Takođe, kao što smo već naveli, najveći deo kritika, kao što su finansiranje terorizma, izbegavanje poreza, itd., nisu realne kritike jer se ovim problemima bave institucije, a ne novac. Da je moguće vršiti aktivnosti borbe protiv ovih problema bez ograničavanja ili zabrane korišćenja kripto valuta pokazuje primer kažnjavanja kompanije BTC za pranje novca putem operacija sa kripto valutama u Sjedinjenim Američkim Državama, od strane državne agencije Mreža za primenu regulacija u oblasti finansijskog kriminala 25

U radu smo videli nekoliko načina regulacije kripto valuta u nekim od najrazvijenijih svetskih ekonomija. Neke od navedenih regulacija su iskazane formalno, dok je u nekim slučajevima regulacija izvršena jednostavnim prihvatanjem operacija sa kripto valutama. Nakon regulacija i prihvatanja operacija sa kripto valutama u ovim zemljama teško je verovati da će druge zemlje u bliskoj budućnosti moći da zabrane upotrebu i ograde se od tehnološkog razvoja zasnovanog na blockchain tehnologiji i kripto valutama. Ovakva mogućnost svakako postoji, ali je ona verovatna isključivo na tržištima na kojima trgovina kripto valutama bude značajno pozitivno odstupala od svetskih trendova, kao što je bio slučaj sa Kineskim tržištem.

Kripto valute predstavljaju značajnu tehnološku evoluciju u okviru međunarodnog finansijskog sistema. I postojeći sistem zasnovan je na prethodnim tehnološkim evolucijama, pa je tako i u ovom slučaju potrebno pratiti njen razvoj, prihvatiti i primeniti sve pozitivne aspekte. Uključivanje države kroz regulaciju ovde je možda i najpotrebnije. Kao i kod svakog tehnološkog napretka najveći otpor daljem napretku stvaraju oni koji najviše uživaju u postojećem sistemu. U slučaju da se pokaže da kripto valute pružaju značajnu korist građanima na štetu finansijskih institucija ovaj otpor će svakako biti snažan.

Videli smo da su kritike koje se odnose na finansiranje terorizma, pranje novca, itd., neosnovane. Sa druge strane kritike da se ne radi o novcu su prerane. Fluktuacije vrednosti koje kripto valute iskazuju na dnevnom nivou nisu svojstvene pravim valutama, pa ih pre svega treba posmatrati kao imovinu kojom se trguje. Međutim i ovde se može postaviti pitanje fluktuacija valuta u uslovima inflacije i hiperinflacije, odnosno u uslovima nestabilnosti i nemogućnosti predviđanja, čak i kratkoročnih, kretanja na tržištu valute koja je u pitanju. Upravo takve okolnosti trenutno karakterišu tržište kripto valuta. Klasifikacija kripto valuta kao imovine u ovom trenutku možda je i opravdana sa aspekta da se njima više trguje nego što se koriste u trgovini, ali u tom smislu bi i klasifikacija interneta u sličnoj fazi razvoja kao „sistem za razmenu naučnih informacija“ bila opravdana. Upotreba i mogućnosti kripto valuta tek su u ranoj fazi razvoja. Šta one trenutno predstavljaju, imovinu ili novac, može biti predmet debate, ali samo na nivou pojedinačnih zemalja, usled njihove različite primene na ovim nivoima, i samo u trenutku razmatranja.

Kako su kripto valute iskazale otpornost na negativne regulacije, pritisak velikih igrača na obaranje cena, medijski pritisak ekonomskih analitičara, i opstale kao još uvek u potpunosti nedefinisani fenomen realno je očekivati da ćemo u narednih nekoliko meseci videti pozitivne promene u regulaciji kripto valuta kao i verovatno uključivanje berzi u trgovinu kripto valutama kao imovinom. U srednjem roku ovo bi trebalo da dovede do rasta vrednosti kripto valuta. U dugom roku kripto valute će preći iz nedefinisane sfere i u funkciji četvrte industrijske revolucije iskazati svoj potencijal i vrednost.

Posebnu pažnju treba obratiti na činjenicu da se ovo odnosi samo na mali broj kripto valuta, koje će nivoom tehnološkog razvoja najpre i najbolje odgovoriti na zahteve tržišta. Dominantan broj kripto valuta i u ovom trenutku nema nikakvu vrednost, već se u potpunosti bazira na već široko rasprostranjenoj tehnologiji i snažnom marketingu. U tom smislu kretanje na tržištu kripto valuta možemo poistovetiti sa kretanjem na tačka-com tržištu krajem devedesetih godina 20. veka. Početak razvoja interneta doveo je do ogromnih rasta ulaganja u kompanije koje su bile bazirane na internetu, bez obzira na činjenicu da ta ulaganja nisu bila opravdana ekonomskim podacima i činjenicama. Nakon pucanja balona veliki broj ulagača ostao je bez celokupnog ulaganja, ali oni koji su uložili u E-bay, Amazon, i dr. ostvarili su i verovatno i dalje ostvaruju značajan profit.

Ovde možemo napraviti još jednu vezu. U trenutku razvoja interneta moglo se takođe postaviti pitanje njegovog budućeg uticaja na razvoj terorizma, pornografije, i dr. i smanjivanje mogućnosti odgovarajućih službi u borbi protiv ovih problema. Da li su ovi razlozi trebali da spreče razvoj internet tehnologije ili ne?

Narodna banka Srbije, kao i ostali kreatori ekonomskih politika u Srbiji, trebalo bi da prate sve promene na tržištu kripto valuta i regulacije i aktivnosti drugih država kako bi mogli da procene potencijalne rizike i prednosti ranog uvođena i regulacije kripto valuta. Uzevši u obzir moguće legalne načine kupovine i prodaje kripto valuta u Srbiji, NBS bi u ovom trenutku mogla da uloži napore u regulisanje kupo-prodaje ovih valuta i oporezivanje dobiti nastale ne osnovu ovih transakcija.

6. LITERATURA

• Ernest and Young Global Consumer Banking Survey, 2014, http://www.ey.com/Publication/vwLUAssets/EY_-_Global_Consumer_Banking_Survey_2014/$FILE/EY-Global-Consumer-Banking-Survey-2014.pdf
• European Central Bank, 2012, Virtual currency schemes, Frankfurt.
• European Central Bank, 2015, Virtual currency schemes – a further analysis, Frankfurt.
• Financial Action Task Force, 2014, Virtual Currencies Key Definitions and Potential AML/
• CFT Risks, Pariz.
• International Monetary Fund, 2016, Virtual Currencies and Beyond: Initial Considerations, Washington.
• Houy, N., 2014, The Bitcoin mining game, Groupe d’ Analyse et de Théorie Économique
• Lyon-St Étienne, Lyon.
• Houy, N., 2014, The economics of Bitcoin transaction fees, Groupe d’ Analyse et de
• Théorie Économique Lyon-St Étienne, Lyon.
• Nakamoto, S., 2008, Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System, https://bitcoin.org/
• bitcoin.pdf
• Rainer, B. et all., 2015, Bitcoin: Economics, Technology, and Governance, Journal of
• Economie Perspectives, Vol. 29, str. 213-238.
• Vondrackova, A., Regulation of Virtual Currency in the European Union, 2016, Charles
• University Law Faculty, Prag
• Swan, M., Blockchain – Blueprint for a new economy, 2015, O’Reilly, Sebastopol.

Internet izvori:

• https://en.wikipedia.org/wiki/Satoshi_Nakamoto#Development_of_bitcoin
• www.blockchain.info
• https://bitcoin.org/en/
• https://coin.dance/poli
• www.coinmarketcap.com

...

---

1. Fondacija za razvoj ekonomske nauke
2. Virtual Currencies and Beyond: Initial Considerations, 2016, International Monetary Fund, Washington, USA
3. Virtual currency schemes – a further analysis, 2015, European Central Bank, Frankfurt, Germany
4. Neregulisani digitalni novac koji je najčešće izdat i regulisan od strane svog osnivača i prihvaćen od strane određene virtuelne zajednice
5. http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000003478 Podatak za oktobar 2017. godine.
6. https://fred.stlouisfed.org/series/MABMM301USM189S Podatak za septembar 2017. godine.
7. Primer Mt. Gox, https://en.wikipedia.org/wiki/Mt._Gox
8. Mt. Gox Exchange i Coincheck
9. Inicijalna ponuda virtuelnih valuta
10. https://www.ato.gov.au/General/Gen/Tax-treatment-of-crypto-currencies-in-Australia---specificallybitcoin/#TransactingwithBitcoin
11. https://media.dev.by/decree_media_kit_en.pdf
12. https://ria.ru/economy/20171221/1511414652.html
13. http://www.dailymail.co.uk/news/article-4989410/Russia-launches-cyber-currency-CryptoRuble.html
14. https://www.canada.ca/en/financial-consumer-agency/services/payment/digital-currency.html
15. https://www.irs.gov/newsroom/irs-virtual-currency-guidance
16. https://www.parliament.uk/business/publications/written-questions-answers-statements/written-question/Commons/2017-10-27/110111
17. https://helda.helsinki.fi/bof/bitstream/handle/123456789/14912/BoF_DP_1727.pdf;jsessionid=2F1E2EDBF1180739B5C13906CA99260E?sequence=1
18. https://cryptovalley.swiss/
19. https://www.sif.admin.ch/sif/en/home/dokumentation/medienmitteilungen/medienmitteilungen.msg-id-69539.html
20. Inicijalna ponuda virtuelne valute (ICO) podrazumeva neregulisano finansiranje razvoja novih virtuelnih valuta prikupljanjem sredstava od zainteresovanih investitora. Investitori (pojedinci ili kompanije) ulažu fiducijarni novac ili već postojeće virtuelne valute u zamenu za vlasništvo nad određenim brojem jedinica novostvorene valute, u nadi da će u budućnosti njena vrednost biti višestruko veća. Ukoliko se prikupi unapred definisana potrebna suma u okviru ICO investitorima se dodeljuje pripadajući broj jedinica nove valute, ukoliko ne investirani novac se vraća investitorima.
21. Prema nekim procenama 45% ukupne trgovine bitkoinom.
22. http://data.bitcoinity.org/markets/volume/6m?c=e&t=b
23. https://siteresources.worldbank.org/INTPROSPECTS/Resources/334934-1199807908806/4549025-1450455807487/Factbookpart1.pdf
24. http://www.nbs.rs/internet/latinica/scripts/showContent.html?id=7605
25. https://www.fincen.gov/news/news-releases/fincen-fines-btc-e-virtual-currency-exchange-110-million-facilitating-ransomware

@ 66675158:1b644430

I don't believe in "vibe coding" – it's just the newest Silicon Valley fad trying to give meaning to their latest favorite technology, LLMs. We've seen this pattern before with blockchain, when suddenly Non Fungible Tokens appeared, followed by Web3 startups promising to revolutionize everything from social media to supply chains. VCs couldn't throw money fast enough at anything with "decentralized" (in name only) in the pitch deck. Andreessen Horowitz launched billion-dollar crypto funds, while Y Combinator batches filled with blockchain startups promising to be "Uber for X, but on the blockchain."

The metaverse mania followed, with Meta betting its future on digital worlds where we'd supposedly hang out as legless avatars. Decentralized (in name only) autonomous organizations emerged as the next big thing – supposedly democratic internet communities that ended up being the next scam for quick money.

Then came the inevitable collapse. The FTX implosion in late 2022 revealed fraud, Luna/Terra's death spiral wiped out billions (including my ten thousand dollars), while Celsius and BlockFi froze customer assets before bankruptcy.

By 2023, crypto winter had fully set in. The SEC started aggressive enforcement actions, while users realized that blockchain technology had delivered almost no practical value despite a decade of promises.

Blockchain's promises tapped into fundamental human desires – decentralization resonated with a generation disillusioned by traditional institutions. Evangelists presented a utopian vision of freedom from centralized control. Perhaps most significantly, crypto offered a sense of meaning in an increasingly abstract world, making the clear signs of scams harder to notice.

The technology itself had failed to solve any real-world problems at scale. By 2024, the once-mighty crypto ecosystem had become a cautionary tale. Venture firms quietly scrubbed blockchain references from their websites while founders pivoted to AI and large language models.

---

Most reading this are likely fellow bitcoiners and nostr users who understand that Bitcoin is blockchain's only valid use case. But I shared that painful history because I believe the AI-hype cycle will follow the same trajectory.

Just like with blockchain, we're now seeing VCs who once couldn't stop talking about "Web3" falling over themselves to fund anything with "AI" in the pitch deck. The buzzwords have simply changed from "decentralized" to "intelligent."

"Vibe coding" is the perfect example – a trendy name for what is essentially just fuzzy instructions to LLMs. Developers who've spent years honing programming skills are now supposed to believe that "vibing" with an AI is somehow a legitimate methodology.

This might be controversial to some, but obvious to others:

Formal, context-free grammar will always remain essential for building precise systems, regardless of how advanced natural language technology becomes

The mathematical precision of programming languages provides a foundation that human language's ambiguity can never replace. Programming requires precision – languages, compilers, and processors operate on explicit instructions, not vibes. What "vibe coding" advocates miss is that beneath every AI-generated snippet lies the same deterministic rules that have always governed computation.

LLMs don't understand code in any meaningful sense—they've just ingested enormous datasets of human-written code and can predict patterns. When they "work," it's because they've seen similar patterns before, not because they comprehend the underlying logic.

This creates a dangerous dependency. Junior developers "vibing" with LLMs might get working code without understanding the fundamental principles. When something breaks in production, they'll lack the knowledge to fix it.

Even experienced developers can find themselves in treacherous territory when relying too heavily on LLM-generated code. What starts as a productivity boost can transform into a dependency crutch.

The real danger isn't just technical limitations, but the false confidence it instills. Developers begin to believe they understand systems they've merely instructed an AI to generate – fundamentally different from understanding code you've written yourself.

We're already seeing the warning signs: projects cobbled together with LLM-generated code that work initially but become maintenance nightmares when requirements change or edge cases emerge.

The venture capital money is flowing exactly as it did with blockchain. Anthropic raised billions, OpenAI is valued astronomically despite minimal revenue, and countless others are competing to build ever-larger models with vague promises. Every startup now claims to be "AI-powered" regardless of whether it makes sense.

Don't get me wrong—there's genuine innovation happening in AI research. But "vibe coding" isn't it. It's a marketing term designed to make fuzzy prompting sound revolutionary.

Cursor perfectly embodies this AI hype cycle. It's an AI-enhanced code editor built on VS Code that promises to revolutionize programming by letting you "chat with your codebase." Just like blockchain startups promised to "revolutionize" industries, Cursor promises to transform development by adding LLM capabilities.

Yes, Cursor can be genuinely helpful. It can explain unfamiliar code, suggest completions, and help debug simple issues. After trying it for just an hour, I found the autocomplete to be MAGICAL for simple refactoring and basic functionality.

But the marketing goes far beyond reality. The suggestion that you can simply describe what you want and get production-ready code is dangerously misleading. What you get are approximations with:

• Security vulnerabilities the model doesn't understand
• Edge cases it hasn't considered
• Performance implications it can't reason about
• Dependency conflicts it has no way to foresee

The most concerning aspect is how such tools are marketed to beginners as shortcuts around learning fundamentals. "Why spend years learning to code when you can just tell AI what you want?" This is reminiscent of how crypto was sold as a get-rich-quick scheme requiring no actual understanding.

When you "vibe code" with an AI, you're not eliminating complexity—you're outsourcing understanding to a black box. This creates developers who can prompt but not program, who can generate but not comprehend.

The real utility of LLMs in development is in augmenting existing workflows:

• Explaining unfamiliar codebases
• Generating boilerplate for well-understood patterns
• Suggesting implementations that a developer evaluates critically
• Assisting with documentation and testing

These uses involve the model as a subordinate assistant to a knowledgeable developer, not as a replacement for expertise. This is where the technology adds value—as a sophisticated tool in skilled hands.

Cursor is just a better hammer, not a replacement for understanding what you're building. The actual value emerges when used by developers who understand what happens beneath the abstractions. They can recognize when AI suggestions make sense and when they don't because they have the fundamental knowledge to evaluate output critically.

This is precisely where the "vibe coding" narrative falls apart.

@ 75351222:10fddcd4

I've created an informal poll to gauge the temperature of interest of different v4v options

This poll assumes someone wants to support a small batch "kick" start program. How you say in French? demaurrer a pieces!

Each option would have a cap of 21 participants. 1 share is $21.

https://pollerama.fun/respond/f6101ba20bb309e523c3969d0e5d9764af181ad3729baec1ad9a6be08b4a29e0

PR - product rewards x 21 Each participant gets 1 jar seasoning + 1 free sample pouch. Free shippingInformal poll #ITM to gauge the temperature of interest of different v4v options

This poll assumes someone wants to support a small batch "kick" start program. How you say in French? demaurrer a pieces!

Each option would have a cap of 21 participants. 1 share is $21.

PR - product rewards x 21\ Each participant gets 1 jar seasoning + 1 free sample pouch. Free shipping

PIF - pay it forward x 21 Each participant gives a free coupon code to a random substack subscriber to use that is valid for 90 days. 90 days after launch, each participant receives 1 free coupon code to use themselves that is good for 90 days. Shipping cost $4.95PIF - pay it forward x 21\ Each participant gives a free coupon code to a random substack subscriber to use that is valid for 90 days.\ 90 days after launch, each participant receives 1 free coupon code to use themselves that is good for 90 days.\ Shipping cost $4.95

VIVO - value in, value out x 21 After run 1 initial funding sales level is met (\~40 items), each participant receives a share of value back ($21) plus a net 50% profit split, divided evenly between the number of VIVO members Members who wish to re-invest in future VIVO batches can select a different support tier or re-VIVO and receive an additional member split value.

FS - Free subscriber Spread the word and have a chance of receiving free stuff!VIVO - value in, value out x 21\ After run 1 initial funding sales level is met (\~40 items), each participant receives a share of value back ($21) plus a net 50% profit split, divided evenly between the number of VIVO members\ Members who wish to re-invest in future VIVO batches can select a different support tier or re-VIVO and receive an additional member split value.

FS - Free subscriber\ Spread the word and have a chance of receiving free stuff!

Thanks for reading, your feedback and support! -S

@ bf47c19e:c3d2573b

Originalni tekst na startit.rs

25.12.2014 / Autor: Zoja Kukić

---

Ko je na početku prošle godine kupio Bitcoin, sigurno nije zadovoljan. Vrednost ove kritpovalute je u odnosu na početak godine pala 52% u odnosu na dolar, ali je zato iznos investicija u BTC projekte ove godine skoro 3 puta viši nego sve prethodne investicije zajedno. Ovaj negativan trend ga je do prošle nedelje činio najgorom investicijom, lošijim

Ko je na početku prošle godine kupio Bitcoin, sigurno nije zadovoljan. Vrednost ove kritpovalute je u odnosu na početak godine pala 52% u odnosu na dolar, ali je zato iznos investicija u BTC projekte ove godine skoro 3 puta viši nego sve prethodne investicije zajedno.

Ovaj negativan trend ga je do prošle nedelje činio najgorom investicijom, lošijim čak i od rublje koja prolazi kroz najveći svoj pad u poslednjih 16 godina, međutim ipak se izvukao u poslednjim danima.

U ovu godinu BTC ušao je vredan 770,44$, već 6. januara je dostigao svoju najvišu vrednost od 951$, a danas vredi 332$.

Kraj BTC kao spekulativne valute?

Pad Bitcoina može da se posmatra i sa pozitivne strane, jer može da označava njegov kraj kao spekulativne valute i ulazak u pravu bitcoin ekonomiju. Što pre ljudi prestanu da je kupuju samo da bi je kasnije prodali i zapravo počnu da ga koriste za kupovinu/prodaju dobara i usluga, to će pre postati stabilniji i realniji u vrednosti, a samim tim i prihvaćeniji, što opet utiče na njegovu vrednost.

U poslednjih nekoliko meseci Bitcoin nije ooscilirao kao ranije – kretao se između 300 i 400$.

Razlozi za smanjenu vrednost Bitcoina mogu biti različiti, pa se tako pretpostavlja da su rani prihvatioci sredinom ove godine prodavali svoje Bitcoine, briga oko regulative ili konkurencije, smanjeno učešće špekulanata, ali i jačanje dolara, sa kojim se najčešće stavlja u relaciju.

Iz ugla korisnika Bitcoina – bilo onoga koji kupuje njime, ili onog koji ga prodaje, ovo je dobar znak, jer je život mnogo lakši ako znate da je Bitcoin približno 350$.

Da bi ova kriptovaluta bila prihvaćena od strane masa, potrebno je da bude stabilna i ova godina može biti uvod u to. Stabilna valuta vodi većoj upotrebi BTC, a što je veći broj transakcija između kupovine Bitcoina i prodaje istog, to će valuta biti realnija i samim tim, stabilnija.

Broj kupaca i prodavaca koji koriste Bitcoin ove godine je drastično porastao i završićemo godinu sa više od 90.000 biznisa čije porizvode ili usluge možete kupiti ovom valutom. Iako su to uglavnom bili biznisi iz različitih niša, primetan je rast u prihvaćenosti od strane velikih kompanija, kao što su npr. Dell i Microsoft.

Bitcoin kao sredstvo plaćanja, a ne štednje ili investicije

Iako je vrednost Bitcoina opala i može dobiti titulu jedne od lošijih investicija (opet, ako ulažete samo da biste nakon određenog vremena pokupili kajmak), investitori i dalje intenzivno ulažu u BTC projekte. Razlog leži u tome što bez obzira na vrednost Bitcoina, njegova upotreba sve više raste i gledajući iz tog ugla, ova godina je bila prilično uspešna i to se vidi i po investicijama.

Od ukupno 317 miliona dolara koliko investicija su pridobili projekti zasnovani na BTC, čak 71% je investirano ove godine.

Špekulanti nisu samo negativno uticali na BTC – svakako su značajno uticali na nepredvidivost i česte promene vrednosti Bitcoina, ali su ove aktivnosti privukle pažnju medija i javnosti što je uticalo na rast baze korisnika Bitcoina. Moglo bi se pretpostaviti da je sada taj broj korisnika dostigao kritičnu masu i da je vreme za realnu BTC ekonomiju – onu u kojoj će ljudi zaista trgovati Bitcoinima, a ne držati ih da bi ih prodali.

Naravno, postoji i negativna strana priče, a to je mogućnost da špekulanti odlaze masovno, jer predviđaju još veći krah ove valute, kojoj je ishod sa regulativama i bezbednošču i dalje neizvestan. Kao i sve drugo, vreme će pokazati.

@ eac63075:b4988b48

Since its creation in 2009, Bitcoin has symbolized innovation and resilience. However, from time to time, alarmist narratives arise about emerging technologies that could "break" its security. Among these, quantum computing stands out as one of the most recurrent. But does quantum computing truly threaten Bitcoin? And more importantly, what is the community doing to ensure the protocol remains invulnerable?

The answer, contrary to sensationalist headlines, is reassuring: Bitcoin is secure, and the community is already preparing for a future where quantum computing becomes a practical reality. Let’s dive into this topic to understand why the concerns are exaggerated and how the development of BIP-360 demonstrates that Bitcoin is one step ahead.

---

What Is Quantum Computing, and Why Is Bitcoin Not Threatened?

Quantum computing leverages principles of quantum mechanics to perform calculations that, in theory, could exponentially surpass classical computers—and it has nothing to do with what so-called “quantum coaches” teach to scam the uninformed. One of the concerns is that this technology could compromise two key aspects of Bitcoin’s security:

1. Wallets: These use elliptic curve algorithms (ECDSA) to protect private keys. A sufficiently powerful quantum computer could deduce a private key from its public key.
2. Mining: This is based on the SHA-256 algorithm, which secures the consensus process. A quantum attack could, in theory, compromise the proof-of-work mechanism.

---

Understanding Quantum Computing’s Attack Priorities

While quantum computing is often presented as a threat to Bitcoin, not all parts of the network are equally vulnerable. Theoretical attacks would be prioritized based on two main factors: ease of execution and potential reward. This creates two categories of attacks:

1. Attacks on Wallets

Bitcoin wallets, secured by elliptic curve algorithms, would be the initial targets due to the relative vulnerability of their public keys, especially those already exposed on the blockchain. Two attack scenarios stand out:

• Short-term attacks: These occur during the interval between sending a transaction and its inclusion in a block (approximately 10 minutes). A quantum computer could intercept the exposed public key and derive the corresponding private key to redirect funds by creating a transaction with higher fees.

• Long-term attacks: These focus on old wallets whose public keys are permanently exposed. Wallets associated with Satoshi Nakamoto, for example, are especially vulnerable because they were created before the practice of using hashes to mask public keys.

We can infer a priority order for how such attacks might occur based on urgency and importance.

Bitcoin Quantum Attack: Prioritization Matrix (Urgency vs. Importance)

2. Attacks on Mining

Targeting the SHA-256 algorithm, which secures the mining process, would be the next objective. However, this is far more complex and requires a level of quantum computational power that is currently non-existent and far from realization. A successful attack would allow for the recalculation of all possible hashes to dominate the consensus process and potentially "mine" it instantly.

---

Satoshi Nakamoto in 2010 on Quantum Computing and Bitcoin Attacks

Recently, Narcelio asked me about a statement I made on Tubacast:

https://x.com/eddieoz/status/1868371296683511969

If an attack became a reality before Bitcoin was prepared, it would be necessary to define the last block prior to the attack and proceed from there using a new hashing algorithm. The solution would resemble the response to the infamous 2013 bug. It’s a fact that this would cause market panic, and Bitcoin's price would drop significantly, creating a potential opportunity for the well-informed.

Preferably, if developers could anticipate the threat and had time to work on a solution and build consensus before an attack, they would simply decide on a future block for the fork, which would then adopt the new algorithm. It might even rehash previous blocks (reaching consensus on them) to avoid potential reorganization through the re-mining of blocks using the old hash. (I often use the term "shielding" old transactions).

---

How Can Users Protect Themselves?

While quantum computing is still far from being a practical threat, some simple measures can already protect users against hypothetical scenarios:

• Avoid using exposed public keys: Ensure funds sent to old wallets are transferred to new ones that use public key hashes. This reduces the risk of long-term attacks.
• Use modern wallets: Opt for wallets compatible with SegWit or Taproot, which implement better security practices.
• Monitor security updates: Stay informed about updates from the Bitcoin community, such as the implementation of BIP-360, which will introduce quantum-resistant addresses.
• Do not reuse addresses: Every transaction should be associated with a new address to minimize the risk of repeated exposure of the same public key.
• Adopt secure backup practices: Create offline backups of private keys and seeds in secure locations, protected from unauthorized access.

---

BIP-360 and Bitcoin’s Preparation for the Future

Even though quantum computing is still beyond practical reach, the Bitcoin community is not standing still. A concrete example is BIP-360, a proposal that establishes the technical framework to make wallets resistant to quantum attacks.

BIP-360 addresses three main pillars:

1. Introduction of quantum-resistant addresses: A new address format starting with "BC1R" will be used. These addresses will be compatible with post-quantum algorithms, ensuring that stored funds are protected from future attacks.
2. Compatibility with the current ecosystem: The proposal allows users to transfer funds from old addresses to new ones without requiring drastic changes to the network infrastructure.
3. Flexibility for future updates: BIP-360 does not limit the choice of specific algorithms. Instead, it serves as a foundation for implementing new post-quantum algorithms as technology evolves.

This proposal demonstrates how Bitcoin can adapt to emerging threats without compromising its decentralized structure.

---

Post-Quantum Algorithms: The Future of Bitcoin Cryptography

The community is exploring various algorithms to protect Bitcoin from quantum attacks. Among the most discussed are:

• Falcon: A solution combining smaller public keys with compact digital signatures. Although it has been tested in limited scenarios, it still faces scalability and performance challenges.
• Sphincs: Hash-based, this algorithm is renowned for its resilience, but its signatures can be extremely large, making it less efficient for networks like Bitcoin’s blockchain.
• Lamport: Created in 1977, it’s considered one of the earliest post-quantum security solutions. Despite its reliability, its gigantic public keys (16,000 bytes) make it impractical and costly for Bitcoin.

Two technologies show great promise and are well-regarded by the community:

1. Lattice-Based Cryptography: Considered one of the most promising, it uses complex mathematical structures to create systems nearly immune to quantum computing. Its implementation is still in its early stages, but the community is optimistic.
2. Supersingular Elliptic Curve Isogeny: These are very recent digital signature algorithms and require extensive study and testing before being ready for practical market use.

The final choice of algorithm will depend on factors such as efficiency, cost, and integration capability with the current system. Additionally, it is preferable that these algorithms are standardized before implementation, a process that may take up to 10 years.

---

Why Quantum Computing Is Far from Being a Threat

The alarmist narrative about quantum computing overlooks the technical and practical challenges that still need to be overcome. Among them:

• Insufficient number of qubits: Current quantum computers have only a few hundred qubits, whereas successful attacks would require millions.
• High error rate: Quantum stability remains a barrier to reliable large-scale operations.
• High costs: Building and operating large-scale quantum computers requires massive investments, limiting their use to scientific or specific applications.

Moreover, even if quantum computers make significant advancements, Bitcoin is already adapting to ensure its infrastructure is prepared to respond.

---

Conclusion: Bitcoin’s Secure Future

Despite advancements in quantum computing, the reality is that Bitcoin is far from being threatened. Its security is ensured not only by its robust architecture but also by the community’s constant efforts to anticipate and mitigate challenges.

The implementation of BIP-360 and the pursuit of post-quantum algorithms demonstrate that Bitcoin is not only resilient but also proactive. By adopting practical measures, such as using modern wallets and migrating to quantum-resistant addresses, users can further protect themselves against potential threats.

Bitcoin’s future is not at risk—it is being carefully shaped to withstand any emerging technology, including quantum computing.

@ 9063ef6b:fd1e9a09

✅ Requirements

• GitHub account
• Own domain (e.g., yourdomain.com)
• Public Nostr key in hex format (not npub!)
• Basic DNS configuration knowledge

---

🛒 1. Register a Domain

Register a domain from a provider like orangewebsite, njal.la, or similar.

---

🌐 2. Configure DNS Records for GitHub Pages

Set the following A records for your domain (via your DNS provider):

| Type | Host | Value | TTL | Priority | |------|--------------|-------------------|-----|----------| | A | @ (or blank) | 185.199.108.153 | 300 | | | A | @ (or blank) | 185.199.109.153 | 300 | | | A | @ (or blank) | 185.199.110.153 | 300 | | | A | @ (or blank) | 185.199.111.153 | 300 | |

Optional:
Add a CNAME record for www → yourusername.github.io

---

📁 3. Create a GitHub Repository

1. Go to https://github.com/new
2. Repository name: e.g., nip5
3. Check "Add a README"
4. Click "Create repository"

---

🏗️ 4. Create Directory & File

a) .well-known/nostr.json

Path: .well-known/nostr.json

Put you nostrhandle (nostrname) and your nostr public key in the file. Example content:

json { "names": { "petermuster": "ldajflasjföldsjflj..." } }

IMPORTANT: Use your hex-encoded Nostr public key, not the npub1... format.

b) _config.yml in Root

Create a file named _config.yml with this content:

yml include: [".well-known"]

This ensures GitHub includes the .well-known folder in the build output.

---

⚙️ 5. Configure GitHub Pages

1. Go to Settings > Pages inside your repository
2. Under "Build and Deployment":
3. Choose: Deploy from branch
4. Branch: main or master
5. Under Custom domain:
6. Enter yourdomain.com
7. Ignore any warning
8. Enable ✅ Enforce HTTPS

It may take a few minutes for the certificate to be issued.

---

🔍 6. Configure Nostr Client

Open your Nostr client and set the NIP-05 identifier as:

nostrName@yourdomain.com e.g. petermuster@yourdomain.tech

Save – done!

---

✅ Test

In your browser or via curl:

bash curl https://yourdomain.com/.well-known/nostr.json?name=petermuster

Expected output:

json { "names": { "Nostr Benutzer": "elkajdlkajslfkjaödlkfjs..." } }

---

🛡️ Privacy Tips

| Item | Recommendation | |-----------------------------------|----------------------------------| | Public key is visible | Use pseudonyms only | | Register a KYC-free domain | e.g., orangewebsite, njal.la | | Use KYC-free email for GitHub | e.g., ProtonMail | | GitHub repository visibility | Must be public for GitHub Pages | | Commit metadata | Use a separate pseudonymous user | | Avoid tracking | Don’t include analytics scripts |

@ eac63075:b4988b48

Based on a recent paper that included collaboration from renowned experts such as Lynn Alden, Steve Lee, and Ren Crypto Fish, we discuss in depth how Bitcoin's consensus is built, the main risks, and the complex dynamics of protocol upgrades.

PT-BR version

Podcast https://www.fountain.fm/episode/wbjD6ntQuvX5u2G5BccC

Presentation https://gamma.app/docs/Analyzing-Bitcoin-Consensus-Risks-in-Protocol-Upgrades-p66axxjwaa37ksn

1. Introduction to Consensus in Bitcoin

Consensus in Bitcoin is the foundation that keeps the network secure and functional, allowing users worldwide to perform transactions in a decentralized manner without the need for intermediaries. Since its launch in 2009, Bitcoin is often described as an "immutable" system designed to resist changes, and it is precisely this resistance that ensures its security and stability.

The central idea behind consensus in Bitcoin is to create a set of acceptance rules for blocks and transactions, ensuring that all network participants agree on the transaction history. This prevents "double-spending," where the same bitcoin could be used in two simultaneous transactions, something that would compromise trust in the network.

Evolution of Consensus in Bitcoin

Over the years, consensus in Bitcoin has undergone several adaptations, and the way participants agree on changes remains a delicate process. Unlike traditional systems, where changes can be imposed from the top down, Bitcoin operates in a decentralized model where any significant change needs the support of various groups of stakeholders, including miners, developers, users, and large node operators.

Moreover, the update process is extremely cautious, as hasty changes can compromise the network's security. As a result, the philosophy of "don't fix what isn't broken" prevails, with improvements happening incrementally and only after broad consensus among those involved. This model can make progress seem slow but ensures that Bitcoin remains faithful to the principles of security and decentralization.

---

2. Technical Components of Consensus

Bitcoin's consensus is supported by a set of technical rules that determine what is considered a valid transaction and a valid block on the network. These technical aspects ensure that all nodes—the computers that participate in the Bitcoin network—agree on the current state of the blockchain. Below are the main technical components that form the basis of the consensus.

Validation of Blocks and Transactions

The validation of blocks and transactions is the central point of consensus in Bitcoin. A block is only considered valid if it meets certain criteria, such as maximum size, transaction structure, and the solving of the "Proof of Work" problem. The proof of work, required for a block to be included in the blockchain, is a computational process that ensures the block contains significant computational effort—protecting the network against manipulation attempts.

Transactions, in turn, need to follow specific input and output rules. Each transaction includes cryptographic signatures that prove the ownership of the bitcoins sent, as well as validation scripts that verify if the transaction conditions are met. This validation system is essential for network nodes to autonomously confirm that each transaction follows the rules.

Chain Selection

Another fundamental technical issue for Bitcoin's consensus is chain selection, which becomes especially important in cases where multiple versions of the blockchain coexist, such as after a network split (fork). To decide which chain is the "true" one and should be followed, the network adopts the criterion of the highest accumulated proof of work. In other words, the chain with the highest number of valid blocks, built with the greatest computational effort, is chosen by the network as the official one.

This criterion avoids permanent splits because it encourages all nodes to follow the same main chain, reinforcing consensus.

Soft Forks vs. Hard Forks

In the consensus process, protocol changes can happen in two ways: through soft forks or hard forks. These variations affect not only the protocol update but also the implications for network users:

• Soft Forks: These are changes that are backward compatible. Only nodes that adopt the new update will follow the new rules, but old nodes will still recognize the blocks produced with these rules as valid. This compatibility makes soft forks a safer option for updates, as it minimizes the risk of network division.

• Hard Forks: These are updates that are not backward compatible, requiring all nodes to update to the new version or risk being separated from the main chain. Hard forks can result in the creation of a new coin, as occurred with the split between Bitcoin and Bitcoin Cash in 2017. While hard forks allow for deeper changes, they also bring significant risks of network fragmentation.

These technical components form the base of Bitcoin's security and resilience, allowing the system to remain functional and immutable without losing the necessary flexibility to evolve over time.

---

3. Stakeholders in Bitcoin's Consensus

Consensus in Bitcoin is not decided centrally. On the contrary, it depends on the interaction between different groups of stakeholders, each with their motivations, interests, and levels of influence. These groups play fundamental roles in how changes are implemented or rejected on the network. Below, we explore the six main stakeholders in Bitcoin's consensus.

1. Economic Nodes

Economic nodes, usually operated by exchanges, custody providers, and large companies that accept Bitcoin, exert significant influence over consensus. Because they handle large volumes of transactions and act as a connection point between the Bitcoin ecosystem and the traditional financial system, these nodes have the power to validate or reject blocks and to define which version of the software to follow in case of a fork.

Their influence is proportional to the volume of transactions they handle, and they can directly affect which chain will be seen as the main one. Their incentive is to maintain the network's stability and security to preserve its functionality and meet regulatory requirements.

2. Investors

Investors, including large institutional funds and individual Bitcoin holders, influence consensus indirectly through their impact on the asset's price. Their buying and selling actions can affect Bitcoin's value, which in turn influences the motivation of miners and other stakeholders to continue investing in the network's security and development.

Some institutional investors have agreements with custodians that may limit their ability to act in network split situations. Thus, the impact of each investor on consensus can vary based on their ownership structure and how quickly they can react to a network change.

3. Media Influencers

Media influencers, including journalists, analysts, and popular personalities on social media, have a powerful role in shaping public opinion about Bitcoin and possible updates. These influencers can help educate the public, promote debates, and bring transparency to the consensus process.

On the other hand, the impact of influencers can be double-edged: while they can clarify complex topics, they can also distort perceptions by amplifying or minimizing change proposals. This makes them a force both of support and resistance to consensus.

4. Miners

Miners are responsible for validating transactions and including blocks in the blockchain. Through computational power (hashrate), they also exert significant influence over consensus decisions. In update processes, miners often signal their support for a proposal, indicating that the new version is safe to use. However, this signaling is not always definitive, and miners can change their position if they deem it necessary.

Their incentive is to maximize returns from block rewards and transaction fees, as well as to maintain the value of investments in their specialized equipment, which are only profitable if the network remains stable.

5. Protocol Developers

Protocol developers, often called "Core Developers," are responsible for writing and maintaining Bitcoin's code. Although they do not have direct power over consensus, they possess an informal veto power since they decide which changes are included in the main client (Bitcoin Core). This group also serves as an important source of technical knowledge, helping guide decisions and inform other stakeholders.

Their incentive lies in the continuous improvement of the network, ensuring security and decentralization. Many developers are funded by grants and sponsorships, but their motivations generally include a strong ideological commitment to Bitcoin's principles.

6. Users and Application Developers

This group includes people who use Bitcoin in their daily transactions and developers who build solutions based on the network, such as wallets, exchanges, and payment platforms. Although their power in consensus is less than that of miners or economic nodes, they play an important role because they are responsible for popularizing Bitcoin's use and expanding the ecosystem.

If application developers decide not to adopt an update, this can affect compatibility and widespread acceptance. Thus, they indirectly influence consensus by deciding which version of the protocol to follow in their applications.

These stakeholders are vital to the consensus process, and each group exerts influence according to their involvement, incentives, and ability to act in situations of change. Understanding the role of each makes it clearer how consensus is formed and why it is so difficult to make significant changes to Bitcoin.

---

4. Mechanisms for Activating Updates in Bitcoin

For Bitcoin to evolve without compromising security and consensus, different mechanisms for activating updates have been developed over the years. These mechanisms help coordinate changes among network nodes to minimize the risk of fragmentation and ensure that updates are implemented in an orderly manner. Here, we explore some of the main methods used in Bitcoin, their advantages and disadvantages, as well as historical examples of significant updates.

Flag Day

The Flag Day mechanism is one of the simplest forms of activating changes. In it, a specific date or block is determined as the activation moment, and all nodes must be updated by that point. This method does not involve prior signaling; participants simply need to update to the new software version by the established day or block.

• Advantages: Simplicity and predictability are the main benefits of Flag Day, as everyone knows the exact activation date.

• Disadvantages: Inflexibility can be a problem because there is no way to adjust the schedule if a significant part of the network has not updated. This can result in network splits if a significant number of nodes are not ready for the update.

An example of Flag Day was the Pay to Script Hash (P2SH) update in 2012, which required all nodes to adopt the change to avoid compatibility issues.

BIP34 and BIP9

BIP34 introduced a more dynamic process, in which miners increase the version number in block headers to signal the update. When a predetermined percentage of the last blocks is mined with this new version, the update is automatically activated. This model later evolved with BIP9, which allowed multiple updates to be signaled simultaneously through "version bits," each corresponding to a specific change.

• Advantages: Allows the network to activate updates gradually, giving more time for participants to adapt.

• Disadvantages: These methods rely heavily on miner support, which means that if a sufficient number of miners do not signal the update, it can be delayed or not implemented.

BIP9 was used in the activation of SegWit (BIP141) but faced challenges because some miners did not signal their intent to activate, leading to the development of new mechanisms.

User Activated Soft Forks (UASF) and User Resisted Soft Forks (URSF)

To increase the decision-making power of ordinary users, the concept of User Activated Soft Fork (UASF) was introduced, allowing node operators, not just miners, to determine consensus for a change. In this model, nodes set a date to start rejecting blocks that are not in compliance with the new update, forcing miners to adapt or risk having their blocks rejected by the network.

URSF, in turn, is a model where nodes reject blocks that attempt to adopt a specific update, functioning as resistance against proposed changes.

• Advantages: UASF returns decision-making power to node operators, ensuring that changes do not depend solely on miners.

• Disadvantages: Both UASF and URSF can generate network splits, especially in cases of strong opposition among different stakeholders.

An example of UASF was the activation of SegWit in 2017, where users supported activation independently of miner signaling, which ended up forcing its adoption.

BIP8 (LOT=True)

BIP8 is an evolution of BIP9, designed to prevent miners from indefinitely blocking a change desired by the majority of users and developers. BIP8 allows setting a parameter called "lockinontimeout" (LOT) as true, which means that if the update has not been fully signaled by a certain point, it is automatically activated.

• Advantages: Ensures that changes with broad support among users are not blocked by miners who wish to maintain the status quo.

• Disadvantages: Can lead to network splits if miners or other important stakeholders do not support the update.

Although BIP8 with LOT=True has not yet been used in Bitcoin, it is a proposal that can be applied in future updates if necessary.

These activation mechanisms have been essential for Bitcoin's development, allowing updates that keep the network secure and functional. Each method brings its own advantages and challenges, but all share the goal of preserving consensus and network cohesion.

---

5. Risks and Considerations in Consensus Updates

Consensus updates in Bitcoin are complex processes that involve not only technical aspects but also political, economic, and social considerations. Due to the network's decentralized nature, each change brings with it a set of risks that need to be carefully assessed. Below, we explore some of the main challenges and future scenarios, as well as the possible impacts on stakeholders.

Network Fragility with Alternative Implementations

One of the main risks associated with consensus updates is the possibility of network fragmentation when there are alternative software implementations. If an update is implemented by a significant group of nodes but rejected by others, a network split (fork) can occur. This creates two competing chains, each with a different version of the transaction history, leading to unpredictable consequences for users and investors.

Such fragmentation weakens Bitcoin because, by dividing hashing power (computing) and coin value, it reduces network security and investor confidence. A notable example of this risk was the fork that gave rise to Bitcoin Cash in 2017 when disagreements over block size resulted in a new chain and a new asset.

Chain Splits and Impact on Stakeholders

Chain splits are a significant risk in update processes, especially in hard forks. During a hard fork, the network is split into two separate chains, each with its own set of rules. This results in the creation of a new coin and leaves users with duplicated assets on both chains. While this may seem advantageous, in the long run, these splits weaken the network and create uncertainties for investors.

Each group of stakeholders reacts differently to a chain split:

• Institutional Investors and ETFs: Face regulatory and compliance challenges because many of these assets are managed under strict regulations. The creation of a new coin requires decisions to be made quickly to avoid potential losses, which may be hampered by regulatory constraints.

• Miners: May be incentivized to shift their computing power to the chain that offers higher profitability, which can weaken one of the networks.

• Economic Nodes: Such as major exchanges and custody providers, have to quickly choose which chain to support, influencing the perceived value of each network.

Such divisions can generate uncertainties and loss of value, especially for institutional investors and those who use Bitcoin as a store of value.

Regulatory Impacts and Institutional Investors

With the growing presence of institutional investors in Bitcoin, consensus changes face new compliance challenges. Bitcoin ETFs, for example, are required to follow strict rules about which assets they can include and how chain split events should be handled. The creation of a new asset or migration to a new chain can complicate these processes, creating pressure for large financial players to quickly choose a chain, affecting the stability of consensus.

Moreover, decisions regarding forks can influence the Bitcoin futures and derivatives market, affecting perception and adoption by new investors. Therefore, the need to avoid splits and maintain cohesion is crucial to attract and preserve the confidence of these investors.

Security Considerations in Soft Forks and Hard Forks

While soft forks are generally preferred in Bitcoin for their backward compatibility, they are not without risks. Soft forks can create different classes of nodes on the network (updated and non-updated), which increases operational complexity and can ultimately weaken consensus cohesion. In a network scenario with fragmentation of node classes, Bitcoin's security can be affected, as some nodes may lose part of the visibility over updated transactions or rules.

In hard forks, the security risk is even more evident because all nodes need to adopt the new update to avoid network division. Experience shows that abrupt changes can create temporary vulnerabilities, in which malicious agents try to exploit the transition to attack the network.

Bounty Claim Risks and Attack Scenarios

Another risk in consensus updates are so-called "bounty claims"—accumulated rewards that can be obtained if an attacker manages to split or deceive a part of the network. In a conflict scenario, a group of miners or nodes could be incentivized to support a new update or create an alternative version of the software to benefit from these rewards.

These risks require stakeholders to carefully assess each update and the potential vulnerabilities it may introduce. The possibility of "bounty claims" adds a layer of complexity to consensus because each interest group may see a financial opportunity in a change that, in the long term, may harm network stability.

The risks discussed above show the complexity of consensus in Bitcoin and the importance of approaching it gradually and deliberately. Updates need to consider not only technical aspects but also economic and social implications, in order to preserve Bitcoin's integrity and maintain trust among stakeholders.

---

6. Recommendations for the Consensus Process in Bitcoin

To ensure that protocol changes in Bitcoin are implemented safely and with broad support, it is essential that all stakeholders adopt a careful and coordinated approach. Here are strategic recommendations for evaluating, supporting, or rejecting consensus updates, considering the risks and challenges discussed earlier, along with best practices for successful implementation.

1. Careful Evaluation of Proposal Maturity

Stakeholders should rigorously assess the maturity level of a proposal before supporting its implementation. Updates that are still experimental or lack a robust technical foundation can expose the network to unnecessary risks. Ideally, change proposals should go through an extensive testing phase, have security audits, and receive review and feedback from various developers and experts.

2. Extensive Testing in Secure and Compatible Networks

Before an update is activated on the mainnet, it is essential to test it on networks like testnet and signet, and whenever possible, on other compatible networks that offer a safe and controlled environment to identify potential issues. Testing on networks like Litecoin was fundamental for the safe launch of innovations like SegWit and the Lightning Network, allowing functionalities to be validated on a lower-impact network before being implemented on Bitcoin.

The Liquid Network, developed by Blockstream, also plays an important role as an experimental network for new proposals, such as OP_CAT. By adopting these testing environments, stakeholders can mitigate risks and ensure that the update is reliable and secure before being adopted by the main network.

3. Importance of Stakeholder Engagement

The success of a consensus update strongly depends on the active participation of all stakeholders. This includes economic nodes, miners, protocol developers, investors, and end users. Lack of participation can lead to inadequate decisions or even future network splits, which would compromise Bitcoin's security and stability.

4. Key Questions for Evaluating Consensus Proposals

To assist in decision-making, each group of stakeholders should consider some key questions before supporting a consensus change:

• Does the proposal offer tangible benefits for Bitcoin's security, scalability, or usability?
• Does it maintain backward compatibility or introduce the risk of network split?
• Are the implementation requirements clear and feasible for each group involved?
• Are there clear and aligned incentives for all stakeholder groups to accept the change?

5. Coordination and Timing in Implementations

Timing is crucial. Updates with short activation windows can force a split because not all nodes and miners can update simultaneously. Changes should be planned with ample deadlines to allow all stakeholders to adjust their systems, avoiding surprises that could lead to fragmentation.

Mechanisms like soft forks are generally preferable to hard forks because they allow a smoother transition. Opting for backward-compatible updates when possible facilitates the process and ensures that nodes and miners can adapt without pressure.

6. Continuous Monitoring and Re-evaluation

After an update, it's essential to monitor the network to identify problems or side effects. This continuous process helps ensure cohesion and trust among all participants, keeping Bitcoin as a secure and robust network.

These recommendations, including the use of secure networks for extensive testing, promote a collaborative and secure environment for Bitcoin's consensus process. By adopting a deliberate and strategic approach, stakeholders can preserve Bitcoin's value as a decentralized and censorship-resistant network.

---

7. Conclusion

Consensus in Bitcoin is more than a set of rules; it's the foundation that sustains the network as a decentralized, secure, and reliable system. Unlike centralized systems, where decisions can be made quickly, Bitcoin requires a much more deliberate and cooperative approach, where the interests of miners, economic nodes, developers, investors, and users must be considered and harmonized. This governance model may seem slow, but it is fundamental to preserving the resilience and trust that make Bitcoin a global store of value and censorship-resistant.

Consensus updates in Bitcoin must balance the need for innovation with the preservation of the network's core principles. The development process of a proposal needs to be detailed and rigorous, going through several testing stages, such as in testnet, signet, and compatible networks like Litecoin and Liquid Network. These networks offer safe environments for proposals to be analyzed and improved before being launched on the main network.

Each proposed change must be carefully evaluated regarding its maturity, impact, backward compatibility, and support among stakeholders. The recommended key questions and appropriate timing are critical to ensure that an update is adopted without compromising network cohesion. It's also essential that the implementation process is continuously monitored and re-evaluated, allowing adjustments as necessary and minimizing the risk of instability.

By following these guidelines, Bitcoin's stakeholders can ensure that the network continues to evolve safely and robustly, maintaining user trust and further solidifying its role as one of the most resilient and innovative digital assets in the world. Ultimately, consensus in Bitcoin is not just a technical issue but a reflection of its community and the values it represents: security, decentralization, and resilience.

---

8. Links

Whitepaper: https://github.com/bitcoin-cap/bcap

Youtube (pt-br): https://www.youtube.com/watch?v=rARycAibl9o&list=PL-qnhF0qlSPkfhorqsREuIu4UTbF0h4zb